PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA I OSIGURANJE
PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA I OSIGURANJE
1. to je hipoteka na brodu i kako nastaje?Hipoteka na brodu jest
pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti svoju trabinu iz
prodajne cijene broda, ostvarenu sudskom prodajom ili izvansudskom
prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem
broda.Hipoteka na brodu javlja se kao oblik stvarnopravnog jamstva
za namirenje trabine zalonog vjerovnika. Redovito se primjenjuje
pri kupnji ili gradnji broda na kredit kada se u ulozi hipotekarnog
vjerovnika najee javlja banka, pa je hipoteka jamstvo za otplatu
dugoronog kredita.
Odredbe Pomorskog zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i
na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u
gradnji. Poslije zavrene gradnje broda, hipoteka se upisuje u
upisnik brodova, a brie iz upisnika brodova u gradnji.
Hipoteka na brodu moe nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili
odlukom suda (prisilna sudska hipoteka).
Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda, osim ako
Zakonom nije drugaije odreeno.
Najvanija su prava i obveze stranaka iz hipoteke na brodu:
U sluaju izvansudske prodaje broda vjerovnik moe slobodno
prodati brod.
Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi
pravom na izvansudsku prodaju stjee pravo vlasnitva na brodu,
neovisno o stvarnom odnosu izmeu vjerovnika i dunika. Hipotekarni
vjerovnik, u sluaju preuzimanja broda u posjed i njegovog
iskoritavanja radi zatite svojih interesa, moe zaprimati prihode
broda te zaradu upotrebljavati za namirenje svoje trabine.
Hipoteka se prostire i na neke uzgrednosti broda. Uzgrednost
broda predstavlja vrijednosni ekvivalent tete, tj. umanjene
vrijednosti broda zbog oteenja ili djelominog gubitka. Pomorski
zakonik navodi ove uzgrednost broda:
Trabine na osnovi naknade tete za jo nepopravljena fizika
oteenja koja je brod pretrbio
Trabine na osnovi zajednike havarije, ako se one odose na jo
nepopravljena fizika oteenja broda
Da bi se hipoteka prostirala i na te uzgrednosti, uvjet je da
oteenja ili gubici nisu popravljeni.
Hipoteka na brod prostire se i na naknadu iz osiguranja broda
(oisigurnina) koja pripada vlasniku broda, ako nije drugaije
ugovoreno.
Hipoteka na brod ne prostire se na vozarinu, tegljarinu i
zakupninu ni na nagrade za spaavanje na moru, ako nije drugaije
ugovoreno.
Hipoteka na brod moe se za jednu te istu trabinu upisati
nepodijeljeno na dva ili vie brodova ili brodova u gradnji ili na
dvije ili vie hipotekarnih trabina (zajednika hipoteka)
Hipotekarni se vjerovnici namiruju prema reedoslijedu kako je
upisana hipoteka u upisnik brodova.
Prednost u namirenju svojih trabina ispred hipotekarnih
vjerovnika imaju samo nositelji privilegiranjih trabina. Ostali
vjerovnici namiruju se poslije hipotekarnih vjerovnika.
Hipoteka na brod prestaje:
Brisanjem hipoteke
Prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku
Izvansudskom prodajom broda
Proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na
moru.M o r t g a g eMortgage je specifian pravni institut
angloamerikog prava. Na temelju mortgage na brod vjerovnik ima
pravo uzeti brod u posje d i gospodarski ga iskoritavati , te
prihodima od poslovanja broda otplaivati dug. Ima pravo i na do
tada nenaplaene vozarine. Dunik ima pravo na otkup broda koji je
optereen zalonim pravom i nakon to je vjerovnik postao formalni
vlasnik broda. Mortgageom se prenosi vlasnitvo samo u mjeri u kojoj
je to potrebno za osiguranje vjerovnikove trabine. Vjerovnik
postaje zakonski vlasnik broda samo prema duniku, dok je prema
svima ostalima vlasnik i nadalje dunik. Morgage se upisuje u
upisnik brodova. Mortgage ima prednost pred svim trabinama, osim
privilegija na brod te zakonskog prava retencije i runog
zaloga.
2. to su pomorski privilegiji, te razlika izmeu privilegija i
hipoteka!?
Pomorski privilegiji propisani su Pomorskim zakonikom i spadaju
u zakonska zalona prava.
Za razliku od pomorske hipoteke, za postanak pomorskog
privilegija i pravne uinke koji iz toga prava slijede prema treim
osobama nije potreban upis u upisnik brodova. Pomorski privilegiji
nastaju na temelju Zakonom predvienih injenica i imaju prenost u
naplati pred svim drugim pravima, pa i pred pomorskom hipotekom.
Stvarnopravni su teret na brodu i ovlateniku daju pravo da namiri
svoje trabine sudskom prodajom broda.
Pomorski privilegiji na brodu postoje za:
Trabine za plae i druge iznose to se duguju zapovjedniku broda,
asnicima i drugim lanovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na
brodu, ukljuujui trokove repatrijacije i doprinose za socijalno
osiguranje, koji se plaaju u njihovo ime
Trabine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na
kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda
Trabine s naslova nagrade za spaavanje broda
Trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima i drugim
plovnim putevima, te trokove peljarenja
Trabine na osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne
gubitke ili oteenja prouzroena uporabom broda, osim gubitka ili
oteenja tereta, kontejnera i putnikih stvari koje se prevoze
brodom.
Popis trabina osiguranih pomorskim privilegijem u Pomorskom
zakoniku usklaen je s konvencijom o pomorskim hipotekama i
privilegijima, 1993.
Pomorski privilegiji imaju red prvenstva prema gore navedenom
redoslijedu. Pomorski privilegiji koji osiguravaju trabine s
naslova nagrade za spaavanje broda imaju iznimno prednost pred svim
drugim pomorskim privilegijima to terete brod prije vremena u kojem
su obavljene radnje zbog kojih je nastao navedeni pomorski
privilegij.Pomorski privilegiji na brodu ne odnose se na trabine
koje se vlasniku broda duguju na osnovi ugovora o osiguranju.
Privilegiji na brodu prestaju:
Utrneem trabine osigurane privilegijem
Protekom jedne godine
Prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku
Osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine osigurane
privilegijem na brodu, koje su podvrgnute ogranienju
odgovornosti.
Pomorski privilegiji prestaju proglaenjem broda pomorskim
plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.
Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa
ili zastave broda, ako Zakonom nije drugaije utvreno.
M a r i t i m e L i e n s
Maritime liens je stvarnopravni teret na brodu koji ovlateniku
daje pravo da svoju trabinu namiri sudskom prodajom broda.
Glavna razlika u odnosu na mortgage ogleda se u tome to za
nastanak Maritime Liensa nije potreban upis u upisnik brodova.
Maritime Liens uvijek imaju u naplati prednost ispred
mortgageon.3. to su stojnice i kada poinju tei?Stojnice (lay time /
lay days)Vrijeme stojnica redovito je vrijeme odreeno za ukrcavanje
odnosno iskrcavanje tereta. Izraz Lay time podrazumijeva vrijeme
ugovoreno izmeu stranaka u kojem e brodovlasnik staviti brod na
raspolaganje za ukrcaj ili iskrcaj bez dodatnog plaanja u odnosu na
vozarinu. Vrijeme stojnica karakterizira:
Brodovlasnik je za to vrijeme duan staviti brod na raspolaganje
krcatelju za ukrcaj ili iskrcakj
Za stojnice se ne duguje nikakva naknada, ta naknada je satavni
dio vozarine
Vrijeme stojnica odreuje se ugovorom. Ako ono nije ugovoreno,
trajanje vremena stojnica odreuje se prema obiajima u ukrcajnoj ili
iskrcajnoj luci, ve prema tome je li rije o ukrcaju ili iskrcaju
tereta.
Da bi vrijeme stojnica poelo tei zapovijednik broda treba
obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod spreman za
ukrcavanje (iskrcavanje). Obavijest se daje pismom spremnosti
(notice of readiness). Temeljni uvjet za valjanost pisma spremnosti
je da je brod stigao u luku. Za predaju pisma spremnosti vezuje se
poetak tijeka vremena stojnica. Ako nije drugaije ugovoreno pismo
spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog
vremena.
Trajanje vremena stojnica odreuje se ugovorom odnosno prema
lukim obiajima. U vrijeme stojnica ne raunaju se nedjelje, vrijeme
kada se nije moglo raditi (kia, trak i sl.), te kada postoje
smetnje na strani broda.
Obino se daje krcatelju ili primatelju neko odreeno vrijeme kako
bi se mogli pripremiti na ukrcaj / iskrcaj i to se vrijeme naziva
vrijeme predaha! Prema Pomorskom zakoniku vrijeme stojnica poinje
tei poetkom prijepodnevnog radnog vremena, uz uvjet da je pismo
spremnosti predano najkasnije dva sata prije proteka
prijepodnevnog, odnosno poslijepodnevnog radnog vremena.Obraun
vremena stojnica:
Tekui dani (running days) rauna se neprekidno prema
kalendaru
Tekui dani bez nedjelje (except Sunday)
Tekui dani bez nedjelje i praznika (except Sunday and
holidays)
Svi dani ako meteoroloke prilike doputaju (weather premitting
running days)
Svi dani ako meteoroloke prilike doputaju, osim nedjelje i
praznika (weazher working running days)Kada bez krivnje stranaka
nastupe neke izvanredne okolnosti koje onemoguuju izvoenje
operacija ukrcaja ili iskrcaja, govorimo o prekidu vremena
stojnica, npr. zbog vie sile, trajka, rata, zabrane dravnih
organa...
Vrijeme stojnica prestaje tei na 2 naina:
Operacija ukrcaja ili iskrcaja potpuno je dovrena do isteka
ugovorenog vremena stojnica
Istekom ugovorenog vremena stojnica poinju tei prekostojnice
Reverzibilne stojnice Obino stojnice ugovaramo posebno za
ukrcaj, a posebno za iskrcaj. Kod reverzibilnih stojnica vrijeme
ukrcaja i iskrcaja smatra se kao jedna cjelina, pa se za iskrcaj
tereta rauna vrijeme koje je ostalo od ukrcaja. To se mora izriito
ugovoriti.Vremenska tablica (time sheet) u toj se ispravi prema
danima, satima i minutama opisuje tijek radnje ukrcaja ili iskrcaja
s prikazom opravdanih prekida i konanim obraunom trajanja stojnica.
Slui u dokazne svrhe u sluaju spora.
Uteda (despatch money) je naknda koju brodar plaa korisniku
prijevoza jer je ukrcao teret prije ugovorenog vremena, i to u
visini polovice naknade za prekostojnice.
Nain ugovaranja vremena stojnica: Kao vrijeme ukrcaja / iskrcaja
predvidi se tono odreeni broj dana ili sati
Predvidi se tono odreeni datum kao krajnji rok
Prema mogunostima broda, pozivom na najveu njormu koju brod kada
radi punim kapacitetom moe postii.
Na osnovi koliine tereta koju treba ukrcati / iskrcati u jednom
danu:a) Per hatch per day vrijeme stojnica obraunat e se
dijeljenjem koliine tereta s reultatom koji se dobije mnoenjem
ugovorene dnevne norme za jedno grotlo s ukupnim brojem brodskih
grotala.
b) Per working hatch per day vrijeme stojnica obraunat e se
dijeljenjem koliine tereta iz najveeg brodskog skladita s
rezultatom koji se dobije mnoei ugovorene dnevne norme po radivom
grotlu s brojem grotala koji posluuju to brodsko skladite.
4. to su prekostojnice, razlika izmeu stojnica i
prekostojnica?!Nakon to protekne ugovoreno vrijeme stojnica, a
ukrcavanje ili iskrcavanje nije zavreno, poinje tei vrijeme
prekostojnica (demurrage). Za vrijeme prekostojnica prijevozniku se
plaa posebna naknada. U tome se prekostojnice bitno razlikuju od
stojnica. Pravo na naknadu za prekostojnice moe biti predvieno
Zakonom, ugovorom ili lukim obiajem. U naem je pravu to predvieno
Zakonom.
Naknada za prekostojnice je unaprijed dogovoreni iznos naknade
tete zbog zadravanja broda preko vremena stojnica.
Iz same naravi takve naknade proizlazi da trajanje prekostojnica
tee kontinuirano bez prekida prema zekuim danima i dijelovima
dana.
Vrijeme prekostojnica ne tee za vrijeme u koje se nije moglo
raditi zbog smetnji na strani broda, ali ako je do prekida dolo
zbog sluajne nezgode, tj. bez krivnje stranaka, vrijeme
prekostojnica se ne prekida. U vrijeme prekostojnica se rauna i
vrijeme koje brod izgubi ekajui da mu krvatelj preda carinske i
druge isprave.
Prema Pomorskom zakoniku trajanje vremena prekostojnica jednako
je trajanju vremena stojnica. Visina naknade se utvruje
ugovorom.
Naknada za prekostojnice plaa se svakog dana unaprijed za cijeli
dan. Ako se ne plati o dospjelosti brod moe odmah otputovati s
ukrcanim dijelom tereta, to moe uiniti i nakon proteka
prekostojnica. U oba sluaja, prijevoznik zadrava pravo na punu
vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trabine koje mu
pripadaju po ugovoru. Prijevoznik ima pravo i iskrcati teret i
odustati od ugovora ako ukrcani dio tereta ne daje zadovoljavajue
jamstvo za trabine prijevoznika iz ugovora o prijevozu.
5. Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu Abandona, te po
sustavu na utvrenu svotu (Engleski sustav)?
Openito
Brodar je kljuna osoba u pomorskom plovidbenom pothvatu, fizika
ili pravna osoba koja je kao dralac broda nositelj plovidbenog
pothvata, ne mora biti vlasnik broda ni posjednik.
Brodar je odgovoran za tetu! Ima pravo tu svoju odgovornost
ograniiti:
Nee platiti tetu u punom iznosu
Vjerovnici nee plijeniti imovinu
Ogranienje odgovornosti zasniva se na veliini broda uz koji je
nastala trabina.
Brodar gubi pravo ogranienja ako se dokae da je tetu poinio u
namjeri ili krajnjom nepanjom. Brodar takoer ne moe ograniiti
odgovornost za smrt ili ozljedu osobe koju zapoljava.Sustav
ograniene odgovornosti brodovlasnika nastao je krajem 17.stoljea.
ta je mjera trebala stimulirati razvoj brodarstva te omoguiti
bavljenje plovidbenim poduzetnitvom bez drastinog ekonomskog
rizika.
Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu Abandona (Francuski
sustav)Francuska uvodi 1681. Ogranienje odgovornosti prema sustavu
abandona.
Po sustavu anbandona vlasnik broda odgovara neogranieno i osobno
cijelom svojom imovinom, ali je ovlaten da se rijei odgovornosti
preputanjem broda vjerovnicima. Ovaj je sustav zastario i
naputen.
Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu na utvrenu svotu
(Engleski sustav)
Po ovom sustavu brodar odgovara svom svojom imovinom, no samo do
odreene svote. Predvia se mogunost ograniene odgovornosti za svaki
tetni dogaaj do utvrenog iznosa odreenog prema veliini broda na
osnovi registarske tonae.
Svim je sustavima zajedniko da se brodar ne moe koristiti
privilegijima ograniene odgovornosti ako ga tereti osobna
krivnja.
Pravo ograniene odgovornosti izjednaava se s pojedinim pravnim
sustavima na temelju ovih konvencija:
Konvencija za izjednaavanje nekih pravila o ogranienju
odgovornosti vlasnika pomorskih brodova (Bruxelles, 1924.)
Konvencija za izjednaavanje nekih pravila o ogranienju
odgovornosti vlasnika pomorskih brodova (Bruxelles, 1957.)
Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine
(London, 1976.).
Londonsku konvenciju je ratificirala i RH 1992.godine.6. to je
teretnica (bill of lading)?
Teretnica je isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza
primio teret na brod , te se obvezuje da e na kraju putovanja
predati teret ovlatenom imaocu teretnice. Teretnicu sastavlja
prijevoznik na temelju pisanih podataka krcatelja. Teretnicu
vlastoruno potpisuje prijevoznik ili njegov opunomoenik. Za
valjanost teretnice nije potreban krcateljev potpis.Od meunarodnih
pravnih vrela u pogledu pravnih obiljeja teretnice najznaajnija su:
Haka pravila 1924., Haka Visbyska pravila 1968., Hamburka pravila
1978., Jedinstvena pravila i obiaji za dokumentarne akreditive i
Incoterms pravila.
Prema Hamburkim pravilima iz 1978. Teretnica je isprava koja
dokazuje ugovor o prijevozu morem i preuzimanje ili ukrcaj robe od
prijevoznika, i kojom se prijevoznik obvezuje predati robu uz
izruenje isprave.
Teretnica nije pisani ugovor o prijevozu, ali je dokaz o
postojanju i sadraju ugovora o prijevozu. Teretnica je po svom
pravnom svojstvu prenosivi vrijednosni papir.
Zakoniti posjednik teretnice je primatelj, tj. osoba koja je
ovlatena od prijevoznika primiti teret. Teretnica simboliki
predstavlja robu koja je u njoj opisaa.
Teretnica kao vrijednosni papir ima neoborivu dokaznu snagu.
Sadraj teretnice pomorskim je zakonikom predvieno da teretnica
sadri naziv i sjedite tvrtke (prijevoznika), ime i druge podatke o
brodu, naziv i sjedite krcatelja, naziv i sjedite primatelja ili
oznaku po naredi ili na donosioca, odredinu luku. Teretnica nadalje
mora sadravati podatke o teretu, podatke o vozarini, te o mjestu i
danu ukrcaja tereta i izdavanja teretnice. Moe takoer sadravati i
druge podatke te uvjete prijevoza (oni se nalaze na poleini
teretnice).
Primjedbe prijevoznika o teretnici kojima se ograuje od navoda
krcatelja o elementima tereta nazivaju se identitetne ili
marginalne klauzule.7. Vrste teretnica!? Detaljnije ista
teretnica!! kako se teretnica prenosi??S obzirom na nain kako se
odreuje primatelj, tj. s obzirom na nain prijenosa teretnicu
djelimo na:
a) Teretnica na ime
Ova se teretnica u praksi rijetko primjenjuje.
Roba se predaje izravno osobi koja je u njoj navedena. Ta se
teretnica ne moe prenositi po naredbi, ve jedino graanskopravnim
poslom ugovorom o ustupu prava (cesijom).
Osobe iz takve teretnice su:
Cedent ovlatenik na ije ime teretnica glasi i koji istu ustupa
drugom
Cesionar onaj koji prima prava Cedenta
Cesus npr. Brodar, tj. onaj koji vozi teret i treba ga predat,
njega se mora obavijestiti o cesiji!
b) Teretnica po naredbi
Ova je teretnica vrlo esto u upotrebi. U teretnici po naredbi
navedena je osoba po ijoj se naredbi predaje teret. Moe biti sa ili
bez imena. Ako u njoj ne pie po ijoj se naredbi prenosi, onda e
biti po naredbi krcatelja.Prijenos prava iz ove teretnice prenosi
se indosiranjem teretnice. Indosament je izjava zakonitog
posjednika teretnice kojom on nareuje obvezniku iz teretnice
(prijevozniku) da umjesto njemu preda teret drugoj osobi.
Indosament se upisuje na najliju teretnice.
Indosament moe biti:
Puni indosament sadri izjavu o prijenosu i ime osobe na koju se
pravo prenosi, te potpis prenosioca, osobe su:
Indosant onaj koji indosira
Indosator onaj na koga se indosira
Blanko indosament sadri samo potpis zakonitog posjednika
teretnice.
c) Teretnica na donosioca
U teretnici na donosioca je navedeno da e se teret predati osobi
koja teretnicu prezentira prijevozniku. Teretnica se prenosi obinom
predajom isprave.
S obzirom na vrijeme izdavanja teretnica se dijeli na:
a) Teretnica ukrcano njome se potvruje da je teret ukrcan na
brod.b) Teretnica primljeno na ukrcaj koristi se u linijskoj
plovidbi, a prijevoznik njome samo potvruje da je primio robu radi
prijevoza. Kada se roba ukrca na brod, prijevoznik povlai ovu
teretnicu i izdaje redovitu teretnicu, ili na ovu teretnicu stavlja
oznaku ukrcano te time potvruje da je ukrcavanje obavljeno.
Pojam iste teretnice!
Kod ovakve teretnice nema pravno valjane primjedbe prijevoznika
o elementima tereta, niti primjedbe prijevoznika o manjkavom stanju
robe ili ambalae. Ove opaske unose zapovijednik ili I. asnik palube
kod ukrcaja tereta u potvrdu ukrcaja, a iz nje se prepisuje u
teretnicu.Moe se desiti da se u Mates receipt upisuju opaske, a
ipak se izdaje ista teretnica. To je u sluaju kada krcatelj napie
garantno pismo.Pojam neiste teretnice!
To je ona teretnica koja u sebi sadri upisane opaske i
nedostatke tereta i ambalae koje moraju biti opisane.
Pojam jamevnog pisma!Jamevno pismo je pisana izjava krcatelja
ili nekog drugog u njegovo ime kojom se krcatelj obvezuje
prijevozniku da e mu nadoknaditi svaku tetu koju pretrpi u odnosu
na primatelja zbog toga zo je izdao istu teretnicu ili drugu
prijevoznu ispravu.
Dosadanja sudska praksa, kao i pravna znanost bila je izrazito
nesklona priznati valjanost jamevnih pisama, zbog toga jer se
izdavanjem jamevnih pisama dovodi u zabludu kupac tj. primatelj
koji se u dobroj vjeri pouzdao u teretnicu. Garantno pismo je
nitavno prema treoj strani.
8. Prigovor primatelja tereta u iskrcajnoj luci!?
U odnosima iz ugovora o prijevozu stvari teta na stvarima se
dokazuje injenicom da je nastala od trenutka njihova preuzimanja na
prijevoz do predaje primatelju. Postojanje tete duan je dokazati
koroisnik prijevoza. To vrijedi za tete na stvarima i za tete zbog
zakanjenja. Prigovor (protest) je jednostrana pisana izjava
primatelja upuena prijevozniku u kojoj on navodi da mu teret nije
predan po vrsti, koliini ili stanju kako je to trebalo. Oblik
prigovora nije propisan, a pisana izjava i ne mora biti naslovljena
kao prigovor.
Ako su prijevoznik i primatelj pri iskrcavanju i predaji tereta
zajedniki pismeno utvrdili da postoji manjak ili oteenje tereta,
nije potrebno sastavljati prigovor.
U pogledu roka za sastavljanje prigovora, Pomorski zakonik
razlikuje vidljive i nevidljive tete. Vidljive su tete koje se mogu
utvrditi obinim pogledom, pomou osijetila, bez posebnog ispitivanja
(organoleptiki). To znai im je oteeni teret primljen, a najkasnije
istog dana. Ako je prigovor podnesen sutradan, smatra se
zakanjelim.
Ako oteenje ili manjak nisu vidljivi, primatelj moe staviti
pisani prigovor u roku od 3 dana od dana preuzimanja tereta. Rok od
tri dana poinje tei sutradan nakon to je teret predan. Vrijeme se
rauna prema danima, a ne dijelovima dana.
U sluaju gubitka tereta visina se utvruje prema prometnoj
vrijednosti druge stvari iste koliine i svojstva u odredinoj luci
na dan kada je brod stigao u tu luku ili ako nije stigao kada je
trebao stii.
U sluaju oteenja stvari visina tete se odreuje u visini razlike
izmeu prometne vrijednosti te stvari u neoienom stanju i prometne
vrijednosti te stvari u oteenom stanju.
Trabine iz ugovora o prijevozu stvari prema Pomorskom zakoniku i
konvenciji iz 1924. Zastarijevaju nakon to protekne jedna
godine.
Hamburka pravila umjesto roka od jedne godine uvode dvogodinji
zastarni rok.
9. Temelj odgovornosti brodara za gubitak, manjak ili oteenje
tereta!?Osnovna je prijevoznikova obaveza iz ugovora o prijevozu
stvari da teret preda na odreditu u stanju i koliini kako ga je i
preuzeo na prijevoz, te da ga preda bez zakanjenja.Budui da
odgovornost za tetu nastaje povredom dunosti ispunjenja ugovorne
obveze, taj oblik odgovornosti nazivamo ugovorna odgovornost.
teta na stvarima moe se manifestirati kao gubitak, manjak ili
oteenja. O gubitku stvari radi se kada prijevoznik ne moe na
odreditu predati primatelju stvari koje je primio na prijevoz.
Manjak je gubitak ili nemogunost isporuke dijela tereta. Oteenje
podrazumijeva fiziko oteenje stvari, zbog ega je umanjena
vrijednost te stvari. Zakanjenje u predaji tereta postoji kada
teret nije predan primatelju u ugovorenom roku, ili kada taj rok
nije ugovoren, kada nije predan u primjerenom roku.
Brodar moe ugovorom mijenjati odredbe o odgovornosti iznimno u
ova 4 sluaja:
Za tete nastale prije ukrcaja ili poslije iskrcaja
Za tete pri prijevozu ivih ivotinja
Za tete pri prijevozu tereta na palubi uz privolu krcatelja
Za tete zbog zakanjenja
Pravni TEMELJ odgovornosti!
Prema Pomorskom zakoniku, prijevoznik ne odgovara za oteenje,
manjak i gubitak tereta ili zakanjenje u predaji tereta ako dokae
da oteenje, manjak, gubitak ili zakanjenje potjeu iz uzroka koji
nije mogao sprijeiti niti otkloniti dunom panjom.
Prema konvenciji iz 1924. Prijevoznik je duan pri izvrenju svoje
obveze postupati s dunom panjom (due diligence). Duan je takoer
uredno i pomnjivo krcati, rukovati, slagati, prevoziti i uvati
robu. Prema tome on odgovara na temelju subjektivne
odgovornosti.
Za odgovornost je potrebno da na njegovoj strani postoji krivnja
za nastanak tete. Krivnja openito postoji kada je tetnik uzrokovao
tetu namjerno ili krajnjom nepanjom.
Na zakon izriito naglaava da je prijevoznik duan dokazati da je
teta nastala iz uzroka koji se nisu mogli sprijeiti, niti otkloniti
dunom panjom. To znai da je pravni temelj odgovornosti prijevoznika
za tete na teretu pretpostavljena krivnja.
Nositelj je prava duan dokazati da prijevoznik nije predao robu
koju je primio na prijevoz, odnosno da ju je predao ali u manjoj
kojiini ili u loijem stanju nego ju je preuzeo. S druge strane,
prijevoznik je duan, kako bi se oslobodio odgovornosti, dokazati da
on i osobe s kojima se u svom poslovanju slui nisu krivi za tetu,
odnosno da teta potjee iz uzroka koji se nisu mogli izbjei dunom
panjom.
Prema Hamburkim pravilima, prijevoznik takoer odgovara prema
naelu pretpostavljene krivnje, ali je pootren standard panje koju
je u zatiti tereta duan primijeniti.
teta po svom obujmu moe biti teta na stvarima i daljnja teta
(npr. Izmakla dobit)
Temelj za odreivanje brodarove ugovorne odgovornosti jest
jedinica oteenog, izgubljenog ili manjkajueg tereta ili tereta
predanog sa zakanjenjem na koju se primjenjuje konvencijom ili
zakonom utvreni minimalni iznos odgovornosti za jednu jedinicu.
10.Izuzetni sluajevi!?
Konvencija iz 1924. I Pomorski zakonik navode niz sluajeva kada
prijevoznik nee odgovarati za tete na teretu. Nazivaju se iznimni
(izuzetni) sluajevi. Tako se nazivaju jer su iznimke od opih naela
odgovornosti prijevoznika. Za te sluajeve prijevoznik iznimno ne
odgovara prema principu pretpostavljene krivnje nego prema principu
dokazane krivnje. Na prijevozniku je, prema tome, teret dokaza je
teta na teretu nastala zbog nekog iznimnog sluaja.Pomorski zakonik
po uzoru na konvenciju iz 1924. Navodi ove sluajeve:
Via sila, pomorska nezgoda, ratni dogaaji, meunarodni zloini na
moru, nemiri i pobune
Snitarna ogranienja ili druge mjere i radnje dravnih organa
Radnje ili propusti krcatelja ili osoba ovlatenih da raspolau
teretom, ili osoba koje za njih rade
Obustava rada ili trajk, masovno iskljuenje radnika s posla ili
bilo koja druga smetnja koja potpuno ili djelomino sprjeavaju
rad
Spaavanje ili pokuaj spaavanja ljudi i imovine na moru
Skretanje broda radi spaavanja ljudi i imovine na moru ili
drugih opravdanih razloga Prirodni gubitak u teini ili obujmu
tereta ili oteenje, ili gubitak koji nastaje zbog vlastite mane,
skrivene mane ili posebne naravi tereta
Nedovoljno pakiranje ili nejasne ili nedovoljno trajne oznake na
teretu
Skrivene mane koje se ne mogu dunjom panjom otkriti
Prijevoznik da bi bio osloboen od odgovornosti, duan je dokazati
postojanje jednog od iznimnih sluajeva i uzronu vezu izmeu toga
sluaja i tete. Time se prebacuje teret dokaza o krivnji na
nositelja prava.U skladu s Protokolom o potpisivanju konvencije
naim zakonom je izriito propisano da e unato takvom dokazu
prijevoznik biti odgovoran za tetu ako korisnik prijevoza dokae da
je teta uzrokovana osobnom krivnjom prijevoznika ili krivnjom osoba
za ije je radnje i propuste odgovoran prijevoznik, a koji se ne
odnose na plovidbu i rukovanje brodom nego na prijevoznikovu
komercijalnu djelatnost. Komercijalna djelatnost podrazumijeva
prijevoznikovu brigu za teret (slaganje, osiguranje od
pomicanja..)
Prijevoznik e se moi pozivati osim na izriito navedene uzroke i
na svaki drugi uzrok koji nije posljedica njegove krivnje ili
krivnje njegovih osoba. Teret dokaza je na osobi koja se poziva na
to iskljuenje odgovornosti i ona mora dokazati da teta nije nastala
kao posljedica krivnje prijevoznika ili njegovih osoba.
Hamburka pravila uope ne poznaju institut iznimnih
sluajeva.11.Nautika greka!?
Konvencija iz 1924., kao i zakoni koji se na nju oslanjaju,
unosi iznimku od opeg naela odgovornosti za osobe s kojima se
poduzetnik u svom poslovanju slui te iskljuuje prijevoznikovu
odgovornost za radnje i propuste svojih osoba u tzv. nautikoj
djelatnosti posade. Pod nautikom djelatnou se razumijevaju radnje
posade broda u plovidbi i pri rukovanju brodom.
Odredba u Pomorskom zakoniku koja se na to odnosi glasi:
prijevoznik ne odgovara za oteenje, manjak ili gubitak tereta te
zakanjenje u predaji tereta koji su prouzroeni radnjama ili
propustima zapovjednika broda, drugih lanova posade broda i ostalih
prijevoznikovih osoba u plovidbi i pri rukovanju brodom.
Rjeenje Hakih pravila o iskljuenju prijevoznikove odgovornosti
za tete na teretu nastale zbog nautike greke njegovih osoba jedno
je od najspornijih odredaba te konvencije. To je iskljuenje vano za
raspodjelu rizika transporta na sudjelujue strane: brod i
teret.Takvo iskljuenje ne postoji ni u jednoj drugoj grani
prometa.
U konvenciji Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem iz 1978.
(Hamburka pravila) taj izuzetak nije predvien. Prema toj Konvenciji
prijevoznik odgovara i za nautiku djelatnost svojih osoba.
Pojam plovidba obuhvaa djelatnost posade u voenju broda pri
izvrenju ugovora o prijevozu u nautikom smislu. U plovidbenu
aktivnost npr. Spada planiranje plovidbe, odabir najkraeg i
najsigurnijeg puta, raun vremena dolaska u luku... te greke mogu
uzrokovati brojne pomorske nezgode kao npr. Nasukanje, sudar
brodova i sl. Osloboenje od odgovornosti odnosi se na ukrcaj,
rukovanje, slaganje, prijevoz, staranje i iskrcaj robe, a ne i na
druge tete koje mogu nastati.
Pod pojmom rukovanje brodom valja raumijevati djelatnost posade
broda u odnosu na brod sa stajalita njegove sigurnosti i
uinkovitosti u plovidbenoj funkciji to se moe odraziti i na teret.
Time ni u kojem sluaju nisu obuhvaene greke prijevoznika u uvanju
tereta. Ovdje se samo radi o nautikoj djelatnosti prijevoznika.S
obzirom na to prijevoznik nije odgovoran za tetne posljedice greke
u plovidbi i rukovanja brodom osoba s kojima se u svom poslovanju
slui osim ako to nije posebno ugovoreno.
Prijevoznik e biti odgovoran samo ako postoji njegova osobna
krivnja, a za osobnu krivnju prijevoznika dovoljna je i obina
nepanja. Osobnu prijevoznikovu krivnju mora dokazati korisnik
prijevoza.
Osloboenje od odgovornosti za nautiku djelatnost ne odnosi se na
tzv. komercijalnu djelatnost prijevoznika. Pod tim se podrazumijeva
starenje o teretu.
Npr. Ako je do greke dolo zbog greke prijevoznikovih ljudi pri
slaganju tereta ili njegovu osiguranju, takve tete ne potpadaju pod
iskljuenje odgovornosti za nautiku greku.
12.Nagrada za spaavanje!?
Prema YAP 1994.Trokovi spaavanja tretiraju se kao zajednika
havarija ako su uinjeni na zajedniki spas u smislu Pravila A, YAP.
Time se podrazumijeva naknada koja se duguje spaavatelju prema
pomorskom pravu, neovisno o tome je li bila rije o spaavanju na
temelju ugovora o spaavanju ili o spaavanju bez unaprijed
sklopljenog ugovora. U tom pogledu York Antwerpenska pravila sadre
posebno pravilo (Pravilo VI). Smisao je njegova ukljuivanja u ta
pravila da se osigura da sudjelovanje svih sudionika u plaanju
trokova spaavanja, razmjerno vrijednosti njihove imovine na kraju
pomorskog pothvata, u sluaju da neka od stranaka izvri neko plaanje
s naslova spaavanja poduzeto radi zajednikog spasa.Izmjene YAP
2004. Nagrada za spaavanje obraunavati e se na temelju spaenih
vrijednosti, a ne ne temelju doprinoseih vrijednosti u zajedniku
havariju.
13.Pod kojim uvjetima pripada i kako se odmjerava nagrada za
spaavanje!?
Za svako spaavanje broda ili druge imovine (tereta, vozarine,
bunkera i drugih stvari na brodu) koje je imalo koristan ishod
spaavatelju pripada pravina nagrada.
Ako spaavanje nije imalo koristan rezultat, ne postoji ni pravo
na nagradu, osim ako nije drukije ugovoreno.
Pravo na nagradu pripada neovisno o tome je li bio sklopljen
ugovor o spaavanju ili nije, i o kakvoj vrsti spaavanja je rije
oobveznom, spontanom ili ugovornom. Spaavatelj e imati pravo na
nagradu i kada nema korisnog rezultata ako je za tetu kriv brod u
opasnosti.Izuzetak od naela da samo koristan rezultat daje pravo na
nagradu, u ogranienom opsegu priznaje novo pravo spaavanja u
pogledu zatite morskog okolia.
Zakon i Konvencija iz 1989. ne prave razliku izmeu nagrade i
trokova spaavanja, nego poznaju jedinstven pojam pravina nagrada.
To znai da su u nagradi obuhvaeni trokovi koje spaavatelj ima pri
spaavanju, kao i dodatni iznos u ime nagrade.
Od opeg naela o pravu na nagradu postoje i neki izuzeci. Tako
npr. Nagrada ne pripada za osobne stvari zapovjednika, posade i
putnika namijenjene dnevnoj upotrebi, te ako je teta koju je
spaavatelj svojom krivnjom priinio imovini u opasnosti vea od
vrijednosti spaenih stvari.
Pravo na nagradu moe se ostvariti putem suda. Spaavatelj ima
pomorsko zalono pravo (privilegij) na spaenu imovinu dok mu se ne
plati nagrada ili prui odgovarajue jamstvo za plaanje nagrade za
spaavanje.
Za spaavanje osoba ne duguje se nikakva nagrada. Iznimka je,
kada je u akciji spaavanja sudjelovalo vie spaavatelja od kojih su
neki spasilii samo osobe, a drugi brod ili imovnu.
Vrijednost spaene imovine radi odreivanja visine nagrade za
spaavanje utvruje se u vrijeme i na mjestu gdje je spaavanje
zavreno.
Nagrada za spaavanje moe biti vea od vrijednosti spaene imovine
utvrene u vrijeme i u mjestu gdje je spaavanje zavreno. Pri
utvrivanju vrijednosti spaenih stvari treba uzeti u obzir i iznos
vozarine za spaene stvari. Visina nagrade moe se ugovoriti. A ako
to nije sluaj stranke mogu sporazumno ugovoriti nagradu ili
prepustiti da to pitanje rijei arbitraa. U suprotnom o visini
odluuje sud.Kriteriji propisani Konvencijom i Zakonom na temelju
kojih sud (ili arbitraa) utvruje visinu nagrade. Pri utvrivanju
nagrade za spaavanje uzimaju se u obzir:
a) vrijednost spaenog broda i druge spaene imovine
b) vjetina i napori spaavatelja u sprijeavanju i smanjenju tete
morskom okoliu
c) stupanj uspjeha to ga je spaavatelj postigao
d) narav i stupanj opasnosti
e) vjetina i napori spaavatelja u spaavanju osoba, broda i druge
imovine
f) utroeno vrijeme, trokovi i gubici spaavatelja
g) rizik odgovornosti i drugi rizici kojima su se izloili
spaavatelji ili njihova oprema
h) brzina kojom je usluga pruena
i) dostupnost i uporaba brodova i druge opreme namijenjene
operacijama spaavanja
j) stanje pripravnosti i djelotvornosti opreme spaavatelja te
njena vrijednost
Konvencijom i Pomorskim zakonikom propisani su i tzv. negativni
kriteriji primjenom kojih spaavatelj u cijelosti ili dijelom gubi
pravo na nagradu:
a) spaavatelj se upustio u spaavanje broda ili druge imovine
protiv izriite i razborite zabrane zapovjednika, vlasnika ili
brodara spaavanog broda
b) spaavatelj je svojom krivnjom izazvao potrebu spaavanja ili
je svojom nepanjom oteao spaavanje
c) spaavatelj je pri spaavanju izvrio krau, utaju ili prijevarnu
radnju.
14. Graanska odgovornost za sudar!?
Sudar bodova nije zakonski definiran. Pojam sudar u stvarnom
znaenju podrazumijeva materijalni sraz dvaju ili vie brodova, koji
ima za posljedicu nastanak tete na barem jednom brodu, stvarima ili
osobama na njemu.Imovinski (graanski postupak) nadoknada imovinske
tete od strane broda odgovornog za sudar. Krivnja za sudar,
odgovornost i opseg nadoknade tete mogu se utvrditi putem nagodbe,
pred arbitraom koju su stranke sporazumno odabrale, ili pred
nadlenim sudom. Nagodba je oblik izvansudskog rjeenja spora.
Konanim sporazumom utvruje omjere krivnje, visinu teta i uzajamne
isplate.
Arbitraa moe biti formirana ad hoc od jednog ili vie suglasno
izabranih strunjaka za taj spor ili se stranke mogu obratiti nekoj
stalnoj arbitrai koja uiva njihovo povjerenje. U sporovima iz
sudara najvei ugled ima Arbitraa Komitenta Lloyda u Londonu.
Pomorski sporovi u Hrvatskoj mogu se povjeriti Stalnom izabranom
sudu pri Gospodarskoj komori Hrvatske u Zagrebu. Arbitraa se
redovito ugovara pismeno. Ako ne uspije nagodba ni sporazum
stranaka o arbitrai, jedina mogunost za rjeenje spora je tuba
nadlenom sudu. Prema konvenciji o graanskoj nadlenosti za sudar iz
1952. alternativno su nadleni:
sud u mjestu redovnog boravita ili sjedita tuenog brodara
sud u mjestu u kojem je izvreno privremeno zaustavljanje tuenog
brodara kao mjera sigurnosti za naplatu trabine
sud u mjestu sudara
Tuitelj ima pravo odluiti pred kojim e sudom podnijeti tubu.
Podnoenjem jedne tube odreena je nadlenost, pa se ostale tube ili
protutube moraju podnijeti istom sudu. U pogledu odgovornosti za
sudar ne postoje pretpostavke o krivnji.Trabine za naknadu tete
uzrokovanu sudarom brodova zastarijeva za 2 godine od dana sudara,
mada stranke mogu ugovoriti i dulji zastarni rok.
15. to je zajednika havarija i naela likvidacije (dunika i
vjerovnika masa)!?Prema YAP 1994., in zajednike havarije postoji
samo i jedino onda kada se neka izvanredna rtva ili troak namjerno
i razborito uini ili podnese za zajedniki spas, kako bi se sauvala
od opasnosti imovina koja sudjeluje u zajednikom pomorskom
pothvatu.
Pomorski zakonik definira in zajednike havarije ovako: in
zajednike havarije jest svaki namjeran i razloan izvanredni troak i
svaka namjerna i razlona teta uinjeni, odnosno prouzroeni od
zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamijenjuje, ako su bili
razborito poduzeti radi spaavanja imovinskih vrijednosti sudionika
u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im
prijeti.
Zajednika je havarija ako postoje sljedei uvjeti:
1 - Izvanrednost dogaaja tete i trokovi po naravi i nainu
nastanka moraju biti izvanredni. Element izvanrednosti nije
dovoljan da bi se te havarije priznale kao zajednike. U tu je svrhu
potrebno da postoje i druge pretpostavke.
2 - Namjernost i razboritost ina to je bitan uvjet postojanja
ina zajednike havarije i temeljna karakteristika zajednike
havarije. Sluajno ili neizbjeno nastale tete ne mogu se tretirati
kao zajednike havarije. Odluku o poduzimanju ina zajednike havarije
mora donijeti zapovjednik ili osoba koja ga zamijenjuje. S obzirom
na opravdanost poduzimanja takva ina, odluka mora biti
razborita.
3 - Stvarna opasnost mora postojati stanje opasnosti za
sigurnost imovine ukljuene u zajedniki pomorski pothvat. U trenutku
poduzimanja ina zajednike havarije opasnost ne mora ve nastupiti.
Dovoljno je da ona neposredno prijeti. Opasnost, nadalje, mora biti
znaajna.4 - Zajedniki spas opasnost sudionicima pothvata mora
zajedniki prijetiti. Ako opasnost prijeti imovini samo jednog
sudionika, nisu ispunjene pretpostavke za zajedniku havariju.
Spaavanje samo jednog interesa nema znaenje zajednike havarije. U
zajedniku se havariju posebice ne priznaju tete nastale na okoliu
ili kao posljedica istjecanja ili isputanja oneiavajuih tvari iz
imovine obuhvaene zajednikim pomorskim pothvatom.
Koristan rezultat poduzimanja ina zajednike havarije ocijenjuje
se na zavretku pomorskog pothvata.
Kriterij zajednikog spasa pretpostavlja da postoji zajedniki
pomorski pothvat, tj. da su najmanje dva interesa ukljuena u
pomorski pothvat.
Ako pomorska nezgoda udovoljava svim navedenim uvjetima da bi se
tretirala kao zajednika havarija, u zajedniku e se havariju
priznati samo oni gubici, tete i trokovi koji su izravna posljedica
ina zajednike havarije.
Likvidacija zajednike havarije
inom zajednike formira se imovinskopravni odnos meu sudionicima
pomorskog pothvata, u okviru kojeg oni mogu imati ulogu dunika i
vjerovnika.Da bi se mogao utvrditi doprinos svakog sudionika u
zajedniku havariju, odnosno njihovo potraivanje iz zajednike
havarije, potrebno je prethodno utvrditi:
koji se iznosi priznaju u zajedniku havariju
na temelju kojih se vrijednosti pridonosi rtvama i trokovima
zajednike havarije
drugim rijeima potrebno je utvrditi dvije novane mase, jednu
koja potrauje iz zajednike havarije i drugu koja duguje u zajedniku
havariju. Prva je vjerovnika, a druga dunika masa.
Temeljno je naelo da se sudjelovanje pojedinih sudionika
pomorskog pothvata u snoenju teta i trokova zajednike havarije
utvruje razmjerno vrijednosti njihove imovine koja ulazi u
vjerovnoku i duniku masu. Vrijednost te imovine utvruje se u
vrijeme i u luci gdje se zavrava zajedniki pothvat.
Duniku masu ini:1 - inom zajednike havarije spaena imovina
2 - vrijednost rtvovane imovine
3 - svota za koju je smanjena vrijednost namjerno oteene
imovine
Stvari koje ne ulaze u duniku masu:
- predmeti za osobnu upotrebu posade broda
- prtljaga putnika za koju nije izdana prtljanica ili
teretnica
- potanske poiljke
- privatna motorna vozila putnikaVjerovniku masu ini:
1. inom zajednike havarije rtvovana vrijednost
2. svota za koju je smanjena vrijednost namjerno oteene
imovine
3. trokovi koji se smatraju zajednikom havarijom
4. trokovi likvidacije zajednike havarije
Stvari koje ne ulaze u vjerovniku masu:
1) gubitak ili teta na izbaenom teretu koji nije smjeten na brod
u skladu s priznatim obiajima.
2) Gubitak ili teta prouzroeni dobrima ukrcanim bez znanja
brodara, ali ako su takva dobra spaena, obvezna su na doprinos
3) Gubitak ili teta na teretu koji je namjerno pogreno oznaen,
ali ako je takav teret spaen biti e obvezan na doprinos
Postoji i pravilo prema kojem u duniku masu ulazi i vrijednost
vjerovnike mase, tj. iznos koji se priznaje kao zajednika
havarija.
Postupak likvidacije zajednike havarije provodi likvidator.
Likvidator mora biti osoba osposobljena i ovlatena za provoenje
postupka likvidacije zajednike havarije.Postotak doprinosa (PD)
izraunava se pomou omjera VM i DM:
VM : DM = PD : 100
PD iskazuje koliki postotak svih vrijednosti u DM treba izdvojit
da bi se namirile sve trabine koje imaju karakter zajednike
havarije.
Havarijska obveznica pravni akt kojim s jedne strane primatelj
tereta ili vie njih preuzimju izriitu obvezu plaanje+a svog dijela
doprinosa u zajedniku havariju, dok se brodar preutno obvezuje
predati odmah teret. Potpisuje je samo primatelj, jer brodar svoju
obvezu izvrava neposredno nakon toga.
Struni dokument o zajednikoj havariji i rasporeivanju obveza meu
sudionicima pothvata zove se likvidacija ili dispaa zajednike
havarije, sadri ove dijelove:
1 - Prikaz dogaaja i isprava u kojem likvidator saeto izlae
injenice o dogaaju. Za izvor slue podaci brodskog dnevnika, iz
prijave pomorske nezgode i nalaza razliitih vjetaka.
2 - Pravna razmatranja likvidatora sadre osvrt na propise koji
se trebaju primijeniti.
3 - Vjerivnika masa
4 - Dunika masa
5 - Postotak doprinosa
6 - Iznos doprinosa svakog sudionika i zavrna bilanca znae
primjenu postotka doprinosa na pojedinane vrijednosti, uz
utvrivanje ostatka dugovanja nad potraivanjima ili obratno.
Potraivanje iz zajednike havarije ZASTARIJEVA nakon proteka 1
godine od dana kada je brod stigao u luku zavretka pothvata u
kojemu je izvrena zajednika havarija. Tijek zastare prekida se od
dana kada je imenovan likvidator, pa do onda kada je konana diobna
osnova sastavljena.
PEKINKA PRAVILA 1975. meunarodno ujednaenje i maksimalno
pojednostavljivanje likvidacije, primjenjuju se jedino ako ih
nacionalna udruenja prihvate, odnosno ako se zainteresirane strane
o tome usuglase.16. to su institutske klauzule i za kakve vrste
osiguranja postoje!?Institutske klauzule za osiguranje robe mogu se
prema namjeni podijeliti na ope i posebne. Posebne klauzule
namijenjene su za osiguranje pojedinih vrsta roba.Postoje ope
klauzule za osiguranje pomorskih rizika, a posebne za osiguranje
ratnih rizika i rizika trajka.
Za osiguranje pomorskih (transportnih) rizika postoje tre
cjelovite zbirke institutskih klauzula:
Institute Cargo Clauses (A)
Institute Cargo Clauses (B)
Institute Cargo Clauses (C)
Te su klauzule donesene 1982. Godine. Za osiguranje ratnih
rizika postoje Institute War Clauses (Cargo), a za osiguranje
rizika trajka Institute Strikes Clauses (Carogo).
Klauzula (A) primjenjuje all risks metodu, dok su klauzulama (B)
i (C) osigurani rizici odreeni metodom nabrojenih rizika.
U praksi naeg osiguranja Institutske klauzule primjenjuju se uz
police naig osiguranja.
Institutske klauzule pruaju osiguranje od skladita do skladita.
Roba je osigurana ne samo za vrijeme pomorskog prijevoza, nego i za
vrijeme prijevoza kopnom koji prethodi ili slijedi pomorskom
prijevozu, kao i dok se prije, u tijeku ili poslije prijevoza
brodom nalazi u skladitima ili dr. mjestima. Na taj nain premda
predstavljaju uvjete pomorskog osiguranja, intitutske klauzule
imaju znaajke uvjeta transportnog osiguranja.
Institutske klauzule za osiguranje pomorskih rizika pod naslovom
Osigurani rizici sadre tri klauzule:a) klauzulu o osiguranim
rizicima
b) klauzulu o zajednikoj havariji
c) klauzulu o sudaru uslije obostrane krivnje
Prema institutskoj klauzuli (A) osigurani su svi rizici gubitka
ili oteenja osiguranog predmeta, osim onih izriito iskljuenih iz
osiguranja.
Prema institutskoj klauzuli (B) osigurani su:
a) gubitak ili oteenje osiguranog predmeta koji se razborito moe
pripisati:
poaru ili eksploziji
nasukanju, naslanjanju na dno, potonuu ili prevrnuu broda ili
drugog plovila
prevrnuu ili iskliznuu kopnenog vozila
sudaru ili udaru broda, drugog plovila ili vozila s bilo kojim
vanjskim predmetom osim s vodom
iskrcaju tereta u skloninoj luci
potresu, vulkanskoj erupciji ili udaru groma
b) gubitak ili oteenje osiguranog predmeta nastali zbog
rtvovanja u zajednikoj havariji
izbacivanju tereta u more ili otplavljenja
prodora morske, jezerske ili rijene vode u brod, drugo plovilo,
spremite, vozilo, kontejner ili mjesto uskladitenja
c) potpuni gubitak svakog koleta nastao padom u more ili padom
za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja s broda ili drugog plovilaPrema
institutskoj klauzuli (C) osigurani su:
a) gubitak ili oteenje osiguranog predmeta koji se razborito moe
pripisati:
Poaru ili eksploziji
Nasukanju, naslanjenju na dno, potonuu ili prevrnuu broda ili
drugog plovila
Prevrnuu ili iskliznuu kopnenog vozila
Sudaru ili udaru broda, drugog plovila ili vozila s bilo kojim
vanjskim predmetom osim s vodom
Iskrcaju tereta u skloninoj luci
b) Gubitak ili oteenje osiguranog predmeta nastali zbog:
rtvovanja u zajednikoj havariji
Izbacivanja tereta u more
Postoje i neke klauzule o tetama iskljuenim iz osiguranja kao to
su:
Opa klauzula o tetama iskljuenim iz osiguranja
Klauzula o iskljuenim tetama zbog nesposobnosti broda za
plovidbu
Klauzula o iskljuenju ratnog rizila
Klauzula o iskljuenju rizika trajka
Klauzulom za osiguranje ratnih rizika pokrivene su samo tete
koje su posljedica ratnog ina. Mora postojati ratno stanje. Nisu
pokriveni politiki rizici.
Klauzulom za osiguranje rizika trajka su pokriveni samo fiziki
gubici ili oteenja osiguranog predmeta, a ne i posljedini gubici
nastali osiguraniku zbog nastupa rizika trajka.
Ovdje nalazimo jo i osiguranje brodova prema institutskim
klauzulama. Prve su donesene 1888. godine.1995. godina, Za
osiguranje pomorskih rizika postoje ove cjelovite zbirke
klauzula:
a) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme
b) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme sueno pokrie
c) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme ue pokrie
d) Za osiguranje brodova na odreeno vrijeme samo za potpuni
gubitak
e) Za osiguranje brodova na putovanje
f) Za osiguranje brodova na putovanje ue pokrie
Osiguranje brodova prema Institute Time Clauses Hulls
(1983).
Osiguranje na puno pokrie
Osigurani rizici
Odredbe o osiguranim rizicima sadrane su u dvije klauzule:
a) Perils Clause i
b) Pollution Hazard Clause
U Perils Clause svi su osigurani rizici podijeljeni u dvije
grupe. Osnovna je razlika izmeu tih dviju grupa rizika u tome to je
pokrie rizika druge grupe uvjetovano time da teta nije nastala kao
posljedica propusta dune panje na strani osiguranika.U prvu se
grupu ubrajaju gubici ili oteenja osiguranog broda koja su nastala
zbog:
Opasnosti od mora, rijeka, jezera ili drugih plovnih puteva
Poara, eksplozije
Nasilne krae od strane osoba izvan osiguranog broda
Izbacivanja u more...
U drugu gupu se ubrajaju gubici ili oteenja osiguranog broda
koji su nastali zbog:
Nezgoda prilikom ukrcaja, iskrcaja ili premjetanja tereta
Prsnua kotliva, loma osovina ili neke skrivene mane u strojevima
ili trupu broda
Nepane zapovijednika, asnika posade ili peljara..
Pollution Hazard Clouse proiruje osiguranje tako da obuhvaa
gubitak ili oteenje broda ako je:
Gubitak ili oteenje broda uzrokovano postupkom organna dravne
uprave u sprijeavanju nastanka ili smanjenju rizika oneienja
Rizik oneienja neposredna posljedica oteenja broda za koje je
osiguratelj u obvezi prema ugovoru o osiguranju broda
Intitutskih klauzulama za osguranje brodova na vrije izriito su
iz osiguranja iskljueni ratni rizici, rizici trajka, zlonamjerni
postupci s politikim pobudama i nuklearni rizici. Ti su rizici
osigurani institutskim klauzulama za osiguranje ratnih rizika i
rizika trajka.18