UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOM: OPTIMIRANJE RAZINE I ROČNE STRUKTURE JAVNOG DUGA (EU i USA) - KRITIKA - Predmet: Upravljanje javnim dugom Mentori: Prof. dr. Sead Kreso Prof. dr. Muharem Karamujić Studenti: Musić Selma, 2668-69591 Mehanović Samra, 3078-69470 Viteškić Merisa, 2763-69472 Odsjek: Master studij, Ekonomija Smjer: Makrofinansijski menadžment
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU
UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOM:
OPTIMIRANJE RAZINE I ROČNE STRUKTURE JAVNOG
DUGA (EU i USA)
- KRITIKA -
Predmet: Upravljanje javnim dugom
Mentori: Prof. dr. Sead Kreso
Prof. dr. Muharem Karamujić
Studenti: Musić Selma, 2668-69591
Mehanović Samra, 3078-69470
Viteškić Merisa, 2763-69472
Odsjek: Master studij, Ekonomija
Smjer: Makrofinansijski menadžment
Sarajevo, decembar 2015.
Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)
Eurostat: Javni dug Hrvatske u 2014. na razini prosjeka u EU. Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/eurostat-javni-dug-hrvatske-u-2014-na-razini-prosjeka-u-
Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)
Ispravno bi bilo:
POPIS TABELA
Br. tabele Naslov Stranica
1. Javni dug u 2014. godini 9
6
Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)
3. PRIJEDLOG DOPUNE TEME
Uvod je obavezan dio svakog stručnog rada. Kao takav, on treba probuditi interesovanje
čitaoca i upoznati ga sa tematikom koja se obrađuje u radu. Osnovno što treba sadržavati uvod
je definisanje cilja istraživanja, kratak opis sadržaja pojedinih dijelova rada i ukazivanje na
značaj obrade tematike. Što se tiče ovog aspekta, kolege nisu definisale cilj istraživanja, ali su
ostali kriteriji zadovoljeni.
Rad je teoretski jako dobro potkrijepljen, pa čak i oni koji nisu upućeni u funkcionisanje ove
oblasti, mogu je sa lakoćom razumjeti. Korištena je raznovrsna literatura, što je jako
pohvalno.
Zaključak treba da dâ spoznaje do kojih se došlo u obradi teme, te kratko ponovi najvažnije
konstatacije iz glavnog dijela. Smatramo da su kolege uglavnom zadovoljile ove kriterije,
obzirom da su se dotakli najbitnijih činjenica iz glavnog dijela rada, uz navođenje vlastitog
mišljenja što je jako pohvalno.
U nastavku ćemo pokušati da damo dopunu kroz primjere pojedinih država EU.
3.1. Kvalitetno upravljanje javnim dugom
Svaka vlada trebala bi voditi računa o visini javnog duga i mogućnosti njegove otplate, jer
kratkoročno razmišljanje može uticati na kvalitativno sužavanje prostora za buduće odluke
koje će se donositi unutar države. Naime, korištenje javnog duga radi finansiranja trenutnog
deficita budžeta ili investicijskih projekata od strane države i prevaljivanje takvih troškova na
budućnost, negativno utiče na fleksibilnost državnih finansija i uglavnom podrazumijeva
usporeni razvoj privrede i u narednim godinama. Održivost politike zaduživanja u dugom
roku jedno je od centralnih pitanja u istraživanju javnog duga zemlje. Veličina i struktura
javnog duga direktno se odražava na nivo investicijske aktivnosti, a samim tim i na ukupnu
dinamiku privrednih kretanja. Prema tome, upravljanje javnim dugom ima presudnu važnost
za planiranje i za vođenje održivog privrednog razvoja zemlje. Od velike je važnosti za svaku
zemlju da se uspostavi dobar sistem upravljanja javnim dugom, koji će omogućiti da se
iskoriste svi njegovi pozitivni učinci, a svi oni negativni svedu na najmanju moguću mjeru
kako se ne bi ugrozio sadašnji ili budući razvoj privrede.
7
Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)
Osnovni cilj upravljanja javnim dugom u razvijenim privredama je smanjivanje ukupnih
troškova zaduživanja, dok se u zemljama u razvoju veći naglasak stavlja na neke sekundarne
ciljeve. Tu se prije svega misli na ulogu koju vlada i Centralna banka imaju u razvoju
finansijskih tržišta. Naime, refinansiranje starog duga novim, gdje bi se smanjila dominacija
izdavanja trezorskih zapisa i obveznica, a povećala uloga instrumenata tržišta novca, poželjno
je rješenje u zemljama u razvoju. Na taj način razvilo bi se domaće tržište javnog duga, koje
bi pridonijelo jačem razvoju finansijskog tržišta, što bi u krajnjem slučaju moglo dovesti i do
povećanih investicija ukoliko potencijalni investitori steknu povjerenje u domaći finansijski
sistem.
Upravljanje javnim dugom podrazumijeva donošenje odluke o refinansiranju ili o otplati
javnoga duga, o njegovoj konverziji i reprogramiranju, emisiji novog duga i o izboru ročne
strukture, a sve da bi se izbjegla prezaduženost, i time osiguralo ostvarivanje stabilizacijskih,
alokativnih i fiskalnih ciljeva. Restrukturiranjem javnog duga usklađuju se rokovi dospijeća s
izvorima finansiranja javnog duga da bi se izbjegla moguća nelikvidnost i inflacijski pritisci.
Reprogramiranjem dugova olakšava se teret otplate duga produžavanjem roka njegove
otplate, a refinansiranjem se teret otplate postojećeg duga olakšava novim zaduživanjem.
Kvalitetno upravljanje javnim dugom smanjuje teret otplate duga s obzirom na vrijeme
zaduženja i na visinu kamatne stope, tj. na ročnu strukturu ovisno o konjunkturnim kretanjima
u privredi zemlje. Također, kvalitetno upravljanje javnim dugom podrazumijeva ravnomjernu
međugeneracijsku raspodjelu tereta duga. Takvo upravljanje u konačnici bi trebalo da osigura
makroekonomsku stabilnost da se dug ne bi pojavio kao ograničavajući faktor razvoja.
Prilikom upravljanja javnim dugom neophodno je i voditi računa o kreditnom rejtingu države,
o izloženosti valutnom riziku i o drugim važnim pokazateljima privrednih kretanja. Da bi se
uspješno upravljalo javnim dugom u većoj ili manjoj mjeri moraju biti uključeni Ministarstvo
finansija i Centralna banka, u cilju minimiziranja troškova javnog duga.3
Javni dug kao kumulativ prošlih proračunskih deficita, odnosno njegova visina i struktura,
predstavlja značajan izvor različitih vrsta rizika u svakoj zemlji, zbog čega je nužno
postojanje odgovarajućeg tijela zaduženog za upravljanje javnim dugom s ciljem uspostave i
provedbe strategije upravljanja javnim dugom.
3 Omerhodžić, S., Osmanović, A. (2014). Upravljanje javnim dugom u Bosni i Hercegovini u funkciji ispunjavanja kriterija Evropske Unije. Anali poslovne ekonomije, br. 10, str. 28 ̶ 41.
8
Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)
U zemljama članicama Europske unije, nepostojanje zajedničke fiskalne politike dovodi do
značajnih odstupanja u smislu udjela proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u pojedinih
zemalja, dok se za strukturu javnog duga može konstatovati kako većina zemalja ima sličnu
strategiju upravljanja javnim dugom te se zadužuju dugoročno (i to u inozemstvu),
vrijednosnim papirima denominiranim u eurima.
Kretanje visine proračunskog deficita i javnog duga SAD-a nakon 2009. godine karakterizira
trend fiskalne konsolidacije uz održavanje povoljne strukture javnog duga od strane Službe
trezora koja ima potpunu autonomiju u pogledu načina i iznosa zaduživanja sve do visine
gornje granice duga koju utvrđuje Kongres.
3.2. Švedska, Finska i Norveška – recept za uspjeh
Skandinavske zemlje predstavljaju svjetlu tačku Evropske zajednice, a na njihovom primjeru
postavljamo hipotezu naše kritike: „Uz ograničenje visine javnog duga u omjeru od 60%
BDP–a i dugoročne strukture javnog duga moguće je dostići optimalan nivo ove dvije
varijable.“
Ekonomski model ovih zemalja odlikuje relativno nizak javni dug, aktivno tržište radne
snage, te snažne javne finansije. Njihove privrede su izvozno orijentisane uz male tržišne
ekonomije sa visokim stepenom mobilnosti radne snage. Nakon krize '90–ih godina kroz koje
su prošle uslijedili su reformski potezi odnosno programi stabilizacije.
Ukoliko pogledamo unazad od 2005. godine sve tri zemlje su imale trend pada nivoa javnog
duga. U toku 2009. godine Finska i Švedska bilježe rast javnog duga koji je iznosio oko 40%
BDP–a. S druge strane, Norveška je zadržala trend smanjenja nivoa javnog duga pri čemu je u
2014. godini njen dug iznosio tek 26,60% BDP-a.
9
Kritika: Upravljanje javnim dugom: optimiziranje razine i ročne strukture javnog duga (EU i USA)
Tabela br.1: Javni dug zemalja: Finska, Švedska i Norveška u mil. Eura4
Postavlja se pitanje: „Koji je recept skandinavskih zemalja za uspjeh koji su dostigle u
proteklim godinama?“ 5 Prije svega smanjen je udio javnog sektora u BDP-u (sa 60% 1983.
na 49% 2012. godine); uspostavljeno je uravnoteženje budžeta; smanjeni su porezi na
imovinu, poklone, bogatstvo i nasljedstvo ali i korporativne poreske stope na 22%.
Podaci su pokazali da su smanjenje poreskih stopa i snižavanje javne potrošnje svake godine
doprinosili ekonomskom rastu po 0,5%. 6
Ključni faktori uspješnog održavanja opadajućeg trenda javnog duga skandinavskih zemalja
do 2009. godine se reflektuju u stvaranju uslova za ekonomski rast kroz uspostavljanje
liberalnog tržišta radne snage, postizanju inovacija, jačanju preduzetništva i pripremanju za
budućnost kroz proces prilagođavanja globalnim kretanjima.
To su razlozi zbog kojih je tokom posljednje krize najveći broj investitora potražio utočište u
ovim zemljama. Norveška je zahvaljujući velikim rezervama nafte i gasa imala budžetski
suficit u 2011. godini, Finsku spašava činjenica da je zagovornik fiskalne odgovornosti i
discipline, te su tokom 2009. godine uvedeni brojni programi (štednje, stimulativni paketi,
snažne regulative finansijskog sektora), dok je Švedska lahko prebrodila krizu zahvaljujući
malim i srednjim preduzećima koja su se pokazala kao veoma prilagodljiva novonastalim
kriznim okolnostima.
4 Statistički podaci o javnom dugu su preuzeti sa zvanične stranice Eurostata – a pri čemu je navedeno da za Norvešku nisu dostupni podaci te su kao takvi označeni sa praznim poljima.
5Ristanović, V. (?). Recepti Skandinavskih zemalja za krizu. Dostupno na:http://www.ekonomskeanalize.com/index.php/recept-skandinavskih-zemalja-za-krizu-nordic-countries-recipes- for-crisis(Pristupljeno:28.11.2015.)