*P/1902643* MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE UPRAVLJAČKO TIJELO OPERATIVNOG PROGRAMA "KONKURENTNOST I KOHEZIJA" (OPKK) Zapisnik 9. sjednice Odbora za praćenje Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ održane 11. prosinca 2017. godine u Zagrebu
22
Embed
Predlozak...posrednička tijela razine prve razine, dok će tematske skupine uključivati i posrednička tijela druge razine kao i sve ostale dionike koji mogu sektorski doprinositi
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
*P/1902643*
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
UPRAVLJAČKO TIJELO
OPERATIVNOG PROGRAMA "KONKURENTNOST I KOHEZIJA" (OPKK)
Zapisnik
9. sjednice Odbora za praćenje Operativnog programa
„Konkurentnost i kohezija“
održane 11. prosinca 2017. godine
u Zagrebu
Dnevni red
9. sjednice Odbora za praćenje Operativnog programa
„Konkurentnost i kohezija“
1. UVOD I PRIHVAĆANJE DNEVNOG REDA
2. IZMJENE U ČLANSTVU ODBORA ZA PRAĆENJE
3. IZVJEŠĆE O PROVEDENIM POSTUPCIMA PISANOG ODLUČIVANJA
obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecanje praktičnih vještina u ciljanim sektorima srednjeg
strukovnog obrazovanja s ciljem postizanja veće zapošljivosti učenika srednjeg strukovnog obrazovanja.
Navela je kako će rezultati biti odraz sinergijske provedbe komplementarnih aktivnosti provođenih iz
dvaju operativnih programa (OPKK i OPULJP) te će se provedbom operacija iz OPKK stvoriti
preduvjeti za učinke koje će se polučiti OPULJP-om. Pri tom OPKK daje okvir za dizajn poziva te
definira ulaganja u sljedećim sektorima: poljoprivreda, strojarstvo, turizam i ugostiteljstvo,
elektrotehnika i informacijske tehnologije te zdravstvo. Planirana vrsta operacije je ograničeni postupak
dodjele bespovratnih sredstava u kojem su unaprijed određeni prijavitelji, a očekivani rok početka i
završetka ožujak 2018 – ožujak 2019., indikativne alokacije 470 mil. kuna EFRR sredstava.
Rasprava
Gđa Tamara Šterk, predstavnica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova, navela je kako je s obzirom
na odabrane sektore predstavljenih kriterija te tradicijsku podjelu poslova u RH dojma da će 90%
korisnika navedenih operacija predstavljati osobe muškog spola. Smatra kako bi se propagiranje
uključivanja podzastupljenog spola u navedene aktivnosti moglo pospješiti putem blage izmjene jednog
od načela kojima trebaju udovoljavati operacije koje će se financirati iz ovog SC-a, a koje glasi: „biti
dizajnirana na način da omogućuju stvaranje prostorno-tehničkih uvjeta koji će doprinositi svojom
namjenom smanjenju socijalne isključenosti, borbi protiv siromaštva i razvoju ciljanih usluga za učenike
s teškoćama“ na način da se na kraj doda formulacija „i smanjenju spolne segregacije“.
Gđa Galeković je odgovorila kako osim navedenih specifičnih kriterija prihvatljivosti postoje i opći
kriteriji odabira koje je je Odbor usvojio na početku svog rada, a jedan od kojih je i „Promicanje jednakih
mogućnosti i socijalne uključenosti“.
Gđa Gable je odgovorila kako smatra da deklarativno navođenje poštivanja jednakih mogućnosti nije
dovoljno te kako je potreban proaktivan pristup za postizanja učinka uključivanja podzastupljenog spola.
G. Tome Antičić, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja ponovio je kako paralelno s
provedbom navedenih operacija financiranih iz ERDF-a idu i operacije iz ESF-a, a koje će se provoditi
kroz OPULJP te kako će navedena tematika ravnopravnosti spolova biti znatnije naglašena unutar
provedbe OPULJP-a, s obzirom da će se aktivnosti financirane iz tog OP-a odnositi na kreiranje i
izvođenje programa koji će se provoditi u centrima kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.
Gđa. Đurić je dodala kako je vrednovanje doprinosa horizontalnim politikama jedna od tema predviđena
tijekom vrednovanja OPKK-a te, s obzirom da da se tijela u postupanju rukovode sviješću o tome kako
se doprinosom horizontalnim politikama ne smatra samo ispunjavanje zakonskog minimuma već ono
što je postignuto iznad toga minimuma, UT aktivno promiče ta načela.
Gđa Maja Božićević Vrhovčak, predstavnica Društva za oblikovanje održivog razvoja, upitala je o
mogućnosti uključivanja razvijanja vještina za građevinski sektor u jednom od centara.
Gđa. Monika Vričko, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja pojasnila je kako se trenutno radi
na uspostavi mreže centara kompetentnosti u sektorima navedenima u OPKK, a nije isključeno da se u
narednim fazama mreža širi i na druge podsektore pa tako i na sektor građevine. Dodala je kako je
trenutno u saborsku proceduru upućen Zakon o strukovnom obrazovanju, koji je temelj za uspostavu
centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Nadalje, opsežna analitička podloga koja je u izradi
rezultirat će izvještajem o provedenom istraživanju i rang ljestvicom ustanova za strukovno obrazovanje
i osposobljavanje koje će postati centrima strukovne kompetentnosti. Temeljem takve analitičke
podloge uspostavit će se mreža strukovnih centara kompetentnosti u RH, a Ministrica će donijeti Odluku
o osnivanja centara kompetentnosti. Svaki centar donosi svoj petogodišnji plan razvoja koji uključuje
popis planiranih aktivnosti te okvirni proračun te svaki centar koji je dio Odluke prihvatljiv je korisnik
uz ispunjavanje ostalih uvjeta.
Gđu. Miru Pekeč Knežević, predstavnicu Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom zanimalo je
postoji li mogućnost obrazovanja djece s poteškoćama u razvoju u navedenim centrima.
Gđa Vričko je odgovorila kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa osnivanje
posebnih centara izvrsnosti za djecu s teškoćama u razvoju.
G. Mareka Teplanskog, predstavnika EK, zanimalo je tko provjerava kvalitetu Planova razvoja
regionalnih centara kompetentnosti kao i komplementarnost s planiranim aktivnostima ESF-a, na što je
gđa Vričko odgovorila kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovati Povjerenstvo koje će
pregledati planove i davati mišljenje na njih.
Stavljanjem kriterija na glasanje, predloženi kriteriji jednoglasno su usvojeni od strane Odbora za
praćenje.
10. Kriteriji i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 9a/ specifičnog
cilja 9a4 Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne uključenosti i
smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava domovinskog rata
Gđa Emina Štefičić, predstavnica UT-a, predstavila je kriterije i metodologiju za odabir operacija unutar
investicijskog prioriteta 9a4, Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne
uključenosti i smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava domovinskog rata. Navela je kako
se unutar navedenog SC-a planira pokrenuti ograničeni postupak dodjele privremenog modaliteta (u
razdoblju ožujak 2018. - ožujak 2019.) u kojem je prijavitelj unaprijed određen. Navela je kako je
predviđena nešto veća alokacija od one planirane OPKK-om jer su se sukladno provedenoj Studiji
izvedivosti troškovi provedbe predviđena 4 centra pokazali nešto veći od inicijalno procijenjenih.
Naglasila je komplementarnost provedbe s OPULJP-om na način da će se iz OPKK provesti
infrastrukturni zahvati a iz OPULJP-a tzv. „soft mjere“. Također je naglašeno kako aktivnosti projekta
ne uključuju elemente državnih potpora tj. ukoliko će korisnik provoditi profitne programe obrazovanja
koji generiraju prihode, takve aktivnosti će se provoditi samo pod uvjetom da udio vremena posvećen
takvim profitnim programima ne prelazi 20% vremena od regularne obrazovne neprofitne aktivnosti
koje se financiraju iz javnih sredstava.
Rasprava
Gđu Tamaru Šterk, predstavnica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova, zanimalo je postoje li
statistički podaci o broju braniteljske populacije koja je u riziku od siromaštva s obzirom na to da vlada
percepcija kako to nije slučaj.
Gđa Lina Lena Soukup, predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja odgovorila je kako Ministarstvo
raspolaže podacima temeljem provedenih analiza koje, među ostalim, pokazuju kako je 83.000 branitelja
bez ikakvih primanja. Složila se kako vlada određena vrsta percepcije, koja, međutim, nije odraz
stvarnog stanja.
G. Teplansky upitao je odakle će se smoći višak novaca s obzirom da su alokacije bile „projektno
predviđane“, na što je gđa Štefičić odgovorila kako se navedeno namjerava pokriti iz očekivanih ušteda
(do čega iznos iznad alokacije predstavlja tzv. „overbooking“).
Kako nije bilo kvoruma za usvajanje kriterija, predsjedavajuća je najavila upućivanje kriterija za SC 9a4
u postupak pisanog odlučivanja.
11. Kriteriji i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 3d /
specifičnog cilja 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP–ova na domaćem i stranim tržištima i
3d2 Povećana inovativnost MSP–ova
Gđa Sanja Fišer, predstavnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, predstavila je kriterije i
metodologiju za odabir operacija za SC-ove 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP–ova na domaćem i stranim
tržištima i 3d2 Povećana inovativnost MSP–ova. Tom prilikom napomenula je da se radi o manjoj doradi
kriterija, koji su usvojeni na sjednici Odbora za praćenje u lipnju 2015. godine te je dodan kriterij
Uravnotežen regionalni razvoj i za SC 3d2 te je naglasila da u odnosu na tiskane materijale koji su
podijeljeni članovima Odbora, postoji manja izmjena kod kriterija Uravnoteženi regionalni razvoj, gdje
težinski faktor umjesto „20%“ sada glasi „do 20%“. S obzirom da su se promijenile nacionalne
procedure kao i Zajednička nacionalna pravila, uvedena je mogućnost korištenja vaučera. Također je
naglasila da je u okviru ove prioritetne osi potpisano 1500 ugovora.
Što se tiče SC-a 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP–ova na domaćem i stranim tržištima, gđa Fišer
istaknula je da je do sad objavljeno 9 poziva ukupne vrijednosti 2,1 milijarde kuna, a što se tiče
planiranih budućih operacija, u planu je objava 9 novih poziva, od čega se 2 odnose na
internacionalizaciju rastućih i inovativnih MSP-ova.
Vezano uz SC 3d2 Povećana inovativnost MSP–ova, gđa Fišer predstavila je prihvatljive aktivnosti i
prijavitelje te napomenula da su u okviru ovog SC-a završene operacije ukupne vrijednosti 188 milijuna
kuna. U 2018. godini planiraju se objaviti 4 poziva: Inovacijski vaučeri, Pečat izvrsnosti I. faza,
Integrator 2018 i Inovacije u područjima S3, ukupne vrijednosti 800 milijuna kuna.
Završno je navela da se specifični kriteriji prihvatljivosti ne uvode za potrebe odabira operacija u okviru
specifičnih ciljeva ovog investicijskog prioriteta. Izuzetak od navedenog su specifični kriteriji
prihvatljivosti za operacije u sklopu aktivnosti 3d2.2., gdje se prednost daje MSP-ovima koji djeluju u
tematskim prioritetnim područjima definiranim u Strategiji pametne specijalizacije.
Rasprava
Gđu Andrijanu Kremenjaš Daničić zanimalo je postoji li mogućnost poticanja poduzetnika da
zapošljavanju mlade ljude.
Gđa Fišer odgovorila je da je u ovom trenutku gotovo nemoguće provjeriti koliko je mladih zaposleno
i da ne postoji zakon kojim bi se obvezalo poduzetnike da zapošljavaju mlade ljude.
Gđu Maju Božićević Vrhovčak zanimalo je koji su očekivani potencijalni problemi kod vaučer shema
te hoće li biti novih vaučera u idućem kvartalu. Gđa Fišer odgovorila je da je planirana 1 vaučer shema
u prvom tromjesečju 2018. godine. Što se tiče potencijalnih poteškoća, istaknula je aspekt trajanja
procjene kvalitete projekta i istovremene nužnosti brzog provođenja te sheme (30 dana).
Nakon kraće rasprave, zbog nepostojanja kvoruma potrebnog za usvajanje kriterija, predsjedavajuća je
najavila upućivanje kriterija za SC 3d1 i 3d2 u postupak pisanog odlučivanja.
12. Ažuriranje popisa velikih projekata
Gđa Đurić je uvodno napomenula kako je nužno svesti listu velikih projekata u što realnije okvire, s
obzirom na stvarni status pripremljenosti projekata, te je zbog toga bilo potrebno ažurirati popis velikih
projekata.
Gđa Ksenija Slivar je naglasila da je popis velikih projekata ažuriran u odnosu na Popis velikih projekata
usvojen 12. postupkom pisanog odlučivanja iz siječnja 2017. godine te da su ažurirani planirani datumi
podnošenja, planirani početak provedbe i planirani rokovi završetka projekta.
S popisa se predložilo brisanje sljedećih projekata: Centar za gospodarenje otpadom Piškornica i Zabok
– Zlatar, koji svojom vrijednošću više ne pripadaju u velike projekte te Zagreb, zbog nemogućnosti
utvrđivanja modaliteta pripreme i provedbe projekta, primarno ulaganja u uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda (UPOV), koji je u koncesijskom upravljanju od strane komercijalnog konzorcija.
Eventualno daljnje ulaganje u povećanje razine pročišćavanja otpadnih voda ovisi o planovima i
dogovorima s Gradom Zagrebom, odnosno uvjetima koncesijskog ugovora za što se ocjenjuje da će
zahtijevati dosta vremena, kao i sama priprema projektne dokumentacije.
Dodala je da se u odnosu na dostavljenu listu projekata članovima Odbora za praćenje, projekt
Regionalni vodoopskrbni sustav Istočna Slavonija ne briše s popisa, već su kod njega ažurirani datumi
podnošenja, planiranog početka provedbe i planiranih rokova završetka projekta.
Rasprava
Gđa Mirjana Zubak, predstavnica Grada Zagreba, naglasila je da se ne slaže s prijedlogom brisanja
projekta Zagreb s liste projekata jer su za projekt dobivena sredstva za pripremu dokumentacije.
Istaknula je da je svjesna postojanja problema s koncesijskim upravljanjem nad uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda ali i dodala da se kontinuirano radi na pripremi projekta i molila pojašnjenje
zašto se taj projekt briše s liste te znači li to da se projekt neće uopće financirati.
Gosp. Damir Tomasović, predstavnik UT-a, odgovorio je da postoje projekti s kojima se kontinuirano
kasni i da se konkretno za ovaj projekt tek mora ugovoriti priprema studije izvedivosti koja neće biti
gotova prije kraja 2018. godine, što izvjesno ukazuje na činjenicu da se prijekt ne stigne provesti u ovoj
perspektivi. Također je spomenuo da ukoliko se riješi problem s koncesionarom, UT će biti spreman
vratiti projekt na listu velikih projekata koja mora biti realna, a projekti spremni, dok se ovaj projekt
nalazi 4 godine na listi uz stalno pomicanje rokova.
Gđa Karmen Cerar, predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i energetike, dodatno je objasnila da
projekt algomeracije Zagreb mora biti riješen do kraja 2018. godine te da je Grad Zagreb obavijestio
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da se dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
predviđa financirati i realizirati kroz odgovarajuću izmjenu Koncesijskog ugovora (s Koncesionarom
kao investitorom), a dogradnja kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava kao „EU projekt“ uz korištenje
sredstava iz EU fondova i uz odgovarajuće sudjelovanje Hrvatskih voda (s tvrtkom Vodoopskrba i
odvodnja kao investitorom). Također je spomenula da je natječaj, koji je provodila tvrtka Vodoopskrba
i odvodnja, dva puta bio poništen.
Gđa Đurić zaključila je kako nakon 4 godine kontinuiranog pomicanja datuma početka provedbe, nema
opravdanja da projekt Zagreb bude na listi, napomenuvši da ukoliko se riješe postojeći problemi te se
uoče pomaci u provedbi, ponovo se može ažurirati lista i projekt će se vratiti na Popis velikih projekata.
Gđa Nevena Biševac, predstavnica Europske komisije, istaknula je da se projekti s Popisa velikih
projekata ne samo moraju ugovoriti, nego i provesti do 2023. godine. Dodala je da postoje informacije
o idejama o faziranju projekata ali da se za slijedeće programsko razdoblje prema trenutnim saznanjima
ne može razmišljati o toj opciji. Također je objasnila da je vidljivo da neki projekti na listi imaju
navedenu 2023. godinu za završetak provedbe te da se ti projekti smatraju vrlo rizičnima, budući da i
minimalno kašnjenje može projekt dovesti u rizik od nepravovremenog završetka provedbe / djelomične
neprihvatljivosti / neostvarenja svrhe. Apelirala je prema Upravljačkom tijelu i posredničkim tijelima
oko detaljnog praćenja takvih projekata.
Zbog nepostojanja kvoruma potrebnog za usvajanje kriterija, predsjedavajuća je najavila upućivanje
ažuriranog Popisa velikih projekata u postupak pisanog odlučivanja.
13. Informacija o provedbi aktivnosti slijedom ispunjenja tematske ex-ante uvjetovanosti 7.1
promet, 7.2 željeznice i 7.3 ostali oblici prijevoza u okviru prioritetne osi 7
Gđa Martina Škvorc, predstavnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, istaknula je kako
je Ministarstvo, kao Posredničko tijelo razine 1 za prioritetnu os 7. Povezanost i mobilnost, Operativnog
programa „Konkurentnost i kohezija“ bilo dužno ispuniti tematske ex-ante uvjete 7.1 Promet, 7.2
Željeznice i 7.3 Ostali oblici prijevoza tj. izraditi Nacionalni prometni plan (Strategija prometnog
razvoja RH) i Planove za jačanje kapaciteta MMPI-a (Uprava za EU fondove i strateško planiranje) i
korisnika, HŽ infrastrukture d.o.o. (Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova) te
Hrvatskih cesta (Sektor EU projekata i programa) kao preduvjet za trošenje EU fondova u programskom
razdoblju 2014.-2020. Europska komisija odobrila je cijeli ex-ante paket 3. studenoga 2017. godine.
Gđa Škvorc je izvijestila prisutne da je pripremljena Lista projekata (Project pipeline) kao dio plana
implementacije Strategije prometnog razvoja s aspekta EU fondova, kao i da je Ministarstvo ugovorilo
vanjske stručnjake za održavanje Prometnog modela. U skladu s dogovorom s Europskom komisijom
Planovi za jačanje kapaciteta MMPI-a te HŽI-a i HC-a kao najvećih korisnika u okviru PO 7, ažurirat
će se svakih 6 mjeseci. Također je naglasila da su osnovane Radne skupine za pripremu projekata u
pomorskom i željezničkom sektoru te da je započeto s izradom odgovarajućeg IT alata, kao i da su u
suradnji s angažiranim vanjskim stručnjacima održane radionice za inicijalno osposobljavanje novih
zaposlenika, nepravilnosti prilikom provedbe projekata financiranih EU sredstvima te državne potpore.
Gđa Nevena Biševac je objasnila da iako je Europska komisija dala suglasnost o ispunjenju ex ante
uvjeta, i ubuduće sve mora biti u skladu s usvojenim dokumentima te se usvojene procedure moraju
koristiti kontinuirano.
14. Zaključak
Gđa Đurić je istaknula da s obzirom na nepostojanje kvoruma u popodnevnom dijelu sjednice, kriteriji i metodologija za odabir operacija za SC 3d1 i 3d2, 9a4 te ažurirana lista velikih projekata, moraju se
uputiti u proceduru pisanog odlučivanja. Kako ubuduće ne bi došlo do poteškoća u radu Odbora zbog
nedostatka kvoruma, zamolila je da se članovi u skladu sa svojim dužnostima adekvatno i na vrijeme
Dodatak 1. Popis prisutnih s preslikom potpisne liste