-
Emocionalno leenj homeopatijomPRAKTINI VODIPiter apelprevela
Branislava BabiIPROMETEJNovi SadNaslov originala: Emotional healing
with homoeopathv Autor: Peter Chappell > Peter ChappellIzdava:
Udruenje za klasinu homeopatiju Jugoslavije Hahneman" i Prometej",
Novi Sad, Zmaj Jovina 22Za izdavaa: Zoran Kolundija ;Prevela:
Branislava Babi Lektor: Radovan BabiFond za otvoreno drutvoCIP
-BH6jiHOTeKa Ma-rime cpnCKe, Hobh Cafl615/015.32(035)pEmocionalno
leenje homeopatijom : praktini vodi / Piter apel; prevela
Branislava Babi. - Novi Sad : Udruenje za klasinu homeopatiju
Jugoslavije "Hahneman" : Prometej, 1999 (Novi Sad : Duplex). - 283
str.; 21 cmPrevod dela: Emotional healing with homeopathv / Peter
Chappell. - Predgovor / Brajan Kaplan: 3-5. - Registar.ISBN
86-7639-452-0a) XoMeonaTHJa - npupviHHUHSadrajRe zahvalnosti
2Predgovor dr Brajana Kaplana 3PRVI DEO: Trauma i patnja1. Trauma,
patnja i homeopatija 92. Trauma 153. Istraivanje emocionalnog
isceljivanja 404. Filozofski i psiholoki aspekti 82DRUGI DEO:
Homeopatija i isceljivanje5. Osnove homeopatije 996. Homeopatija za
skeptike 1077. Smernice za leenje 1158. Indeksi lekova 1269.
Obrasci trauma 17910. Oporavljanje od emocionalne patnje -smernice
za samopomo 25311. Zavrni komentar , 267Dodatak: Dalje informacije
269Indeks 278Spisak lekova s preporuenim izgovorom naziva 284Re
zahvalnostielim da se zahvalim svima koji su me podrali na putu
kroz ivot, posebno onima koji su me najvie nauili: svojim
roditeljima koji su mi podarili moj nesvesni deo, kao i svima onima
koji su doprineli buenju moje svesti. Meu njima su moja deca Sara,
Elejn i Oliver, moja unuka Zoi, kao i mnogobrojni tera-puti,
prijatelji, prijateljice i ljubavnice, posebno Vendi, Dener, Teri,
Aleksis i Rozalind koje su direktno doprinele ovoj knjizi, kao i
sve moje homeopatske kolege i prijatelji. Takoe se zahvaljujem
svojim uiteljima homeopatije, Tomasu Lakenbiju Momi, Vasilisu
Gegasu, Dordu Vitulkasu, Rajanu ankaranu i drugima koji su na mene
duboko uticali. Najvie se, ipak, zahvaljujem svojim naboljim
uiteljima, svojim pacijentima i uenicima, koji su strpljivo trpeli
moje uenje! Mnogo hvala i urednicima i osoblju iz Izdavake kue
Element Books koji su moju knjigu preradili i
uobliili.%!Predgovordr Brajan KaplanNiko razuman ne moe da sumnja u
fantastian napredak koji je medicinska nauka postigla u ovom veku.
Potencijalno smrtonosne bolesti kao to su upala plua, meningitis i
tuberkuloza danas se lece skoro rutinski. Otkrie insulina donelo je
olakanje dijabetiarima. Transplantacije organa donele su novi ivot
i pokretljivost hiljadama ljudi. Demoni poput sifilisa ili
Hodki-nove bolesti naprosto su saseene u korenu.
-
Ipak, veliki broj hroninih bolesti kao to su ekcemi, migrene,
kolitis i artritis, da nabrojimo samo neke od njih, i dalje se teko
lece. Uprkos tome, ortodoksna medicina, znatno potpomognuta
tehnolokom revolucijom, ostaje i dalje prvi izbor za veinu ljudi na
Zapadu. Iako joj niko ne porie velike pobede u ratu protiv bolesti,
medu bolesnicima koji su joj se obratili sve ee se uje nezadovoljno
mrmljanje. Razlog tome moda lei u injenici da konvencionalna
medicina putujui sve dublje kroz elektronski mikroskop naunih
otkria gubi iz vida drevno umee isceljivanja. Kako u nauci
prevladava deterministiki nain miljenja, umee terapijskog sluanja
potisnuto je u drugi plan. udesne stvari mogu se otkriti
poveavanjem bolesnog tkiva, ali ispitujui elije tog tkiva dolazimo
u opasnost da zanemarimo pacijenta kome one pripadaju. Bez sumnje,
treba da posmatra-mo elije kroz mikroskop, ali pri tom ne treba da
zaboravimo da se izmaknemo korak i sagledamo svet kojem te elije
pripadaju. Pacijent u celini, njegova lina istorija, odnosi s
ljudima, porodica, posao i poloaj u drutvu, sve to moe snano da
utie na nastajanje i trajanje bolesti.Ironija je da je veina lekara
i te kako svesna tih uticaja. Niko medicinski obrazovan ne porie da
stres i strepnja mogu da iza-Emocionalno leenje homeopatijomzovu ir
na elucu. Ali ipak se taj ir leci lekovima koji zaustavljaju luenje
kiseline u elucu. Kod oveka koji je doiveo veliki ok zubari esto
zapaaju pogoranje stanja desni, ali su obueni da se bave samo
desnima i zubima, zbog ega se esto ose-aju nemonima da se pozabave
emocionalnim okruenjem koje je oslabilo imunoloki sistem i time
dopustilo promene na tkivu.Za Pitera apela najvanije su
psihofizioloke promene koje doputaju da se bolest razvije i
spreavaju telo da se putem prirodnih isceliteljskih procesa izlei.
U ovoj knjizi on otvoreno i iskreno govori ne samo o svom velikom
iskustvu lekara-home-opate, nego i o sopstvenom ivotu i linom
istraivanju psihote-| rapije.On smatra da je osetljivost na bolest
obino izazvana velikim emocionalnim okom. Takav ok moe da se dogodi
u detinj-f, stvu, kao to smatraju mnogi sledbenici Frojda i Klajna,
ili akf u materici, jer emocionalna trauma majke moe snano da
delu-je na njenu fiziologiju, i da se prenese na plod. Naravno, kao
lekari, ponekad ne moemo da otkrijemo takve traume, jer su esto
savreno skrivene i zatiene, zakopane u nesvesno, isu-vie bolne da
da bi ih se pacijent setio. Meutim, izgledi da ot-! krijemo ove
dogaaje rastu ako, utei i sluajui saoseajno i srazumevanjem,
dopustimo pacijentu da govori. Piter apel pre-! uzeo je zadatak da
u svojoj praksi nae vremena za stvaranjetakve atmosfere. Sluajevi
koje navodi u ovoj knjizi tivo su koje ' se teko isputa iz ruku.
Struan klasini homeopata slian jei detektivu koji u pacijentovoj
ivotnoj prii traga za putokazimaj koji e ga dovesti do pravog
leka.Te vinjete lekarska struka eopisati kao anegdote" i bie u
pravu. Autorova teorija da duboka emocionalna trauma moe izazvati
osetljivost na bolest nije nauna, jer se ne moe ni potvrditi ni
opovrgnuti. Ali prie nose peat autentinih dogaaja, a veina
homeopata e se slo-Predgovoriti da njihovi lekovi prepisani za
osobu u celini, mogu da pro-izvedu duboke fizioloke i psiholoke
promene.Homeopatski pristup pacijentu kree se izmeu dva pola. S
jedne strane je prepisivanje leka za postojeu bolest, a s druge
paljivo sluanje i ekanje dapacijent otkrije pravo sredite svog
problema. Kod Pitera apela pretee drugi pristup, a ova knjiga
koristan je doprinos klasinoj homeopatiji usme-renoj na celovitu
osobu.dr Brajan Kaplan lekar-homeopata U februaru 1994.PRVI
DEOTrauma i patnjaPRVO POGLAVLJETrauma, patnja i homeopatijaOva
knjiga pokuava da itaocu prui obavetenja o emocionalnim traumama, o
tome kako one mogu da nam se odraze na ivot i izazovu bolest, kako
nam ograniavaju slobodu izraavanja time to potiskuju i poriu naa
oseanja straha, besa, tuge i gubitka. One ine osnovu onoga to
nazivamo bolest, a razreava-njem tih oseanja moemo bolest
izleiti.Zamisao da emocionalna trauma moe da utie na bolest za
mnoge itaoce moe biti potpuno nova, a kod nekih moe izazvati krajnu
sumnjiavost. Ali u isceliteljskim strukama danas su to uobiajeni
pojmovi.Moe se dogoditi da dogaaja koji nas je traumatizovao u
prolosti nismo ni svesni. Mogue je, na primer, da ne budemo svesni
da neprijatan dogaaj, koji se dogodio dok smo bili vrlo mladi, i
danas dramatino utie na nae ponaanje. Ova knjiga to vrlo direktno i
jasno objanjava. Cilj joj je da probudi vau svesnost i pomogne vam
da se osposobite kako biste mogli sami sebi da pomognete. Sadri
dovoljno informacija koje vam mogu pomoi da homeopatskim lekovima
iscelite novije emocionalne traume i ilustruje sluajeve u kojima se
to dogodilo. Takoe objanjava gde i kako zatraiti profesionalnu
pomo. Potanko objanjava kako postii zaista udesna izleenja koristei
homeopatiju na jednostavan, delotvoran i temeljit nain.Namenjena je
itaocu bez ikakvog predznanja o homeopatiji. Moete je upotrebiti da
biste sami sebi pomogli, ili kao vodi
-
u pronalaenju strune isceliteljske pomoi. Poto sadri mnoge nove
zamisli, moe biti zanimljiva i profesionalnim homeopata-ma i
studentima homeopatije.H)____________Emocionalno leenje
homeopatijom______________Neke homeopate e me moda kritikovati jer
ohrabrujem ljude da sami sebi pomognu, poto je pomo profesionalca,
naravno, mnogo delotvornija. Ja, meutim, poznajem veliki broj ljudi
koji su sasvim sposobni da pomognu sebi i svojim blinjima, samo ako
im se prue potrebne informacije. Osim toga, u mnogim zemljama u
kojima radim, takva struna pomo naprosto nije dostupna.Pomalo sa
strepnjom koraam obema stazama (i onom samopomoi i onom strune
pomoi), nadajui se da e italac upotrebiti svoj zdrav razum i
odluiti ta je za njega bolje.HOMEOPATIJA - KRATAK UVODHomeopatija
postoji oko dve stotine godina, a zasnovana je na odreenom broju
principa i postupaka koji su isprobavani, proveravani i potvrivani
u praksi vie od jednog veka. Samjuel Haneman, utemeljitelj ovog
sistema leenja, otkrio ga je pomnim eksperimentisanjem i
posmatranjem, a ostatak ivota je proveo usavravajui ga.Otkrio je da
se leenje moe temeljiti na loginim i lekovitim naelima. Kljuni
princip koji je otkrio glasi slino se leci slinim." Svi, na primer,
znamo da nam dok seemo luk oi suze i peku nas. To su tipini
simptomi alergije na polen, pa e se onima koji od nje pate
prepisati lek napravljen od luka. Homeopate su otkrile lekovita
svojstva vie stotina supstanci. Isprobavali su ih na dobrovoljcima,
esto sebi samima, i stvorili obuhvatan skup lekova za veinu
funkcionalnih poremeaja i bolesti kod ljudi.Haneman je uoio da
znakovi i simptomi bolesti nisu i sama bolest, nego pouzdani
pokazatelji za pronalaenje leka. Otkrio je da je bolest unutranji
proces koji se odvija logino i po pravilima, i da osim telesnih
komponenti ukljuuje misli i oseanja. Pokazao je da homeopatija leci
poremeaje u razmiljanju, oseanju (psiholoke / emocionalne) i telu.
Najvaniji izuzeci su neke mehanike povrede (ne samo spontano
pomereni________________Trauma, patnja i
homeopatija______________11.prljen", jer on moe biti posledica
unutranje napetosti), povrede koje zahtevaju hirurku intervenciju,
neka po ivot opasna stanja i neke bolesti u poslednjem
stadijumu.Haneman je, takode, otkrio jedinstven a jednostavan nain
pripremanja homeopatskih lekova od nepreradenih prirodnih
supstanci. Taj postupak, nazvan potenciranje, poveava njihova
lekovita svojstva, a uklanja sve propratne pojave. U homeopatiji
nema propratnih pojava - ona je potpuno bezopasna.Konvencionalna
lekarska praksa obino je usmerena na leenje fizikih posledica
traume, a ne obraa se panja na uzroke tih posledica, ili se oni ne
prepoznaju, jer se u sutini veruje da je svaka bolest fizike
prirode. Tako to dijagnozu postavlja na osnovu fizikih znakova, a
zatim se ti isti znakovi negiraju lekovima, omoguava rast
unutranjoj traumi koja moe da dobije dimenzije prave katastrofe. To
je osnovni medicinski pristup bolestima kao to su astma, ekcemi,
migrene, menstrualni problemi, artritis i upala grla.Homeopatski
lekovi oponaaju" unutranje traume. Oni podseaju" telo da se od njih
odlepi" i da ih razgradi", kako bi mogle da prirodno nestanu.
Oslobaanjem unutranje traume njene spoljanje posledice (takozvana
bolest), iezavaju. Prirodno su izlecene unutranjom isceliteljskom
inteligencijom (imunolokim sistemom). To podstie prirodni unutranji
proces da u budunosti oslobaa organizam od slinih trauma. Ako, na
primer, neki lek omogui otru razmenu miljenja i raisti atmosferu,
bolesnik moe uvideti da je to bolji nain reavanja problema, pa tako
postupati i ubudue.PRIRODNI LEKOVITokom dvesta godina dugog
perioda, homeopatski lekovi odabirani su procesom klinike
eliminacije iz hiljada razliitih prirodnih supstanci. Oni danas
predstavljaju praktino potpun skup is-celiteljskih energija koje
odgovaraju psihofizikim traumatskim stanjima i kompenzacijama na
koje nas prisiljava na ego.YZ____________Emocionalno leenje
homeopatijom_____________._Potpunim homeopatskim postupkom te su
energije defin-isane, izdvojene i spremljene u boicama kao ista
energija. One odraavaju obrasce trauma nastalih u ljudskoj rasi od
njenih poetaka.PERSPEKTIVA KOJA OBUHVATA SVETPrema izvetajima
Svetske zdravstvene organzacije, homeopatija je kao metod leenja na
drugom mestu u svetu. Na prvom je kineska medicina, na treem leenje
biljem, dok je konvencionalna medicina na etvrtom mestu. Imajui u
vidu injenicu da ostala tri sistema leenja postoje ve hiljadama
godina, to je vredno napomenuti. ak je i konvencionalna medicina u
osnovi nastavak postupaka koji su primenjivani hiljadama godina. A
jedan ovek radei iz poetka sam, utemeljio je novi sistem leenja
koji je poput oluje osvojio svet i, zahvaljujui svojoj efikasnosti,
uprkos ogromnom otporu, uspeo da se probije na drugo mesto. Da je
homeopatija naila umesto fanatine zasle-pljenosti na razuman
prijem, najverovatnije bi sada bila najzas-tupljeniji metod leenja
u svetu.MOJ STAVRadei kao homeopata tokom poslednjih osamnaest
godina, video sam veliku koliinu emocionalne traume, a i sam sam
proao kroz brojna traumatina iskustva. Ova knjiga je rezultat mojih
unutranjih iskustava, kao i zapaanja u mojoj home-opatskoj
praksi.Spoznao sam da su povrni naini leenja koji su danas
uobiajeni u naoj kulturi (npr., leenje hemijskim lekovima i
-
hirurgija), esto nepotrebni i nedelotvorni, ak i tetni, i da je
razumevanje uzroka bolesti, uzroka emocionalne reakcije koja je
dovela do bolesti kao i do njenog isceljenja, izuzetno radikalan
pomak u dananjem pogledu na zdravlje. To
moje________________Trauma, patnja i
homeopatija______________13uverenje potkrepljeno je mojim iskustvom
predavaa. Imao sam prilike da radim sa stotinama lekara koji su
stalno iznova potvrivali sve to sam ovde napisao.Ako ste doiveli
saobraajnu nesreu, jasno je da vam je esto potrebna hirurka
intervencija, a vetina hirurga moe biti izuzetna. Hirurka
intervencija moe biti prikladna i kad se patologija razvila, jer je
dugo bila zanemarena. Bolje je imati vetaki kuk nego biti u
invalidskim kolicima. Slino tome, ako obolite od smrtonosne
bolesti, antibiotici su verovatno najbolji nain da se spasite.
Moderna medicina je, najee, izvrsna u akutnoj ivotnoj krizi na
kraju nekog hroninog stanja, ali kod rutinskih bolesti njeni
nedostaci su oiti.Kako je homeopatija holistiki pristup leenju, u
svom poslu pomno sluam pacijenta da bih shvatio njegovu bolest u
kontekstu njegovog naina ivota. Kao homeopata pokuavam da sjedinim
pacijentov nain ivota, njegove potekoe i bolesti u celovitu
homeopatsku sintezu na osnovu koje prepisujem homeopatski program
leenja.Tako saznam vie linih ispovesti nego veina ljudi. Sluam na
hiljade ivotnih pria od kojih je svaka jedinstvena. Prie o bolesti
propraene su oseanjima gubitka, tuge, straha, uasa, povredenosti,
odbaenosti, nedostatka ljubavi, i jo mnogo ega. Ponekad su to prie
o katastrofama, ratu, nasilju i zlostavljanju. Ponekad sluam o
tajnoj policiji, o plemenskom ivotu, ili o istinskoj materijalnoj
bedi. Cesto pacijentu u snovima dolaze slike koje su izraz trauma
iz njegove bliske i daleke prolosti. Sve to pomeano izatkalo je
obrazac koji je odraz svakog pojedinca, na nain dubok, a ipak
jednostavan. Kada ga jednom uoimo i shvatimo, moemo ga prepoznati
kod ljudi irom sveta.KAKO KORISTITI OVU KNJIGUU drugom poglavlju
upoznaete neke osnovne ideje i primere emocionalnih trauma i
bolesti koje su njihove posledice. To e14 _________Emocionalno
leenje homeopatijom_____________vam, nadam se, pomoi da shvatite i
svoje i tue mehanizme i traume. U treem poglavlju izneseni su
primeri, odnosno sluajevi, a u etvrtom se potanko razmatraju
iznesene ideje u praksi. Ostatak knjige govori o tome kako
homeopatijom sami i uz strunu pomo moete izleiti opisane
traume.DRUGO POGLAVLJETraumaPATNJAivot je patnja", govore mnoga
uenja iz Indije. ivot je teak", prva je reenica Pekovog bestselera
Put kojim se rede ide. Isus je pretrpeo muke na krstu zbog nas",
kau hriani. Iako nisam uveren da moramo da patimo, sasvim sam
siguran da veina ljudi pati. Patnja nas prati u traumama
odrastanja, u dogaajima, kao to su ratovi i ekonomske krize, u
linim katastrofama kao i onim svetskih razmera. Smrt bliske osobe,
bolest, gubitak posla ili doma, primeri su traumatskih kriza.Leei
ljude sa svih krajeva sveta, ljude svih rasa i klasa, sluao sam
puno o patnji. Ona je, rekao bih, jedno univerzalno iskustvo koje
pogaa sve nas.TRAUMEU ovoj knjizi puno govorim o obrascima koji lee
u pozadini patnje. Te obrasce nazivam traumama. Time mislim na
emotivne traume koje nastaju zbog oseaja povreenosti. Kada nam neka
situacija postane preteka i ne moemo da se nosimo s njom,
potiskujemo je i u nama ostaje trauma. Smatram da svi nai poremeaji
izviru iz trauma koje nismo uspeli da proradimo ni u trenutku kada
su se dogodile, a ni kasnije.Ako nam, na primer, neko blizak
neoekivano umre, potrebno nam je da tugujemo. Ali ako ne moemo da
se isplaemo, jer smo zaboravili kako se to radi, poeemo da oseamo
bol. Ako kasnije razvijemo simptome kao to su postvirusni sindrom,
hronina iscrpljenost, alergija na polen ili
glavobolja,.16__________Emocionalno teenje
homeopatijom____________moda ih neemo povezati sa zaostalom tugom,
ali ova vrsta uzroka i posledice pravilo" je za razumevanje
zdravlja, i odvija se s preciznou satnog mehanizma. Kad god se neko
razboli, a bolest nije oigledno zarazna poput boginja, vrlo je
korisno ispitati ta se dogaalo pre toga - pre godinu dana, pre
nedelju dana, ili pre jednog minuta. Postoje dva osnovna tipa
traume: gruba i suptilna.Gruba traumaTo su iznenadne traume koje
nas potpuno savladaju. Ozbiljna bolest u porodici, prekinuta
ljubavna veza, silovanje ili fiziki napad, iznenadni razvod braka,
odvajanje ili smrt - uobiajene su teke traume u kojima ovek moda i
moe sam sebi da pomogne.Ako ste u ranom detinjstvu doiveli incest,
ili vas je neko seksualno zloupotrebio, napustio, usvojio, ili ako
ste pretrpeli zastraujue iskustvo prilikom poroaja, verovatno ete u
detinjstvu i odraslom dobu patiti od grube traume. U takvim
sluajevima najee je potrebna struna pomo.Suptilna traumaTakve
traume dogaaju se suptilno i neprimetno tokom odrastanja, sve od
zaea. Mogu se dogoditi zbog ivota s roditeljem koji prolazi kroz
traumu, pa se ona odraava na dete, moda u obliku okrutnog, tunog,
povuenog, sarkastinog
-
ili neprisnog ponaanja, ili nekog drugog vida zlostavljanja.
Batine, ostavljeno da samo plae, kanjeno, niko ga ne mazi - ako se
ponavlja, za sasvim malo dete to moe postati velika trauma. Na
kraju one kod deteta izazivaju nesvesno zauzimanje odbrambenog
stava koji mu pomae da podnese oseaj da je nevoljeno i preputeno
samo sebi. ...... .Trauma17Nada, pouzdanje,hrabrost, lepota,ljubav,
bes, suze itdKritiki glasu poetku roditeljili draga nam
odraslaosoba, sada unutranji glasSlika 1: Suptilna trauma dovodi do
zauzimanja odbrambenog stavaTraume takve vrste dogaaju se deci u
svim zemljama koje sam posetio. To je donekle neizbeno, s obzirom
na to da smo mi kao roditelji i sami esto teko istraumatizovani.
Takvi stavovi i postupci esto se odrasalima ine nevanim - oni su
samo ono to su i njihovi roditelji njima radili - ali malo, ranjivo
dete moe ih doiveti kao krajnje uznemiravajuu emociju. Te suptilne
traume glavni su uzrok nae kasnije nesposobnosti da se nosimo sa
veim traumama. Ako kao dete nauimo da ne plaemo, onda kao odrasli
ne moemo da tugujemo kako treba.Postoji problem koji je ak i
suptilniji. Neka deca se raaju osetljiva" i potrebna im je posebna
ljubav i nega da bi napredovala. esto viam bolesnu decu iji
roditelji nisu sposobni da vole bez dodatne pomoi i obuke. Jednom
mi je jedna medicinska sestra ispriala kako se kao dete puno
smejala. Njen glasan smeh je toliko razdraivao njenu majku da je
esto bila kanja-18Emocionalno leenje homeopatijomvana. Ve sam
primetio da je ukoena oko usta i brade, kao da neprestano pokuava
da dri usta pod kontrolom. Onda je rekla da se i njen sin puno
smeje, pa sam je pitao ta ona pri tom osea. "Razbesnim se i udarim
ga, jednostavno ne mogu da se obuzdam", rekla je. Dakle, bila je jo
u vlasti stare traume. Pitao sam je ta misli zato je majci smetao
njen smeh. Odgovorila je da je i nju majka tukla zato to se
smejala. Ne treba puno mate da bi se otilo nekoliko narataja
unazad, pa da se vidi da je to klasina trauma koja se prenosi s
generacije na generaciju, i oceni koliko je ona snana. Shvatio sam
da su problemi ove medicinske sestre u bliskoj vezi s ovom traumom
i na osnovu toga odredio koji lek treba primeniti da se ta patnja
okona. Njena glavna tegoba, zatvor, bio je posledica njenog krutog
stava.Uzrok trauma mogu takode biti potisnuta oseanja tuge, besa
ili povreenosti, kao i misli koje nas proganjaju, kao to su: mrnja,
izdaja ili oseaj odbaenosti. Mogu nastati u bilo kakvoj krizi: na
poslu, kod kue ili u koli. Ima puno situacija koje mogu
istraumatizovati na ivot, kao to su saobraajne nesree, ostajanje
bez posla, selidba ili upropaen godinji odmor.Sve to dogaa se sada,
a dogaalo se tokom itave novije istorije. Savremena medicina zna za
posttraumatski sindrom stresa koji nastupa nakon ratova i linih
katastrofa, shvata ga ozbiljno i pomae savetom i podrkom. Ova
knjiga govori o takvim linim reakcijama na traumu, ma ta bio njen
uzrok.Ova dva tipa trauma, suptilna i gruba, zapravo su jedno te
isto. Prividno suptilnu traumu dete u svojoj ranjivosti moe doiveti
kao grubu. Suptilne traume kod deteta umanjuju oseaj line vrednosti
i sposobnost snalaenja, tako da kasnije grube traume deluju ak i
snanije i ne mogu se proraditi.Moglo bi se pretpostaviti da e dete
odgajeno s bezuslovnom ljubavlju, iji su mehanizmi za ispoljavanje
oseanja (pla, ljutnja, itd.) ostali neoteeni, biti skoro imuno na
grube traume.Trauma 19Verovatno bi se u trenutku stranog dogaaja
osealo pogoeno, ali kad sve proe, ono bi se oporavilo samo od sebe
ili, traei pomo, od porodice i prijatelja.Takvi ljudi moda postoje,
ali su retki. Na Zapadu, drutveno tkivo skoro da se raspalo,
pretvorivi se u isprazno, povrno, nepovezano drutvo, hipnotisano
televizijom. Umesto vrstih velikih porodica i doivotnih
prijateljstava, vidimo ratrkane porodice povezane jedino telefonom,
dugim putovanjima auto-putevima i avionima, prijatelje izgubljene u
neprestanim prom-enama u naem na novac usmerenom drutvu. Ljudi esto
nemaju nikoga kome bi se mogli obratiti.Traume svetskih
razmeraTokom perioda od stotinu godina, velika kuga usmrtila je dve
treine stanovnitva u mnogim evropskim zemljama. Bolesti belih
osvajaa kao i njihove puke unitile su ogroman broj amerikih
Indijanaca, tako da danas ive samo ostaci tih naroda. Ovi dogaaji
su morali ostaviti neizbrisiv trag u seanju onih koji su preiveli,
trag koji se prenosio sa narataja na narataj.Jedan uasan rat je
zahvatio ceo svet u mom ivotnom veku, ostavljajui za sobom ogromnu
pusto od koje se jo oporavljamo. U ovom trenutku suoeni smo s novim
potencijalnim katastrofama: globalno zagrevanje, cepanje ozonskog
omotaa, zagaivanje okeana, unitavanje ivotinjskih vrsta, krize koje
bi mogle unititu skoro sav ivi svet na planeti, ekoloke katastrofe
nezamislivih razmera, a traumatine za ivotinje, biljke i zemlju na
dosad neuven nain. Sida preti
-
itavim kontinentima, a moda e se isto dogoditi s boleu ludih
krava". Neki kau da ela planeta, na svim nivoima, duboko
tuguje.Prema tome, nema mogunosti da se svetom proirene traume
uklone; one su kao epidemija i svi su izgledi da e tako i
ostati.f20___________Emocionalno leenje
homeopatijom_____________UNUTRANJI OSEAJ TRAUME 'Traume obino nose
sobom skup emocija koje su meusobno povezane, kao to su: strah,
bes, tuga/gubitak i nedostatak ljubavi. Smatram da su to osnovne
traume.Trauma ima svoje faze ispoljavanja i oporavljanja. Dinamika
traume bie kod svakog razliita, a zavisie od njegovog
samo-potovanja, ranijih trauma itd. Obrasci nekih trauma dobro su
poznati i dobro shvaeni. Medu njima su, na primer, knjige o
umiranju Elizabet Kibler Ros i dela Alis Miler sa saradnicima o
nasilju i zlostavljanju.Nedostatak ljubavi je verovatno temelj
veine traumatinih oseanja, pogotovo oseanja usamljenosti,
odbaenosti, nedovoljne vere u sebe i samopotovanja. Faktor koji
doprinosi traumatinoj situaciji svakako je strah. Svi mi ivimo u
odbram-benom stavu koji spreava dotok ljubavi kojom smo okrueni.
Kao to kae jedan moj prijatelj, nedostatak ljubavi je na krst.
Izlaz je u tome da mi volimo, a ne da oekujemo ljubav. U tom
kontekstu ljubav je shvaena kao ljubaznost, poverenje, to to smo za
nekoga tu, itd., bez ikakvih seksualnih konotacija.ZADRAVANJE
NEGATIVNIH OSEANJAIz iskustva znam da strah deluje na nas kao
zatvor - previe smo uplaeni da bismo pustili u sebe dobro koje nas
okruuje. Ponaamo se kao da su briga i podrka koje su nam dostupne
neto strano.Strah od posledica esto je razlog zbog koga potiskujemo
bes. Bes pojaan strahom moe se okrenuti prema unutra, pa postati
tuga i oaj. Time se stvara osnova za sloenija stanja traume, kao to
su depresija, oseaj krivice, ljubomora, usamljenost, izdaja,
nepoverenje, nasilje, zlostavljanje, zavisnosti (alkoholizam,
narkomanija, puenje, zavisnost o radu ili nekoj vezi itd.), od
kojih svaka moe da se pretvori u bilo koju bolest.Trauma 21, Kada
smo zarobljeni u jednom stanju, kao to je usamljenost, mrnja ili
depresija, ulazimo u zaarani krug, neprestano potvrujui svoj
negativan oseaj svojim reagovanjem na normalan ivot. Oseamo, na
primer, mrnju svaki put kad potisnemo bes, a ne izrazimo ga. Kad
svoja oseanja ne bismo pothranjivali u svakoj moguoj prilici,
verujem da bi se uskoro ugasila.Homeopatski lekovi vam pruaju
priliku da tu vatru oseanja ugasite ili pustite da se ugasi sama.
Ako tada iskoristite priliku da se oporavite, izmenite ivot i
ponovo ponete da uivate u njemu, svaka se bolest moe
izleiti.DINAMIKE FAZE TRAUMEPoricanje, strah, uas, tugovanje, ok,
ljutnja, izolacija, pla, odvojenost, bes, gubitak, radost,
prihvatanje - sve su to faze kroz koje moemo proi, esto i po
nekoliko puta dok se oporavljamo od traume. Svaki ovek e zastajati
na razliitom mestu i odabrati drukiji put, u zavisnosti od novije i
ranije istorije line traume. Tako e, na primer, osoba koja se
oporavlja od silovanja prolaziti kroz strah, uas i bes, dok e osoba
koja se oporavlja od smrti u porodici biti okirana, ljuta i
tuna.Isto se dogaa i onima koji su traumu izazvali. Ljudi koji su
poinili teak prestup, kao to je silovanje, obino e ga u poetku
poricati. Leenje ovih osoba je prvenstveno usmereno na to da se
suoe s istinom. Nakon toga dolazi spoznaja zato su to uradili (moda
su sami bili rtva silovanja u detinjstvu), a to e zahtevati leenje
drugih trauma.ovek koji se oporavlja od gubitka bliske osobe moe u
poetku poricati smrt, zatim se ljutiti, oseati se krivim, biti
potiten, da bi je na kraju prihvatio, i konano se vratio normalnom
ivotu.Ali to su samo mogunosti. Svaki pojedinac e prolaziti kroz
razliita oseanja u skladu s mnogobrojnim licima svoje prolosti i
prilikama koje mu se pruaju za oporavak. Za
neko-22___________Emocionalno teenje homeopatijom_____________ga
taj proces moe sadravati fiziku bolest ili emocionalni bol; za
nekoga samo malu nelagodnost.Stanje poricanja jKada se dogodi neto
to nas u tom trenutku smodi, i ne moemo da se odbranimo, uobiajeni
proces je da to zakopamo u tkiva i elije svog tela - skoro namerno
zaboravimo. To je ponekad jedini izlaz i u tom trenutku jedini
mogui. Tako je sa svim traumama. Ono to ne moemo da proradimo u asu
kad se dogodilo, zaboravlja se i pohranjuje negde unutra. Kasnije
moe ponovo izroniti u seanjima i snovima, u ponavljanju jedne te
iste situacije ili moda u bolesti. U jednom trenutku moe postati
potrebna lekarska intervencija.Najpre dolaze poricanje i
potiskivanje. Nakon saobraajne nesree ovek obino hoda naokolo,
ponavljajui Dobro sam", a svima je oigledno da nije tako. Stanje
poricanja moe trajati minutima, satima, danima, mesecima, godinama
ili ak deceni-jama. Dete koje je doivelo incest esto to priznaje
tek kao odrasla osoba. U saobraajnoj nesrei za priznanje je nekad
potrebno svega nekoliko minuta, ali ponekad i dvadeset
godina.Homeopatski lek Arnica leci posledice starih telesnih
povreda, ponekad skoro sluajno. Kad na novu povredu delujemo
Arnicom, nestaje ponekad i posledica neke stare povrede, moda
artritis. Telo je bilo uhvaeno u obrascu stare povrede, koji je
Arnica razgradila. Ta prvobitna povreda dovela je miie u stanje gra
i napetosti. Da bi se to stanje odralo, potrebno je
-
odgovarajue oseanje ili misao koji, ma kako nesvesni bili,
morali su se pojaviti, moda samo u deliu sekunde u trenutku kad se
nesrea dogodila.Takve izbrisane" stare emocionalne traume dovode
nas u situacije u kojima ponovo prolazimo kroz iste dogaaje.
Nasilno ponaanje i strah od nasilja, seksualno zlostavljanje i
seksualna zakoenost, bezrazlona potitenost i izofrenija, kao i
svakoTrauma23privienje, obmana ili mentalno stanje skoro uvek se
temelji na stvarnim dogaajima koji su zaboravljeni", jer se u asu
kad su se dogodili nisu mogli proraditi.Poricanje je uobiajena
reakcija nekoga kome je saopteno da bolujeod[teke bolesti kao to je
rak. Pacijent se moe ponaati kao da je sve u redu, ak i kada mu
lekar jasno kae da je nade malo. Poricanje u tom trenutku moe
iskljuiti svaku mogunost oporavka, jer bi se jedino izraavanjem
straha i besa mogao otvoriti put unutranjoj radosti i drugim
pozitivnim oseanjaima. Uporno poricanje zaustavlja proces
isceljenja.Pacijent esto porie bolest, ak i kad zbog nje doe
lekaru. Obino ni lekar ni pacijent ne misle daje pacijent odgovoran
za svoju bolest, pa se ponaaju kao da je ta bolest ili avolje delo
ili naprosto nesrean sluaj. Kad, kao to je esto sluaj, leenje ne
uspeva, jer je usmereno na simptome (uz rast propratnih pojava i
smanjenje pozitivnog uinka), poricanje se nastavlja.Lekarsko
poricanjeZnakovi i simptomi neke bolesti nisu i sama bolest. Oni
samo ukazuju na to da neto nije u redu. Oni ukazuju na pozitivnu
aktivnost imunolokog sistema koji pokuava da resi problem.
Potiskivanje znakovaje^zapravoporicanje^injenice da neto ni]e u
redu i ono odgaa primenu strategije leenja. Moe i otetiti imunoloki
sistem, govoreci~mu kako nije u pravu. Bolest tada esto ulazi u
ozbiljniju fazu.Puko premazivanje pukotina lekovima uobiajen je put
da se trauma pretvori u bolest. Knedla u grlu bez suza, esto
uzdisanje, glavobolje i kijanje, primeri su blokiranih trauma koje
se izraavaju u manjim tegobama i simptomima. Ozbiljnije posle -dice
mogu uslediti kasnije u ivotu. U naem Zapadnom zdravstvenom
sistemu, poricanje traume se esto smatra leenjem. To se vidi ak i
iz imena lekova: termini antibiotici, antihistamini, antidepresivi
odraavaju etos poricanja koji je osnova i
sutina24___________Emocionalno leenje
homeopatijom_____________leenja hemijskim lekovima. Naravno, lekovi
su potrebni kada je ugroen ivot, bolest uznapredovala, ili kad
dobra alternativa, kao to je homeopatija, nije dostupna. Ovo su
sluajevi kad lekove treba primeniti, ali danas se to uglavnom ini
kad ne treba.Uas i strahAko je neko doiveo traumu obeleenu uasom,
verovatno je da e se on pojaviti na neki nain u njegovom ivotu.
Napao me je veoma snaan ovek maui velikim noem. Otrica noa bila je
duga kao ela moja ruka. Moja instinktivna reakcija bila je da mu se
suprotstavim, ali nakon zadobijene prve posekotine, shvatio sam
kako je to glupo i pobegao. Nekoliko nedelja kasnije primetio sam
da se na ulici bojim.Uas i strah mogu biti posledica napada, rata,
bombardova-nja, pada, nezgode, ak iako ovek nije pretrpeo telesne
povrede. Takvi primeri bie navedeni u narednom poglavlju.Ljutnja i
besNakon neke krize, napada, kazne ili neprijatnosti, moe izroniti
ljutnja usmerena na osobu koju smatramo odgovornom za traumatini
dogaaj. Taj bes moe se potisnuti i izraziti u obliku krivice ili
samookrivljavanja: "Samo da sam (da nisam) to uradio". Bes moe biti
potpuno prikladna emocija, ali ga esto potiskujemo jer se smatra
drutveno neprikladnim.Bes se javlja i prilikom gubitka bliske osobe
ili nekog drugog gubitka, i prilikom nasilnog zlostavljanja, a ako
se ne ispolji, moe se pretvoriti u depresiju.Trauma 25TAigaNakon
gubitka esto dolazi tuga. Plakanje je pozitivan nain izraavanja
tuge i vaan deo procesa isceljenja. ;OporavakNakon to su negativne
emocije ispoljene, moe doi do niza spoznaja, prihvatanja i
obnavljanja razloga za ivot i ljubav. U ovoj fazi ljudi spajaju
prekinute veze, naputaju one koje im kode, biraju nove ivotne
staze, prihvataju situacije, donose vane odluke ili se naprosto
opuste i uivaju u onom to imaju. Evo primera koji sadri ceo taj
proces, do koga je dolo nakon uzimanja homeopatskog leka. Svi
sluajevi nisu tako dramatini.Bez razloga sam poela da jecam, i
setila sam se da se radi o staroj povredi. Toliko sam se razbesnela
na osobu koja me je zlostavljala da sam poela na nju da viem, ali
onda sam se uplaila pomislivi da sam poludela. laa sam se
razbesnela na majku jer me nije zatitila. Ona je morala znati, ili
je trebalo da zna. Oseala sam se krivom to je optuujem, ali ona me
je izneverila, nikad nije bila uz mene kad mi je bila potrebna,
posebno u vremenima krize. Kasnije sam osetila da u ivotu idem
pogrenim smerom i da moram da se zaustavim, razmislim o svemu i
donesem neke odluke.Dakle, osoba se prvo rastuila, zatim se
razbesnela, osetila strah, bes i krivicu, da bi dola do spoznaje,
preusmerila svoj ivot i oporavila se. Pre nego to doe do potpunog
oporavka, ovaj proces se moe ponoviti i nekoliko puta.
-
PRIRODNO RAZGRAIVANJE TRAUMEAko imate nekoga ko sa vama saosea i
spreman je da vas saslua, neko s kim se oseate sigurni, na koga
moete da se26Biftocionalno teenje homeopatijomSlika 2: Mesta
zaglavljenosti u trauminaljutite, ili neki sport ili aktivnost u
kojoj moete da iz sebe izbacite oseanja (fudbal, tenis, golf,
plivanje, ples, muzika, pozoriste, poezija, ili ma ta to volite),
verovatnoca da ete razgraditi traumu je vea.Oporavljanje od traume,
u vreme njenog dogaanja ili kasnije, moe tei prirodno. Suze,
kikotanje, razgovor, psovanje, smeh, ale, pla, jecanje, zevanje,
uzdisanje i drhtanje, naini su oporavljanj a od traume, bila ona
nova ili stara. Nasuprot tome, ako uvek ponavljamo neto od
nabrojanog, to moe biti znak da smo zaglavljeni u traumi;
neprestani osmeh, na primer, ili esto kikotanje ili
uzdisanje.Kikotanjem se esto moemo osloboditi straha. Komiari, koji
su u naoj kulturi jedna vrsta iscelitelja, esto izazivaju kikotanje
jeftinim ili neprilinim alama. Oseanje da nam jeTrauma 27neprijatno
oblik je straha, straha od smejanja, straha od privlaenja panje na
sebe. Kad smo se dobro nasmejali, esto se ose-amo bolje: oslobodili
smo se neega. Neki ovek koji je oboleo od raka, gledao je niz
smenih video kaseta, pa je od smeha ozdravio. Jasno je da je znao
ta je za njega dobro!Suze nas mogu osloboditi razliitih oseanja
gubitka. Sve to je potrebno je neko skrovito mesto, a nekome i
zagrljaj, i prih-vatanje plakanja kao neeg dobrog. Muzika
raspoloenja i filmske limunade esto su katalizatori za oslobaanje
stresa i napetosti putem plakanja.Uzdisanje nas oslobaa napetosti
koja se zadrava u dijafragmi, i est je mehanizama za oslobaanje kod
odraslih.Psovanje, proklinjanje, "isputanje pare", bacanje i
razbijanje predmeta, mogu nam pomoi da se oslobodimo besa. Udaranje
teniske, fudbalske ili golf loptice, ili gledanje sporta na
televiziji, takoe su mogui mehanizmi oslobaanja. Drhtanjem se esto
oslobaamo od nagomilane ljutnje, kao to se vidi iz izraza: Drhtao
je od besa."Zatvaranje prirodnih puteva oslobaanja od
traumeMehanizmi putem kojih se novoroenad i deca oslobaaju od
emotivnih trauma esto su blokirani. To se esto dogaa kada roditelj,
nastavnik ili stariji brat ili sestra ponu da sprovode program
potiskivanja emotivnog izraavanja, program koji su i sami nauili u
detinjstvu. Oni zaustavljaju ili spreavaju spontano davanje oduka -
kikotanje, vikanje, pla, i si. - esto zato to ih ovo uznemirava,
jer ih podsea na sopstvene nerazgra-ene traume. Izraz Ajde, ajde,
ne plai!" , to dobro izraava. Obino je poruka ne plai" propraena
neizreenom pretnjom, ponekad pljuskom, a najee neim to detetu
odvlai panju na neto drugo (Ajde, ajde, uzmi ...).Ponavljanjem
takve situacije dete e nauiti da ne plae (ili da ne besni, ne plee,
bude radoznalo, itd.), ali e time porei vrednost svoje prirodne
reakcije, a time i svoju sopstvenu istinu.28__________Emocionalno
leenje homeopatijom____________Ako se dosledno sprovodi ovaj inae
veoma rasprostranjen pristup odgoju dece, pla i ostale reakcije
koje slue kao mehanizmi, oslobaanja e se blokirati, a to e se kod
nekih ljudi i vidljivo manifestovati u ukoenosti i napetosti gornje
usne.Pla se obino zaustavlja vrlo rano, pre treeg meseca ili u
prvoj godini ivota. To se ee sree kod deaka nego kod _ devojica,
jer su za devojice prihvatljivije suze, a za deake je
prihvatljiviji bes. Tada esto dolazi do izopaenog izraavanja
emocija - ako je jedan izlaz zatvoren, drugi slui kao loa i
zbu-njujua zamena. Devojke i ene, na primer, plau kad su, u stvari,
ljute, i zbog toga esto ne mogu da izau iz traume potisnutog besa.
To je zato to im se govori da se ne ljute - to nije drutveno
prihvatljivo. Slino tome, deaci i odrasli mukarci mogu biti
zarobljeni u traumi tuge, jer suze ne mogu da teku. Oni e ak biti
ljuti kad su zapravo tuni.To su, naravno, vrlo pojednostavljeni,
gotovo stereotipni primeri. Veliki broj ljudi oba pola ne moe da
plae ili da se razljuti, ali su navedeni primeri
uobiajeni.Zakoenost izazvana strahomProgramiranje straha mogu
zapoeti majke koje strepe i preter-ano su oprezne ako su im deca u
blizini vatre, visine, vode i drugih opasnosti". Takoe se ponaaju
preterano zatitniki kad su deca bolesna, i to kad postoji zaista
primerena zatita, a opasnost je neznatna. Briga za sigurnost moe
postati opsesija. Poruke kao: ne prilazi", ne diraj" i nemoj ...",
ue decu da ne istrauju, nego da se ponaaju kao da iza svakog ugla
vreba opasnost. Suoena sa neim novim, ona naue da zauzimaju stav
krajnje opreznosti, ograniavajui svoj ivot samo na ono to im je
poznato.Ovaj oblik negativnog traumatizovanja je posebno tetan jer
toliko toga ne uspevamo da izrazimo kad smo zakoeni strahom, mi . .
;-..; '.., , . .. Trauma 29i UTELOVUENJE TRAUMEJedno dete su
roditelji uvek kad je bilo uzbueno ili uznemireno, nastojali da
zaokupe neim drugim. Pla je prekidan ljubaznim ali ometajuim
primedbama, a uzbuenje je svoeno na smeak. Roditelji su slegali
ramenima i skupljali ih. Ako probate ovo, uveriete se da je pri tom
prilino teko neto i oseati.
-
Dete je oponaalo roditelje i nauilo isto tako da slee i skuplja
ramena, i tako je potisnulo oseanja. Nakon nekoliko mese-ci ili
godina, dete se naviklo na takav poloaj i odraslo vrlo mravo.
Utelovilo je svoju traumu, uinilo je delom naina postojanja. Na taj
se nain dranje tela prenosi sa roditelja na dete, odraavajui
potisnutu emocionalnu reakciju i zarobljenu traumu.Jednu bebu su
uvek smirivali donosei joj hranu ili lutku. Dobijala je flaicu kad
god se uznemiri, bez obzira na njene potrebe (bebin pla moe da
znai: nahrani me, pomazi me, promeni mi pelenu, dosadno mi je,
igraj se sa mnom, okreni me, vrue mi je, hladno mi je, itd.). Sada
to dete jede kad god je uznemireno i postaje debelo, kao i njegovi
roditelji koji su na isti nain odgajani jednu generaciju ranije.
(Ovo je pojednostavljena slika - novoroene se obino u poetku opire
takvim smicalicama, pa je, da bi popustilo, potreban nean
pritisak).Jednom mi je doao etrnaestogodinjak koji pati od ekcema.
Celog ivota je bio zdrav, osim to je kao estogodinjak pre-boleo
upalu plua. Zapazio sam njegov tuan pogled. Najpre sam ga pitao za
oca, a on je smesta odgovorio: Napustio nas je kad mi je bilo pet
godina." Bilo mi je jasno da mu otac zaista nedostaje, i da je tuga
za ocem verovatno izazvala upalu plua, s obzirom na to da tuga
snano deluje na plua, a posledica su esto problemi u grudnom kou.
Njegove oi su mi govorile da jo uvek pati, da je traumatizovan i
hronino tuan.30__________Emocionalno teenje
homeopatijom____________elei da uspostavim bolji kontakt, pitao sam
ga za njegove hobije: igrao je fudbal. Pitao sam ga na kom mestu.
Levo krilo", odgovorio mi je. Na moje pitanje zato ba levo,
objasnio mi je kako mu se ini da naginje" na tu stranu. Iz toga sam
video da se u svojoj levoj strani osea sigurnijim, a to je strana
koja predstavlja enski princip, u ovom sluaju njegovu majku. Smatra
se da leva_strana tela predstavlja enske kvalitete: oseanja,
intuiciju, sposobnost daTse daje i prima, dok desna predstavlja
osobine koje se smatraju mukim: fiziku snagu, ^akciju, logiku. To
je tako kod svih ljudi, bez obzira na njihov pol.Tom deaku je u
osnovi bilo potrebno da redovno vida oca, ili da stvori prisnu vezu
sa nekim drugim mukarcem (u SAD u tu svrhu postoje organizacije
Drugara"). Jedno od pitanja koje sam mu uputio, bilo je: Zato je
ekcem izbio ba sada ?" Deakova majka je sama pokuala da odgovori,
rekavi kako intuitivno osea da je stres izazvan pubertetom, odnosno
prelaenjem iz detinjstva u muevnost. Tu je odsustvo oca bolno
izbijalo u prvi plan.Trauma je, dakle, duboko delovala na deaka.
Obojila je u potpunosti deakovo poimanje stvarnosti, i bila uzrok
tuge u njegovim oima. Odredila je njegovu poziciju u fudbalskom
timu, njegove bolesti (akutnu upalu plua i hronini ekcem koji se
neprestano ponovo vraao, i bitno mu oblikovala ivot). To je sluaj
sa svakom nerazgraenom traumom.NASLEENE SKLONOSTIIstraivanje
pozadine trauma i bolesti koje su njihova posledica esto nas vodi
do naih roditelja, do roditelja njihovih roditelja itd. Pria
medicinske sestre o smehu na stranici 11. pokazuje kako se to moe
dogoditi. Traume mogu biti stare stotinama godina. Moda bi vam bilo
zanimljivo da razmislite o obrascima trauma u svojoj porodici.
Najbolje je zapoeti razgovor sa najstarijim lanovima porodice. U
njihovim priama moete otkriti vrlo recite obrasce. Moda ete otkriti
njihov odraz i u sebi.Trauma31Neki filozofi kau da nema pravih
poetaka. Sa tog stanovita traume su, dakle, oduvek postojale, i u
vaoj porodici su vero-vatno ve generacijama.Pogledajte ovaj primer.
Novoroeni deak je neeljeno peto dete, zaeto dugo vremena poto su
roditelji zavrili svoju planiranu porodicu. Odrasta oseajui se
duboko neeljenim, a to dalje deluje i na njegovu decu, jer je po
naravi hladan, a na kraju ih i naputa. Tako se ista nerazreena
trauma ponovo odigrava u njegovom ivotu.To se moe nastavljati
generacijama. Ljubomora u treoj generaciji", po mom je iskustvu
vrlo rasprostranjen problem.Porodina traumaKada posmatram porodicu
na okupu, esto sam zapanjen slinou njihovog dranja, izraza lica,
konstitucije tela, pokre-la, naina govora, izraza kojima se slue,
kao i predmetima njihovog interesovanja. Slinost izmeu roditelja i
dece nastupa sa izuzetnom preciznou, a tako je i sa traumama. One
se uvaju u sebi kao seanja, misli i oseanja, kao napetost u miiima,
u dranju tela (npr., sputena ramena ili uvuena prsa), u svim
elijama u svim sistemima naeg tela. Manifestuju se kao
iscrpljenost, nedostatak vitalnosti i potisnuta oseanja koja unutra
linjaju.DELOVANJE TRAUME NA IVOTPreterane i nedovoljne reakcije\
Jobiajeno je da se povrede, zbog opisanog programiranja, potiskuju
i donekle ograniavaju. Takvim gomilanjem malih trauma u nama
nastaje jedna velika, a svaka joj mala trauma doprinosi sve dok se
konano ne ispolji kao bolest. Svaki put kad32__________Emocionalno
leenje homeopatijom____________doivimo novu traumu, reagujemo
odgovarajuim oseanjem, ali i svim ranijim oseanjima koja su s njom
povezana. Posledica je ili preterana ili nedovoljna reakcija. Evo
primera pretovarenih" trauma na delu.Ako vam neko stane na nogu,
odgovarajua bi reakcija bila da mu odmah i direktno kaemo: Stali
ste mi na nogu i to me boli. Molim vas, pomerite se."
-
Preterana, traumom izazvana reakcija glasila bi: Pomeri se,
kretenu, da ti ne razbijem glavu!" U toj pretnji nije ak ni reeno
zato se od osobe zahteva da se pomeri, pa sve ukazuje na potisnutu
ljutnju, duboku traumu, gnev na ivici nasilja, kao i agresivan
stav.Oprostite, molim vas, da li bi vam bilo teko da se malo
pomerite", izreeno tihim, bojaljivim glasiem, uz blagi smeak,
ukazuje na potisnuti bes i poloaj rtve. Razlog zahteva da se osoba
pomakne ni ovde nije naveden.Izvan sadanjostiSvaka stara trauma
uslovljava, ograniava i optereuje nae reakcije u sadanjem trenutku,
drei nas zatvorenima u stare obrasce ponaanja. Umesto da reagujemo
u skladu s trenutkom, donosimo prtljag iz prolosti. Kad, na primer,
ujemo za smrt suseda, obuzme nas duboka tuga zbog smrti bliskih
ljudi koje smo voleli.Ako smo odgojem u strahu, biemo, verovatno,
oprezni u svemu to radimo, bojati se svega novog i mrzeti promenu.
Ako smo kao deca bili rtva nasilja, biemo moda nasilni prema svojoj
deci, kanjavati ih i tui za beznaajne greke u ponaanju.Trauma moe
da nas tera da drugima vladamo, da ih kritiku-jemo ili ih
zlostavljamo, umesto da ih podravamo i ohrabrujemo.U nama
pohranjene traume tako oblikuju nae svakodnevne reakcije.
,.,,.,..__________________ Tmurna___________;:'
............!&Ponavljanje 5Kada se neke traume nismo
oslobodili, ona se esto stalno iznova ponavlja. Ako neko, na
primer, ne moe da se oslobodi tuge, tada e verovatno u njegovom
ivotu biti vie situacija u kojima se tuguje. Devojica u pubertetu
koja je doivela da ju je otac odbacio, otiavi dok je bila jo sasvim
mala, ostala je verna ide-alizovanoj slici oca. Tako je nesvesno
privlaila mladie koji su bili slini njenom ocu, i odbacivali je.
Ona nije bila svesna da sama ponavlja ovaj proces, ali zapravo je
to inila. Slino tome, devojica koja je u utrobi majke pretrpela
pretnju abortusom, birae nasilne partnere koji e joj pretiti.Za
mnoge je ljude uobiajeno da se, ako neto poe naopako, osete
traumatizovani na nain koji ih podsea na slino iskustvo iz
prolosti, tako da osim sadanjeg, izraavaju i proli bol.Izgleda da u
praksi, kad su se traume jednom uselile u nas, privlaimo dogaaje
koji u nama izazivaju ono to smo oseali prilikom tih prolih trauma.
To nazivam "ponavljanjem akcije".U tom ponavljanju ima neke logike.
Traumatizovani smo iznutra, i naa najdublja, unutranja
isceliteljska inteligencija trai naine da resi problem. Ponavljanje
akcije" koje nas podsea na staru traumu, moe biti aktivan korak ka
isceljenju. Ako tim putem dobijemo odgovarajuu pomo, tada mogu biti
izleene sve sline prethodne traume. Kad se to jednom dogodi, nema
vie potrebe za ponavljanjem, pod uslovom da je trauma u nama
razgraena i da je dolo do promene u naem spo-Ijanjem ponaanju.Tako
svaka ivotna kriza nosi u sebi klicu naeg potpunog ozdravljenja.
Zato je tako vano da na svaku krizu obratimo panju i shvatimo ta
ona zapravo predstavlja - celovit izraz onoga to nije u redu.U
homeopatiji kaemo da su znakovi i simptomi pokuaji tela da nam
pokae ta nije u redu. Oni nisu ni bolest ni trauma, nego samo njeni
pokazatelji. Oni su, ako elite, ogledalo svega to je u vezi s
prvobitnom traumom. Tako su dogaaji u naem ivotu, posebno oni koje
smatramo traumatinim i stresnim,34___________Emocionalno teenje
homeopatijom______________znakovi i simptomi ponavljanja akcije"
naih najdubljih trauma. Posmatrajui "ponavljanje akcije", moemo da
deifrujemo prvobitnu traumu. To je veoma mono i praktino orue za
razumevanje onoga to se dogodilo u prolosti. Znai da iz sadanjosti
moemo rekonstruisati prolost (i obrnuto).Ovo je jo jedan vid
univerzalnog principa - da su akcija i reakcija jednake ali
suprotnog smera.Pretvaranje traume koja se ponavlja u profesijuI
zanimanje moe biti odraz ponavljanja akcije". Za to postoje
mnogobrojni klasini primeri, od kojih neke navodimo: Veterinar koji
je u detinjstvu nalazio emotivnu sigurnost jedi-' no u druenju s
kunim ljubimcem Detektiv koji je kao dete bio prevaren Policajac
koga su u detinjstvu esto tukli Hirurg koji je kao dete imao brojne
operacije Osteopata koga su strogo kontrolisali Prostitutka koja je
bila seksualno zloupotrebljena Usamljeno dete koje je puno italo i
postalo bibliotekar Duhovni uitelj koji je izgubio vezu" prilikom
roenja Devojka koja je pomagala majci da bi stekla odobravanje, pa
sad radi kao kuna pomonicaPrimarno stanje traume utie na ovekov
ivot , bilo u uzboru zanimanja, bilo u izboru ivotnog stila. Stepen
uticaja razlikuje se od oveka do oveka. To vai za pop-zvezde i
politiare, za milionere kao i za kancelarijske slubenike. Upoznao
sam veliki broj ljudi koji su radili na tome da se oslobode
prolosti", i to im je bila skoro opsesija, a ipak se nisu mogli
osloboditi modela stare traume. Nai ivoti su jedan veliki model
traume, uTrauma 35koji su utkani relativno zdravi delovi. Kao to je
rekao jedan moj uitelj: Ljudi su labavo povezan skup loe
odabranih
-
osobina". Isceljivanje ovih trauma nije, dakle, lak
proces.Ponavljanje akcije" kao zavisnostivotni stil koji je obeleen
zavisnou (od kocke, alkohola i si.) odraz je stanja traume, kao i
pokuaja da se od njega sakrijemo, da ga poreknemo, a istovremeno do
kraja iivimo. Tu spadaju ovisnici o vezama, tj. ljudi koji se samo
u nekoj vezi oseaju sigurnima, alkoholiari, korisnici droga, puai,
prisilni pomagai, osobe koje ne mogu bez televizije, radoholiari -
svako ijim ivotom dominira jedna jedina aktivnost. Ta su
ponavljanja akcije" velika kao sam ivot - jedna je crta toliko
dominantna da boji elo ponaanje. I bolest se moe smatrati oblikom
zavisnosti, zavisnost u kojoj se ponaanje pretvorilo u
bolest.Ponavljanje akcije" u smrznutom okviru" ;Neke situacije mogu
biti trajno stresne bez vidljivog naina da se promene. To moemo
nazvati ponovljenim uzrocima stresa koji se ne daju ukloniti. Mogue
je, naravno, tvrditi da ivot ukljuuje stres, da je on od sutinskog
znaaja za pojedinani i zajedniki napredak, i to je verovatno tano.
Ali ovde razmatramo situaciju kad smo zarobljeni u veoma stresnoj
situaciji.Uzmimo primer oveka koji ima dobro plaen posao u podruju
gde vlada velika nezaposlenost. Saradnici mu govore: Srenie, ima
ovde posao!" On je svestan da je posao teko nai i jedini je
hranilac petolane porodice. Ipak, mrzi taj svoj posao. Nakon estog
lakeg poboljevanja, prehlada mu prelazi u grudni ko i razvija se u
upalu plua. To je za njega jedini nain da se malo odmori, da se
malo ukloni od stresne situacije.36___________Emocionalno leenje
homeopatijom_____________Neki poslovi naprosto ne odgovaraju nekim
ljudima, pa bolest moe biti nesvestan nain da ih prekinu. Kad je
neko prisiljen da radi u takvoj situaciji, trauma se uvek iznova
ponavlja, a time i uzrok bolesti.Tuan sluaj velikog stresa je dete
delikvent" koje postaje zavisno od droge, i od svoje majke koja ga
ludo voli, trai sve vie i vie novca. Majka mu ga daje. Kasnije dete
zapada u stanje da po ceo dan sedi pred televizorom, iz dana u dan,
godinu za godinom. Ni doktori ni psihijatri ne mogu mu pomoi. Majka
o tome ne moe da govori ak ni sa svojim muem; to joj je isuvie
bolno. Otac utehu i pribeite nalazi u kafani, pijui sa
prijateljima. Majka, zaglibljena u situaciju koja joj izgleda
bezizlazno, duboko pati, i na kraju oboljeva i umire od raka.Takvi
su sluajevi moda retki, ali oni manje ekstremni su vrlo esti.Jasno
je da se ova situacija moe popraviti. Ali ovek koji se u njoj
nalazi moe da je uopte ne bude svestan, moe biti previe uplaen da
je izemeni, ili spreen ekonomskim prilikama. Nije svako spreman ili
voljan da uini taj napor, ali je na kraju prisiljen da se donekle
izmeni kako bi se izleio. Ako je situacija dovoljno loa, moe da
bira: ili da se menja svesno, ili j3a bude izmenjen nesvesno,
bolejujilijaekim drugim traumatinim dogaajem."Delovanje nasledenih
bolestiNasledene bolesti su esto glavni problem kod male dece. Ove
bolesti esto ostave posledice u ranom detinjstvu i za njih je
potrebna struna pomo.Tuberkuloza kao traumatska bolest u sutini je
bes, pohranjen u pluima kao tuga. To je temelj za beskrajne
probleme u grudima i disajnim organima, za stalne prehlade itd. (To
vai i za svaku drugu ozbiljnu bolest). Najbolje je pokuati da se
ovo resi pre zaea. Razlika izmeu dece zaete pre i posle leenja
traume bolesti moe biti ogromna. O traumi - bolesti potanko se
raspravlja u treem poglavlju. , ,,Trauma 37,-. KOMPLIKACIJE KOD
TRAUMA i tiDvostruke veze koje ograniavaju leenjeDvostrukom vezom
nazivamo situaciju u kojoj je upravo osoba koja bi nam u krizi
mogla pomoi i sama ukljuena u tu krizu, ili je ak moda i njen
uzrok.Ako vam umre mu, a vi imate najbolju prijateljicu s kojom
moete o tome da razgovarate, moete se oporaviti. Ali ako vam tada
prijateljica umre, onda je to druga pria. Nakon pogreba ostajete
sami i nema nikoga ko bi vam bio dovoljno blizak da biste mogli da
mu se obratite. Ta dvostruka veza znatno oteava oporavak.U sluaju
razvoda, kada je va brani partner najblia osoba kojoj ste se
poveravali, ne postoji niko s kim se oseate dovoljno bezbedno da mu
se poverite. U sluaju incesta, onaj koji zlostavlja je obino
roditelj a drugi roditelj je u preutnoj saglas-nosti, tako da nema
bezbednog mesta gde bi se stres mogao po-neti. Isti je sluaj s
izdajom i mnogim drugim situacijama. Dvostruku vezu, dakle, imamo
kad je uzronik traume ista osoba kojoj bismo se u normalnim
okolnostima obratili za pomo.Ironini faktor "Trauma se zadrava i
uvek iznova manifestuje zbog oiglednog ljudskog instinkta. Ljudi
pokuavaju da rese problem inei upravo suprotno od onoga to je
potrebno. Ako, na primer, ne moete da podnesete oca ili majku,
govorite: Kad odrastem neu biti kao oni", okreete im lea i drite se
podalje od njih, vcrovatnoa da ete biti kao oni jo je vea. Da biste
resili prob-j jlcme linosti koji potiu od roditelja, bolje je
ostati blizu njih, i! suoiti se sa ouenou koju nosite u seb'i, jer
e u protivnom^ i narasti i uvrstiti se. Izbegavanjem se problem nee
resiti, slavie, postae jo vei. Potpuno prihvatanje problema je put
kroz iglene ui. . .- - ,.38__________Emocionalno teenje
homeopatijom____________
-
Taj ironini faktor kao da perverzno vlada uroenom ljudskom
reakcijom na problem. Pobei od njega, a ne raistiti ga, zanemariti
ga a ne suoiti se s njime, izvui se umesto pomoi, gurnuti glavu u
pesak - sve to pomae da se trauma u nama uvrsti.ISCELJENJE Bolest
kao krizaBolesti se mogu shvatiti i pozitivno. To je kriza izazvana
naim unutranjim potrebama da razreimo stare traume i promenimo na
ivot iznutra i spolja. To je kriza, ali ne i katastrofa.Korisno je
poznavati traumuPoznavanje prirode traume vrlo je korisno za
pronalaenje naina razgraivanja i same traume i bolesti kao njene
posle-dice. Moe nam takoe pomoi da odredimo koliko e leenje
trajati, kao i znakove izleenja.Znati neto o traumama - kako ive ti
bez njih, kako se od njih oporaviti, ili kako ih smanjiti - moe
biti od velike pomoi roditeljima u odgoju dece, kao i u ivotu
uopte. Homeopatskim lekom mogue je, meutim, delovati i bez
poznavanja traume.Neuspesi u leenjuZbog dugovenosti, dubine i
sloenosti traumatinog procesa, povrno leenje esto ne daje
zadovoljavajue rezultate. Godine leenja, bilo konvencionalnom bilo
alternativnom medicinom, mogu biti uzaludne jer ne uspeva da se
dosegne koren traume. Veliki broj pristupa samo zagrebe po povrini.
Hemijski lekovi koji deluju samo na simptome ne uspevaju ak ni to.
Oni samo pfefarbavaju" pukotine ili nas uvruju u naem stavu
negiranja. To se nikako ne moe nazvati pokuajem leenja. Iz
iskus-Tva znam da veliki broj terapija, koje nam mogu poveati
ener-Trauma39giju i vitalnost (npr., homeopatija, osteopatija,
akupunktura, psihoterapija), ne uspevaju da dosegnu koren traume
ili bolesti, zato to ni terapeuti ni pacijenti ne shvataju teinu
problema. Razgraivanje dubinske traume zahteva preciznost u
odreivanju glavnog problema, a zatim viemesenu, a ponekad i
viegodinju istrajnost u njegovom reavanju. Zahteva i razvijanje
novog naina funkcionisanja, ako elimo da se nove traume prorade, a
ne da se opet akumuliraju. Trae i podrku u iznalaenju naina za
ispoljavanje besa, straha i tuge u trenutku kad su se dogodili - da
ta oseanja izrazimo umesto da ih zarobimo u sebi. Zbog svega toga
isceljivanje nije lako i ne postie se esto.Proces
isceljenjaIscelite traume, pa e prirodni procesi u oveku
preovladati, i bolest nestati. Isceljivanje je usmereno na traumu,
a telo onda prirodno ini ono u emu ga je trauma spreavala.Moji
prijatelji koji se bave drugim metodima isceljivanja, u sutini tako
postupaju. Iscelitelji, maseri, osteopate, pa i psihoterapeuti, na
jedan ili drugi nain. To je univerzalni proces kroz koji svi moramo
da prodemo da bi se oslobodili traume i iveli ivot u njegovoj
punoi.ZAKLJUAKU ovom poglavlju istakao sam ideje i koncepte do
kojih sam doao posmatrajui ivote ljudi. Te ideje se pojavljuju u
razliitim oblicima u svim sistemima koji ele da shvate sutinu
ljudskog postojanja. To je, naravno, samo povran pregled. Nadam se
da e ipak biti dovoljno da vam pomogne da shvatite sutinu o
bolestima zaglavljene energije" koje su posledica traume.Na
narednim stranicama otkriete vie o traumama, i onda nai osnovne
informacije potrebne za odreivanje postupka leenja homeopatijom,
ili za pronalaenje pomoi nekim drugim holistikim metodom
isceljivanja.TREE POGLAVLJEIstraivanje emocionalnog
isceljivanjaSluajevi koje u sada navesti istinitim ivotnim priama
ilus-truju veliki broj uobiajenih trauma. U nekim sluajevima
pacijent je uspeo da sam sebi pomogne, dok je u nekima bila
potrebna struna pomo.Zeleo bih da vas te prie uine svesnijim o tome
kako trauma nastaje i prue vam bolji uvid u traumatini proces.
Obino u svakom primeru istiem samo jedan aspekt, ali je jasno da se
pojedini sluajevi preklapaju i da svaki od njih sadri nekoliko
aspekata. Iako sam nabrojao veliki broj razliitih problema, time ni
izdaleka nisam obuhvatio sve poznate traume. Pre bi se moglo rei da
sam ih odabrao na temelju sopstvenog iskustva.Niz pria poinje s
temom tuge i gubitka, poto se s njima najee susreemo, a nastavlja
se sa traumama zaea, boravka u materici, roenja, odrastanja i
odraslog doba. Pokuao sam da ih grupiem koliko je to bilo mogue,
ali ivot se ne da smestiti u uredne kategorije.Svestan sam da sam
neka pitanja pojednostavio, pa neka iskustva mogu izgledati plitka
i beivotna. To sam uradio deli-mino zato to nisam hteo da izneverim
poverenje ljudi koji su mi svoje prie ispriali, a delimino zato da
bih stvari pojednostavio, jer se prema mom iskustvu mnoge line
pripovesti u sutini mogu svesti na jednu jedinu snanu
traumu.Istraivanje emocionalnog isceljivanja ________41TRAUME
TUGESmrt branog drugaPosetila me je starija ena. Mu joj je nedavno
umro, i tada su joj se vratili simptomi koje je imala tokom
menopauze - navala vruine u telu i druge tegobe. Ponudili su joj
hormonalnu terapiju, ali je intuitivno oseala da to nije
reenje.
-
Razgovarajui s njom, otkrio sam da se zapravo nije dovoljno
isplakala. Njena tuga je bila u njoj zarobljena, pa je ena preda
mnom esto uzdisala. Bila je potrebna Ignatia, da joj povrati
zdravlje.Njena trauma bila je tuga pogorana time to nije imala o
njoj s kime da razgovara, jer joj je jedini bliski prijatelj, njen
suprug, preminuo. Osim toga, ena je smatrala da je njen stav olien
u ukoenoj gornjoj usni" ispravan. inilo joj se da svoju tugu ne moe
ni sa kim da podeli. Ni lekar nije prepoznao njen pravi
problem.Navedeni sluaj slian je mnogim drugima. Homeopatski lek,
Ignatia, olakao joj je da otvoreno plae, umesto da u svakoj prilici
sakriva suze i njeni simptomi menopauze su nestali.Ponovljeno
razoarenje i tugaaron se bliila etrdesetoj, i posle
nezadovoljavajueg prvog braka uspela je da ostvari stabilnu vezu.
Sa svojim drugim suprugom dobro se slagala. Godinama je patila od
blaeg oblika astme, ali joj se u zadnje vreme stanje pogoralo.Saron
je sa novim muem pokuavala da zane dete, ali nije uspevala. Testovi
su pokazali da su joj jajovodi zaepljeni. Pokuavala je i s vetakim
oploivanjem, ali bez uspeha. Zadnji pokuaj, pre nego to su i od
toga odustali, je meutim uspeo.42Emocionalno teenje homeopatijomAli
poto su raniji pokuaji uvek izazivali veliko oduevljenje propraeno
jednako velikim razoarenjem i alou, ovaj poslednji uspeh nije uspeo
da ih razveseli.Osim toga, pre godinu dana aron je umro i otac koga
je mnogo volela. Bila je to, dakle, sloena slika razoarenja i
tuge.Za pogorano stanje astme bila joj je potrebna najpre Ignatia,
da bi se oslobodila stresova detetovog zaea uveanih oevom smru.Smrt
na poroajuMajka je umrla na poroaju, a ensko novoroene je ostalo
ivo. Majina smrt dogodila se nepanjom lekara. U bolnici su to prvo
pokuavali da prikriju, ali je istina ipak isplivala na svetio dana.
Otac, ophrvan bolom, bio je besan i razoaran. Bio je, naalost, vrlo
zatvoren i nije mogao, nije eleo da govori o svojim oseanjima.
Godinama je svoju tugu skrivao u sebi. Za novoroene je to znailo ne
samo patnju zbog gubitka majke ve i odrastanje uz duboko
traumatizovanog oca. On je zapravo bio odsutan" - nije joj bio
dostupan, jer se bavio sopstven-om tugom.Sta e se dogoditi kad ona
bude imala decu? Ukoliko ne razrei traumu dvostrukog naputanja i
traumu tugovanja, moglo bi se dogoditi da uopte ne eli decu. Ako
zanese, moe se desiti da oseti duboku nelagodnost u pogledu smrti,
a ako tu nelagodnost osvesti, moe se pokazati kao strah da e poput
' majke umreti pri poroaju, pogoran tugom zbog oca/supruga. Ili e
je moda biti toliko strah da rodi da e joj biti potreban carski
rez. A ta e biti sa detetom u njenoj materici? Kakve poruke straha
i tuge e njemu stii tamo?Nain pomaganja odrasloj eni u takvoj
situaciji zavisi od toga kako je dolo do traume, kao i od mogunosti
da postoji viestruka trauma. Takve viestruke traume obino se lece
jedna za drugom, time da se poinje s poslednjom traumom, a zatim
redom u vremenskom nizu ide se unazad (obrnuto od
redosle-r_____________Istraivanje emocionalnog
isceljivanja___________43da kojim su se dogaale). Ovde e se,
verovatno, prvo leiti tuga, a zatim odbacivanje/naputanje. Pravilo
kod viestrukih trauma je da se prvo uzme ono to je na vrhu", a na
to e, verovatno, ukazivati i ponavljanje akcije". Zatim se slede
tragovi i simptomi prema dubljim i starijim traumama. ak iako su se
dve razliite traume dogodile neposredno jedna za drugom, njihove
posledice mogu biti meusobno udaljene meseci-ma, pa i
godinama.Navedeni sluaj bi se odvijao znatno drugaije da je otac u
asu enine smrti imao Ignatiu, i da je i dete leeno. Nikada nije ,
suvie rano leiti decu. Ona izvrsno reaguju na homeopatske
lekove.Deak koji je skoro umroDevetogodinji deak teko je oboleo od
bubrega. Leili su ga najbolji lekari, jer su roditelji to mogli da
priute. Kad se inilo da je vrlo blizu smrti, u bolnici ga je
posetio homeopata. Izalo je na videlo da decakovi roditelji vode
dugotrajnu i gorku brakorazvodnu parnicu, i da meusobno razgovaraju
samo zato to im je dete ozbiljno bolesno. Videlo se da je dete zbog
tog razvoda duboko uznemireno.Deaku je data Ignatia, homeopatski
lek za razoarenje/tugu/gubitak, i etiri dana kasnije deak je na
opte zaprepaenje uetao u ordinaciju, slabaan, ali oigledno na putu
ka ozdravljenju. Lekari su prevideli silovitu traumu razvoda
roditelja, jer su izvebani da paze samo na telesne znakove i
simptome bolesti, pogotovo ako je stanje teko, a smrt blizu.TRAUME
U MATERICIPostoji veliki broj situacija u kojima dolazi do traume u
materici. Dva najea trenutka su prilikom zaea i u asu kad
se44Emocionalno leenje homeopatijomsazna za trudnou. 0 tome u
navesti nekoliko primera. Ono to moe biti presudno je stanje
roditelja prilikom zaea dete-ta. Smatram da je to najvanije vreme
koje detetu daje ton".Trauma u matericiDvoje ljudi se susrelo nakon
to se svakome od njih prethodna veza raspala. ena je zatrudnela.
Tada su shvatili da su
-
pogreili, ali su zbog deteta ostali zajedno. Uskoro su jedno
drugo zamrzeli, pa su podsvesno okrivljavali dete. Dete je time
bilo vrlo oteeno. Kad je odraslo, uvek je bilo vrlo razdraljivo a
da nije znalo zato. Lice mu je bilo puno runih crvenih bubuljica
(akni).Takve vrlo rane traume mogu ostati potpuno skrivene, pa je
teko s njima se hvatati u kotac. Roditelji esto o tome ute bilo
zbog oseaja krivice, bilo zbog nepoznavanja posledica. Ali mogu se
otkriti kad se odreeni dogaaj, ili situacija ili stanje stalno
iznova ponavljaju. Ponekad se onda moe sastaviti ela pria. Korisna
obavetenja mogu se dobiti i od tetaka, strieva i ujaka.Neeljeno
deteSeam se sluaja u kojem je ena elela dete - svoje drugo dete -
ali mu ga nije eleo. Zatrudnela je s njim bez njegovog znanja, i
nije mu rekla dok nije bilo kasno. On se razbesneo i zahte-vao je
od nje da pobaci, mada je za pobaaj bilo prekasno.Zamislite sebe u
materici dok se oko vas sve to dogaa. Oseajui se verovatno izrazito
neeljenim, dete se rodilo autistino, nesposobno za komunikaciju. U
prve dve godine ivota odbijalo je da ga otac dri u naruju. Naprosto
bi se jako razbesnelo, odraavajui time i oeva potisnuta oseanja i
sop-stveni bes. Sumnjam da je otac uspeo to da uoi. A i da jeste,
ta je mogao da uradi? Kako je mogao da razgradi takvu traumu u sebi
i u detetu? w.Istraivanje emocionalnog isceljivanja45Ideja o
savrenom detetuVCesto se kae da je novoroeno dete u stanju
savrenosti. Ali stanje roditelja prilikom zaea, njihova reakcija na
trudnou kao i bolni dogaaji tokom trudnoe pruaju brojne prilike za
izazivanje traume pre roenja. Zato nije mogue imati dete bez
trauma, pa ak ni novoroene bez trauma. Na njega u majinoj utrobi
moe delovati ak samo i rasprava o pobaaju.Novija nauna istraivanja
potvruju da dogaaji u materici mogu delovati na dete. Medicinski
strunjaci prouavali su zdravstvene kartoteke pacijenata koji su
danas u sedamdesetim godinama, i uporedivali njihovo sadanje stanje
i stanje dok su jo bili u materici. Otkrivene su vrlo znaajne
korelacije izmeu onoga to se dogodilo dok su bili u materici i
bolesti od kojih su bolovali kasnije tokom ivota. Eksploatiui malo
to istraivanje, zakljuujem da za svaki organ ili telesni sistem
postoji kratko odluujue razdoblje formiranja, pa kratka kriza u to
vreme moe da poremeti proces njegovog rasta. Kratko uzbuenje u to
vreme moe uticati na ceo ovekov ivot, zbog slabosti nekog odreenog
podruja. Naunici potkrepljuju ovu tezu isticanjem injenice da se
etrdeset od etrdeset sedam nivoa deobe elije u rastu od zaea do
zrelosti, odvija u materici. Ne treba, dakle, da nas udi, to su
dogaaji u materici najkritinija faza naeg ivota.Roenje je, dakle,
daleko od idealnog stanja savrenstva. Novoroene je traumatizovano i
svoje traume izraava od prvog daha. Zato treba nastojati da je
okolina trudnice prijatna i ispunjena ljubavlju, a da tako bude i
tokom prvih nekoliko godina detetovog ivota. U takvom okruenju
mnogo se toga moe isceliti. Nasuprot tome, stoji stvarnost u kojoj
su svi roditelji razapeti u sopstvenim ranim traumama, koji e
neizbeno biti detotovi uzori u ponavljanju tih trauma. Zbog toga
ipak ne treba oajavati, niti se oseati krivim. Trenutno sam okruen
roditeljima malene dece (medu njima su i moja erka i moja unuka)
koji se uspeno trude da budu bolji roditelji od svojih oeva i
majki.46Emocionalno leenje homeopatijomTRAUME ROENJAIako se obino
ne smatra da ovek prilikom roenja moe do-iveti veliki broj
razliitih trauma, u nekim krugovima se smatra da su za nastajanje
traume to najvaniji trenuci.Istraivanja postupkom regresije su
pokazala da se proces roenja odvija u etiri faze.1. In utero gde
ispoetka vlada stanje relativnog kosmikog blaenstva. Plutamo u
toploj, prijatnoj tenosti, zatieni od spoljanjeg sveta, a ipak ga
svesni. U prvo vreme samo nasluujemo svoju okolinu, kasnije je
oseamo. Dakle, osoba koja je preterano osetljiva, verovatno je
doivela ranu traumu in utero. U kasnijim fazama trudnoe postajemo
sve svesniji spoljanjih uticaja. Znamo kako se osea naa majka, a na
nas deluje i alkohol, duvan i si. Poinjemo da oseamo uticaj
spoljanje nesavrene stvarnosti.2. Kad ponu kontrakcije materice,
snano smo pritisnuti, pod neizdrivim pritiskom i napetou, a moemo
doiveti i guenje propraeno oseanjem beznadenosti.3. Stanje
izbacivanja iz materice doivljavamo kao kataklizmu, kao da se svet
rui, odigrava se krvolona borba na ivot i smrt, smrtna pretnja,
esto doivljaj umiranja, katastrofe.4. Konano doivljavamo osloboenje
i oseaj da smo ponovo roeni, a ne roeni.Tu, naravno, ubrajamo i
lekarske intervencije. Forceps esto izaziva telesnu traumu i oseaj
snanog fizikog napada koji moe trajati doivotno. Ako proces raanja
negde zastane, moe doi do guenja, straha i panike na pomisao da emo
umreti, a ostaje godinama. U prvim trenucima ivota odvajanje od
majke moe da izazove veliku usamljenost. Istraivanja su pokazala da
novoroenad koja su odmah posle roenja, ma i nekoliko minuta bila
odvojena od majke, slabije sisaju, a ako su odvojena due vremena,
mogu se kasnije u ivotu oseati odba-Istraivanje emocionalnog
isceljivanja
-
47enima. Obeenost glave nadole, udarac da bi dete poelo" da die,
injekcija - sve to doivljava se kao grubi napad.Jedan moj kolega,
koji upranjava tehniku preporaanja, objasnio mi je da je to bila
jogijska veba za oslobaanje trauma iz tela. Kada su ovu tehniku
poeli da koriste na Zapadu, otkrilo se da ona izvlai na svetlost
dana veliki broj trauma roenja, pa su je nazvali preporaanje".
Danas je vebaju stotine ljudi, pa bi to mogao da bude dobar put za
otkrivanje vaih sopstvenih trauma roenja, ako roditelji ne ele nita
o tome da vam kau.Ako se pitate zato ljudi veruju da su ono to
doivljavaju traume raanja, evo nekoliko uobiajenih opisa takvih
dogaaja.Oseao sam kao da mi je oko glave stegnuta oma". Oseao sam
pritisak u glavi".Sanjao sam da sam u tunelu" (ovde je obino koren
klaustrofobije).Bilo je to mokro i dlakavo mesto" (opis iz sna).
Sanjao sam da sam na mranom, vlanom mestu koje je bilo vrlo
sigurno". Na kraju tunela bilo je svetio." Kad sam stvarno uzrujan,
savijem se u klupko (to znai da je materica bila zadnje mesto u
kojem se osoba osela sigurno)."Iznenauju grafiki detalji, koji ipak
esto prolaze neopaeni. Jedna od mojih uenica jedanput mi je
ispriala ceo sluaj a da nije shvatila nijednu poruku u zapletu. Kad
sam joj na neke od njih skrenuo panju, nije mogla da veruje da ih
nije uoila.Medicinska istraivanjaMedicinska istraivanja samoubistva
pokazala su da trauma roenja snano deluje na odabrani oblik
samoubistva. Kad poroaj zahteva veliki broj lekova, odrasla osoba e
izvriti samoubistvo pilulama (ili, dodao bih, verovatno postati
ovisnik o drogi). Kad u procesu raanja doe do guenja,
samoubistvo48Emocionalno leenje homeopatijome verovatno biti
izvreno guenjem, a kad doe do mehanike intervencije, kao to je, na
primer, upotreba forcepsa, oblik samoubistva e biti mehaniki, na
primer veanje. To se poklapa sa idejom ponavljanja akcije" koju smo
ve pre razmotrili. Sve te traume ukazuju na to da je trauma roenja
od vitalnog znaaja za oveka.Ponavljanje akcije" prilikom
roenjaPouzdani pokazatelji onoga to se moe dogoditi prilikom roenja
mogu se pronai u tome kako su majka ili otac doiveli sop-stveno
roenje, i to zato to e verovatno doi do ponavljanja akcije". Treba
uzeti u obzir i iskustvo majke prilikom prethodnih poroaja.Ako je
otac pri poroaju gotovo umro, to moe da se dogodi i prvom sinu. Ako
je roditelj visio na pupanoj vrpci, to se moe dogoditi i prvom
detetu naredne generacije. Ako je jedan od roditelja kao novoroene
odbijao da sisa, to moe da radi i novoroene istog pola u iduoj
generaciji. Moje je iskustvo da se ponavljanje akcije" uvek iznova
ponavlja, esto s neverovat-nom tanou i posledicama. Mehanizam tog
procesa je teko razumeti, ali moje sopstveno iskustvo, kao i gorko
iskustvo mojih pacijenata, pokazuje da je to pravilo
pouzdano.Dakle, prilikom roenja mogu da izrone stare traume
povezane s dogaajima majke i/ili oca. Takoe je mogue da e ponovo
oiveti traume pomagaa pri poroaju, pa je i to jedan od dobrih
razloga za poroaj kod kue.Mesto roenjaIz sopstvenog iskustva, kao i
iz stotine pria koje sam uo, duboko sam uveren da veina poroaja, a
pogotovo prvi treba da bude kod kue i uz najmanju moguu lekarsku
intervenciju.Istraivanje emocionalnog isceljivanja49Zamislite na
trenutak da su se babice i prisutni lekari rodili u strahu, a toga
nisu svesni. Zamislite, takoe, da su svi uili na kolama i
fakultetima, pa i uivo videli sve dramatine sluajeve svega to moe
poi naopako. Zamislite da su njihovi umovi time ispunjeni, pa se
setite izreke: misao je stvaralaka sila". im se nekome uini da neto
nije u redu, izranjaju sva ta strahovanja od ekstremnih situacija.
Zamislite takoe njihove skrivene predstave o poslu, potrebi da
zatite svoja radna mesta i zadovolje pravne zahteve, pravila dobre
bolnike prakse, itd. Sve te traume i strahovi lebde unaokolo onda
kad je majci potreban mir, pribranost, ljubav i podrka.Zato
preporuujem da se broj pomagaa pri poroaju svede na najmanju moguu
meru (ukoliko niste sigurni da su razreili sopstvene
traume).Mehanike traume roenjaPrerano presecanje pupane vrpce moe
da izazove traumu, a moe da bude i sasvim nepotrebno. Moja druga
erka rodila se kod kue sa pupanom vrpcom omotanom oko vrata. S
obzirom na to da je moja prva erka umrla obeena o pupanu vrpcu, i
to pod punim bolnikim nadzorom, mogla me je uhvatiti panika. Ostao
sam, meutim, miran i kad je babica ustro posegnula za makazama,
predloio sam joj da neno prevue vrpcu preko detetove glave, jer je
verovatno jo ima dovoljno. Ona je to i uinila i poroaj se prirodno
nastavio.Episiotomija, tj. rezanje medice, umesto da joj se dopusti
prirodno rastezanje ili cepanje, takoe je velika mehanika trauma.
Cepanje je prirodno i bolje zaceljuje ako rana nije prevelika (mada
se mnogi s tim ne slau). Episiotomija, u ma kako dobroj nameri,
izaziva oseaj napada na veoma intimno podruje. Taj oseaj moe da se
proiri po elom telu. Homeopatski lek koji esto isceljuje traumu je
Staphisagria. Nekoliko doza oslobodie bes i oseaj
zloupotrebljenosti, pa se
-
ena nee ose-50Emocionalno teenje homeopatijomati silovanom,
pogotovo kad opet zapone sa polnim odnosima. (Veliki broj ena
nikada ne nastavlja polne odnose posle histerektomije, a razlog za
to je verovatno i oseaj da su napadnute ili da su neto izgubile.
Taj oseaj moe ponovo da izroni prilikom polnog odnosa). Kako je
veini ljudi teko da izraze oseanja te vrste, jednom izazvana, teko
e nestati bez pomoi spolja.Posle carskog reza majka moe da oseti
duboki bes. Ako ga ne izrazi, on e se zadrati u njoj, a moe se
ispoljiti kao poti-tenost i postati poznati postpartum sindrom.
Poroaj koji sporo poinje moe da odraava injenicu da majka nije
voljna da dete izae. Ovde su verovatno na delu duboko ukorenjene
traume odvajanja, pa bi mogla pomoi Pulsatilla.Arnica je delotvorna
u sluaju telesne traume sa propratnim oseanjima. Zbog toga je
korisna za bolove izazvane trudovima (ublaava ih), a moe pomoi i
kasnije.ROENJE I RANO DETINJSTVOOdvajanje prilikom roenja i
kasnijeDo odvajanja moe doi prilikom roenja. Novoroene nekoliko
dana provodi u jaslicama, sestre ga hrane ali ga ostavljaju samog.
Nema nikoga da bude uz njega. Ponekad je majci potrebno i nekoliko
dana sna i odmora od tekog poroaja. Nije neuobiajeno da novoroene
koje nije sasvim zdravo, provede neko vreme u inkubatoru, i da to
vreme samo povremeno via majku.Iz iskustva znam da je izolacija u
inkubatoru esto psiholoki pogubna, i da ostavlja dete ranjeno za
ceo ivot, sa oseanjem potpune, duboke usamljenosti (vidi model
Stramoniuma u devetom poglavlju, kao i izolaciju u indeksima osmog
poglav-______________Istraivanje emocionalnog
isceljivanja____________5JL;lja). Smatram da se inkubatori ne bi
smeli koristiti, jer postoji bolji nain. U jednoj zemlji je
ponestalo inkubatora, pa su pre vremena roenu decu privezali
majkama uz telo. Na veliko iznenaenje lekara, tako je preiveo vei
broj nevoroenadi nego kad su se koristili inkubatori.Budui da se ne
pridaje dovoljan znaaj dubini prirode takvih trauma, ta deca nikad
ne dobiju dovoljno panje da bi se oporavila, jer roditelji ne
shvataju obim poinjene tete. Postoji, dakle, dvostruka veza u tom
doivljaju izolacije, pa nema naina da se dete od njega oporavi.
Kriza prerasta u katastrofu. Oba-vetenost o tome moe vam pomoi ako
ste otac ili majka nedonoeta. Takvoj deci potreban je beskrajan
telesni i emocionalni kontakt, za njih nije kolevka nego vrea
privezana uz majku, tako da spavaju s njom, a ne odvojeno od nje.
Sve to opisano je u knjizi Pojam kontinuuma (The Continuum Concept)
koju roditelji treba obavezno da proitaju.Kasnije, kad osoba
odraste, posledice takvog odvajanja mogu se ispoljiti kao duboka
potitenost, pa i sklonost samoubistvu, strepnja zbog svega i
svaega, anoreksija, strah, bolest, sklonost zloinu ili duboka
religioznost. Takve ljude drutvo odvaja od ostalih stavljajui ih u
zatvore, ali esto se oni i sami odvajaju od drugih zatvarajui se u
crkvu ili u bolest. Malo je, meutim, onih koji e spoznati da je
takvo njihovo ponaanje povezano sa odvajanjem prilikom
roenja.Odsustvo oca moe takoe biti uzrok traume. Otac esto naputa
porodicu sa oseanjem gubitka, tuge, bola i odbaenosti, ili se osea
izdanim. Moe da ode u rat, umre od bolesti ili u saobraajnoj
nesrei. Obino, meutim, odlazi zato to ne moe vie da izdri u braku,
ili zato to se zaljubio u drugu enu. ak i kad je otac fiziki
prisutan, esto detetu nije dostupan, jer je prezauzet poslom ili
neim slinim, a kad je i prisutan, esto ne zna ta bi s detetom, jer
je u naem drutvu uloga oca prilino nejasna.Zbog svih navedenih
razloga, a i velikog broja drugih razloga, oevi i majke su odsutni"
ili naputaju svoju decu. Deca52 _______Emocionalno teenje
homeopatijom_____________mogu duboko da pate, a budui da roditelji
to ne primeuju, patnja moe da preraste u traumu. Kad bi roditelji
zaista shvatali koliko deca pate zbog njihovog razvoda, broj
razvoda brakova bi se sigurno smanjio. Ali zajedniki ivot ispunjen
oseajem krivice takoe nije reenje, ve samo dodatna
prisila.UsvajanjeUsvojenost je proces iz kojeg je teko izvui se
neoteen. Uzmimo ovaj primer.Devojka se zaljubi u stranca i ostane
trudna. Ispoetka je sve u redu i oni nameravaju da se venaju. Ali
tada stie pismo od mladoenjine ene. Posledica je ok, bes, oseaj
izdanosti, duboko razoarenje i bol. Devojini roditelji ele da se
novoroene ponudi na usvajanje. Sa tri nedelje starosti predaju ga
usvojiteljima, ali majka ga i dalje poseuje. Godinu dana ne moe da
odlui da li da dete da ili da ga zadri. Usvojitelji su neizbeno
suzdrani, ne usuujui se da se u tako neizvesnoj situaciji u
potpunosti predaju detetu. Konano majka pristaje na
usvajanje.Trideset godina kasnije odrastao mukarac ima za sobom
itav niz prekinutih veza i razoaran je u ljubavi. Sada je razapet
izmeu svoje devojke i nove ljubavnice i ne zna za koju bi se
odluio. Ta situacija odraava oseanja prilikom usvajanja -neodlunost
i borbu. Ponovljena razoarenja odraz su majine traume dok je on jo
bio u njenoj utrobi.Deak je odbaen prilikom roenja i ostavljen u
sirotitu, gde je elu godinu proveo u krevetiu. Hranili su ga i
prali, ali nita vie. Tada ga je usvojila starija profesionalno
uspena ena. Reeno joj je da je s njim sve u redu. Ispostavilo se,
meutim, da dete pati od tekog tinnitusa - umova u uima koji su ga
izbezumljivali. Sa osam godina nije mogao nita da uje. Nikad nije
progovorio ni reci, neprestano je podnosio bol, pravei grimase i
zaepljujui ui, dan i no. Cepao bi
-
svoju odeu ili se'1_________ Istraivanje emocionalnog
isceljivanja___________53 |oajniki veao o svoju usvojiteljicu, elei
da je zadri. Bio je u | stalnom strahu, bojao se mraka i esto se
nou budio vritei.EEG je bio normalan, i nijedan specijalista nije
znao ta da radi. ' IBilo je oigledno da je potreban Stramonium. Taj
su lek dali i|,onako kako je navedeno u ovoj knjizi, i za dva dana
dete se ''smirilo, spavalo elu no, ulo svoju prvu re i prvi put u
ivotu 'izgovorilo mama". ji'J- : iOdraz roditeljskih nevolja ',Iako
devet meseci u materici moe biti traumatino iskustvo, ako je ena za
vreme trudnoe okruena ljubavlju, a poroaj proe bez komplikacija,
dete moe doi na svet oseajui se u osnovi dobro. Ako, meutim,
roditelji tada ponu da reaguju na osnuvu sopstvenih trauma, ili ako
meu njima nastane napetost, ti problemi se mogu odraziti na dete.
Na sve to doivi kao povredu, ono moe da reaguje besom, strahom ili
tugom, koje e izraziti plakanjem, cmizdrenjem ili estim buenjem.
Ako su te traume snane, mogu da prerastu u simptome i bolesti koje
nee biti odraz detetovih problema, nego odraz roditeljskih
oseanja.U takvoj situaciji ostaje na roditelju da primeni svoju
intuiciju i da pokua da razume na ta se detence na svom ogranienom
jeziku ali.Kad dete malo naraste, i u igru ue razgovor, razum i
logika, dolazi do pomaka prema sopstvenoj odgovornosti, ali u
poetku i sve zavisi od roditelja i on je duan da resi svoje
probleme da se oni ne bi odrazili na dete.ProlivProliv je uobiajena
tekoa kod novoroenadi i male dece, a do nje esto dolazi zbog
potisutog besa. Dete, verovatno, osea54__________Emocionalno leenje
homeopatijom____________neizraeni bes roditelja. Moda je majci
potrebna Staphisagria nakon episiotomije ili neke druge poroajne
traume, ili Sepia za potisnuta oseanja; s druge strane, detetu je
moda potreban Colocynthus, glavni homeopatski lek za teki proliv,
koji je kao i Staphisagria dobar za traumu potisnutog besa i njene
posledice. ^Gubitak snaGubitak sna u duem vremenskom periodu, a
zbog novoroeneta koje se esto budi, moe kod oca ili majke da
izazove privremenu traumu. Ako se san ne nadoknadi, to moe da
postane trajni problem. Godina izgubljenog sna moe delovati
razorno. Reenje moe da bude u Cocculusu, mada su ovde oito potrebne
i praktine mere.SlabostSlabost zbog gubitka krvi i drugih telesnih
tenosti, ili zbog pro-liva esto moe da se izlei homeopatskim lekom
China.To je glavni homeopatski lek za fiziku iscrpljenost zbog
gubitka telesne tenosti.ena je nakon poroaja bila veoma slaba a na
nozi joj se proirio ir veliine oko 5 cm. Homeopatski lekovi nisu
delovali. Tada je u snu srela homeopatu koji joj je savetovao da
uzme Chinu. To je i uradila i ir je zacelio za otprilike jedan dan.
Ako su vam, dakle, razvijene unutranje veze sa viim aspektima vas
samih, ili sa prirodom, i moete da primite informacije iz tih
izvora, one vam mogu razotkriti sutinsku dramu vaeg ivota, vau
glavnu traumu ili lek koji vam je potreban. Od svojih pacijenata
dobijam takve simboline podatke i njima se rukovodim prilikom
biranja leka. ,.;>,____________Istraivanje emociof%Mlnog
isceljivamjO-_______ .55*LjubomoraPrvo dete esto je neeljeno, ili
je pogrenog pola, ili je bilo razlog za venanje svojih roditelja,
pa se moe okriviti za probleme.Ako se tada rodi drugo dete koje je
eljenog pola, planirano i eljeno, ili ako se jedan od roditelja
vrsto vee uz to drugo dete, tada e prvo dete esto biti vrlo
ljubomorno. Bie mu potreban homeopatski lek Lachesis. Odrastao ovek
koji ima ljubomornu decu moe pokazivati klasine simptome Laehesisa:
pomalo je neuredan, veoma priljiv i ima snaan iracionalan strah od
zmija. To bi mogla da bude trauma ljubomore iz njegovog detinjstva
koja se sada ispoljava u njemu i njegovoj deci.TRAUMA U ODRASLOJ
OSOBI Napadi strahaetrdesetogodinji prodava racunara patio je od
problema sa koom, pucanja kapilara na licu i zaepljenih sinusa.
Nakon leenja koje se inilo uzaludnim, ispripovedao mi je ovu priu
koju je uo od svoje tetke. Kad mu je bilo est meseci, majka ga je
na trenutak ostavila samog u kadi da bi odgovorila na telefonski
poziv. On se preokrenuo i skoro se udavio. Kazao mi je da se u
snovima davi, ali da to nije povezivao s tim doivljajem. Takoe je
govorio kako se na poslu davi u papirima, pa
-
mi se, kad sam bolje razmislio, uinilo da su zaepljeni sinusi
njegov glavni problem.U takvim situacijama esto zamislim sebe u
poloaju u kojem se dogodila trauma. Moda biste i vi eleli da to
pokuate. Zamislite da s rukama na leima leite u kadi i ne moete da
drite glavu iznad vode. Udiete, ali udiete vodu. Guite se. Na taj
nain moete da steknete uvid u takav doivljaj.Uz brine roditelje sve
se moda i moglo popraviti, ali su njegovi snovi, reci i zaepljeni
sinusi pokazivali da se to nije dogodilo. ...: .. ..,..
................ ... :56Emocionalno teenje homeopatijomStrah od
mrakaetvorogodinja devojica spavala je tokom letnjih veeri u
se-niku. Roditelji su bili napolju u vrtu, a majka je otprilike
svakih deset minuta proveravala da li je sve u redu. Kad se spustio
mrak, upalila je svetio jer se devojica bojala mraka.Jedne veeri
majka je bila neim zauzeta i zaboravila je na dete. Ve se spustila
tama i devojica je budna vritala. Majka je rekla kako je odmah
znala da se njenom detetu neto dogodilo, neto vrlo vano, neto to
nije mogla identifikovati. Bilo je jasno da je to neto duboko
delovalo na dete. Dugo zatim devojica se nou budila od nonih mora
koje su s vremenom polako prestale.Mnogo godina kasnije, kad joj je
bilo otprilike 10 godina, dola je u moju ordinaciju zbog nonih
mora. U meuvremenu se u detetovom ivotu dogodilo jo neto. Roditelji
su se rastali i isti problem kao da je ponovo izronio. Ako su
traume dovoljno sline, tada nova trauma moe da aktivira staru. Ovde
se u oba sluaja radilo o traumatinoj odvojenosti.Devojica je sada
bila dovoljno velika da ispria svoj san. U njemu su se pojavljivali
crni predmeti i ona se budila preplavljena stravom, a to je zajedno
sa grevitim izbegavanjem da ostane sama kad se smrai, ukazivalo na
Stramonium. Dao sam joj ovaj lek i uspeh je bio potpun. Ne samo da
je prestala da sanja strane snove, nego je mogla i da ode na
logorovanje, doivljaj slian boravku u seniku, a koji je ranije uvek
odbijala. Mnogo slinih suptilnih promena pokazivalo je kako je
zacelila duboka rana.Stramonium je uobiajeni lek za decu koja pate
od nonih strahova. Pretpostavljam da se ovde prvobitna trauma
dogodila prilikom roenja.Strah od unutranjeg nasiljaDoao mi je
pacijent sa tekoama u elucu. Smeio se i alio veselog izraza lica.
iveo je sam jer je napustio enu i erku.T
'"*_____________Istraivanje emocionalnog
isceljivanja___________57inilo mi se da je u odbrambenom stavu a
intuitivno sam ose-tio da je u sebi nasilan. Kad sam zadobio
njegovo poverenje, pitao sam ga o emu mata. Na kraju je priznao da
su mu matanja ispunjena nasiljem. Preao sam na drugu temu, ose-ajui
da mu je teko da o tome govori da bih se kasnije drugim putem
vratio na njegov bes.Pitao sam ga o razvodu i o tome da li poseuje
erku. Priznao je da je ne via esto. Kad sam ga upitao zato,
izbegavao je odgovor da bi kasnije dobrovoljno izjavio da s njom ne
ivi zato to se boji da e je udariti, i da mu je to sada prvi put
postalo jasno. Rekao sam mu daje sigurno i njegov otac bio nasilan
prema njemu i da ga je tukao, a on mi je to i potvrdio. Shvatio sam
da je njegov veseli, nasmeeni stav bio varka kojom je eleo da se
odbrani od nasilja: Pogledaj me, srean sam i smeim se, pa nema
razloga za batine" - za dete inteligentan odbrambeni stav.To je,
dakle, bio otac koji nije mogao da podnese ogledalo" svog deteta.
Napustio ga je da ga ne bi tukao. Devojica se sada verovatno osea
odbaeno i odrasta eznui za ocem. Pitam se kakvog e mukarca odabrati
kad odraste. Pretpostavljam da e zbog tog oseaja odbaenosti i oevog
latentnog nasilja, odabirati nasilne mukarce koji e je tui a zatim
odbaciti. Ta situacija tipina je za lek Nux vomica.Ozbiljan
napadNapadi u mraku i iznenadni napadi nepoznatih osoba mogu da
izazovu strah koji se esto leci homeopatskim lekom Stramo-nium. Evo
jedne takve prie.Napada je napao i silovao mladu studentkinju a
zatim, da bi izbegao identifikaciju, odluio je da je zadavi. Ona je
izugubila svest, ali on se u zadnji as osvestio i pobegao. Kasnije
uopte nije mogla da spava ako u sobi nije bilo svetio i neko od
prijatelja. Bila je potpuno obuzeta strahom. Moda je ispod tog
straha kipeo bes, ali prvi stupanj je bio strah, strava dok oekuje
smrt i gubi svest.58Emocionalno teenje homeopatijomStramonium je
odmah delovao, pa je mogla normalno da spava. U narednoj fazi bila
je potrebna Staphisagria za bes koji je izronio kad je nestao
strah.Na nianuoveka su napali i drali na nianu na usamljenoj farmi.
Napada mu je rekao da e ga likvidirati. Napunio je puku sa dva
metka i uperio mu puanu cev u glavu. Covek je svezan leao na