Ovo je template za skripte beleke i slina sranja koja emo
dilovati na Forumu
Izuavanje materijalne kulture Uvodno predavanjeEtnologija kao
nauka o naroduKorene toj praksi treba traiti u romatiarskoj
paradigmi. Romantizam je bio orijentisan ka kolektivnom entitetu.
Prema Herderovom uenju svaki narod je definisan kao organska,
mitska zajednica, ima samo njemu svojstvene vrednosti, obiaje,
jezik i duh (Volksgeist) koji treba da budu prouavani. Narodni duh
nije mogao opstati ako je bio izloen stranim uticajima i u urbanim
podrujima tako da je prouavanje seljatva, narodne kulture, obiaja
postalo osnovni predmet prouavanja romatniara.
Romantiarsku paradigmu u srpsku nauku uvodi Vuk Karadi. Uvia de
nema srpskih elemenata u urbanoj kulturi, nego uglavnom turskih, te
pokree istraivanje i skuplja umotvorine sa sela. Za njim
romantiarskim stopama idu Jovan Cviji, te prvi etnolozi J.
Erdeljanovi i T. orevi. Cviji kao antropogeograf nastoji da utvrdi
povezanost geografije i kulture to jest prilagoavanje kulture
ekosistema. Nastoji da utvrdi rasprostranjenost pojedinih kulturnih
krugova.
Karakteristina je ne upotreba teorijskih podloga. Sledila je
osnovne postavke evolucionizma (Erdeljanovi), difuzionizma.Stanje u
etnologiji posle 1945. Osnovnim teorijskim paradigmama pridruili su
se istorijski materijalizam (. Kulii i mali broj njegovih
sledbenika) i funkcionalizam (M. Filipovi).
Socijalistiki reim je bio rezervisan prema etnologiji kao
nacionalno orijentisanoj nauci. Srpska etnologija je u ovom periodu
stagnirala kako u teorijskom-metodolokom pogledu tako i u izboru
tema. Etnolozi i dalje okrenuti istraivanju tradicije sela i
prolosti. U toku su velike promene na selu, migracije i izmena
strukture naselja ali one nisu bile nauno obraivane. Izuavanje
partizanskih pesama u okviru folkloristike. Prouavanjem ovih pesama
pisanih u desetercu, tradicionalnom obliku srpske pesme, navodi se
da partizanski pokret pripada naoj tradiciji a sve u svrhu lake
tranzicije iz seljatva u fabriko radnitvo. Izuzetak je prouavanje
varoica ali na vrlo tradicionalan nain okrenut ka elementima stare
kulture dok su savremene tekovine bile zanemarene. Takvo stanje je
trajalo do 1975 kada dolazi do vee liberalizacije jugoslovenskog
drutva koja doputa intelektualnu kritiku. Pisalo se sve i svata. U
to vreme srpska etnologija se okree prema stranim teorijskim
paradigmama kako zapadnjakim tako i sovjetskim. Funkcionalna
analiza (klasina, revidirani oblici, strukturalizam, semiologija
Rolana Barta, ruska semiotska kola). Prihvatanje ovih paradigmi
podrazumevalo je usvajanje prateih klasifikacija i odnosu izmeu
kategorija. Jedan od estih naina podele kulture na analitike
kategorije bio je na:
duhovnu (idejnu),
socijalnu (drutvena struktura i dinamike),
materijalnu kulturu (materijalizacija naina ivota)
Materijalna kultura i antropologijaOna je bila kamen temeljac u
vreme formiranja antropologije kao samostalne discipline tokom
druge polovine 19. Veka (Tajlor, Morgan, Racel). Stvaranje precizno
klasifikovanih zbirki materijalne kulture po idejama Pit Riversa i
Fansa Boasa. Te zbirke kao objektivizirajua reprezentacija
udaljenih kultura svedoile su:
o univerzalnosti ljudskih zajednica da stvaraju materijalna
dobra, razlite stepene razvoja drugih kultura koje su postavljene u
inferiorni poloaj prema dostignuima evropskih drutava, koja u sebi,
duhu pravolinijske evolucije, dodeljivale mesto na vrhu lestvice
modernosti i progresa.
Materijalna kultura u romantiarkoj paradigmi
Imala je veoma vanu ulogu u razvijanju nacionalnih i dravnih
programa. Uloga u razvijanju nacionalnog identiteta i podizanja
nivoa identifikacije sa nacijom. Granica rasprostranjenja
materijalne kulture je svedoila o granicama nacija. Politki
zloupotrebljavani u pokretanju borbi za nezavisnost.Materijalna
kultura i antropologija poetkom 20. veka
Teite istraivanja je preneto sa evolutivnog razvoja (tehnologije
proizvodnje artefakata) na strukturu i funkcionisanje drutvene
strukture, srodnikih odnosa, religijskih koncepata i sl.
Zapostavljenost izuavanja materijalne kulture. Panja okrenuta ka
funkciji drutva i drutvenoj strukturi. Pisanje antropolokih
monografija i odlazak na teren. Malinovski, Retklif Braun.
Materijalna kultura i etnologija
Izuavanje materijalne kulture biva zapostavljeno i u srpskoj
etnologiji. Materijalna kultura prelazi u domene drugi nauka
(folklorna arhitektura). Bitne promene u srpskoj etnologiji nastaju
1973. Kada urica Petrovi poinje da predaje Materijalnu kulturu
Jugoslavije kao zaseban predmet na Odeljenu za etnologiju. Podstiu
se interdisciplinarne pristupi materijanoj kulturi u svim vremenima
i prostorima. Danas postoje dva predmeta Materijalna kultura Srbije
i Anropologija materijalne kulture. Izuavanje materijalne kulture u
svetskim istraivakim centrima 70ihArtefakti materijalne kulture
posmatrani su ka kompleksni fenomeni koji su povezani sa svim
drugim relevantnim elementima kulture sa kojima zajedno ne samo da
zadovoljavaju niz funkcija, ve isto tako enkodiraju razliita
zanaenja. Predmeti su nosioci skrivenih znaenja koji treba da budu
otkriveni. Popularne lingvistike definicije kulture uvode nove
analitike kategorije (Gudinafa): Ideacijski red i pojavni red. Prvi
je skup ideja, vrednosti i verovanja koji deli odreena ljudska
zajednica (ideologija jednog drutva). Te ideje slue odreivanju ta
je svet i kontrolu ponaanja u okviru drutveno prihvaenih normi.
Pojavni red kulture je realizacija ideacijskog reda.
Dekodiranje poruka sadranih u pojavnim formama postepeno otkriva
konceptualni nivo kulture. Sa komunikacijskog stanovita materijalni
predmeti prestaju da budu samo objekti nego i znaci koji saoptavaju
poruke. Oni postaju simboliki odraz kulturnih ideja i drutvenih
odnosa koji su organizovani u obrasce i nizove tako da prenose
kodirane informacije analogno zvucima u reenicama prirodnog
govora.Materijalna kultura u teorijskom konceptu Denijela
Milera
Pie u prilogu predavanjaPrimeri savremenih studija materijalne
kulture
Studija Pjera Burdije, o simbolici kue berbera The berber house
or the world reverse 1973 objavljena u zborniku Rules and Meanings
(ur M. Daglas). Strukturalistika analiza, stvaranje binarnih
opozicaia (vatra-voda, priroda-kultura). Zapazio je da je
mikrokosmos kue berbera organizovan kao spoljanji svet, kosmos a i
da je njemu suprostavljen
Studija Majkla Hercfilada o arhitekturi drevnog ali dobro
ouvanog naselja na Kritu 1991 pod nazivom A Place in History:
Social and monumental Time in Cretan Town. Uticaj arhitekture na
ouvanje socijalnih odnosa, srodstva, ideologije polova, politike
afiliacije, kao i uticak na integritet nacionalne teritorije.
Period od 67-74, vojna hunta. Razmiljanje o ruenju damija i objeka
orjentalnog stila radi preventive od invazije i naseljavanja
Turaka.
Studija Pjera Rejbinoua o arhiotektonskom modernizmu severne
Afrike 1995 pod nazivom French Modern: Norms, and Forms of the
Social Enviorement. Odnos arhitekture i moi. Podizanje modernih
objekata u severnoj Africi od strane Francuske drave u cilju
dokazivanja moi u odnosu na Afrike narode u kolonijama.
Narodno graditeljstvo
Odreivanje narodnog graditeljstva (vernacular architecture).
Termin prvobitno korien od strane teoretiara arhitekture u 19. veku
i odnosio se na tradicionalne ruralne graevine predindustrijske
ere, odnosno na kue seljaka, farmera za koje se smatralo da nisu
svesno dizajnirane (arhitektura bez arhitekata) i nisu nastale pod
uticajem intelektualnih i umetnikih strujanja
Pod narodnim neimarstvom se podrazumeva onaj nain graenja i
stil, koji je iz njega proizaao u kome su graene stare seoske i
varoke kue pre nego to je na graenje u varoicama poela da utie
zapadnjaka arhitektura i pre nego to je selo poelo da se ugleda na
varo ili se poelo naglo menjati pod potrebama savremenih drutvenih
i ekonomskih prilika. (Aleksandar Deroko).
Danas pod narodnom arhitekturom podrazmevamo manje pretenciozne
primerke arhitekture bilo kog savremenog stila 19. i 20. vekovne
masovno prizvedene kue pripadnike srednje klase, industrijske
graeveine, fast foodove, bilo koje graevine koja nije proizvod vie
klase, avantagrde i umetnosti. Tipologija narodnog
graditeljstva
Seosko narodno graditeljstvo
Balkansko-orijentalna gradska arhitektura
Tipovi seoskih kua na podruju Srbije
Panonska kua
Dinarska brvnara (kua u umadiji i kua u zapadnoj Srbiji)
Bondruare i atmare (moravska kua i kosovska kua)
Podela izvrena na osnovu materijala i naina izrade. Panonska kua
je izraena od NABOJA, zemlja pomeana sa blatom i plevom (ostaci
prerade ita) izlivena u drvenom kalupu. Dinarska brvnara je
izgraena od TALPA, drvene daske debljine od 10 do 15 cm. Bondruare
se izgraene sa drvenim skeletom sa kosnikom. atma je ispuna za
bondurski kostur. Jedna vrsta je Pleter, upleteno prue, druga vrsta
je CEPKA napravljena od drveta obraenog u oliku kaieva.Kua u
Vojvodini
Kua izduene pravougaone osnove, prizemna, izvuena na ulinu
liniju sa uskim frontom na ulici, dvoslivnim krovom i podunim
tremom (kong, gonak, (gank (nem.) = hodnih)
Poloaj kue prema ulici odreen koncepcijom planskog oblikovanja
naselja u Vojvodini.
1690 i 1739 Srbi masovno naseljavaju Vojvodinu i privremeno
naseljavaju mesta koja su ratrkana. Vlasti Austrije nalau zbijanje
naselja pridolih Srba. Naselja su onda dobila nepravilne oblike,
krivudave ulice. Takvo stanje je karakteristino za prvu polovinu
18. veka. 1748 Austrijske vlasti izdaju naredbu o planskom
oblikovanj naselja. Ta naselja prema zamisli trebaju da imaju
pravilnu ortogonalnu emu. Pravilne ulice, ua strana kue prama
ulici, razmak izmeu kua propisana na 17 metara radi p.p. zatite.
Ovakva koncepcija se naziva BAROKNOM. Preneta gradska koncepcija u
seoska naselja. Barokna koncepcija je simbolisala centralizam,
apsolutnu vlast suverena i drave kao i red, zakonitost i
uniformisanost kao centralne vrednosti dravnog poretka.Materijali
za gradnju kua u Vojvodini
Naboj, kao graevinski materijal nesolidan i neotporan na vodu.
epri, je nepeena cigla koja se sui na suncu. Pleter. Drvo (retko).
Opeka
Krov i krovni pokrivai
Krov je dvoslivan, Krovni pokrivai se izrauju od slame, trske.
Od kraja 19. veka koristi se biber crep. U Sremu se koristila indra
(drvene cepane daske)Zabat (kibla) na kui u Vojvodini
Giebel(nem.)=zabat. Trouglasta povrina izeu krovnih stranica.
Materijali korieni za izradu: pleteno prue ili trska oblepljene
blatom, daani zabati u vidu vertikalno slagane daske, sunani zabati
(forme od drveta, radijalno slagane u obliku sunca), zidani
zabati.
Zidani zabati
Ukoliko poemo od Milerovog koncepta objektifikacije, moemo rei
da su zidani zabati bili povezivani sa:
Klasom (primetni uticaji raznih umetnikih stilova urbane
arhitekture, barok, eklektika i secesija). Upotreba ovih elemenata
inila je vlasnike kua viom klasom. Etnikom grupom (oslikavanje
zabata motivima iz etnike prolosti)
Konfesijom (postavljanje kipova svetaca ili bogorodice u
udubljenom svoenom prostoru na sredini ulinog zabata,
karakteristino za katlike).
Zanimanjem (npr. Rakijska boca kao simbol proizvoaa
brendija)
Osobenost zabata u Sremu, je da imaju trem, Na zabatu je
obavezan otvor koji slui za ventilaciju.Boja u koju je je okreena
fasada moe da govori o etnikom identitetu (marker). Srpske kue su
uglavnom bele, slovake plave. Maari zeleno ili plavo (cokla ili
stolarija), Rusini koriste zelenu a Rumuni utu.Teze o poreklu
trema
Element koji su Srbi doneli sa svog matinog podruja (Kosovo i
Metohija). Trem je na kosovskoj kui povezan sa svim prostorijama i
imao je ulogu komunikacije dok u vojvoanskoj to nije sluaj
Trem nastaje pod uticajem javnih graevina
Autohtoni elementa graevina u Vojvodini
Prostorna struktura kue
Promena prostorne strukture kue su odraavale drutvenoekonomske
promene. Sa poboljanjem drutvenih prilika i sama kua se razvijala.
Na podruju vojvodine razlikujemo tri osnovne forme kue:
Kua duom, kua na brazdu Kua na lakat (razvijena kua, kua
bogatih)
Preka kua, ispreka kua, kua na front (kua svjom duom stranom
okrenuta ka ulici
Zemunice i polu zemunice (jednosobne s ognjitem) karakteristine
poetkom 18 veka. Poboljanjem drutvenih uslova poetkom 19 veka kua
postaje trodelna (soba s ognjtem i dve sobe). Poetkom 20 veka na
utrb trema se formira jo jedna prostorija elerak (ostava). Oko
1920. Kua postaje etvorodelna a zatim se razvija u kuu na lakat. Na
novijim kuama na lakat trem slui za komunikaciju izmeu prostorija.
Kue na lakat mogu biti i duom stranom orijentisane ka
ulici.Dvokrilna kapija koja see kui naziva se ajnfront.
Prostorna hijearhija prostorija
Soba sa ulice bila je reprezentativna soba kojom je porodica
demonstrirala svoj socijalni status (nametena soba, eksterajnice,
stajaa soba, ista soba, paradna soba) Sluila je, pre svega, za
prijem gostiju, ali i obavljanje ritualnih radnji i sveanosti
(smrtna soba, soba radosti i alosti).
Na suprotnoj strani se nalizila soba u kojoj se odvijao
svakodnevni ivot ukuana (zadnja soba, soba iz guvna (prostor iza
kue), stranja soba)
Karakteristike enterijera
Tzv. Visoki horizont (M. Gavaci). On je podelio nametaja na
visoki i niski horizont. Visoki predstavlja nametaj koji je
uobiajene visine za dananjeg oveka. Kua
Pod od nabijene zemlje
Iznad ognjita se prua irok prostor kupastog pododaka
Rodna kua Mihaila Pupina
Sobe
Podovi su uklavnom daani, dok se tavanica uglavnom pravila od
trske oblepljene blatom
Prostorna organizacija domainstva
Ispred kua na ulici nalazi se klupa koja je u funkciji
socijalizacije i komunikacije sa drugim seljanima. Izdvojenost
ekonomskog dela dvorita od ostatka dvorita (ograda). Vajat u
produetku kue ukoliko to brojnost porodice nalae. Tu spava oenjeni
lan porodice sa svojom sekundarnom porodicom. Poljski WC iza kue.
Iza kue je ekonomsko dvorite sa privrednim objektima: kotobanjom
(ambarom), koem i stajama. U Sremu su ambari esto bili postavljani
na regulacionu liniju demonstrirajui ekonomsku mo porodice. Bunari
na ekrk ukraeni lingericama ili ciframa, hlebna pe i punica za
dimljenje mesa stajali su naspram glavne zgrade. Dinarska
brvnara
Rasprostranjenst Dinarske brvnare: srednji i zapadni deo Srbije,
Bosna, deo Hercegovine i Crna Gora, naziva se jo Starovlaka , po
Starom Vlahu gde se najvie gradi.Osobine
Graevina izduene osnove, sa dvoja vrata na kui postavljena
upravo iznad zemljita pa je svojim zadnjim delom ukopana u strmu
stranu (elicu, cjelicu) a prednjim delom izdignuta nad podrumom, sa
visokom krovom ija kupa nadkrovljuje zidove.Kuana na elicu je
oslonjena, ukopana na strmu stranu, ima kameni podzid, grede
temeljae.Materijali za gradnju
Brvna se koriste veoma retko kao i grede. Najee se grade od
talpe daske debljine 10 do 15 cm a visine od 30 do 40 cm (kue
talpare ili talpinjae). Koristi se bukovo ili hrastovo drvo, ree
etinarsko. Dinarske brvnare se grade i od dizmi, vertikalno
slaganih gredica.
Naini graenja talpare
Reanje talpi po horizontali i ukrtanje talpi na ert ili usek.
ert, veza talpi na uglovima. Postoji i moderniji nain gradnje a to
je na u nizu
Izolacija i spreavanje vitoperenja
Radi bolje uzolacije izmeu brvana ili talpi mogla se stavljati
mahovina, ilovaa ili balega.
Da ne bi dolo do vinavljenja tj. vitoperenja talpi u stranu,
talpe su se meusobno vezivale na rastojanju od 1 m drvenim
klinovima (tzv. Piljaci ili modanici)
Zidovi podruma su od kamena.
Krov i krovni pokriva
Krov je etvoroslivan. Krovni pokrivai izraeni su od: slame,
bujad (paprat), indra (drvene daske) je dominantna, kamene ploe ili
kriljci, eramide (u umadiji). eramid je oluasti crep od peene
zemlje.
Krovnu kapaGlava dimnjaka kube, koja se jo naziva kapi ili somi
(Stari Vlah, uiki kraj). Ovaj drveni dimnjak ima na gornjoj strani
konian zavretak, koji titi otvor dimnjaka, a zavrava se
dekorativnom ibom sa jabukama. Izrezbaren drveni iljak prikovan na
kraj slemena,
Krovna dekoracija mogla je biti i marker verske pripadnosti,
rezbarijom ukraen krst ili polumesec. Osim kroz kube dim izlazi i
kroz bade na krovu. Bade sulue i za osvetljenje budui da kue sa
ognjitem nemaju prozore.
Prostorna struktura kue
Promene prostorne strukture odraavaju ukupne ekonomsko drutvane
promene u Kneevini / Kraljevini Srbiji. Brvnara je na poetku 19
veka mahom jednoprostrona, da bi povoljnije drutveno ekonomske i
politike prilike dovele do poveanja broja prostorija i uslonjavanja
samog domainstva. No, dvodelna brvnara (kua i soba) moe se smatrati
osnovnim oblikom brvnare.
Prostorna hijearhija prostorija
Dok je soba reprezentativna, te slui za obavljanje razliitih
religijskih i porodine sveanosti (u njoj se izuzetno spava), u kui
se odvijao svakodnevni ivot ukuana
Karakteristika enterijera je niski horizont
Kua ima pod od nabijene zemlje, nema tavanicu. Ima dvoja
naspramno postavljena vrata i nema prozore.Razlozi za postavljanje
dvoja vrata
Funkcionalni: preko velikih vrata komuniciralo se sa zgradama
opstavljenim sa istone strane (ista strana dvorita), dok se preko
malih vrata postavljenim sa zapadne strane (prljavo dvorite staje i
objekti za ivotinjsku ishranu)
Religijski: na istona vrata unosio se banjak, slavski kola, te
se uvodila nevesta u kuu, dok se na zapadna vrata iznosilo smee
(kua se isti od velikih ka malim), eravica, iznosio mrtvac.
Emsko objanjenje: mala vrata su tzv. hajduka vrata koja slue za
beanje od neprijatelja.Emsko narodsko miljenje
Etsko nauno miljenje
Ognjite se nalazi u centru kue, etvrtastog oblika je. Postoja
dva kamena koje nazivamo prijekladi ili preklad sa kamenom gredom
neto iznad nivoa ognjita. Ognjite je simboj porodine kohezije i
bliskosti, ili simbol porodice uopte. Kameni prekladi imaju posebno
simboliko znaenje. Verovalo se da vaenje preklada znai smrt lana
ili lanova porodice. Deo kue prema zadnjm vratima se naziva poelje
gde se porodica okuplja pri obedovanju. Sede na niskim tronocima i
niskom stolu za obedovanje zvanom sofra ili sinija. Najpre su jeli
mukarci i stariji, ime se predstavljao hijearhiski ideal.
Postojanje zasebne stolice na kojoj je sedeo domain, stolovaa. Ona
ima naslon za ruke. Ona bi se postavlja na posebno mesto u poelju
tako da domain gleda ka istonim vratima. Iznad ognjita se esto
postavlja erjen, plitko korito od pletenog prua koji slui za suenje
letine. Umesto erjena su se postavljali i aavci, proizvedeni od
drvenih dacica. Vaan deo enterijera je perda, ograda koja se
postavlja uz istona vrata, a pre svega je sluila da zatiti vatru od
udara vetra. Navar je vrsta krinje u kojoj se uv brano i mesi hleb.
Dolap je polica koja je zatvorena nizom vrata, neto nalik savremene
visee kuhinje, u kojoj se uvalo posue. U kui se nalazi i loite za
pe u sobi. Soba
Pod je stepenik vii u odnosu novo kue i podaan je. Tavanice su
od aovaca.Ima ukupno tri prozora dva su bono a jedan sa strane
velikih vrata (stariji oblik sa drvenim kapcima na povlaenje, mlae
sa penderlijom (vrsta papira), beikom ili staklom.
Dve istorijske forme ureenja sobe
Sa duguljastam sofrom, niskom klupom i tronocima. Kreveti u sobi
su takoe niski (starija forma).
Sa stolom i viim klupama i viim krevetima. Pribliavanje visokom
horizontu. U sobi postoji pe sa penjacima, keramikim delovima koji
odaju toplotu. Prostorna organizacija domainstva
Podela domainstva na isto i prljavo uslovila je specifian
paspored privrednih i stambenih zgrada u domainstvu. Na samom
prilazu imanju nalazi se gostinska kua, za smataj putnika
namernika, trgovaca. U istonom delu dvorita nalaze se i vajati koji
slue za spavanje, prvenstveno oenjenih zadrugara. U tom delu
dvorita nalaze se privredni objekti za proizvodnju i skladitenje
hrane, mlekar. Zgrada za skladitenje kukuruza, ko i ambar za
skladitenje itarica. U prljavom dvoritu nalaze se staje pri emu je
obiajnim pravom utvreno da staja mora biti na minimum 100m od kue.
Takoe u zapadnom delu dvorita nalazi se kotar, prostor na kojem se
skladiti seno.Tu se nalazi i kaara, zgrada gde su se uvale kace sa
rakijom.
Na prilazu imanju su gostinske zgrade grade samo imuniji
(drutvenim slojevima slabijeg imunog stanja kao goostinska odaja
slui posebna gostinska soba . Glavni podsticaj za nastanak ovih
graevina bilo je ispunjenje obaveze gostoprimstva odreene obiajnim
pravom. Osim toga, ove graevine su demonstrirale socio-ekonomski
status porodice. Nije neobino da domain spava u gostinskoj zgradi,
pokazujui tako hijearhijski red.Na istonoj strani su vajati u
kojima spavaju oenjeni lanovi zadruge sa enama. Postoje dve vrste
porodine zadruge. Prva je oinska zadruga koju ini otac sa svojim
oenjenim sinovima i njihovim porodicama a drugi tip su bratske
zadruge koje nastaju kada otac umre. U zavisnosti od broja brae se
gradilo toliko vajata u koji ma bi spavali dotini zadrugar sa
njegovom porodicim. U vajatima se ne loi vatra. Ponekad se zagreva
uz pomo ari sa ognjita kue. To su jednoprostorne graevine, ali se u
drugoj polovini 19 veka javljaju vajati sa tremovima. Unutranjost
vajata je veoma skromna, krevet, krinja. Lenka ili srga je vrsta
motke na koju se kaila garderoba. Na toj strani dvorita se nalazila
i pekara za hleb kao i mlekar, ko za kukuruz koji je odignut od
nivoa zemlje. Ambar je ima vie pregrada za skladitenje razliitih
vrsta itarica.
Na zapadnoj strani se nalazi kaara, staja i kotar. Kotar je
ograeni prostor za uvanje sena.
Porodice koje su posedovale velike vonjake imale su zgradu koja
se nazva miana. To je zgrada za suenje voa (ljive). U dnu zgrade
postoje loita. ljive se onda poreane na lestama uz pomo dima
sue.
Idealtipski raspored objekata u domainstvu nije uvek bio
ostvariv.
Ovakva organizacija domainstva karakteristina je za starovlaki
tip naselja, koji je rasprostranjen od Uica do Kranjske u
sloveniji. To je razbijeni tip naselja koji podrazumeva da nasamo
zgrada i okunica nego celo imanje nalazi oko kue. Ova sela se
sastoje od imanja poreanih jedno do drugog. Razlog ovakvoj
organizacije imanja su uslovi brdovitog terena i utede na
transportu i odbrani imanja. Naime u 18 veku dolazi do masovnih
migracionih talasa iz Hercegovine i Crne Gore. Oni zaposedaju
brdovite umske prostore i kre umu i ono to su zauzeli postaje
njihovo imanje. Ovakvi tipovi sela pokazuje da nije postojala snana
centralna vlast, kao to se vidi u u tipu sela u Vojvodini. Knez
Milo je nastojao da po ugledu na Austrijske vlasti uori seoska
naselja. Sela Mave se odazivaju naredbi, a planinska naselja
izbegavaju uoravanje. 1837 prema svedoanstvu Hodisa britanskog
konzula, Knez Milo donosi zakon o uoravanju sela, a skuptina odbija
usvajanje takvog zakona. Vuk Karadi svdoi o nezainterosovanosti za
uoravanje. U sluaju Vojvodine drava odreuje prostornu organizaciju,
a u planiskom delu obiajno pravo. .
Razvoj brvnare je viesmeran. Izdvajaju se sledei pravci razvoja:
kua u umadiji, kua u zapadnoj Srbiji, kue u Sandaku sa muslimanskim
stanovnotvom, kua sa ardakom u krovu (srednja Bosna), ardaklija
(srednja Bosna). Kua u umadiji
Kua u umadiji je proistekla iz dinarske brvnere i poseduje
odreene razlike. A to su: promena grae, pojava trema, promene koje
se tiu poloaja ognjita i naina sakupljanja dima, promene prostorne
strukture.
Kada je u pitanju umadijska kua promene se sastoje u tome to su
kue graene od brvna a sobe od atme, polubrvnara-poluatmara. Da bi
kasnije kue graene u potpunosti od atme. Umesto slame i indre,
eramida predstavlja glavni krovni prekriva.
atmara, cela kua je graena u bondrunij konstrukciji sa ispunom
od atme.
Pojava terma
Poduni, poduni skraeni, ili isturani doksat (kue doksatlije)
Promene koje si tiu poloaja ognjita i naina sakupljanja dima
Ognjite se pomera uza zid sobe. Nad ognjitem se gradi komin koji
s razvija u odak, a tavanica u kui se pokriva aovcem, ime s spreava
gubitak toplote
Promene prostorne strukture
Soba se deli na dve prostorije, zatim se kua deli na dve
prostorije. Kua se pregraivala tako da je vei deo predstavljao sobu
a ui odakliju tj. prostoriju sa ognjitem. Odaklija je uska duga
prostorija, levo i desno su po dve sobe od kojih je jedna
gostinska. U poslednjoj fazi razvoja, jedna os soba preuzima ulogu
kue. Iz centralne prostorije s uklanja ognjite a druga vrata se
postepeno gube. Zatvaranje drugih vrata bilo je u uskoj vezi sa
promenama u strukturi naselja. Sela u umadiji se transformiu od
sela starovlakog tipa u sela tzv. umadijske vrst (J. Ciji). Razlozi
za nestajanje vajata je raspadanje porodinih zadruga. A glavna kua
kao jedina stambena zgrada nastavlja da se razvija. Razvijanje
drumskih sela za koe je karakteristine da su kue blie jeda drugoj i
putevima, na taj nain smanjujui imanja i manjak prostora za
izgradnju vie zgrada. Smanjenjem potreba za oreenim graevina istog
dvorita ono vremenom nestaje i podele dvorita vie nema.
Kua u zapadnoj Srbiji
Materijali
Promena poloaja ognjita
Iako je i dalje otvoreno, pomera se uza zid koji deli kuu od
sobe.
Promena prostornr strukture
Soba se deli na dve sobe.
Moravska kuaatmara, bonduara.
Rasprostranjenost moravske kue
Ona je zastupljena u dolini Morave, istonoj Srbiji, prodire u
umadiju i okolinu Beograda.
Kua je pravougane, ee nego kvadratne osnove, sa razvijeni tremom
i dekorativnim lucima na tremu. Lukovi nemaju noseu funkciju nego
iskljuivo dekorativnu.
Pozicioniranost kue u odnosu na teren
Podignuta na ravnom terenu ili podignuta upravno na pad terena
(sa atulom).
Materijali za gradnju
Bondruna konstrukcija sa ispunom od atme. Postoje dve vrste
atme, pleter i cepka. Izgrauju se i od tesanih talpi. Ove kue mogu
cele graditi od kamena ili delovi, naprimer ie i zidovi podruma. Ia
je kua.
Krov i krovni pokriva
Krov je etvoroslivan. Prekriva se izrauje prvobitno od slame a
potom od eramida.
Krovnom kapom dominira karakteristian dimnjak KOMIN. Sastavljen
je od uspravno, malo konvergentna stubia sa tablom od dasaka
(kvoke), koja je postavljena na stubie malo koso, tako da brani
otvor ne samo od kie i snega, ve i od pravca najnepogodnijeg vetra.
Komin je odozgo prekriven eramidom.
Trem na moravskoj kui
Trem se naziva DIVANA ili AJAT. Prvobitno bez lukova sa
jednostavno profilisanim stubovima. Pojava dekorativnih lukova u
drugoj polovini 19 veka, gde je broj lukova simbolino oznaavao
drutveno-ekonomski status.Postoje razliite pretpostavke o poreklu
lukova na moravskoj kui. Jedna od teza je ugledanje na svodove
starijih srednjovekovnih sakralnih graevina. Druga tvrdi da su
nastali ugledanjem na lukove gradskih kua koje su graene u stilu
turskog baroka (u prilog ovoj tezi ide injenica da su tremovi
prisutni i u Bugarskoj i u Rumuniji). Trea teza tvrdi da su lukovi
nastali iz praktinik razloga, pritesavanjem kosnika (P.
Findrik).
Tipovi trema na moravskoj kui
Poduni skraeni trem (sa krevetom ili bez njega)Ugaoni trem, oka
je vrsta ugaonog trema van gabarita zgrade.
Centralni uvueni i centralni isputeni.
Isputeni doksat
Funkcija trema na moravskoj kui
Praktina: leti se mnogo poslova obavljalo natremu, spavanje, tu
se sklanjaju alatke i orua, tu se sue venci luka, paprike, duvana i
sl. Simbolika granini prostor izmeu spoljanjeg i unutranjeg sveta.
Estetska: ne samo da su lukovi natremu imali dekorativnu funkciju,
ve su na ogradi trema bile poreane saksije ili stari lonci sa
cveem. Saksije su se postavljale i na drvene police na slobodnim
zidovima kue.Prostorna struktura kuePromene prostorne strukture
odraavale su ukupne drutveno ekonomske promene u 19 veku. Prostorni
razvitak kue se odvijao horizontalno (uveanje broja prostorija) i
vertikalni (pojava sprata)Borie. iler. Mala prostorija napravljena
na raun trema
Prostorna hijearhija prostorija
Dok su u ii obavljao svaodnevni ivot, ali i odreene ritualne
radnje, soba je namenjena spavanju. Ako kua ima dve sobe, jedna je
gostinska i slui za smetaj gostiju i obavljanje porodinih sveanosti
(slave i sl.)Ako kua ima iler onda su u njemu spavali mladenci
(borie), gosti ili ima funkciju ostave.
Karakteristike enterijera
Takozvani niski horizont.
Kua
Pod kue je od nabijene zemlje, Tavanica je od aovca ili
kolenike. Kolenike su gredice koje su valjane u gustu smeu blata a
zatim ugraivale u tavanicu korienjem blatnog maltera. Moravska kua
ima jedna vrata (prvobitno dvoja nestanak drugih vrata tesno je
povezan sa transformacijom prostorne strukture sela) Nema prozore
retko UBER. Ognjite je pomereno uz pregradni zid i ima kapu za
sakupljanje dima komin. Soba
Pod je od nabijene zemlje. Tavanica je od aovca ili kolenike.
Ima dva manja prozora.
Prostorna organizacija domainstva
U dvoritu su, pored kue, smeteni su ko i ambar (najee pod istim
krovom)
Kosovska kua sa tremom
Kua pevougaone osnove sa podunim tremom ravnih linija. Izgrauje
se od bondune konstrukcije ispunjenom atmaom. Krov je etvoroslivan,
prvobitno pokrivan slamom, zatim eramidom i kriljcima.Trem na
kosovskoj kui naziva se AJAT. Za razliku od moravske kue. Trem na
kosovskoj kui ima funkciju komunikacije meu prostorijama budui da
one nisu meusobno povezane.
Prostorna struktura kue
Promene prostorne strukture odraavale su ukupne drutveno-ekomske
i politike promene:
Sve do 1912 kua srpskog zavisnog seljaka ipije bila je prosta
jednoprostorna graevina sa dvoja vrata, u kojoj su pod istim krovom
bili smeteni ukuani i stoka.
Nakon 1912 kosovska kua poinje da se razvija i horizontalni i
vertikalno. Horizontalni razvoj, poveanje broja prostorija. Na
poetku razvoja, kua postaje dvodelna, nema trema ali si krov
preputa vie pravei nadstrenicu. Postepeno se pojavljuje trem iz
koga se ulazi u prostorije. U sledeoj fazi kua postaje trodelna i u
sobe se ulazi sa trema.Prostorna hijearhija prostorija
Dvodelna kua ima uobiajen raspored prostorija. Utrodelnoj
kosovskoj kui, jedna od soba dobija ritualnu namenu: namenjena je
prijemu gostiju o slavanja i drugim sveanostima
U prizemlju je staja, dok su na spratu kua i sobe. U prizemlju
su kua i staja a gore sobe.-Karakteristike enterijera
Tzv. Niski horizont. Gotovo sve karakteristike unutranjeg
ureenja moravske kue.
Prostorna organizacija domainstva
Domainstvo podeljeno na. isti (trem(isto to i vajat kod dinarske
ke), ko, ambar) i prljavi deo dvorita (staje, plevnja, nunik)
Savremena seoska arhitekturaIstona srbija
Funkcija gastrabajterske kue (primer funkcionalne analize)
Manifestna fukcija:
Stambena,
Funkcija ulaganja,
Funkcija isticanja drutvenog statusa,
Obredno religijska
Estetska
Latentna funcija bi bila odranje porodice na okupu
Komparativan rumunski materijal
Arhitektura rumunskih novobogataa poseduje sline, ali
derastinije elemente. Uglavanom u romskoj populaciji
Balkansko orijentalna kuaPozicija kue u odnosu na ulicuMogla je
biti izvedena na ulinu (regulacionu) liniju. U prostoriju ka ulici
uglavnom nisu ulazile ene. A ako jesu prozori su bili prekriveni
reetkama, MUABECI i MUARABIJE da bi zatitili enu od pogleda
prolaznika
Spratnost
Zgrade ima najee prizemlje i jedan sprat. Konak kneza Miloa.
Materijali za gradnju
Ako je kua prizemna gradi se u bondruku sa ispunom od atme. Kod
spratnih prizemlje je od kamena, erpia ili opeke a sprat u
bondrunom sistemu sa ispunom od atme.
Krov i pokriva
Krov je etvoroslivan, Pokriven je eramidom i ima duboku strehu.
Dimnjaci koji se vitko diu nad krovom zavravaju se dekorativnim
kapama. Ima ih onoliko koliko i pei.
Prozorski otvori
Na prizemlju su manji a na spratu vei
Sobe prema ulici ili mukoj avliji u kojima borave i rade ene
imaju Muepke ili Muarabije.Fasada
Spoljne povrine su obraene malterom i okreeno uglavnom u belo.
Na fasadama nema nikakve dekoracije Na ulinoj fasadi se esto
javljaju jedan ili dva erkera. Ispad jednog dela zgrade van
gabarita radi proirenja prostorije. Postojanje erkera zahtevalo je
sloeniju konstrukciju krova.
Trem na balkansko orijentalnoj kui je okrenut prema dvoritu
Tipologija balkansko orijentalnih gradskih kua
Kue simetrinog tipa
I osnova i fasada simetriana.
Simetrija fasade
Postojanje jednog erkera postavljenog na centralnom delu
fasade
Postojanje dva simetrina erkera
Postojanje trema prema dvoritu centralno postavljenog
Simetrija osnove
Postojanje centralne prostorije, DIVANHANE, oko koje se
simetrino postavljaju ostale, gde su sve prostorije jednake
veliine
Kue asimetrinog tipa
I osnova i fasada su asimetrine.
Asimetrija fasade
Spoljnu fasadu odlikuje poloaj dvorinog doksata, koji se nalazi
na JEDNOM delu produenog trema i isturen je van gabarita zgrade
Asimetrija osnove
Nemaju centralno postavljenu divanhanu, nego je na mestu nje
prostorija odaklija koja u zimskom periodu slui kao kuhinja. Sa
trema se ulazi u najveu prostoriju pa iz nje u odakliju.
Poreklo simetrinog i asimetrnog tipa balkansko orijentalnih
gradskih kua
Poreklo simetrinog tipa: vizantijsko orijentalna tradicija (ove
reprezentativne zgrade podiu uglavnom Turci i kneevska
porodica.
Poreklo asimetrinog tipa: atohtono (kue ovog tipa podiu uglavnom
Srbi)
Prostorna hijearhija prostorija
Kod graevina, koje imaju sprat, na njemu su reprezentativni
prostori (sobe za prijem, sobe u kojima se spava), dok su u
prizemlju prostorije za dnevni boravak i rad.
Pored radne, u kui je postojala i veoma izraena podela na deo za
zimski i letnji boravak. Donja etaa ima bolju izolaciju zbog
debljine zida i manjih prozora.
U sluaju simetrinog tipa balkansko orijentalnih kua kuhinja,
MUTVAK, je bila posebna zgrada u dvoritu. Kod asimetrinog kuhinja
je jedna od prostorija u kui.Karakteristike enterijera
Orijentalni stilPrizemlje gradske kue
Kua i druge prostorije za rad i dnevni boravak. Sama kua, tj
prostorija odaklija je ista kao u seoskoj kui. Razlika je to se u
ovoj prostoriji vie ne jede nego u sobi.
Ajat je trem u prizemlju, a ardak je trem na spratu. ardak po
ureenju nije zaostajao za kuom. Na tri zida su poreani MINDERLUCI,
jastuci. Sa ardaka se ulazi na divanhanu, ukoliko je ima ili
direktno u jednu od soba ukoliko nema divanhane.
Sobe
Svaka soba ima okolicu ili MUSANDRU. Musandra je dekorativni
drveni pregradak u koji se smetala pe sa penjacima, malo sobno
kupatilo banjica, police za nie za ostavu pribora za kafu, plakar
za posteljinu (dolap) i sl. U sobama su poreani minderluci.
Minderluci slue za sedenje, a spavalo se na podu.Najjednostavnije
tavanice su izraivane od aovca. Sredinji deo tavanice je esto
ukraavani rezbarijama.
Kupatilo, banjica, amam amamdik
Na policama je smeteno metalno, stakleno i porculansko posue.
Meu retkim komadima mobilijara su i krinje. Postoje male krinja
EKMEDE u kojima se uvao novac. Ukoliko su kue ovog tipa gradili
hriani u jodnoj os doba u istonom uglu bio je smeten drveni porodin
ikonostas, rezbarijoim ukraen ormar sa ikonama. Umesto ikonostasa,
kasnije se postavljala samo ikona porodinog sveca sa kandilom.
Prostorna organizacija domainstva
Nunik se gradio najee uz kuu. Izvan kue su i prostorije za
gosta, koje imaju zabranu, HAVALA (jedna i dve sobe a negde posebna
zgrada). Grade se najee uz kapiju. Roacima i prijateljima koji
nemaju havalu namenjene su sobe u kui.
Straje, plevnje za seno, koevi za kukuruz ine sastavni deo
ekonomskog dvorita ukoliko to prostor dozvoljava.
Vrtovi i voda, ureenje bate, egzotine biljke. Voda se dovodila u
dvorite jazovima. Dovoenje vode u dvorite je karakteristino za
orijentalne gradove. U funkciji rashlaivanja. Kapidici su vrata
koja se nalaze na bonoj strani dvorita i povezuje komijska dvorita.
Preko ovih vrata ene su mogle da se nesmetano kreu,
nepokrivene.
Primeri orijentalnih geradskih kua van Srbije
Imaju iste ili sline karakteristike kako u pogledu
arhitektonskih oblika i prostorne koncepcije, tako i u pogledu
ureenja enterijera.
Balkansko orijentalna arhitektura u BeograduOvakve kue u
Beogradu Srbi poinju da grade grade. 1815 1825. Faza orijentalne
arhitekture. arije su ulice sa zanatskim radnjama. Gornja arija je
bila u ulici Vasinoj, donja u Cara Duana a glavna je bila Kralja
Petra. 1825-1833. Prelazna faza. Kombinovanje elemenata iz zapadnih
stilova. 1833. Donoenje Prvog hatierifa kojim Srbija postaje
kneevina. Remek dela ove faze su konaci Kneginje Ljubice i Kneza
Miloa. 1833-1839 u Beogradu preovladale savremene zapadne
arhitektonske koncepcije. Dolazak srednje evropskih majstora i
arhitekata.
Nakon 1862 i 1867. Nastupio je jo vei podstrek izgradnji
predstonice i uklanjanju tragova dugotrajnog turskog boravka.
Dogaaji nakon ukur esme. Turci naputaju srpske gradove. Citat iz
pisma Ministra graevina Dravcnom savetu:
Nee li vreati ponos na, ako nam predstonica zadri i dalje oblik
kakav joj je davalo varvarstvo... Neka se razvitak slobode i
napretka Srbije ogledaju u napredovanju njene predstonice., u
prostranim irukim vidnim pravim ulicama i lepim graevinama njenim.
Neka putnici koje dovode parobrodi sa sobom ponesu utisak da smo
narod koji je raskrstio sa starm azijatskim ivotim i da volimo sve
to je napredno i dobro.
Balkansko orijentalna arhitektura van prostora Beograda
Faza izgradnje kua u stilu balkanske orijentalne arhitekture u
unutranjosti Kneevine Srbije imala je produen vek trajanja.
Ova arhitektura bila je uobiajena do kraja 19 veka u delovima
dananje Srbije, koji su bili sastavni deo Otomanskog carstva sve do
Berlinskog kongresa 1878. (vranjski, pirotski, niki i toliki
region) kao i delovima Srbije u kojima je preovladavao muslimanski
ivalj (Sandak). Na Kosovu i Metohiji u sastavu Srbije od 1912.
Godine ove kue su opstale sve do novih dana. Faze analize
predmetaUvod u metodologiju obrade predmeta / Jil David Praun
Izuavanje materijalne kulture zahteva kako utvrivanje
informacija o samom fizikom objektu (opis, klasifikacija, promene
elemenata i sl. Prvi nivo analize) i njegovoj biografiji, tako
utvrivanje njegovih funkcija, znaenja i vrednosti koje ima u
kulturi u drutvu. Istorija predmeta povezana sa biografijom ljudi
koji taj predmet poseduju. FAZE ANALIZE PREDMETADeskripcija,
dedukcija i interpretacija (kontekstualizacija)
DESKRIPCIJAZadatak analitiara u ovoj fazi analize jeste da to
potpunije i sveobuhvatnije opie predmet koji se naao pred njim. U
osnovi, zadatak prve faze analize je da prui odgovor na pitanje: ta
je ovo?
Deskripciju ini nekoliko podfaza:
1. Formalna analiza. Sastoji se od nekoliko koraka:
Rekonstrukcija istorije tj. biografije predmeta (kada je izraen, ko
ga je i gde izradio, npr. Mukarci ili ene, karakteristike majstora,
radionice, ime fabrike, da li je prizvedeno vie slinih predmeta ili
je predmet unikatan, da li je majstor izraivao jo neke predmete i
koje. Ko je bio prvi vlasnik predmeta i na koji nain je doao u
posedstvo predmeta? da li je predmet menjao vlasnika i na koji
nain? Drugi korak je utvrivanje autorstva i autentinosti predmeta,
da li je original, reprodukcija, falsifikat ili
reprodukcija-falsifikat napravljena sa namerom da se obani
publika
2. Analiza supstance (analiza fizikih svojstava predmeta u
trenutku ispitivanja. Utvrivanje dimenzija, materijala korienih za
izradu i promena nastalih na predmetu u odnosu na prvobitno
stanje)
3. Analiza materijala (proces izrade materijala od kojih je
materijal napravljen ukoliko se radi o nekom jedinstvenom postupku
o kojem se do sada nije pisalo u literaturi)
4. Analiza tehnika izrade i ornamentacije predmeta
5. Analiza sadraja. Ova faza je neophodna u sluaju umetnikih
predmetatreba opisati ono to je na slici predstavljeno. Kad su
dekorisani predmeti treba deifrovati ukrasne motive, natpise,
grbove ili grafike prikaze, koji su ugravirani, izrezbareni,
oslikani
DEDUKCIJADruga faza nam omoguava da odredimo mesto posmatranog
predmeta u klasi srodnih predmeta. Predmet se smeta u jednu iru,
optiju kategoriju, to znai da na osnovu njegovih optih svojstava
utvrujemo njegova specifinija svojstva.
Dedukcija ima dve faze:
1. Procena zanatskog (ili industrijskog predmeta) kvaliteta
izrade predmeta (uzima se u obzir vetina kreatora, ekspresivnost,
odnosno izraajnost na nivou forma, stila i ornamenata)
2. Poreenje analiziranog predmeta i srodnih predmeta u
kvantitativnim terminima (redak, est, vredan, necenjen, jedinstven,
jedan od mnogih, unikat, proizvod masovne proizvodnje, itd.) Ovde
je neophodno koristiti eksternu evidenciju koja daje podatke o
predmetu i kontekstu u kome je nastalo.INTERPRETACIJA
(KONTEKSTUALIZACIJA)U treoj fazi predmet se smeta u iri kulturni
kontekst. Stoga su nam za ovu fazu analize, osim informacije koje
smo dobili kroz prethodne dve faze analize, neophodna znanja i iz
drugih oblasti kako bi smo mogli da utvrdimo mesto ispitivanog
predmeta u kulturi u kojoj je izraen i iji je materijalizovani
izraz predstavlja, a sa ciljem postavljanja hipoteze o njegovim
moguim znaenjima.
SMETANJE PREDMETA U IRI KULTURNI KONTEKSTJedan od naina za to je
analiza funkcije predmeta, kako onih oiglednih, manifestnih, tako i
latentnih. Do latentne funkcije artefakta moemo doi odgovarajui na
sledea pitanja. Na koji nain atrefakt slui u drutvenoj
komunikaciji, oznaavanje statusa, ideja, vrednosti i oseanja.
Vano je indetifikovati drutvene grupe koje se okupljaju oko
predmeta (bilokao stvaraoci bilo kao korisnici), jer se esto neki
predmeti namerno stvaraju da bi se preko njih plasirale neke ideje
koje su u njih uitane (konstrukcija sveta i drutva po svopstvenoj
meri i ukusu). Zbog toga je bitno utvrditi ko (indentifikovati
klasu, sloj, rod, etniku, nacionalnu ili kulturnu grupu ili
pojedince koji proizvod koriste), KADA (identifikovati situacije
svakodnevne ili ritualne) i zato (funkcija i znaenje u svakoj od
situacija) koristi predmet.Drvengrad
Filmsko etno selo / grad na brdu Meavnik na razmeu Zlatibora i
Tare nedaleko od sela Mokra gora.Kusturica istie da ovo nijegread
otvorenog tipa nego njegov rezervat kulture, bez terora demokratije
i diktature velikih korporacija.
Neki od objekata su autentini i preneiti iz okoline Drvengrada i
Bosne dok ostali predstavljaju svojevrsni arhitektonski
BricolageStruni iri Briselske fondacije za arhitekturu Filip Rotije
2006. Drvengrad proglasio za najbolje arhitektonsko ostvarenje u
protekle tri godine u Evropi.
Sadraj Drvengrada: Crkva Svetog Save, galerija slika,
biblioteka, bioskop Underground, poslastiarnica sa domaim kolaima i
prirodnim sokovima, nacionalni restoran, prodavnica narodne
radinosti.
SrBska nacionalna hrana
Nacionalne kuhinje su konstrukti nacionalnih identiteta.
Nacionalna kuhinja je nacinalna kultura koja se konzumira.
ODEVANJEDEFINICIJA ODEE
Doan Arer i Meri Elen Rou Higins definiu odeu kao skup telesnih
modifikacija i/ili dodataka telu koji pokazuje osoba u komunikaciji
sa drugim ljudskim biima (frizure, tekstura materijala, zvuk,
miris, oblik...)
MODA I FIKSIRANI/FIKSNI KOSTIMFligel je napravio razliku izmeu
fiksnog kostima i modnog naina odevanja:Fiksni kostim se menja
sporo kroz vreme, ali se veoma razlikuje u prostoru (zato to je
vezan za fiksne lokalitete, izolovane socijalne zajednice tj.
tradicionalna drutva koja nisu zapadna). Modni kostim se menja
rapidno kroz vreme, ali istovremeno malo razlikuje u prostoru
(nastao kao vezan za zapad)
Fligelove ideje dalje su razvili Prokter i Polhemus. Ove dve
vrste kostima ova dva autora povezuju sa vremenom koji odraavaju:
Tradicionalna antimodna odea je model kontinuiteta vremena (zadrava
status quo), a moda model vremena kao promene.
SHVATANJE MODE I ANTIMODE U SAVREMENIM STUDIJAMA ODEERigidno
razlikovanje mode i anti mode danas je uglavnom prevazieno. asopis
Fashion theory modu definie kao kulturnu konstrukciju otelovljenog
identiteta.ODEA KAO SREDSTVO KOMUNIKACIJE
Odea je medijum kojim moemo poslati razliite poruke (verska,
nacionalna i klasna pripadnost, drutveno ekonomski status,
zanimanje, rod, doba starosti, brano stanje i druge osobine lanova
drutvene grupe).
Tipovi seoskih kostima u Srbiji
Panonski. Dinarski, Centralnobalkanski i opski tip
Pnonski tip koulje podrazumeva koulju koja se ije iz dve pole
platna, prednjeg i zadnjeg, koje se spajaju na ramenima i pri tome
veoma nabiraju a potom se priivaju rukavi.
Dinarski tip koulje se sastoji od jednog komada platna na kojem
se napravi otvor za glavu a sastrane se ubace dve trouglaste
povrine kako bi se dobilo proirenje. Na kraju se uglave rukavi.
Materijali za izradu: Konopljano platno (koulje i gae), lan,
pamuno platno (srpsko platno), sukno, oja, svila, filc tj. pust
(kape), prizrensko platno, brokat. Potkano platno od vune se moglo
odneti u valjarice u kojima je u procesu vajanja dovijano sukno. Od
sukna se izrauju gunjevi, akire, kabanice.
ene u 19. veku nisu nosile gae. Bifurkacija ili ravajne,
razdvajanje enskih butina smatralo se sumnjivim. Od druge polovine
19 v gae postaju odevni predmet ena. Demonstracija feministikih
prava preuzimanjem mukih odevnih predmeta. Na selu gae se nose od
druge polovine 20 veka.Panonski tip seoskih kostima
Rasprostranjenost: Vojvodina, severni delovi Srbije i
umadija
Odlika seoskih kostima u Vojvodini
Panonski tip koulje. Noenje platnenih delova odee, koji se zimi
dopunjuju suknenim i konim odevnim predmetima. Uticaj seoskih
kostima i mode srednjeevropskog kulturnog kruga. Vegetabilni
motivi.
Seoska odea u Banatu
ENSKA ODEAKOULJA je panonskog tipa, najee od kudeljnog platna.
Duine preko kukova. Krajevi rukava ukraavani ipkom ili vezom a
praznine zlatovezom.Ispod suknje, do tela ene su nosile SKUT.
Koulja i skut osnovna odea. U vreme menstruacije do tela se nosila
stara podsuknja koja se konstantno brisala. Preko skuta se nosila
DONJA SUKNJA, izvezena runim radom (vetina devojke u izradi runog
rada), dua od skuta .GORNJA SUKNJA od obinog platna a praznina od
plia, tofa ili svile. PRSLUK je najee crne boje. Materijali
korespondiraju sa suknjom. Prsluci u obliku korseta. Zadatak
prsluka je bio da neutralie seksualne atribute, u uskoj vezi sa
patrijahalnim moralom. ene u okolini Vrca su nosile prsluk na
PEEVE, to proistie iz uticaja mode.
PREGAE (kecelje) su bile od kudeljnog platna ukraeni ipkom ili
karnerom, ili od vunene tkanine plave boje. Zimi se nosi GRUDNJAK i
KOUH. Veoma dekorativni odevni predmeti, aplikacije od koe i vez,
vegetativni motivi. Grudnjak je bez rukava, kouh sa dugim rukavima.
Postoje kousi za svakodnevni rad, bez dekoracija.
Obglavlje jasno definie brani status. Posebna obgavlja za
devojku, nevestu i udatu enu.
Devojke radnim danom nose maramu, praznikom gologlave.
Zlatna kapa, ZLATARA, jasno obeleava nevestu. Kapa je iz dva
dela, kapa i dva para traka (jedan par 13cm, drugi 80cm), sa
buketom od vetakog cvea na prednjoj strani Obeleava socio-ekonomski
status, a i etniki je marker, jer je nose samo srpkinje. U Banatu
status neveste je trajao od venanja do roenja prvog deteta. Kapa
nastaje nakon 1860. Kada dolazi do ukidaja u autonomije Vojvodine,
tj.Srba u hasburkoj monarhiji. Kapa DEGA oznaava udatu enu. Okrugla
kapa sa karakteristinim produetkom na vratnom delu (listolik,
srcolik, romboidan..). Nastala je stilizacijom marame vezane NA
PERO. Svakodnevne su od manje skupocenog materijala. Mlae ene nose
crvene ili druge jarke boje, a starije crne.. Sveane su najee crne
boje bez obzira na godine, od svile ili atlasa, dekorisane zlatom u
vidu vegetativnih motiva. Pokazuju socio-ekonomski status, one
bogato ekorisane vrede jutru i po zemlje (oko 1 hektar). Nije
etniki marker jer ih nose i druge etnike zajednice na prostoru
Vojvodine (Slovakinje, Maarice)ODEA KAO POKAZATELJ
DRUTVENO-EKONOMSKOG STATUSAPjer Burdije pie: Linost je u igri,
drugim reima, kvalitet osobe se izraava kroz sposobnost da prisvoji
neki predmet kvaliteta.Kvalitet nepostoji objektivno, ve se pridaje
predmetu na drutvenom planu; simbolika vrednost koju mu daje
kultura.
Zavisno od drutveno-ekonomskog statusa ovi osnovni delovi odee
su se dopunjavali na sledei nain:
Preuzimanjem odevnih predmeta iz inventara tadanje mode (sa
vremenskim retardacijama kanjenjem u odnosu na urbanu modu: 1.)
Preuzimanjem gotovo celokupnog jezika mode; 2.) Preuzimanjem
pojedinih modnih elemenata
Noenjem specifinih odevnih predmeta koji jasno demonstriraju
bogatstvo npr. URAK ogrta od crne oje ili tamnoplavog plia,
postavljen krznom, sa velikom kragnom od astragana ili drugog
skupocenog krzna
Noenjem specofinog nakita (dukata koji se pojavljuju isto kao i
zlatne kape, posle 1860.; SEFERINI veliki dukati ukraeni kamenjem u
boji)MUKA ODEAKOULJA je panonskog tipa: svakodnevna od kudeljnog
platna, praznina od pamunog, dekorisana vezom u boji, belim vezom
ili zlatovezom.
FORMET: nose ga mladii iz imunijih kua; to je komad platna koji
prekriva nedra koulje, dekorisan zlatovezom
Narukvice: komadi plia izvezeni zlatovezom ili dekorisani
perlicama
GAE: duge i iroke
PRSLUK: najee crn, sa uspravnom kragnom i sa dugmadima (BULIJE)
od srebra ili neke legure
Zimi se ovi odevni predmeti dopunjuju suknenim i konim:AKIRE: od
belog sukna, mogu imati dvojaku stilizaciju: ukraene vojnikim arama
(zato to je Banat bio deo Vojne Krajine) ili floralnim motivima,
pre svega lalama (otuda i naziv LALE za Banaane)
DOROC: vrsta kaputa ob belog sukna
GRUDNJAK: od koe, bez rukava, sa vezom u boji ili ak
ogledalcima
KOUH: najee od smee koe. Ivice prednjih peeva (strana) su se
zavravale u pic tako da se preklapaju kada se zakopa. Kouh oenjenog
i neoenjenog mukarca se razlikuje: momaka grana floralni motiv na
kouhu koji se para kada se momak oeni kod siromanijih, dok bogatiji
nabavljaju novi kouh
GUBERAI: karakteristini eiri sa malom glavom i irokim
obodomUBARE za zimu
Obua: opanci sa obojcima; opanci KAPIARI posebna vrsta nopanaka
izraenih od jednog komada koe koji formom podseaju na cipele;
klompe pod uticajem Nemaca; papue sa konim licem za svakodnevne, a
sa somotskim za sveane prilike
Zavisno od drutveno-ekonomskog statusa ovi osnovni delovi odee
su se dopunjavali na sledei nain:
Preuzimanjem graanskog kroja odee (za urbanu sredinu XIX veka
karakteristino je noenje odela, a Banaani preuzimaju kroj odela iz
gradskoh sredina sa modifikacijama
Noenje nakita tj. TOKA.One su vrsta remena i mogu biti srebrne
ili ak pozlaene; remen se kai na jedno rame, sputa se ispod grudi i
kai na drugo rame; vrednost se ceni po broju rua tj. sastavnih
delova remena; nosili su ih oenjeni mukarci prvih dana posle
enidbe.Noenjem specifinih odevnih predmeta koki jasno demonstriraju
bogatstvo (URDIJA, KABANICA, OPAKLIJA, DUCIN)
URDIJA: vrsta veoma dugakog kaputa koji je postavljen i fatiran
(ispunjen pamukom), krojen u struk, sa tri do etiri reda srebrnih
dugmadi; toke su se mogle nositi preko
KABANICA: duga, iroka, dekorisana bogatim vezom; specifina zbog
zaivenih rukava koji slue da se tu stave stvari potrebne na putu,
poto su se kabanice uglavnom nosile kada se kretalo nekud; mogu da
oznaavaju profesiju pastiri su uvek nosili kabanicu
OPAKLIJA: ogrta od ovije koe, bez rukava, dug do lanaka, veoma
irok, obino nije dekorisan i glavni ukras mu je krznena kragna
(JAKA) koja titi od vetra
DUCIN: koni kaput do lanaka, zakopava se od grla do pojasa, ima
krznenu kragnu i pozadi lic kako bi se olakalo kretanje.Postojala
je preksa pozajmljivanja delova odee ili zajedniko ulaganje u
kupovinu odreenih delova odee s obzirom na teak ekonomski poloaj
veeg dela seljatva u svrhu stvaranja lane predstave o ekonomskoj
poziciji radi ugovaranja to boljeg braka
Suprotno urbanim drutvima, u tradicionalnim ruralnim sredinama
dekorisana odea je oznaka maskuliniteta. Osim toga tradicionalna
muka odea ukljuivala je, iz perspektive buroaske kulture, aberantne
forme odee i nakit (suknje, minue). Suknje su nosili momci u
sveanim prilikama i nedeljom. Poreklom od Grka, starobalkanska
tradicija. U junoj Srbiji se naziva toska.
Seoski kostim u Srbiji Panonski tipumadijska nonja
Osnovne odlike seoskih kostima u severnim delovima ue Srbije i
umadije:
Preanski uticaji paralelno sa dinarskim; preanski uticaj je iz
Vojvodina, a dinarski uticaj iz zapadne
Srbije, Hercrgovine.
Panonski tip koulje ivena iz jednog dela sa skutom
Dvopregani sistem kao oznaka branog statusa
Uticaj vojnike uniforme na muki kostim
Odevni elementi proizlali iz orijentalnog inventara odee i
orijentalna ornamentika.ENSKA ODEA DO 1830. GODINEKoulje dinarskog
tipa, u kombinaciji sa jelekom, pregaom, zubunom, a u vreme zime
kaput od sukna ALJINA, koja je spreda bila otvorena
Devojke su uplitale kosu u dve pletenice i nosile ih sputene niz
lea. Kada stasaju za udaju devojke uvijaju oko glave pletenice u
vidu venca. Najee gologlave a praznikom ukraavale cveem, trakama,
novcem. U odreenim krajevima umadije, Kaer, Grua, Kosmaj, Kolubara,
devojke koje su za udaju su nosile specijalne vrste kapa koje se
nazivaju ELEPAI. Buzbek i Brown pominju plitku crvenu kapu kukastog
oblika koja svojim opisom podsea na elepau.
Neveste su nosile kapu SMILJEVAC, pravei ih ritualno uz pesme a
svaki deo kape ima jasno znaenje. Kapa se sastoji od naniza novca.
Na kapi je moglo biti do 300 cvanciha ili turskih aspri. Mogli su
se nai i zlatni novii. Jasna poruka o socio-ekonomskom statusu
neveste. Gornji deo kape je ukraavan biljem, nana, majina duica i
svaka biljka ima posebno mesto u skladu sa magijsko-religijskim
kontekstom. Najee je korieno SMILJE, deviansko bilje koje
predstavlja nevestu. Vrh kape krasi paunovo perje koje ima znaajno
mesto u religijsko magijskim konceptima, ima mo da odvrati zle
poglede i odvrati od... Simbol je i socijalne diferencijacije, jer
se paunovo perje skupo plaalo. TRAPORCI su pri kretanju neveste
proizvodili zvuk koji tera zle demone. Pozadi se privrivao pekir od
tankog belog platna DUVAK, koji je padao niz lea do kukova, koji je
mlada koristila za pridravanje smiljevca. Nevesta je nosila
smiljevac svakodnevno 40 dana i tokom praznika tokom godinu dana.
Nakon toga bi rasformirala smiljevac, novac se uvao kao dragocenost
ili dekoraciju drugih predmeta, a ponekad se ustupao za druga
venanja.
Posle godinu dana stie se status udate ene, koja nosi oglavlje
koja se u umadiji naziva KONA. Sastoji se iz drvenog podmetka i
UBRADAA. To je bela kvadratna marama koja se savijala po dijagonali
i ija su tri kraja slobodno visila. Da bi se sakrio drveni
podmetak, postavljena je dekorativna traka KUMA. Kona se
razlikovala od koni u Mavi i drugih je to to se postavljao visoko
na temenu to ostavlja veliki deo glave nepokrivenimOd obue se nose
opanci od presne netavljene koe, nije zanatski proizvod nego domae
radinosti.
ENSKA ODEA OD 1830-1875Uticaj panonskog tipa iz Vojvodine i
poveanje orijentalnog uticaja. Odea je proizvod domae radinosti.
Odea doivljava vrhunac esetetskog razvoja. U ovoj fazi dolazi do
upotrebe panonskog tipa koulje. Posebnu stilsku odliku kouljama
daju priiveni ukraeni rukavi koji se zvonasto ire ka aci.
ene su nosile dve pregae, to je karakteristik starijeg tipa
panonske nonje. Njih su nosile devojke stasale za udaju i udate
ene. Prednja pregaa je ira i vea, ukraena arama, (stubovi sa
cvetovima) dok je zadnja pregaa ua i ima ornamentiku samo na
rubovima.
Uz koulju i pregae ene su nosile JELEK. Za razliku od ve
pominjanih, jelici mgu biti od sukna, pli i drugi materijali,
ukraeni gajtanima (orijentalni nain ukraavanja).
Obavezno se nosi i ZUBUN, je odevni predmet vrsta prsluka bez
rukava koji je izraen od sukna razliite duine. Ukraen razliitim
tehnikama veza, crnim kitkama.
Zime se nose POMUKLIJE sa dugim rukavima, koje proistiu iz
orijentalnog naslea. To su pamuni odevni predmeti, ispunjeni
pamukom a potom tepovani. One imaju peeve na preklop. Letnje
pomuklije nemaju rukave. PEEVI su prednji delovi gornje odee.
U ovoj fazi, od polovine 19 veka, po pitanju branog statusa ena
ELEPA zamenjuje FES, koji je znatno plii od mukog (5cm), i bio je
izraen od crvene oje. Obavezno je bio dekorisan svilenim crnim
kiankama, a isto tako mogao je biti dekorisan noviima, vezom,
gajtanima, metalnim TEPELUCIMA koji je privrivan za gornju povrinu
fesa. Oko fesa devojke bi obmotavale pletenice. Kad je u pitanju
obglavlje neveste nije bilo promena, osim noenja samo jedne pregae.
Udate ene kao i u prethodnom periodu nose Kone i dve pregae.
Opanci su proizvod zanatske izrade, izrauju se sa prepletom i
imaju karakteristian iljak. Obua moe sugerisati socio-ekonomski
status. Imunije ene nose gradsku obuu orijentalnog tipa JEMENIJE,
plitke cipele, koje su nazvane po Jemenu gde se proizvode.ENSKA
ODEA 1875-1914Do prvog svetskog rata dolazi do velikog uticaja
srpskog graanskog kostima kao i evropskog graanskog kostima. Glavna
promena u odevanju jeste pojava suknje, koja je jednobojna i od
vune, VUNJARKA ili VUNJAA, nastala po ugledu na gradsku suknju.
Pojava suknje u potpunosti je istisnulo noenje zadnje pregae i
zubuna. Suknja je menjala duinu prema zahtevima mode ali isto tako
nain ukraavanje. Za ovaj period karakteristina je bordura od
kupovne tkanine ukraena floralnim motivima (koji odgovaraju arapama
i pregaama) Ostali odevni predmeti se pojednostavljuju i
tipiziraju.
Koulje se kroje po uzoru na gradske i skrauju se do ispod
kukova. Jelek se iskljuivo proizvodi od plia, sukno se ne koristi.
Pregae se uklapaju sa bordurama suknje i arapama i imaju utkane
floralne elemente.
Oglavlje se pojednostavljuje, devojke nose rasputenu kosu, seku
ike, talasasto oblikovane frizure (KOLMOVANJE) prema trendovima u
gradskim sredinama. Status neveste, noenje smiljevca, oko 1860
potiskuje FES, koji kao oznake neveste ima dodatke veni i veo, po
ugledu na gradsku nevestu. Udate ene i dalje nose konu. Paralelno
sa konom poinju da nose FES sa TEPELUKOM i BAREom. To je
dekorativna traka od svile, ukraena vezom ili nekim nakitom koja se
postavljala oko pletenice.Obua su opanci od tavljene koe ali uticaj
mode uvodi i modne cipele TIKLETNE, po uzoru na grad.
Krajem 1880 preko odela neveste u umadijsku ensku nonju ulazi
SRPSKI GRAANSKI KOSTIM.
On predstavlja specifian odabir predmeta iz orjentalnog
inventara kao i specifinu kombinaciju i dalju stilizaciju prema
normama srednje evropske mode. Fes sa tepelukom. Koulja. Haljina sa
srcolikim otvorom na grudima FISTAN, Otvor se popunjava maramom.
Svileni pojas sa dugim resama pri krajevima BAJADER. Kratka jakna
sa zvonastim rukavima koja se naziva LIBADE. Ovi elementi graanskog
kostima osim venanja nosili su se i drugim praznicima, slave,
vaari, priest a najee su sahranjivane u ovakvoj odei.
Pored fiksiranog naina odevanja usvajani su mnogi modni elementi
(frizure, suncobrani, krojevi suknji i bluza, i dr). Domaa tampa
reogavala je otro na ove modne promene seoske odee. Strahovalo se
za nacionalonu ekonomiju (pad obima uzgoja kultura za tkanine, pad
narodne radinosti, povean uvoz), Od gubljenja nacionalnog
identiteta (nonja smatrana najbitnijim simbolom nacionalnog
identiteta). Preuzimanje delova srpskog graanskog kostima i
evropske mode dovoeno je u vezu sa slomom tradicionalnih moralnih
normi. ENSKA ODEA IZMEU DVA SVETSKA RATAPreko koulje sa povezom nad
laktovima, jelek od plia, suknja u karo dezenu i pliana kecelja sa
izvezenim floralnim ornamentima. Devojke su gologlave ili kvadratne
marame, savijene dijagonalno i vezane ispod brade. Neveste nose
samo veni i veo, Fes se izbacuje. Udate ene se zagrauju maramama
koje se vei ispod brade i industrijski dezeniraneMUKA ODEA DO
1830Odea je jednostana od kudeljnog i pamunog plana domae
proizvodnje. Uz koulju dinarskog tipa noene su gae kao oznaka
maskuliniteta. Jelek i gunj. GUNJ je kratka jakna dugih rukava.
Sasvim retko mukarci nose suknene akre. Kapa je bila ULAV ili
ELEPU, bele ili crvene kape od pletiva, sukna ili oje. Isto to i
KEE to u 19 veku predstavlja seosku populaciju.
Gradska nonja orijentalnog tipa koju voe ustanka prihvataju
bogati levantinski kostim od skupocenim materijalim, boagat SRMOM.
Nosili su Fesove sa kiankom. Veoma nabrane akire POTURLIJE. Preko
koulje nosili su DEMADAN, odevni predmet bez rukava, do kukova, sa
peevima na preklop, dekorisan gajtanima. MINTAN kratka jakna, dugih
rukava, duine ispod kukova. Preko nose DOLAMU duine ispod kolena,
iji rukavi nemaju praktinu nego dekorativnu funkciju (EPKEN). Struk
su opasivali svilenim pojasom TROMBOLOS, sa prugastim motivima. Na
nogama su nosili dokolenice TOZLUKE, koji su se zakopavale
dekorativnom dugmadi. MUKA ODEA 1830-1876/78Posle Hatierifa,
poboljanja uslova ivota Orijentalna odea postaje jedan od uzora
kopiranjem celokupnog jezika odevanja ili usvajanjem pojedinih
odevnih predmeta i njihovim kombinovanjem sa ranije poznatom
odeom.
PAGE - 19 -