Podružnica biteljski centar
*
*Stanje emocionalne, mentalne i fizičke
iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim
stresom
*Profesionalno sagorijevanje opisuje se kao niz
tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti,
odnosno kao odložen odgovor na kronične
emocionalne i interpersonalne stresne događaje na
radnom mjestu
*
* STRES = previše pritisaka koji nas troši fizički i psihički….( ljudi u stresu ipak mogu maštati, misliti da ako stvari stave pod kontrolu bit će bolje )
* Pretjerani STRES = utapanje u obavezama
* SAGORIJEVANJE nije samo previše stresa
* SAGORJETI znači osjećati se prazno, lišen motivacije, bez mogućnosti da se nada pozitivnim promjenama, potrošeno… potpuno isušeno
* STRES osjećamo i svjesni smo ga, ali SAGORIJEVANJA često nećemo biti svjesni
*
* Čini se da je svaki dan – loš dan
* Čini se da je svaki pokušaj na poslu ili kod kuće – potpuni
promašaj
* Osjećaj iscrpljenosti čitavo vrijeme
* Osjećaj da je većina dana zatrpana besmislenim zadacima
* Osjećaj da štogod učinili – ne donosi uspjeh, zadovoljstvo
niti priznanje
*
* Zahvaćaju cijelo tijelo (prehlade…i druge
zdravstvene tegobe)
* Zahvaćaju sve aspekte života (osim radnog
mjesta, zahvaćaju i brak/partnerstvo,
roditeljstvo, prijateljstva…)
*
Fizički
•stalni osjećaj umora i „iscijeđenosti”
•snižen imunitet - česta pobolijevanja
•česte glavobolje, bolovi u mišićima, u trbuhu
•promjene apetita i navika spavanja
Emocionalni
•osjećaj neuspjeha i nedostatak samopouzdanja
•osjećaj bespomoćnosti i poraženosti
•osjećaj otuđenosti /osamljenosti
•potpuni nedostatak motivacije
•rastući negativizam i cinizam
•Snižen osjećaj zadovoljstva i uspješnosti
Bihevioralni
• izbjegavanje odgovornosti
•povlačenje/izolacija
•pretjerano verbaliziranje
•loša kvaliteta komunikacije s korisnicima, kolegama, članovima obitelji
•transfer osobnih frustracija na druge
• izbjegavanje posla, dolaženje kasnije i odlaženje ranije
Prepoznati prve znakove
Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći
Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju
STRES
Preangažiranost
Nedostatak energije
Tjelesni simptomi
Hiperaktivnost Vodi k
anksioznom poremećaju
SAGORIJEVANJE
Izbjegavanje obaveza
Nedostatak motivacije
Emocionalne i bihevioralne
teškoće
Emocionalna tupost
Vodi ka otuđenosti i sniženom
raspoloženju
Prehrana i način
spavanja
Promijeniti smjer kontroliranjem stresa
Započeti dan
relaks. aktivnošću
Izreći svoje mišljenje
Naučiti kontrolirati
stres
Njegovati kreativnost
Potražiti stručnu pomoć
Dnevni odmor
*
*
Imenovati i adresirati probleme
Izgradnja otpornosti na stres
Voditi brigu o
fizičkom zdravlju
Razjasniti s nadređenim
opis poslova
Uzeti odmak
od posla
Promijeniti posao
Voditi brigu o
mentalnom zdravlju
*
*Stresan posao i odgovornosti na radnom
mjestu nisu jedini uzrok profesionalnog
sagorijevanja…
*….životni stil i osobnost pojedinca isto su
tako značajan faktor u nastajanju
profesionalnog sagorijevanja
Faza medenog mjeseca; posao nas veseli, entuzijazam, ništa nam nije teško
Faza realnosti; manjak priznanja, prezahtjevna očekivanja, slabija učinkovitost, ogovaranja
Faza razočaranja; zasićenje, kaotična radna atmosfera, ljutnja, samookrivljavnje
Alarmna faza, iscrpljenost, gubitak samopouzdanja
Profesionalno sagorijevanje – radno mjesto
Prekomjerna angažiranost koja smanjuje vrijeme za druženja
Pretjerana očekivanja da se svima ugodi, nedovoljno sna
Preuzimanje prevelikih odgovornosti bez pomoći drugih
Nedostatak suportivnih odnosa
Životni stil koji vodi u sagorijevanje
*
*određeni obrasci ponašanja mogu pozitivno ili negativno utjecati na zdravlje pojedinaca
*prisutno međudjelovanje osobina ličnosti i okoline pri predviđanju vjerojatnosti zdravstvenih ishoda
*
* Osjećam li se krivom/im ako svoje slobodno vrijeme
koristim za opuštanje?
* Moram li izaći kao pobjednik da bi mi igra ili sport
predstavljali užitak?
* Općenito, krećem li se, hodam li i jedem ubrzano?
* Radim li uglavnom više poslova istovremeno?
*
*pojednostavljeno, opisano ponašanje može
se svrstati u dvije kategorije:
•Ponašanje TIPA A: natjecateljsko,
ambiciozno, nestrpljivo, napadački,
ubrzanog govora
•Ponašanje TIPA B: opušteno,
nekompetitivno, neambiciozno
*
* današnja saznanja opisuju i postojanje tzv. tipa D, koji karakterizira negativna afektivnost (uključujući brigu
razdražljivost) te tendencija potiskivanja neugodnih emocija tj.
socijalna inhibicija
* moguće izbjeći negative zdravstvene ishode koji se vežu uz Tip A
ličnosti putem učenja adekvatnih mehanizama suočavanja sa
stresom, kao i kontroliranja ljutnje i drugih neugodnih emocija,
uz osvješćivanje nepoželjnih obrazaca ponašanja i mišljenja i
zamjenjivanje drugim, konstruktivnijim mehanizmima. U takvim
slučajevima potrebna je i potpora bliskih osoba te
institucionalna podrška
*
* Radni uvjeti koji predstavljaju psihosocijalne rizike na
radnom mjestu
• Prevelika količina posla
• Nejasni radni zadaci i radni zahtjevi, loš radni učinak
• Nedostatak sudjelovanja u donošenju odluka i nemogućnost
utjecaja na načine obavljanja posla
• Nesigurnost radnog mjesta
• Neučinkovita i loša komunikacija, česti konflikti
• Nedostatak podrške uprave i radnih kolega
• Psihičko i fizičko uznemiravanje, zdravlje, bolovanje
*
* 57% ispitanika imalo je problema sa spavanjem
* 32% ispitanika u proteklih je godinu dana barem jednom
izostalo s posla
* 26% ispitanika promijenilo je posao (muškarci 24%, žene 28%)
* 19% ispitanika počelo je (ponovo) pušiti (muškarci 17%, žene
21%)
* 15% ispitanika imalo je povećanu konzumaciju alkohola
* 43% ispitanika imalo je povećanu konzumaciju slatkiša i
grickalica (muškarci 37%, žene 49%)
*
* Samo su dvije stvari oko kojih je vrijedno brinuti: zdravlje i bolest.
* Ako si zdrav, nemaš zašto brinuti, no ako si bolestan, samo su dvije stvari oko kojih trebaš brinuti: hoćeš li ozdraviti ili nećeš.
* Ako ozdraviš, nemaš zbog čega brinuti.
* Ako, međutim, umreš, samo su dvije stvari oko kojih trebaš brinuti; hoćeš li završiti u raju ili u paklu.
* Završiš li u raju, nemaš zašto brinuti.
* Završiš li u paklu, biti ćeš toliko zauzet pozdravljanjem starih prijatelja da nećeš imati vremena za brigu.
* Stoga, zašto uopće brinuti?
Prepoznati prve znakove
Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći
Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju
*
Tri kategorije sagorijevanja: emocionalna iscrpljenost,
depersonalizacija i smanjeno osobno
postignuće
Najrizičnije tzv. „pomažuće
profesije” zbog stalnog kontakta s
ljudima
Sagorijevanje na poslu – gubitak
motivacije za rad i predanosti poslu pod utjecajem
dugotrajnog stresa
* kompulsivna prisila za dokazivanjem, prekomjerna ambicija
* ulaganje napora za pojačanim radom
* zanemarivanje osobnih potreba
* premještanje sukoba
* revizija vrijednosnog sistema, procjena vlastite vrijednosti
bazirana na poslu
* poricanje problema uz vjerovanje da su drugi lijeni
* povlačenje iz socijalnih situacija
* okolina primjećuje očite promjene ponašanja
* gubljenje kontakta sa sobom
* stvara se osjećaj praznine
* dolazi do osjećaja depresije
* sagorijevanje u vidu mentalnog i/ili fizičkog kolapsa
*
*
*Rezultat sposobnosti pojedinca da
prilikom stresa pronađe najbolji
način za sebe da se nosi sa stresom,
uz korištenje svih dostupnih
psiholoških, društvenih, kulturnih i
fizičkih resursa
*nije karakteristika ličnosti, već se
uči, razvija i njeguje tijekom života
Pročitajte svaku tvrdnju i označite zaokruživanjem slažete li se s njom ili ne.
1. Održavam blisku i zadovoljavajuću vezu s barem jednom osobom.
2. Imam dovoljno znanja i vještina za snalaženje u životu.
3. Obično nalazim vremena za odmor i stvari koje volim.
4. Razina mog obrazovanja odgovara mojim životnim ciljevima.
5. Stan/kuća mi je dovoljno prostran za moje potrebe.
6. Namještaj, kućanski aparati i ostala dekoracija mog stana/kuće su prikladni.
7. Imam odgovarajuću odjeću za sve stvari kojima se u životu bavim.
8. Moja ušteđevina je dovoljna da pokrije moje moguće potrebe.
9. Nema izgleda da u skorijoj budućnosti ostanem bez radnog mjesta.
10. Kad se uspoređujem sa vršnjacima, smatram da sam u životu puno postigao/la.
11. Zadovoljava me broj mojih prijatelja.
12. Kad me muči neki problem, ne ustručavam se tražiti pomoć drugih ljudi.
13. Većina stvari koje mi se događaju ispadnu dobro.
14. Imam dovoljno vremena u životu da činim ono što zaista želim.
15. Imam dovoljno znanja i vještina za dobar uspjeh u radu.
16. Optimistički gledam na svoje životne šanse.
17. Novcem koji zarađujem u stanju sam relativno dobro živjeti.
18. Uspijevam djelotvorno rješavati probleme i donositi odluke.
Za svaku tvrdnju sa kojom se slažete dajte si 1 bod. Zbrojite bodove.
*
* Svjesnost sebe, svojih emocija i emocionalnih reakcija, te ponašanja drugih u njihovoj okolini
* Prihvaćanje da su promjene i stresne situacije dio života
* Unutarnji lokus kontrole kao vjera da se svojim postupcima utječe na vlastite rezultate u životu
* Dobre vještine za rješavanje problema
* Biti povezan s drugima (članova obitelji, prijatelja i kolega)
* Pozitivno doživljavanje sebe te vjera u vlastite snage da imaju kapaciteta i sposobnosti da prežive stresnu situaciju
* Ugodne emocije u vidu uočavanja pozitivnih aspekata situacije
* Humor kao metoda za održavanje ugodnog i pozitivnog raspoloženja i smanjenje depresivnih simptoma
* Traženje pomoći
*
govor postaje glasniji i brži ili postaje tiši
izraz lica se mijenja, javlja se crvenilo, osoba odvraća pogled
ponašanje – nestrpljivo ili nepopustljivo
tjelesni znakovi – zatvara se ili čini nagle pokrete rukama usmjerene prema van.
*
* Pozorno slušati s izrazom lica koji pristaje okolnostima
* Pokazati strpljenje i razumijevanje za stanje u kojem se osoba nalazi
* Pružiti podršku i brižnost – verbalno ili neverbalno
* Ne pokušavati objašnjavati i uvjeravati osobu na kognitivnog razini jer je u
emocionalnom problemu i ne može prihvatiti naše racionalno objašnjenje.
* Kad čovjek iznese svoje probleme, pokušajmo mu reći na prihvatljiv način da su i neki
drugi ljudi imali slična doživljavanja i da su to rješavali na različite načine
* Ljudima koji se osjećaju bespomoćno treba ponuditi optimizam i vjeru u sebe
* Pomoći osobi u razjašnjenju okolnosti kako bi što realističnije prosudila/o što može ili
ne može promijeniti.
* Osobu pod stresom treba opustiti – ljudi se u stanju stresa teško opuštaju pa ih je
dobro uputiti u tehnike opuštanja.
* Osobu uputiti na traženje pomoći od stručnjaka.
Komuniciranje mumljanjem
Opis vježbe:
Vježba se odvija u paru. Članovi para su jedan
drugome okrenuti leđima, kako pri slušanju ne bi bili
ometani neverbalnim znakovima. Zadatak jednog u
paru je da isključivo mumljanjem – korištenjem
paralingvističkih znakova govora: glasnoće,
artikulacije, visine, intonacije, brzine, ritma – ispriča
„svoj problem“. Zadatak druge osobe je da na osnovu
slušanja odgonetne emocionalno stanje „mumljača“,
pretpostavi vrstu problema koju on iznosi i osvijesti
kakve osjećaje u njemu pobuđuje tj. je pobudio taj
govor.
Put u Atenu
Opis vježbe: voditelji zadaju zadatak sudionicima zamisliti da idu
na dugo putovanje vlakom. U vlaku će biti različiti suputnici. Svaki
sudionik treba odabrati tri suputnika s kojim bi najradije putovao i
tri suputnika s kojima ne bi volio putovati.
Najpoželjniji suputnici se označavaju u kvadratiću i to:
• Suputnik s kojim bi najradije putovao, brojem +3
• Drugi omiljeni suputnik, brojem +2
• Treći suputnik s kojim bi mogli dijeliti kupe, brojem +1
Nepoželjni suputnici se označavaju u kvadratiću i to:
• Najnepoželjniji suputnik, brojem -3
• Manje nepoželjan, brojem -2
• Najmanje nepoželjan, brojem -1
Ja i mi
Opis vježbe: Grupa se podijeli na podgrupe. Zadatak
je da svaka podgrupa pronađe što je zajedničko za sve
članove njihove podgrupe (dob, tim za koji navijaju,
pjevač kojeg vole, boja očiju, kose, boja koju vole,
godišnje doba u kojem su rođeni, što vole, što ne
vole…).
Svaka grupa predstavlja karakteristike grupe kojoj
pripada, što ostali sudionici pažljivo slušaju (mogu
bilježiti dok slušaju predstavljanje). Na osnovu onoga
što su čule, podgrupe trebaju opisati predstavnike
drugih grupa. Zatim svaka podgrupa čita kako je
opisala druge.
Prepoznati prve znakove
Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći
Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju
Prehrana i način
spavanja
Promijeniti smjer kontroliranjem stresa
Započeti dan
relaks. aktivnošću
Izreći svoje mišljenje
Naučiti kontrolirati
stres
Njegovati kreativnost
Potražiti stručnu pomoć
Dnevni odmor
*
*PROMIJENITI… smjer
*Izraziti osjećaje (šutnja nije
iskazivanje osjećaja)
*prepoznati neke vlastite
„teške”osobine ličnosti (kada se neke
neugodne situacije ponavljaju, narušeni
odnosi kod kuće i na poslu – nisu uvijek
drugi odgovorni)
Test slušanja
Točno Netočno
1. U Skandinavskim zemljama nema 25. studenog. T N
2. Nezakonito je da se netko tko živi u Vatikanu sahrani nedjeljom. T N
3. U nekim zemljama fotografirati čovjeka sa drvenom nogom smatra se nepristojnim. T N
4. Postoji jedan otok u Južnom Pacifiku gdje je nezakonito da se muškarac oženi sestrom njegove udovice. T N
5. Ugriz morskog psa je manje bolan od ugriza piranje. T N
6. Izuzetno je teško sići sa slona bez ičije pomoći. T N
7. Čovjek može da pregazi sam sebe. T N
8. Nikad nitko nije preplivao od Bara do Barija i nazad u jednom danu. T N
9. Vrlo malo ljudi zna ime predsjednika SAD koji je bio na vlasti 1927. god. T N
10. Prosječan muškarac sa Novog Zelanda doživi manje rođendana od prosječne žene. T N
11. U ovoj kratkoj rečenici postoje tri greške. T N
12. Postoji granica do koje najduže možete zaći u šumu ako nemate dozvolu za lov. T N
13. Muškarci su bolji u matematici od žena. T N
14. U uputama je rečeno da prvo pročitate sva pitanja prije nego što počnete pisati odgovore. T N
15. Ovaj test je test vaših sposobnosti da slušate i slijedite upute. Nemojte odgovarati ni na jedno od gore navedenih pitanja. T N
16. Ako ste uspjeli nadmudriti ovaj test, molimo vas da šutite dok drugi rade. T N
*Umijeće slušanja
Slušanje 40%
Govorenje 35%
Čitanje 16%
Pisanje 9%
Aspekti procesa komunikacije
Slušanje 55% Govorenje
20%
Čitanje 16%
Pisanje 9%
Aspekti procesa komunikacije -
kod pomagačkih struka
*umijeće dobrog slušanja pomaže nam:
*smanjiti stres
*prevenirati konflikte i konfliktne situacije
*ostvariti konstruktivne međuljudske odnose
*poticati praksu dogovora i odlučivanja
* čini nas
*Otvorenim za nove ideje
*Potiče inovativnost i kreativnost
*Doprinosi boljem odnosu sa klijentima i kolegama
u radnom okruženju
*Doprinosi boljim privatnim (osobnim) odnosima
* ljudi žele da ih se sluša…
*Zašto?
*Jača samopouzdanje
*Čini ih sigurnijima
*Daje im osjećaj pripadnosti i doprinošenja
*Daje im osjećaj ispunjenosti i realiziranosti
Vježba - slušanje
1. Prisjetite se koju od poruka (Slušaj i šuti, Ne diskutiraj, Ne prekidaj starije dok govore .. i sl.) pamtite iz djetinjstva. Razmislite
kako na vas i vaše slušanje te poruke djeluju danas. Zapišite vaš primjer:
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
2. Izbjegavate li osobi s kojom „ diskutirate„ iznijeti vaše mišljenje i vaš stav ?
DA NE (zaokruži odgovor)
Ako je vaš odgovor DA, s kojim osobama vam se to događa?
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
3. Ako je vaš odgovor DA, što možete učiniti kako biste započeli iznositi vaše mišljenje i vaš stav u diskusiji?
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
4. Ako je vaš odgovor DA, tko bi vam mogao pomoći da poboljšate sposobnost komuniciranja i iznošenja vlastitih ideja
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
5. Mijenjate li način slušanja kada razgovarate s nadređenima (autoritetima)?
DA NE ( zaokruži odgovor )
Ako je vaš odgovor DA , kako se mijenja i s kojom određenom osobom?
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
6. Jeste li zadovoljni s time ili biste željeli promijeniti svoje ponašanje? Ako da, kako?
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
7. Jeste li primijetili da prakticirate isto ponašanje i kada razgovarate sa osobama koje su starije od vas?
DA NE
Ako je vaš odgovor DA kada i s kojom / kojima, osobom /osobama?
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
8. Jeste li zadovoljni s time ili biste željeli promijeniti svoje ponašanje? Ako da, kako?
____________________________________________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
*Slušanje izaziva:
*fenomen nesvjesnih procesa , a to je :
kad nesvjesni proces jedne osobe dotakne
nesvjesni proces druge osobe …
*
* nikada se ne možemo osloboditi prisutnosti nesvjesnih procesa i njihovog utjecaja
* stručnjak ima i jedan svoj unutarnji svijet u kojem nosi svoja iskustva koja se mogu potaknuti u susretu sa korisnikom
* stručnjak treba biti svjestan osjećaja, stavova i impulsa koje korisnik budi kod njega
* stručnjak treba biti svjestan svojih reakcija u odnosu na korisnika ( osoba u interakciji )
*Nesvjesni procesi:
*Projekcija = pripisati nekome nešto neželjeno iz svoje vlastite nutrine (primjer…)
*Projekcija se koristi kao obrana onih osjećaja i svojstava od kojih se čovjek brani kod samog sebe
*Nesvjesni procesi:
*Rezonanca = nastaje u interakciji kad osjećaji i
raspoloženja jedne osobe dolaze u dodir s
osjećajima i raspoloženjima koja (prirodno)
postoje i kod neke druge osobe (tu je moguća
identifikacija)
*Ako rezonanca pogodi područja koja su za
stručnjaka konfliktna i nesvjesna, može stvoriti
osjećaje koje se teško podnose (primjer…)
*Nesvjesni procesi:
*Indukcija = kada se uđe u snažno
emocionalno polje sa korisnikom
(primjer…)
*Stučnjak nije učinkovit
*Nesvjesni procesi:
*Kontratransfer =emocionalna reakcija kod
stručnjaka koja je opterećena slijepim pjegama i
neriješenim konfliktima (primjer…)
*za prepoznavanje potrebno je dobro
samopoznavanje i sposobnost samorefleksije
*Nesvjesni procesi:
*Projektivna identifikacija = događa se u tri faze
(korisnik ima nesvjesne fantazije da se riješi
nečega kod vlastite ličnosti), npr. osjećaja
bezvrijednosti, odbačenosti, žalosti ili srdžbe, te
da ih prenese na neku drugu osobu (primjer)
*Doživljaji stručnjaka nalikuju korisnikovim
*Nesvjesni procesi:
*Paralelni procesi = dodir dva nesvjesna procesa
je prostor za rast za obje strane u odnosu; to je
šansa za razvoj i učenje (primjer…)
* Stručnjak prati sebe i sudjeluje aktivno i
"iznutra" u procesu proširenja samosvjesnosti
*Ako je stručnjak više puta doživio ove
procese, te dobio pomoć ( superviziju ) u
tome da prepozna način na koji se oni
manifestiraju, vjerovatno će ih, tijekom
vremena, putem samorefleksije, moći i sam
prepoznati i razlikovati .
Vježba - komunikacija
Sjetite se osobe s kojom imate poteškoća u komunikaciji.
1 . Opišite najsvježiju situaciju u kojoj je bilo poteškoća
______________________________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
a) Što je bilo pozitivno i konstruktivno u toj situaciji?
______________________________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Jeste li se u toj komunikaciji više(češće) branili ili napadali?
_________________________________________________________________________________________________
Kakvo je bilo ponašanje druge osobe?
_________________________________________________________________________________________________
Što je Vama konkretno prouzročilo neugodu tijekom tog razgovora?
______________________________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Kakav je bio ishod tog razgovora?
______________________________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Prisjetite se jeste li u tom razgovoru više (češće) govorili ili slušali?
______________________________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
2.Što možete ( ili ćete) u budućnosti učiniti kako biste promijenili i modificirali komunikaciju
s tom osobom?
______________________________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
*Pitanja koja nam mogu pomoći?
* Što je to kod korisnika što čini da se ti osjećaji bude kod mene ?
* Je li to nešto što korisnik čini ili kaže ?
* Je li osjećaj potpuno nov, ili ga prepoznajem ?
* Nastaje li osjećaj upravo sa ovim korisnikom, ili samo sa izvjesnim tipom korisnika ?
* Što, u tom slučaju, korisnici imaju zajedničko ?
* Nastaje li osjećaj i u mom privatnom životu ? Nastaje li zajedno s određenim osobama ?
* Postoji li sličnost – različitost u osjećajima prema korisniku i osobama u privatnom životu?
* Koje su zajedničke crte, ili svojstva kod tih osoba i korisnika ? Kako ću otkriti osjećaj ?
* Što mogu učiniti kako bih ga razumio i „ riješio ga se“, drugim riječima, kako se ponašati s njim ?
Prepoznati prve znakove
Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći
Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju
*
Upitnik
Brojevima od 1 do 5 označite svaku niže navedenu tvrdnju s obzirom na to koliko se odnosi na vas:
1 – u potpunosti se odnosi na mene
2 – uglavnom se odnosi na mene
3 – ne mogu se odlučiti
4 – uglavnom se ne odnosi na mene
5 - uopće se ne odnosi na mene
1. Obično ignoriram problem nadajući se kako će nestati sam od sebe. ____
2. Optimistički vjerujem da se svaki problem može riješiti. ____
3. Oslanjam se na rješenja ili način djelovanja koji su se već ranije pokazali dobrima. ___
4. Nemam povjerenja u svoje sposobnosti rješavanja problema i donošenja odluka. ____
5. Rijetko sam zadovoljan/a prije nego nađem savršeno rješenje ili način djelovanja. ___
6. Koristim svoje pretpostavke u tome što će pomoći i što trebam učiniti. ____
7. Često izabirem rješenja koja mi se najviše nameću. ____
8. Vjerujem u brzo rješavanje problema u brzo donošenje odluka. ____
9. Obično odabirem prvo rješenje koje mi padne napamet. ____
10. Sklon/a sam drugim ljudima prepustiti rješenja koja se tiču mene osobno. ____
11. Čini mi se da nemam dovoljno sposobnosti i/ili mašte za rješavanje problema. ____
Zbrojite bodove.
*
*Izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju
• Imenovati/adresirati probleme, jasno izraziti svoje mišljenje i potrebe
• Obratiti se nadređenom
• Razjasniti sa nadređenim opis svojih poslova
• Tražiti druge poslove u skladu s kvalifikacijama ukoliko se predugo rade isti
• Uzeti odmor (bolovanje), potpuni odmak od posla
• Promijeniti posao ili preusmjeriti karijeru
*
zdravlje
profesionalni uspjeh
(posao)
obiteljska ispunjenost
(obitelj)
ispunjenost na osobnoj razini (prijatelji,
osjećaj pripadnosti , aktivnosti koje nas
ispunjavaju, doprinose našem identitetu)
*
Opis vježbe: Sudionici trebaju nacrtati
muzej s podrumom, prizemljem i
potkrovljem
*Prvi zadatak: U "prizemlju" sudionici
trebaju upisati svoje kvalitete koje se vide
svakodnevno, koje su svima vidljive
*
*Drugi zadatak: U "potkrovlju"
upisuju kvalitete koje nisu
drugima vidljive, za koje drugi ne
znaju
*
*Treći zadatak: U "podrumu" upisuju
kvalitete koje su zaboravljene i dugo nisu
bile aktivne
Kad se ispišu sva tri zadatka, svoj muzej
kvaliteta predstavlja se u paru, a nakon toga
svatko predstavlja muzej kvaliteta svoga
para pred grupom
*
Opis vježbe:
*Prvi zadatak: Sudionici trebaju razmisliti (pet
minuta) i zapisati na papir sve one stvari koje vole raditi, bez kojih ne mogu živjeti kao i osobe, osobine, stvari, pojave, poslove ... sve što im je u životu potrebno da bi bili sretni, da bi se dalje razvijali, napredovali u radnom okruženju
*Drugi zadatak: Zapisane vrijednosti sudionici trebaju označiti i to brojem jedan ono što im je najvažnije, a manje važno sljedećim brojevima.
*
*Treći zadatak: Rangirane vrijednosti sudionici
trebaju složiti u piramidu: ono što im je
najvažnije se nalazi u podnožju piramide (kao
kamen temeljac), a prema vrhu se slaže ono
što je manje važno, najmanje važno je na
samom vrhu piramide. Svako pravi svoju
piramidu.
*Četvrti zadatak: Nakon toga se, u manjim
grupama, mogu napraviti grupne piramide,
koje se predstavljaju u velikoj grupi.
*
* Budite usredotočeni, koncentrirajte se na rad i argumentirajte svoje mišljenje
* Naučite reći „NE”, radite na jačanju samosvijesti
* Ukoliko ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se
* Izbjegavajte poslove u kojima se očekuje da uvijek sebe dajete drugima, osim ukoliko niste dobri u primanju od drugih
* Ne dopustite da vam posao zavlada životom – prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje
* Pronađite kolege s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće
* Planirajte i organizirajte svaki dan
* Zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija
*
Imenovati i adresirati probleme
Izgradnja otpornosti na stres
Voditi brigu o
fizičkom zdravlju
Razjasniti s nadređenim opis poslova
Odnos prema autoritetima
Uzeti odmak
od posla
Promijeniti posao ili
preusmjeriti karijeru
Potražiti stručnu pomoć
( supervizija)
Voditi brigu o
mentalnom zdravlju
*
Opis vježbe:
Razmislite i napravite raspored za svoj "Idealan dan".
Idealan dan znači da svoje vrijeme od trenutka
kada se probudite do odlaska na spavanje provedete
kako god želite. Nakon razmišljanja, svaki član opisuje
svoj raspored.
*
Usporiti!
Potražiti podršku!
Prepoznati svoje gubitke
(identitet, energiju, socijalna druženja, kontrole…)
Ponovno procijeniti svoje ciljeve i prioritete!
*
* Ajduković, M., Cajvert, Lj. : „Supervizija u psihosocijalnom radu“, DPP, Zagreb, 2004.
* Glasser, W.: „Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode“, Alinea, Zagreb, 2000.
* Luban, R.: „ BURNOUT – Keeping the fire“, Learn, WordPress, 1996.
* Miljković, D., Rijavec, M.: „Razgovori sa zrcalom“, IEP, Zagreb, 2004.
* Pečnik, N., Starc, B.: „RASTIMO ZAJEDNO – radionice za roditelje“ , UNICEF, Zagreb, 2010.
* „PROGRAM TRANSFORMACIJE“, Centar za djecu i mlade „Ljubović“, Podgorica,2006.
* Thurman, C.: „Laži u koje se uvjeravamo“, ITP Škorpion, Zagreb, 2007.
* www.mojposao.net