Aleksandar Radoja / Edin Smailhodžić / Adnan Ćatić / Sakib Ramoševac
Aleksandar Radoja / Edin Smailhodžić / Adnan Ćatić / Sakib Ramoševac
UVOD
• Značaj poljoprivrede
• Nedovoljni podsticaji za proizvodnju hrane
• Sektor jadogićastog voća
• Izvoz sredinom 80tih
UVOD
• Prijeratni izvoz od 10.000 t godišnje
• Izvoz smrznutog jagodićastog voća
• Najveći udio je imala Srbija
• Oko 60% prijeratnog zasađenog zemljišta uništeno
POLJOPRIVREDA BiH
• Nepostojanje državnog ministarstva
• Različiti podsticaji poljoprivredne proizvodnje u entitetima
• Prerada jagodićastog voća
• Veliki dio neobrađenih površina i rascjepkani posjedi
POLJOPRIVREDA BiHPREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI
Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora
Pogodni i raznoliki agro-klimatski uslovi za većinu tipova poljoprivredne proizvodnje
Visoki omjer korisnog poljoprivrednog zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju
Veliki i slabo razvijeni šumarski resursi
Sačuvani pejzaži i tradicionalna poljoprivredna praksa
Većinu poljoprivrednog zemljišta posjeduju porodična gazdinstva koja mogu da proizvedu visoko kvalitetne proizvode i koji se dobro plasiraju na tržištu
Povećana svijest o medjunarodnim standardima i potrebi za jaču konkurenciju
Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora
Nema jasne komparativne prednosti u bilo kojoj oblasti proizvodnje
Korištenje zemljišta ograničeno zbog slabog i nesigurnog sistema držanja zemlje u posjedu
Nedostatak inovacija i upotreba moderne tehnologije u gazdinstvima
Mala gazdinstva, povećan broj ljudi koji se povremeno bave poljoprivrednom i povećano usitnjavanje zemljišta
Ograničena organizacija, koordinacija i/ili integracija proizvodjača i doradjivača
Ograničeni napredak u poboljšanju konkurentnosti ili usaglašavanja sektora sa medjunarodnim standardima
Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora
Promovirati i razviti komparativnu prednost kod izvjesnih tipova proizvodnje
Razviti sigurno tržište zemljišta i sistem posjedovanja zemljišta
Promovirati povećano razumijevanje i korištenje modernih tehnologija na gazdinstvima
Uvesti politiku povećanja veličine gazdinstva kako bi se spriječilo dalje usitnjavanje zemljišta
Uvesti politiku promoviranja grupa proizvodjača i doradjivača
Razviti strategiju konkurentnosti sektora i akcioni plan
Razviti mrežu usluga u cilju podrške kreiranju akcionog plana
Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora
Obaveza poljoprivrednika na samo-dovoljnu proizvodnju umjesto na tržišnu proizvodnju
Politička želja za podršku reformi zemljišta i privlačenje potrebnih investicija
Otpor poljoprivrednika prema inovacijama i podešavanje tradicionalne prakse gazdinstva
Nedostatak finansijskog kapitala i prihoda koji bi stvorili prilike za povećanje veličine gazdinstava
Nepostojanje želje poljoprivrednika i doradjivača da formiraju organizacije sa i/ili grupe za samo-pomoć
Ograničeni investicioni fondovi na raspolaganju za razvoj novih usluga
Nedostatak znanja ili interesa za zahtjeve medjunarodnih standarda
PROFIL KOMPANIJE
• Eco-rubus osnovana 1999
• Proizvodnja jagodičastog voća
• Proizvodnja na 400 hektara
• Saradnja sa oko 600 malih proizvođača
PROFIL KOMPANIJE
• 36 uposlenih, 11 inženjera
• Kontinuirana saradnja sa Poljoprivrednim fakultetom
• Oprema za preradu jagodićastog voća
• Početak izvoza u EU
PROIZVODNJA JAGODIČASTOG VOĆA U BiH
• Oko 20 prerađivaća i distributera
• KLAS-najveći prerađivač
• Olle Svenson gradi fabriku u Srebrenici
• Problem otkupa za male proizvođače
PROIZVODNJA JAGODIČASTOG VOĆA U BiH
• Proizvodnja
• Cijene otkupa kreću se od 1.20 do 1.50 KM/kg
• 16.000 sadnica po hektaru
• Cijena sadnog materijala od 0.4-0.45 KM
Tabela 1. Pregled proizvodnje malina u
svijetu i u Evropi, 1998-2002 Godina U svijetu Index U Evropi Index
1998. 354,457 100.0 300,013 100.0
1999. 381,555 104.2 312,608 104.2
2000. 384,249 103.0 308,877 103.0
2001. 383,798 103.7 311,215 103.7
2002. 414,031 113.9 341,728 113.9
U prosjeku 383,618 105.0 314,888 105.0
(%) učešća u svjetskoj proizvodnji
100.0 --- 82.1 ---
Tabela 2. Pregled proizvodnje malina u
Evropi, 2000-2002
Godina Evropska Unija SCG Poljska Mađarska
2000. 57,486 56,059 39,727 19,804
2001. 50,617 77,781 44,818 13,306
2002. 51,599 94,366 45,026 15,000
U prosjeku 53,234 76,070 43,190 16,037
(%) učešća u svjetskoj proizvodnji
13.5 19.3 11.0 4.1
SVJETSKO TRŽIŠTE MALINA
• Godišnja proizvodnja jagodićastog voća 414.000 tona u 2002
• Danas se godišnje u svijetu proizvede oko 500.000 tona jagodićastog voća
• 80% proizvodnje u Evropi
• Najveći svjetski proizvođači malina su Srbija i Čile
SVJETSKO TRŽIŠTE MALINA
• Čile uglavnom izvozi na tržište SAD
• Srbija na tržište EU
• Četiri najveća otkupljivaća-prerađivača
• Smuckers u SAD, Swartzscoff u Njemačkoj
• Nestlé u Švicarskoj Danone u Italiji
SVJETSKO TRŽIŠTE
Austrija 1.8 miliona dolara,
Čile 1.5 miliona dolara,
Holandija sa 756.000 dolara,
Poljska 700.000 dolara,
Francuska 631.000 dolara
i Bugarska 487.000 dolara
SVJETSKO TRŽIŠTE MALINA
• Smuckers u SAD, Swartzscoff u Njemačkoj,
• Nestlé. u Švicarskoj Danone u Italiji.
PROIZVODNJA MALINA U BiH
• Proizvodnja malina u BiH se procjenjuje na približno oko 1000 ha.
• Trenutno KLAS ima kupoprodajne ugovore o oktupu zaključene sa 700 farmera.
• Plan je za 2008. da se ovome doda još 650 farmera, koji bi uzgajali jagodičasto voće na dodatnih 111 ha
• Srbija i Crna Gora su i regionalno i u svijetu vodeći proizvođači malina
• 2002. godini Srbija-Crna Gora je izvezla ukupno 78,070 tona malina
• Drugi po veličini proizvođači su Mađarska i Poljska
• Najveći kupci malina u Evropskoj uniji su Njemačka, Francuska i Austrija
PROIZVODNJA MALINA U BiH
TRŽIŠTE EU
• Ukupno tržište hrane i pića EU procjenjuje se na oko € 666 milijardi u 2006
• Procjena je da će narasti na € 690 milijardi u 2007
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA
• Tržište za očuvano voće i povrće može se podijeliti u tri segmenta:
• SEGMENT POTROŠNJE U VIDU SASTOJAKA– Industrija pića.– Industrija žitarica za doručak– Industrija džema
• SEGMENT KRAJNJIH POTROŠAČA• SEKTOR UGOSTITELJSTVA
TRENDOVI U POTRAŽNJI POTROŠAČA
• Stanovništvo u EU i dalje raste i prema procjenama nastavit će rasti u sljedećih 20 godina
• Povećava se broj starijih ljudi dok u istom vrijeme opada broj mladih
• Ponašanje u vezi prehrane odraz prihoda i stila života
TRŽIŠTE ITALIJE
• Sve više raste potražnja za proizvodima koji su bez konzervansa
• Italijanski uvoz jagodičastog voća dostigao je 12.4 miliona dolara u 2004, od toga maline 5.3 miliona
• Glavni snandbjevači su bili:– Njemačka sa 3 miliona dolara, – Srbija i Crna Gora 2.4 miliona dolara,
PRILIKE ZA IZVOZNIKE IZ ZEMALJA U RAZVOJU
• Sektor prerađenog voća i povrća u EU imao je obrt od € 36.8 milijardi u 2003
Grupa proizvoda Vrijednost uvoza u € 1,000 Udio uvoza %
Povrće u konzervama 324 32
Koncentrat voćnog soka 184 18
Smrznuto povrće 149 15
Sušeno voće 76 8
Voće u konzervama 71 7
PRILIKE ZA IZVOZNIKE IZ ZEMALJA U RAZVOJU
• Smrznuto voće bilo je na 5. mjestu po veličini uvoza u EU, 8% vrijednost i 5% obima u 2003.
• Vrijednost uvoza povećala se za 15.7% u 2003, dok je obim uvoza porastao za 7.7% u poređenju sa 2002.
• Njemačka je najveći uvoznik smrznutog u EU sa 37% ukupne vrijednosti uvoza,
INTERNI FAKTORI
Snage SlabostiPristup prirodnim resursimaNiske cijene sirovinaNiski troškovi radne snageNema uvoznih dadžbina na ciljnim tržištima Raznolika poljoprivredna bazaLjudski resursi
Preduzetnički kapacitetVještine pregovaranjaJezik i komunikacijaRazličite certifikacijeNedostatak marketinškog znanjaNedostatak znanja o snadbjevanjuNeadekvatni uslogu u prostorijama za preraduTeški izvozni distribucijski kanaliNedostatak informacija o uredbama i cijenamaNizak nivo organiziranosti u ovoj industrijiPristup kreditima
EKSTERNI FAKTORI
Prilike PrijetnjeRastuća potražnja na tržištu EU u pogledu organske i zdrave hraneProširenje tržišta EU Organska proizvodnja i certifikacija Rastuća potražnja za proizvodima sa dodanom vrijednosti
Tržište svježeg voća i povrća EU je zasićenoUlazak istočno evropskih zemalja u EUTehničke trgovačke barijere za ulazak poljoprivrednih proizvoda u EUKoncentracija i konsolidacija kupovne moćiPotrebna su veća ulaganjaOdrživo korištenje sirovina (biodiverzitet).
Izvoz
• Značajan ugovor sa velikim talijanskim prerađivačem i otkupljivačem malina
• Za Danone obezbjeđujemo godišnje 4-5 hiljada tona malina
&