I. OPE ODREDBEPredmet Zakonalanak 1.Ovim se Zakonom ureuju:
naela zatite okolia u okviru koncepta odrivog razvitka, zatita
sastavnica okolia i zatita okolia od utjecaja optereenja, subjekti
zatite okolia, dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia,
instrumenti zatite okolia, praenje stanja u okoliu, informacijski
sustav zatite okolia, osiguranje pristupa informacijama o okoliu,
sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na
pristup pravosuu, odgovornost za tetu u okoliu, financiranje i
instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski
nadzor, te druga pitanja s tim u vezi.lanak 2.(1) Ovim se Zakonom u
pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive:1.
Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca
2011. o procjeni uinaka odreenih javnih i privatnih projekata na
okoli (kodifikacija) (Tekst znaajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);2.
Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. svibnja
2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi odreenih
planova i programa koji se odnose na okoli i o izmjeni direktiva
Vijea 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i
pristup pravosuu (SL L 156, 25.6.2003);3. Direktiva 2001/42/EZ
Europskog parlamenta i Vijea od 27. lipnja 2001. o procjeni uinaka
pojedinih planova i programa na okoli (SL L 197, 21.7. 2001.);4.
Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijea od 24. studenoga
2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprjeavanje i kontrola
oneienja) (preinaena) (tekst znaajan za EGP) (SL L 334,
17.12.2010.);5. Direktiva Vijea 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o
kontroli opasnosti od tekih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (SL L
10, 14.1.1997.);6. Direktiva 2003/105/EZ Europskog parlamenta i
Vijea od 16. prosinca 2003. koja mijenja Direktivu Vijea 96/82/EZ
od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje
ukljuuju opasne tvari (SL L 345, 31.12.2003.);7. Direktiva
2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja 2003. o
javnom pristupu informacijama o okoliu i stavljanju izvan snage
Direktive Vijea 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);8. Direktiva
2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. travnja 2004. o
odgovornosti za okoli u pogledu sprjeavanja i otklanjanja tete na
okoliu (SL L 143, 30.4.2004.);9. Direktiva 2008/56/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za
djelovanje Zajednice u podruju politike morskog okolia (Okvirna
direktiva o morskoj strategiji) (Tekst znaajan za EGP) (SL L 164,
25.6.2008.);10. Direktiva Komisije 2001/116/EZ od 20. prosinca
2001. o prilagodbi tehnikom napretku Direktive Vijea 70/156/EEZ o
pribliavanju zakona zemalja lanica koji se odnose na homologaciju
motornih vozila i njihovih prikolica (Tekst znaajan za EGP) (SL L
18, 21.01.2002.);11. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i
Vijea od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potroae o
ekonominosti potronje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom
novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);(2) Ovim se Zakonom
utvruje okvir za provedbu sljedeih akata Europske unije:1. Uredbe
(EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenoga
2009. o znaku zatite okolia EU (Tekst znaajan za EGP) (SL L 108,
29.4.2010.);2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i
Vijea od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju
organizacija u sustavu upravljanja okoliem i neovisnog ocjenjivanja
Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001
i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342,
22.12.2009.);3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i
Vijea o uspostavljanju Europskoga registra isputanja i prijenosa
zagaivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijea 91/689/EZ
(Tekst znaajan za EGP) (SL L 33, 4.2.2006.);4. Uredbe (EZ) br.
401/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o
Europskoj agenciji za okoli i Europskoj informacijskoj i
promatrakoj mrei za okoli (kodifikacija) (SL L 126,
21.5.2009.).lanak 3.(1) Zatitom okolia osigurava se cjelovito
ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioraznolikosti i krajobrazne
raznolikosti te georaznolikosti, racionalno koritenje prirodnih
dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet
zdravog ivota i temelj koncepta odrivog razvitka.(2) Okoli je dobro
od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Drava) i ima
njezinu osobitu zatitu.(3) Zahvatima u okoli smije se utjecati na
kakvou ivljenja, zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svijet u
okvirima odrivog razvitka.(4) Cjelovito upravljanje zatitom okolia
provodi se na nain da se ostvari odrivi razvitak sukladno ovom
Zakonu i posebnim propisima.Pojanjenje pojmovalanak 4.(1) Pojmovi
koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:1.
Cjelovito upravljanje zatitom okoliaje skup povezanih i usklaenih
odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zatite
okolia, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli te poboljavanje
i ostvarivanje uinkovite zatite okolia,2. Domino efektje niz
povezanih uinaka koji zbog meusobnog razmjetaja i blizine
postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i
koliina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima poveavaju
mogunost izbijanja velike nesree ili pogoravaju posljedice nastale
nesree,3. Dozvole prema posebnim propisimasu dozvole za rad, u
pisanom obliku, itavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili
postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje otpada ili
postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a
koje se izdaju temeljem nadlenosti za posebnu sastavnicu okolia ili
za posebnu djelatnost u vezi s okoliem,4. Ekoloka mreaje sustav
meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja,
koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose
ouvanju prirodne ravnotee i bioraznolikosti; utvruje se prema
posebnom propisu iz podruja zatite prirode,5. Emisijaje isputanje
ili istjecanje tvari, ukljuujui radioaktivne tvari i genetski
modificirane organizme, u tekuem, plinovitom ili vrstom agregatnom
stanju, i/ili isputanje topline, buke, vibracije iz stacionarnih
ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te isputanje
svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoli, nastalo kao
rezultat ovjekovih djelatnosti, kao i mikrobioloko oneiivanje
okolia,6. Granina vrijednost emisijeje propisana ili odreena
vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim
pokazateljima, izraena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog
razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili
tijekom vie vremenskih razdoblja ne smije biti prekoraena,7.
Imisijaje koncentracija tvari na odreenom mjestu i u odreenom
vremenu u okoliu,8. Industrijska nesreaje dogaaj koji je posljedica
nekontroliranog slijeda dogaanja u tijeku neke radnje ili
aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe
proizvoda, skladitenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja
otpada,9. Industrijska emisijaje isputanje ili istjecanje tvari,
isputanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili
difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,10. Informacija o
okoliuje svaka informacija u pisanom, vizualnom, slunom,
elektronikom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na
okoli, njegove sastavnice i optereenja, a posebice o optereivanju
okolia: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i
krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj batini, prirodnim
pojavama, stanju sastavnica okolia, postupcima tijela javne vlasti
koji se odnose na donoenje propisa, opih i pojedinanih akata u vezi
sa zatitom okolia, i/ili koji se odnose na donoenje strategija,
planova, programa i izvjea o okoliu, sastavnicama okolia i
optereenjima, te informacija o uinkovitosti provedbe strategija,
planova, programa i mjera, stanju i mjerama i nainima odravanja
projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli
utjecati na oneiivanje okolia i sastavnica okolia, odnosno koji bi
mogli utjecati na s okoliem povezana optereenja i/ili postupke,11.
Informacije pohranjene kod tijela javne vlastisu informacije o
okoliu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela
sama proizvela ili zaprimila,12. Informacije tijela javne vlasti
pohranjene kod drugihsu informacije o okoliu koje uvaju osobe
ovlatenici u ime tijela javne vlasti,13. Integralno upravljanje
obalnim podrujemje dinamiki proces odrivog upravljanja i koritenja
obalnih podruja, uzimajui istodobno u obzir krhkost obalnih
ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i koritenja,
njihovo meusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih
aktivnosti i koritenja i njihov utjecaj na morske i kopnene
dijelove,14. Izbjegnuta nesreaje neplanirani dogaaj koji je unutar
postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za ozljedu i/ili
bolest ljudi, oteenje materijalnih dobara ili ugroavanje okolia ali
je isto izbjegnuto,15. Izvancestovni pokretni strojje svaki
pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili
bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i
u kojemu je ugraen motor s unutarnjim izgaranjem,16. Javni
interesje interes u pitanjima zatite okolia koji iskazuje Drava,
ili jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave
sukladno svojem statutu,17. Javnostje jedna ili vie fizikih ili
pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno
posebnim propisima i praksi,18. Kakvoa okoliaje stanje okolia i/ili
sastavnica okolia, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava
i/ili ljudskog djelovanja, izraeno morfolokim, fizikalnim,
kemijskim, biolokim, estetskim i drugim pokazateljima,19.
Kompenzacijski uvjetisu mjere koje se odreuju radi osiguranja ope
povezanosti (koherentnosti) ekoloke mree, a utvruju se prema
posebnom propisu.20. Krajobrazje odreeno podruje vieno ljudskim
okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i
ljudskih imbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu ovjekovog
okruenja, izraz raznolikosti zajednike kulturne i prirodne batine
te temelj identiteta podruja,21. Tehnike zatite okolia(krae:
tehnike) su mjere zatite okolia koje se propisuju u postupku
utvrivanja okoline dozvole kroz utvrivanje najboljih raspoloivih
tehnika za postrojenje, a ukljuuju i tehnologiju te nain na koji se
tehnologija planira, gradi, odrava, koristi i uklanja,22. Morski
ekosustavisu podruja oceanskog prostora koja ukljuuju obalna
podruja od rijenih ua (estuarija) i granica morskih struja uz obalu
do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta podruja
obiljeava osebujna produktivnost i trofike, batimetrijske i
hidrografske karakteristike podruja,23. Morski okolije ivotni
prostor organizama i njihovih zajednica koji je odreen
karakteristinim fizikim, kemijskim i biolokim znaajkama, a obuhvaa:
podruja otvorenog mora, rijena ua (estuarije) te morska obalna
podruja ukljuujui unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko
dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom
Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje
suverena prava i jurisdikciju,24. Nacionalna lista pokazatelja
(NLP)jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja
okolia kojima se za pojedino tematsko podruje na temelju
nacionalnih, te propisa Europske unije i meunarodnih propisa navodi
izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka,
definira metoda izrauna i nain prikaza podataka, obveze izvjeivanja
i dostupnost podataka,25. Najbolje raspoloive tehnike (u daljnjem
tekstu: NRT)su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih
naina rada, to pokazuje kolika je praktina primjenjivost pojedinih
tehnika kao osnova za granine vrijednosti emisije i ostale uvjete
dozvole koji su osmiljeni kako bi sprijeili i, gdje to nije
izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoli u cijelosti:tehnike
oznaavaju i tehnologiju koja se koristi i nain na koji se
postrojenje projektira, gradi, odrava, koristi i stavlja izvan
upotrebe;raspoloive tehnike oznaavaju tehnike koje su razvijene u
opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajuem industrijskom
sektoru, pod ekonomski i tehniki odrivim uvjetima, vodei rauna o
trokovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike koritene ili
proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoloive
po prihvatljivim uvjetima;najbolje podrazumijeva najuinkovitije u
postizanju visoke ope razine zatite okolia u cijelosti;26. Nositelj
zahvataje podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene
utjecaja na okoli, za utvrivanje sadraja studije o utjecaju na
okoli ili za procjenu utjecaja na okoli,27. Obalno podruje moraje
geomorfoloko podruje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala),
ukljuujui ui obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se
meusobno djelovanje izmeu morskih i kopnenih dijelova odvija u
obliku sloenih ekolokih sustava koji ine biotske i abiotske
komponente, ivotni prostor za ljudske zajednice i njihove
drutvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog podruja
ukljuuje podruje odreeno vanjskom granicom teritorijalnog mora
Republike Hrvatske dok granicu obalnog podruja u smjeru kopna ini
granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne
samouprave iji dio teritorija zahvaa kopneni dio zatienog obalnog
podruja od 1000 m,28. Ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreuje
postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata,
samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve
ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree,29. Odrivi razvitakje
razvitak drutva, koji kao temeljne kriterije ukljuuje ekoloku,
gospodarsku i socio-kulturnu odrivost, i koji s ciljem unaprjeenja
kvalitete ivota i zadovoljavanja potreba dananjeg narataja uvaava
iste mogunosti zadovoljavanja potreba iduih narataja, te omoguuje
dugorono ouvanje kakvoe okolia, georaznolikosti, bioraznolikosti te
krajobraza,30. Okolije prirodno i svako drugo okruenje organizama i
njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka koje omoguuje njihovo
postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina
kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna batina kao
dio okruenja koje je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i
ukupnosti uzajamnog djelovanja,31. Okolina dozvolaje dozvola za rad
postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog
postupka utvrivanja mjera zatite okolia kako je propisano odredbama
ovoga Zakona,32. Oneiavanje morskog okoliaznai ovjekovo izravno ili
neizravno unoenje tvari ili energije u morski okoli, koje uzrokuje
ili moe prouzroiti pogubne posljedice na uvjete ivota biljnog i
ivotinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno openito
ugroziti uvjete ivota u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te moe
ometati pomorske djelatnosti, ukljuujui ribolov i druge zakonite
uporabe mora i podmorja, izazvati pogoranje uporabne kakvoe morske
vode i umanjenje privlanosti morskog okolia,33. Oneiivaje svaka
fizika i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem,
ili proputanjem djelovanja uzrokuje oneiavanje okolia,34.
Oneiavanje okoliaje promjena stanja okolia uslijed nedozvoljene
emisije i/ili drugog tetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog
djelovanja, ili utjecaja zahvata koji moe promijeniti kakvou
okolia,35. Oneienjeje izravno ili neizravno unoenje, kao posljedica
ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu
ili zemlju, to moe biti tetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu
okolia, moe dovesti do oteenja materijalne imovine ili naruiti ili
umanjiti vrijednost i ostale legitimne naine koritenja okolia36.
Oneiujua tvarje tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava,
koliine i unoenja u okoli, odnosno u pojedine sastavnice okolia,
mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili ivotinjski
svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,37. Opasna
tvarje posebnim propisom odreena tvar, mjeavina ili pripravak, koji
je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod
ostatak ili meu proizvod, ukljuujui i one tvari za koje se moe
pretpostaviti da mogu nastati u sluaju nesree, a koje mogu imati
tetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i
okoli,38. Opasnostje bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u
kojima se ta tvar moe zatei, a kojima se moe ugroziti ljudsko
zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli,39. Opa obvezujua
pravilasu pravila koja sadre granine vrijednosti emisije ili druge
mjere i tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi
se pomou njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okoline
dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,40. Operaterje pravna
ili fizika osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili
nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog
odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, ukljuujui
upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja za izgaranje,
postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada
u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast
donoenja ekonomskih odluka o tehnikom funkcioniranju
postrojenja,41. Optereenja suemisije tvari i njihovih pripravaka,
fizikalni i bioloki initelji (energija, buka, toplina, svjetlost i
dr.) te djelatnosti koje ugroavaju ili bi mogle ugroavati
sastavnice okolia,42. Optereivanje okoliaje svaki zahvat ili
posljedica utjecaja zahvata u okoli, ili utjecaj na okoli odreene
aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, moe
izazvati ili je mogla izazvati oneiavanje okolia, smanjenje kakvoe
okolia, tetu u okoliu, rizik po okoli ili koritenje okolia,43.
Ovlatenikje pravna ili fizika osoba koja posjeduje suglasnost za
obavljanje strunih poslova iz podruja zatite okolia,44. Podruje
postrojenjaoznaava cijelo podruje koje je pod kontrolom operatera i
u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili vie postrojenja,
ukljuujui zajedniku ili s njima povezanu infrastrukturu ili
djelatnosti,45. Pogonu smislu ovoga zakona je posebna jedinica
unutar postrojenja ili pogon kako se odreuje prema provedbenim
propisima ovoga zakona,46. Postrojenjeu smislu ovoga zakona je
nepokretna tehnika jedinica u kojoj se odvija jedna ili vie
djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona,
kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji
koja je tehniki povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi
mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog
oneienja, ili kako se odreuje prema provedbenim propisima ovoga
zakona,47. Postrojenje za izgaranjeje svaki tehniki ureaj u kojem
goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj nain dobivena
toplina,48. Postrojenje za spaljivanje otpadaje nepokretna ili
pokretna tehnika jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi
otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem
spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske
obrade kao to su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se
tvari nastale obradom kasnije spaljuju,49. Postrojenje za
suspaljivanje otpadaje nepokretna ili pokretna tehnika jedinica
kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja
koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad
termiki obrauje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja
oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao to
su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale
obradom kasnije spaljuju,50. Postojee postrojenjeje postrojenje
koje je u radu, ukljuujui i probni rad, ili je bilo u radu te ima
mogunost ponovnog pokretanja rada, neovisno od toga ima li ili ne
okolinu dozvolu, ili kako se drugaije odreuje prema provedbenim
propisima, a koje je izgraeno na temelju akta kojim se odobrava
gradnja prema posebnom propisu,51. Podruje utjecajaje podruje na
kojem se prostire znaajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da je
uzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postojeim ili
planiranim zahvatima u okoli,52. Praenje stanja okolia
(monitoring)je niz aktivnosti koje ukljuuju uzorkovanje,
ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praenje prirodnih
i drugih pojava u okoliu u svrhu zatite okolia,53. Pravo na pristup
pravosuuje pravo na izjavljivanje albe nadlenom tijelu, odnosno
pravo na podnoenje tube nadlenom sudu, koje se ovim Zakonom, uz
propisane uvjete, utvruje osobama graanima, drugim fizikim te
pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi
ostvarivanja prava na zdrav ivot i odriv okoli i u svrhu zatite
okolia i pojedinih sastavnica okolia i zatite od tetnog utjecaja
optereenja,54. Prijetea opasnost od teteje dovoljna vjerojatnost da
se u bliskoj budunosti moe dogoditi teta u okoliu,55. Prirodna
pojavaje fizikalno kemijski proces, zraenje, geoloka pojava,
hidrografski i bioloki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge
prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utjeu na promjene okolia,56.
Prirodno dobroje dio prirode koje je iskljuivo ili istodobno
prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost,57.
Promjena u radu postrojenjajest promjena u naravi i/ili
funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja
i/ili zaposlenika tvrtke ili proirenje postrojenja, koji mogu biti
od utjecaja na okoli,58. Razine emisije povezane s najboljim
raspoloivim tehnikamasu razine industrijskih emisija koje su
postignute u normalnim uvjetima rada koristei najbolju raspoloivu
tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloivih tehnika, kako je
opisano u zakljucima o NRT-u, izraeno kao prosjek tijekom zadanog
vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,59.
Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama (u daljnjem
tekstu: RDNRT)je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka
koju organizira Europska komisija izmeu drava lanica, predmetnih
industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zatitu okolia
i Komisije, sastavljen za utvrene djelatnosti. Ovaj dokument
posebno opisuje primijenjene tehnike, sadanje razine emisija i
potronje, tehnike koje su razmatrane kod odreivanja najboljih
raspoloivih tehnika, kao i zakljuke o referentnom dokumentu o NRT-u
i bilo koje tehnike u nastajanju, vodei posebno rauna o kriterijima
propisanim posebnim propisom,60. Rizik po okolije veliina koja se
mjeri vjerojatnou pojavljivanja dogaaja i potencijalom tete za
okoli koji taj dogaaj moe uzrokovati,61. Sanacijaje skup propisanih
mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomjeta stanje
okolia koje je bilo prije nastanka tete, odnosno oneienja
okolia,62. Sastavnice okoliasu: zrak, vode, more, tlo, krajobraz,
biljni i ivotinjski svijet te zemljina kamena kora,63. Standard
kakvoe okoliaje skup zahtjeva koje odreeni okoli ili njegov
pojedini dio moraju ispuniti u odreenom roku, kako je utvreno
aktima Europske unije,64. Stanje morskog okoliaje sveukupno stanje
okolia u morskim vodama uzimajui u obzir strukturu, funkcije i
procese sastavnica morskog okolia zajedno s prirodnim
fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizikim,
kemijskim i biolokim uvjetima ukljuujui one koji su rezultat
ljudske aktivnosti,65. Strategija, plan i programje dokument koji
je podloan pripremi i/ili usvajanju na dravnoj, podrunoj
(regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za
donoenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure
Vlade Republike Hrvatske te koji je ureen zakonom ili provedbenim
propisom zakona, ukljuujui i strategije, planove i programe o
izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one
koji se financiraju sredstvima Europske unije,66. Struna osoba
ovlatenikaje fizika osoba u svojstvu radnika ovlatenika koja
obavlja strune poslove zatite okolia u ulozi voditelja poslova ili
strunog suradnika,67. teta u okoliuje svaka teta nanesena:zatienim
biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stanitima te
krajobraznim strukturama prema posebnom propisu, a koja ima bitan
nepovoljan utjecaj na postizanje ili odravanje povoljnog stanja
vrste ili staninog tipa i kakvoe krajobraza. Bitnost nepovoljnog
utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajui u
obzir mjerila propisana posebnom propisom,vodama, a koja ima bitan
negativan utjecaj na stanje voda: ekoloko, kemijsko i/ili
koliinsko, u skladu s posebnim propisima,moru, a koja ima bitan
negativan utjecaj na ouvanje i postizanje dobrog ekolokog stanja
mora sukladno posebnim propisima,tlu, ije oneienje, odnosno oteenje
je dovelo do rizika za njegove ekoloke funkcije i zdravlje ljudi, u
skladu s posebnim propisima,zemljinoj kamenoj kori ije oneienje,
odnosno oteenje je dovelo do rizika za njene ekoloke funkcije i
zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,68. teta u smislu
odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoliuznai mjerljiv tetni uinak,
odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan
mjerljivi poremeaj u funkcioniranju prirodnih dobara,69. tetna
tvarje tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli, s dokazanim
akutnim i kroninim toksinim uincima, vrlo nadraujua, kancerogena,
mutagena, nagrizajua, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u
odreenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,70. Tloje
gornji sloj Zemljine kore, smjeten izmeu kamene podloge i povrine.
Tlo se sastoji od estica minerala, organske tvari, vode, zraka i
ivih organizama,71. Tvarisu kemijski elementi i njihovi spojevi u
prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, ukljuujui i
dodatke (aditive) koji su nuni za odravanje njihove stabilnosti te
neistoe koje proizlaze iz proizvodnog postupka ukljuujui
radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i
genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se
odnose na okolinu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi
spojevi, osim:radioaktivnih tvari odreenih posebnim propisom kojim
se utvruju osnovne sigurnosne norme za zatitu zdravlja radnika i
ire javnosti od opasnosti od ionizirajueg zraenja;genetski
modificiranih mikroorganizama koji su odreeni posebnim propisom o
kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih
mikroorganizama;genetski modificiranih organizama koji su odreeni
posebnim propisom kojim se ureuje namjerno isputanje genetski
modificiranih organizama u okoli,72. Tehnika u nastajanjuje nova
tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno
razvije, mogla pruiti viu opu razinu zatite okolia ili barem
jednaku razinu zatite okolia, uz vee utede trokova od postojeih
najboljih raspoloivih tehnika,73. Temeljno izvjeeje izvjee o stanju
tla i podzemnih voda koje su oneiene opasnim tvarima povezanim s
djelatnou operatera,74. Tijelo javne vlastije tijelo dravne vlasti,
tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne
osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s
okoliem,75. Uinci industrijske i velike nesreesu sve neposredne ili
posredne, trenutane ili odgoene nepovoljne posljedice izazvane tim
nesreama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli,76.
Ureajje oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva:
strojeve, orua/alate, elektrine provodnike, cjevovode, eljeznike
kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, ukljuujui i
skladita te brane i sl. to je nuno za obavljanje djelatnosti
operatera,77. Velika nesreaje dogaaj, odnosno nekontrolirana pojava
izazvana velikom emisijom, poarom ili eksplozijom i sl., koji su
uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaanja tijekom djelovanja u
postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vie tih
opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed dogaaja,
odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu trenutanu ili
odgoenu naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna
dobra i/ili okoli, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja,78.
Veliki gradje jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se
ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava,79. Verifikacijaje
standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, tonost i
vjerodostojnost izvjea o emisijama u okoli te njegova usklaenost s
propisanim uputama o praenju i izvjeivanju,80. Zahvat u okolije
privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na
okoli, za koje je potrebno ishoditi odgovarajue odobrenje za
realizaciju,81. Zakljuci o NRT-usu dokumenti koji sadre dijelove
referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zakljuci o
najboljim raspoloivim tehnikama, opis najboljih raspoloivih
tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine
emisija povezanih s najboljim raspoloivim tehnikama, povezano
praenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potronje i
prema potrebi odgovarajue mjere za oporavak lokacije,82.
Zainteresirana javnostje javnost na koju utjee ili bi moglo
utjecati odluivanje o okoliu, ili ima interes u odluivanju o
okoliu; udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite
okolia i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat e
zainteresiranima,83. Zatita okoliaje skup odgovarajuih aktivnosti i
mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje
nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanje i/ili
otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije
nastanka tete,84. Zdravstvena ekologijaje znanstveno struna
disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su
uvjetovani imbenicima okolia; to je i teorija i praksa praenja,
dranja pod kontrolom te sprjeavanja negativnog djelovanja na
zdravlje tetnih imbenika okolia,85. Znaajna promjenaje svaki zahvat
i/ili njegova izmjena, ukljuujui promjenu prirode rada i/ili
funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, postrojenja za
izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za
suspaljivanje otpada koja prema miljenju nadlenih tijela moe imati
znaajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na
okoli.(2)Ministarstvoje u ovom Zakonu ministarstvo nadleno za
zatitu okolia i prirode, a ministar je ministar nadlean za zatitu
okolia i prirode.(3)Nadleno upravno tijeloje tijelo upanije, Grada
Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadlenostima ureenim
ovim Zakonom, obavlja poslove u podruju zatite okolia.(4)Tijelo
i/ili osoba odreena posebnim propisomje tijelo dravne uprave i/ili
pravna osoba s javnim ovlastima, odreeni posebnim propisima, koji
na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i
potvrdama sudjeluju u postupcima: strateke procjene i ocjene o
potrebi strateke procjene; procjene utjecaja zahvata na okoli,
ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli i izdavanja
upute o sadraju studije o utjecaju zahvata na okoli, te okoline
dozvole.(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe,
uporabljeni su neutralno i odnose se na muke i enske osobe.Primjena
drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propiselanak
5.(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema
ovom Zakonu koja nisu ureena ovim Zakonom i njegovim provedbenim
propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuje pravo na
pristup informacijama.(2) Na pitanja vezana za Agenciju za zatitu
okolia koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe
posebnog propisa kojim je ureeno osnivanje Agencije za zatitu
okolia i odredbe propisa o ustanovama.(3) Na pitanja vezana za Fond
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koja nisu ureena ovim
Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je ureeno
osnivanje Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.(4) Ovaj
Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti oneiivaa za
imovinske i druge tete nanesene fizikim i pravnim osobama.(5) Na
pitanja odgovornosti za tetu u okoliu koja nisu ureena ovim Zakonom
primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuju obvezni odnosi.(6)
Na pitanja zatite okolia koja nisu ureena ovim Zakonom, a odnose se
na pojedine sastavnice okolia ili optereenja primjenjuju se posebni
propisi kojima se ureuje zatita pojedine sastavnice okolia, odnosno
kojima se ureuje zatita okolia od pojedinog optereenja.(7) U sluaju
da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga lanka nije ureena zatita
pojedine sastavnice okolia, odnosno zatita okolia od optereenja
sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno optereenje
odgovarajue se primjenjuje ovaj Zakon.(8) U sluaju da za zatitu
pojedine sastavnice okolia, odnosno zatitu okolia od optereenja
nije donesen poseban propis, odgovarajue se primjenjuje ovaj
Zakon.Ovlatenja ministralanak 6.(1) Nain rada u tijelima dravne
uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga
Zakona propisuje ministar naputkom.(2) Ovlauje se ministar da za
potrebe izrade nacrta pravilnika, koje je ovlaten donositi prema
ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje lanove povjerenstva i
tajnika, te ureuje nain rada povjerenstva.(3) Ovlauje se ministar
da odreuje naknadu lanovima i tajnicima za rad u povjerenstvima
koja je prema ovome Zakonu ovlaten osnivati.Ciljevi zatite
okolialanak 7.(1) Ciljevi zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za
odrivi razvitak jesu:zatita ivota i zdravlja ljudi,zatita biljnog i
ivotinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne
raznolikosti te ouvanje ekoloke stabilnosti,zatita i poboljanje
kakvoe pojedinih sastavnica okolia,zatita ozonskog omotaa i
ublaavanje klimatskih promjena,zatita i obnavljanje kulturnih i
estetskih vrijednosti krajobraza,sprjeavanje velikih nesrea koje
ukljuuju opasne tvari,sprjeavanje i smanjenje oneienja
okolia,trajna uporaba prirodnih dobara,racionalno koritenje
energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,uklanjanje
posljedica oneienja okolia,poboljanje naruene prirodne ravnotee i
ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih
sposobnosti,ostvarenje odrive proizvodnje i potronje,naputanje i
nadomjetanje uporabe opasnih i tetnih tvari,odrivo koritenje
prirodnih dobara,osiguranje i razvoj dugorone odrivosti,unaprjeenje
stanja okolia i osiguravanje zdravog okolia.(2) Ciljevi iz stavka
1. ovoga lanka postiu se primjenom naela zatite okolia i
instrumenata zatite okolia propisanih ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona, te primjenom naela i
instrumenata propisanih posebnim propisima kojima se ureuje zatita
pojedinih sastavnica, odnosno zatita od pojedinih optereenja
okolia.II. NAELA ZATITE OKOLIAlanak 8.Zatita okolia temelji se na
uvaavanju opeprihvaenih naela zatite okolia, potivanju naela
meunarodnog prava zatite okolia te uvaavanju znanstvenih
spoznaja.Naelo odrivog razvitkalanak 9.(1) Prilikom usvajanja
polazita, donoenja strategija, planova i programa te propisa, i
njihovoj provedbi, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Vlada), upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi,
gradovi i opine, u okviru svog djelokruga, moraju poticati odrivi
razvitak.(2) U svrhu poticanja odrivog razvitka zahtjevi zatite
okolia ureeni ovim Zakonom i posebnim propisima moraju biti
ukljueni u pripreme i provedbu utvrenih polazita i aktivnosti na
svim podrujima gospodarskog i socijalnog razvitka.Naelo
predostronostilanak 10.(1) Pri koritenju okolia treba tedljivo
koristiti sastavnice okolia i njima upravljati vodei rauna o
mogunostima ponovnog koritenja prirodnih i materijalnih dobara, te
vodei rauna o sprjeavanju oneiivanja okolia, moguem nastanku teta
po okoli i izbjegavanju stvaranja otpada, u najveoj moguoj
mjeri.(2) Granine vrijednosti emisija, standardi kakvoe okolia,
pravila postupanja i druge mjere zatite okolia moraju biti odreene
propisom, odnosno odgovarajuim aktom, a svako djelovanje na okoli
mora biti planirano i izvedeno na nain da uzrokuje to manje
optereivanje okolia, vodei pri tome rauna o racionalnom koritenju
prirodnih dobara i energije.(3) Radi izbjegavanja rizika i
opasnosti po okoli, pri planiranju i izvoenju zahvata treba
primijeniti sve utvrene preventivne mjere zatite okolia to
podrazumijeva koritenje dobrih iskustava, kao i uporabu proizvoda,
opreme i ureaja te primjenu proizvodnih postupaka i sustava
odravanja projektiranih parametara postrojenja, koji su
najpovoljniji po okoli.(4) U cilju preventivnosti, prilikom
koritenja okolia, primjenjuju se najbolje raspoloive tehnike i u
svijetu priznati sustavi odravanja postrojenja.(5) Operater, koji
svojim djelovanjem ili proputanjem djelovanja na koje je obvezan
propisom ili odgovarajuim aktom, uzrokuje rizik po okoli, ili
nanosi tetu u okoliu, obvezan je, o svom troku bez odgaanja
poduzeti nune mjere zatite da se izbjegne rizik i teta u okoli.(6)
Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete za zdravlje
ljudi i okoli, ne smije se odgaati poduzimanje nunih zatitnih
mjera, pa ni u sluaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno
istraena.(7) Odustat e se, odnosno nee se djelovati, obavljati
djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili
pretpostavljenu vjerojatnost tetnog i trajno tetnog utjecaja na
okoli, a osobito na sastavnice okolia bioraznolikost i
krajobraz.Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara,
bioraznolikosti i krajobrazalanak 11.(1) Prirodna dobra i
krajobrazne vrijednosti treba nastojati ouvati na razini obujma i
kakvoe koji ne ugroavaju zdravlje i ivot ovjeka i nisu tetni za
biljni i ivotinjski svijet, te ih koristiti na odrivi nain tako da
se ne umanjuje njihova vrijednost za budue narataje.(2) Tlo je
neobnovljivo dobro i mora se koristiti odrivo uz ouvanje njegovih
funkcija. Nepovoljni uinci na tlo moraju se izbjegavati u najveoj
moguoj mjeri.(3) Zahvati u okoli koji mogu imati tetni uinak na
bioraznolikost i krajobraznu raznolikost i vrijednost, te ouvanje
prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, ivih
organizama i tvari, nisu doputeni, ukoliko se u postupku u skladu s
ovim Zakonom i posebnim propisima ne odlui drukije.Naelo zamjene
i/ili nadomjetajalanak 12.(1) Djelovanje, odnosno planirani zahvat
koji bi mogao imati tetni utjecaj na okoli potrebno je zamijeniti
djelovanjem, odnosno zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik
za okoli, to se utvruje u postupcima ureenim ovim Zakonom.(2)
Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na
koritenje postrojenja te pri koritenju opreme i proizvoda, uz
obvezno ograniavanje oneienja okolia na izvoru nastanka.(3) Tvarima
koje se mogu ponovno uporabiti, ili koje su bioloki razgradive,
treba dati prednost pri uporabi, pa i u sluaju veih trokova.Naelo
otklanjanja i sanacije tete u okoliu na izvoru nastankalanak 13.Ako
je teta u okoliu nastala kao rezultat djelovanja ili proputanja
propisanog obveznog djelovanja operatera, odnosno kao rezultat
obavljanja djelatnosti fizike ili pravne osobe, oni su duni
otkloniti, odnosno sanirati tetu u okoliu prvenstveno na izvoru
nastanka.Naelo cjelovitog pristupalanak 14.(1) Svrha naela
cjelovitog pristupa je sprjeavanje i/ili svoenje rizika za okoli na
najmanju moguu mjeru rizika za okoli u cjelini.(2) Zahtjevi za
visokom razinom zatite okolia i poboljanjem kakvoe okolia obvezni
su sastavni dio svih polazita kojima je cilj uravnoteeni
gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno naelu odrivog
razvitka.(3) Kod izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja
mora se posebno uzimati u obzir prikladnost zahvata s obzirom na
poznate rizike od prirodnih nepogoda, pouzdanost postojeih i
planiranih mjera za smanjivanje rizika od prirodnih nepogoda,
osjetljivost okolia na odreenom prostoru, odnos prema skladu i
vrijednostima krajobraza, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim
prirodnim dobrima, kulturnoj batini i materijalnim dobrima, te
ukupnost njihovih meusobnih utjecaja i meusobnih utjecaja postojeih
i planiranih zahvata na okoli.(4) Stratekom procjenom okolia ne
dovode se u pitanje pojedinani postupci procjene utjecaja na okoli,
niti drugi zakonom propisani postupci.Naelo suradnjelanak 15.(1)
Odrivi razvitak sukladno ovom Zakonu postie se suradnjom i
zajednikim djelovanjem Hrvatskoga sabora, Vlade, upanija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i opina te svih drugih dionika u
cilju zatite okolia, svakoga u okviru svoje nadlenosti i
odgovornosti.(2) Drava osigurava suradnju i solidarnost u rjeavanju
globalnih i meudravnih pitanja zatite okolia, posebno kroz
meunarodne ugovore, suradnjom s drugim dravama i sklapanjem
odgovarajuih sporazuma te obavjeivanjem drugih drava o
prekograninim utjecajima na okoli, o ekolokim nesreama, kao i
meunarodnom razmjenom informacija o okoliu.(3) Vlada, upanije, Grad
Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, u okviru svoga djelokruga,
solidarno i zajedniki sudjeluju u provedbi zatite okolia iz svoje
nadlenosti, kako bi osigurale provedbu uinkovitih mjera zatite
okolia na svom podruju.Naelo oneiiva plaalanak 16.(1) Oneiiva snosi
trokove nastale oneiavanjem okolia.(2) Trokovi iz stavka 1. ovoga
lanka obuhvaaju trokove nastale u vezi s oneiavanjem okolia
ukljuujui i trokove procjene tete, procjene nunih mjera i trokove
otklanjanja tete u okoliu.(3) Oneiiva snosi i trokove praenja
stanja okolia i primjene utvrenih mjera te trokove poduzimanja
mjera prevencije od oneiivanja okolia, bez obzira na to da li su ti
trokovi nastali kao rezultat propisane odgovornosti za oneiavanje
okolia, odnosno isputanjem emisija u okoli ili kao naknade utvrene
odgovarajuim financijskim instrumentima, odnosno kao obveza utvrena
propisom o smanjivanju oneiivanja okolia.Naelo pristupa
informacijama i sudjelovanja javnostilanak 17.(1) Javnost ima pravo
pristupa informacijama o okoliu kojima raspolae tijelo javne vlasti
i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje informacije
uvaju za tijelo javne vlasti.(2) Javnost ima pravo na pravodobno
obavjeivanje o oneiavanju okolia, ukljuujui informacije o opasnim
tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u
svezi pristup podacima o stanju okolia.(3) Javnost ima pravo
sudjelovati u postupcima utvrivanja polazita, izrade i donoenja
strategija, planova i programa, te izrade i donoenja propisa i opih
akata u vezi sa zatitom okolia.(4) Javnost ima pravo sudjelovati u
postupcima koji se vode na zahtjev nositelja zahvata i operatera
sukladno ovom Zakonu.(5) Prava iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga
lanka javnost ostvaruje na nain ureen ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno posebnim
propisima.Naelo poticanjalanak 18.(1) Vlada, upanije, Grad Zagreb,
veliki gradovi, gradovi i opine, u skladu sa svojim nadlenostima,
potiu djelatnosti i aktivnosti u svezi sa zatitom okolia koje
sprjeavaju ili smanjuju oneiavanje okolia, kao i zahvate u okoli
koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje oneiuju
okoli ili ga iskoritavaju u doputenim granicama.(2) Vlada, upanije,
Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, opine i pravne osobe s javnim
ovlastima u podruju zatite okolia duni su poticati informiranje,
izobrazbu i pouavanje javnosti o zatiti okolia i odrivom razvitku i
utjecati na razvijanje svijesti o zatiti okolia u cjelini.(3) Vlada
odgovarajuim mjerama moe poticati pravne i fizike osobe koje
obavljaju gospodarske djelatnosti na uinkovitije provoenje mjera
zatite okolia.(4) Vlada, upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi,
gradovi i opine, u okviru svoga djelokruga, s oneiivaima i njihovim
asocijacijama mogu sklapati sporazume o dobrovoljnim mjerama koje
oni provode u svrhu dodatnog smanjivanja optereenja na okoli.Naelo
prava na pristup pravosuulanak 19.(1) Svaka osoba (graanin i druga
fizika, te pravna osoba, njihove skupine, udruge i organizacije)
koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u pitanjima zatite
okolia zanemaren, neosnovano odbijen, bilo djelomino ili u
cijelosti, ili ako na njega nije odgovoreno na odgovarajui nain,
ima pravo na zatitu svojih prava sukladno posebnom propisu o pravu
na pristup informacijama.(2) U svrhu zatite prava na zdrav ivot i
odriv okoli te u svrhu zatite okolia i pojedinih sastavnica okolia
i zatite od tetnog utjecaja optereenja, osoba koja uini vjerojatnim
svoj pravni interes i osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog
prirode i/ili utjecaja zahvata moe, u skladu sa zakonom, dokazati
da joj je trajno narueno pravo, ima pravo osporavati postupovnu i
materijalnu zakonitost odluka, ina i propusta tijela javne vlasti
putem nadlenog tijela i/ili nadlenog suda, u skladu sa zakonom.III.
SASTAVNICE OKOLIA I UTJECAJI OPTEREENJAZatita sastavnica
okolialanak 20.(1) Sastavnice okolia moraju biti zatiene od
oneienja pojedinano i u okviru ostalih sastavnica okolia, uzimajui
u obzir njihove meusobne odnose i meuutjecaje.(2) Zatita od
oneienja i ouvanje pojedine sastavnice okolia ureuju se ovim
Zakonom, posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih
zakona.Zatita tla i zemljine kamene korelanak 21.(1) Zatita tla
obuhvaa ouvanje zdravlja i funkcija tla, sprjeavanje oteenja tla,
praenje stanja i promjenu kakvoa tla te saniranje i obnavljanje
oteenih tala i lokacija.(2) Oneienje, odnosno oteenje tla smatra se
tetnim utjecajem na okoli, a utvrivanje prihvatljivih graninih
vrijednosti kakvoe tla provodi se na temelju posebnih propisa.(3)
Zatita zemljine kamene kore obuhvaa odrivo iskoritavanje mineralnih
sirovina, odrivo koritenje krajobrazne raznolikosti i zatitu
geoloki vrijednih pojava, objekata i struktura.(4) Da bi se
osiguralo odrivo koritenje zemljine kamene kore utvruju se mjere
zatite i sanacije u skladu s ovim Zakonom i posebnim
propisima.Zatita umskog podrujalanak 22.Zatita umskih podruja
obuhvaa zatitu prirodnih i djelomino prirodnih sastojina, umskih
kompleksa, kao i zatitu umskog tla, biljnog i ivotinjskog svijeta
koji je u umskom podruju, te genetskih sjemenskih sastojina
autohtonih vrsta drvea.Zatita zrakalanak 23.Zatita zraka obuhvaa
mjere zatite zraka, poboljanje kakvoe zraka u svrhu izbjegavanja
ili smanjivanja tetnih posljedica za ljudsko zdravlje, kakvou
ivljenja i okoli u cjelini, ouvanje kakvoe zraka te sprjeavanje i
smanjivanje oneiivanja koja utjeu na oteivanje ozonskog sloja i
promjenu klime.Zatita vodalanak 24.(1) Zatita voda obuhvaa mjere
zatite voda te poboljanja stanja voda radi sprjeavanja ili
smanjivanja tetnih posljedica za ljudsko zdravlje, vodne
ekosustave, kakvou ivota i okoli u cjelini.(2) Zatita voda od
oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite
okolia, te omoguavanja odrivog, nekodljivog i neometanog koritenja
voda za razliite namjene, u skladu s posebnim propisom koji ureuje
upravljanje vodama.Zatita mora i obalnog podrujalanak 25.(1) Zatita
mora i obalnog podruja od oneienja podrazumijeva: upravljanje
obalnim podrujem, morskim dnom i morskim podzemljem, te morskim
okoliem na temelju ekosustavnog pristupa, smanjenje i/ili
uklanjanje oneienja, odnosno optereenja u morskom i obalnom okoliu,
ouvanje zatienih i ekoloko znaajnih podruja u moru i obalnom
podruju, zatita, ouvanje i obnavljanje morskih resursa te strukture
i funkcije morskih i obalnih ekosustava, sustavno praenje i
promatranje morskih i obalnih ekosustava, na temelju ekosustavnog
pristupa.(2) Zatita mora obuhvaa mjere zatite morskog okolia
ukljuujui morski ekosustav i obalno podruje kao nedjeljive cjeline,
sprjeavanje tetnih zahvata s negativnim posljedicama na morski
ekosustav imajui u vidu njihovo kumulativno i sinergijsko
djelovanje, odrivo koritenje prirodnih resursa, sprjeavanja
oneienja mora iz zraka, s kopna, s pomorskih objekata i drugih
oneiivaa uslijed pomorskog prometa ukljuujui i oneienje prouzroeno
odbacivanjem s pomorskih objekata ili iz zrakoplova sa svrhom
potapanja ili spaljivanjem na moru, te prekograninog oneienja, kao
i sprjeavanje oneienja uslijed velikih nesrea i uklanjanja njihovih
posljedica.(3) Zatita i upravljanje obalnim podrujem obuhvaa mjere
zatite obalnih ekosustava i odrivo i integralno upravljanje obalnim
resursima te koordinativne aktivnosti vezane za unapreenje
usuglaavanja djelatnosti svih subjekata nadlenih za obalna podruja
primjenjujui pristup integralnog upravljanja obalnim podrujem.(4)
Drava poduzima sve odgovarajue mjere kako bi sprijeila, smanjila i
suzbila oneienje morskog okolia i obalnog podruja u skladu s ovim
Zakonom i posebnim propisima.(5) U cilju osiguranja polazita za
postizanje dobroga stanja morskog okolia i obalnog podruja i
polazita za osiguranje njihove zatite i ouvanje, te sprjeavanje
propadanja morskog okolia i obalnog podruja, donosi se dokument
upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem sukladno lanku 56.
ovoga Zakona.Zatita prirodelanak 26.(1) Zatita prirode odnosi se na
ouvanje georaznolikosti, bioraznolikosti, krajobrazne vrijednosti i
raznolikosti te zatitu prirodnih vrijednosti.(2) Zatita prirode
obuhvaa praenje stanja prirode, uspostavu sustava zatite prirodnih
vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja, osiguranje odrivog
koritenja prirodnih dobara.Zatita od utjecaja optereenja na
okolilanak 27.Zatita od nepovoljnog utjecaja i tetnog djelovanja
optereenja na pojedine sastavnice i okoli u cjelini ureuje se ovim
Zakonom, posebnim zakonima o pojedinim optereenjima i propisima
donesenim na temelju tih zakona.Zatita od tetnog utjecaja genetski
modificiranih organizamalanak 28.Zatita od tetnog utjecaja genetski
modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) obuhvaa mjere
kojima se ureuje prekogranini prijenos, provoz i ograniena uporaba
GMO-a i mjere kojima se sprjeava uvoenje u okoli i stavljanje na
trite GMO-a i proizvoda koji sadre i/ili se sastoje i/ili potjeu od
GMO-a protivno odredbama posebnog propisa.Zatita od bukelanak
29.(1) Zatita od buke provodi se radi zatite od buke tetne za
zdravlje ljudi, a koja predstavlja svaki zvuk koji prekorauje
najvie doputene razine utvrene posebnim propisima s obzirom na
vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave.(2)
Zatita od buke obuhvaa mjere zatite od buke na kopnu, u moru i
obalnom podruju mora, vodi i u zraku, radi sprjeavanja, smanjivanja
i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.Zatita od ionizirajuih
zraenja i nuklearna sigurnostlanak 30.(1) Zatita od ionizirajuih
zraenja obuhvaa naela i mjere zatite od ionizirajuih zraenja,
postupanje u izvanrednim dogaanjima, nain postupanja s
radioaktivnim otpadom radi osiguranja i smanjivanja rizika za ivot
i zdravlje ljudi te okoli.(2) Nuklearna sigurnost obuhvaa mjere
sigurnosti i zatite pri uporabi nuklearnih materijala i u
obavljanju nuklearnih djelatnosti u svrhu sprjeavanja izvanrednih
dogaaja ija posljedica moe biti radioaktivno oneienje okolia.Zatita
od tetnog utjecaja kemikalijalanak 31.Zatita od tetnog utjecaja
kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaa mjere i postupke
kojima se od njihovoga tetnog djelovanja titi zdravlje ljudi,
materijalna dobra i okoli.Zatita od svjetlosnog oneienjalanak
32.(1) Svjetlosno oneienje je promjena razine prirodne svjetlosti u
nonim uvjetima uzrokovana unoenjem svjetlosti proizvedene ljudskim
djelovanjem.(2) Zatita od svjetlosnog oneienja obuhvaa mjere zatite
od nepotrebnih, nekorisnih ili tetnih emisija svjetlosti u prostor
u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zatite
nonog neba od prekomjernog osvjetljenja.(3) Zatita od svjetlosnog
oneienja odreuje se na temelju zdravstvenih, biolokih, ekonomskih,
kulturolokih, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih
standarda.Gospodarenje otpadomlanak 33.Gospodarenje otpadom obuhvaa
mjere za sprjeavanje nastanka i smanjivanje koliina otpada, bez
uporabe postupaka i/ili naina koji predstavljaju rizik po okoli, te
mjere za sprjeavanje tetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i
okoli.
IV. SUBJEKTI ZATITE OKOLIAlanak 34.Odrivi razvitak i zatitu
okolia unutar svoga Ustavom utvrenoga djelokruga
osiguravaju:Hrvatski sabor,Vlada,ministarstva i druga nadlena
tijela dravne uprave,upanije i Grad Zagreb,veliki gradovi, gradovi
i opine,Agencija zatite okolia i Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost,pravne osobe s javnim ovlastima,osobe ovlatene za
strune poslove zatite okolia,pravne i fizike osobe odgovorne za
oneiavanje okolia sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te
druge pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarsku
djelatnost,udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite
okolia, tegraani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i
organizacije.lanak 35.(1) Hrvatski sabor unutar svoga Ustavom
utvrenoga djelokruga osigurava odrivi razvitak i zatitu okolia
sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima kojima se ureuje zatita
sastavnica okolia i zatita okolia od tetnog utjecaja i nepovoljnog
djelovanja optereenja, te sukladno propisima donesenim na temelju
zakona, a osobito:prati i razmatra stanje zatite okolia i
ostvarenje odrivog razvitka putem izvjea koje podnosi Vlada prema
ovom Zakonu i posebnim propisima,utvruje i donosi odgovarajua
polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia.(2) Vlada unutar svoga
Ustavom utvrenoga djelokruga osigurava odrivi razvitak i zatitu
okolia sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima kojima se ureuje
zatita sastavnica okolia i zatita od optereenja te sukladno
propisima donesenim na temelju zakona, a osobito:prati i razmatra
stanje zatite okolia putem propisanih izvjea,utvruje i predlae
Hrvatskome saboru odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu
okolia,odgovarajuim mjerama potie obrazovanje i pouavanje javnosti
u vezi s odrivim razvitkom i zatitom okolia,osigurava financijska i
druga sredstva za unaprjeenje sustava zatite okolia,sklapa
meunarodne sporazume i zakljuuje meunarodne ugovore vezano za
podruje zatite okolia i osigurava uvjete za njihovu provedbu,po
potrebi osniva odgovarajua struna i savjetodavna tijela za
izvravanje zadaa preuzetih meunarodnim sporazumima i ugovorima iz
podruja zatite okolia.lanak 36.(1) upanije i Grad Zagreb u svojem
djelokrugu ureuju, organiziraju, financiraju i unaprjeuju poslove
zatite okolia koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima
stavljeni u nadlenost, a od podrunog (regionalnog) su znaaja za
zatitu okolia, unaprjeenje stanja okolia na njihovom podruju.(2)
Veliki gradovi, gradovi i opine u svojem djelokrugu ureuju,
organiziraju, financiraju i unaprjeuju poslove zatite okolia koji
su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadlenost, a od
lokalnog su znaaja za zatitu okolia, unaprjeenje stanja okolia na
njihovom podruju.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, na velike
gradove na odgovarajui nain primjenjuju se i odredbe o poslovima od
podrunog (regionalnog) znaaja za zatitu okolia, unaprjeenje stanja
okolia, ako su im ovim Zakonom, odnosno posebnim propisima
stavljeni u nadlenost.Savjet za odrivi razvitak i zatitu
okolialanak 37.(1) U cilju postizanja koordiniranog i usuglaenog
gospodarskog razvitka vezano za podruje zatite okolia i osiguranja
uvjeta za odrivi razvitak, te radi kontinuiteta osiguranja strune i
znanstvene osnove za ureenje pojedinih pitanja u podruju zatite
okolia i odrivog razvitka osniva se Savjet za odrivi razvitak i
zatitu okolia (u daljnjem tekstu: Savjet).(2) Savjet osniva
Vlada.(3) Savjet ima devet lanova ukljuujui i predsjednika Savjeta.
Predsjednika i lanove savjeta Vlada imenuje iz redova znanstvenih,
strunih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika sredinjih
tijela dravne uprave nadlenih za pojedinu sastavnicu okolia,
odnosno optereenja i predstavnika udruga civilnog drutva koje
djeluju na podruju zatite okolia.(4) Savjet daje miljenja na
prijedloge dokumenata iz podruja zatite okolia i odrivog razvitka
koje donosi Vlada, odnosno Hrvatski sabor, daje miljena na
prijedloge i ocjene o usklaenosti rjeavanja pitanja zatite okolia i
gospodarskog razvitka, daje miljenja na prijedloge i ocjene o
usklaenosti rjeavanja pitanja vezanih za zatitu klime i ozonskog
sloja te obavlja i druge zadae koje mu povjeri Vlada ili
Ministarstvo u skladu s ovim Zakonom.(5) Savjet donosi poslovnik o
svom radu.(6) lanovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetu.(7)
Sredstva za rad Savjeta osiguravaju se u dravnom proraunu, a iznos
naknade za rad u Savjetu utvruje Vlada odlukom.(8) Strune i
administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.Agencija za
zatitu okolialanak 38.(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja
prikupljenih podataka i informacija o okoliu, radi osiguravanja i
praenja provedbe politike zatite okolia i odrivog razvitka obavlja
Agencija za zatitu okolia (u daljnjem tekstu: Agencija) osnovana
posebnim propisom.(2) Djelatnost Agencije obuhvaa
osobito:uspostavu, razvoj, voenje i koordinaciju jedinstvenog
informacijskog sustava zatite okolia u Dravi,prikupljanje i
objedinjavanje podataka i /ili informacija o okoliu,voenje
odgovarajuih baza podataka o okoliu te upis u registar sustava za
ekoloko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove
u skladu s lankom 211. ovoga Zakona,praenje i izvjeivanje o stanju
okolia,praenje i izvjeivanje o utjecaju okolia na zdravlje, u
suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,obavljanje
struno-savjetodavnih poslova pri odreivanju sadraja, metodologije i
naina praenja stanja okolia i voenja jedinstvenog informacijskog
sustava zatite okolia,pripremu podataka za izradu dokumenata i
izvjea u vezi sa zatitom okolia i odrivim razvitkom,izradu strunih
podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata odrivog
razvitka i zatite okolia te izvjea koja se daju u vezi s provedbom
tih dokumenata,izradu Izvjea o stanju okolia iz lanka 58. stavka 1.
ovoga Zakona,izradu Nacionalne liste pokazatelja,suradnju s
tijelima dravne uprave, upravnim odjelima upanije, upravnim
odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i
opine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama,
meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i
realizaciji projekata i programa zatite okolia,provoenje, odnosno
sudjelovanje u provedbi meunarodnih ugovora i sporazuma iz podruja
zatite okolia kojih je Drava stranka, u dijelu koji se odnosi na
izvjeivanje prema preuzetima obvezama,sudjelovanje u projektima i
programima iz podruja zatite okolia koji se provode na temelju
meunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,osiguravanje uvjeta za
pristup informacijama o okoliu, kojima raspolae i koje nadzire.(3)
Agencija je sredinje informacijsko tijelo Drave za koordinaciju
izvjeivanja i izvjeivanje Europske komisije o provedbi pojedinih
propisa zatite okolia te provodi koordinaciju izvjeivanja i
izvjeivanje.(4) Agencija surauje s Europskom agencijom za okoli i
izvjeuje u skladu sa zahtjevima Europske okoline informacijske i
promatrake mree (EIONET).(5) Agencija obavlja i druge poslove u
skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom
Agencije i posebnim propisima, koji slue za ostvarivanje
djelatnosti Agencije utvrene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga
lanka.(6) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga lanka
izrauje se na temelju posebnih propisa i meunarodnih ugovora, vodei
rauna o specifinim zahtjevima za zatitu okolia. Nacionalna lista
pokazatelja redovito se aurira i objavljuje na internetskim
stranicama Agencije.Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitostlanak 39.(1) Poslove financiranja pripreme, provedbe i
razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja,
odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te u podruju
energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije,
promidbu ciljeva i naela zatite okolia radi postizanja sustavnog i
cjelovitog ouvanja kakvoe okolia, ouvanja bioraznolikosti,
krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti i racionalnog koritenja
prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta odrivog razvitka te
ostvarivanja prava graana na zdrav okoli, obavlja Fond za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost u skladu s posebnim zakonom.(2)
Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost osiguravaju se, sukladno Naelu oneiiva plaa,
iz naknada i posebnih naknada koje plaaju obveznici plaanja za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost te iz drugih izvora sukladno
posebnim propisima.Osobe ovlatene za strune poslove zatite
okolialanak 40.(1) Strune poslove zatite okolia, pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlatena za strune
poslove zatite okolia, (u daljnjem tekstu: ovlatenik).(2) Ovlatenik
pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12.
ovoga lanka moe obavljati poslove koji se odnose na sljedee grupe
poslova:1. izradu studija o znaajnom utjecaju strategije, plana ili
programa na okoli (u daljnjem tekstu: strateka studija) ukljuujui i
dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateke procjene te
dokumentaciju za odreivanje sadraja strateke studije,2. izradu
studija o utjecaju zahvata na okoli, ukljuujui i dokumentaciju za
provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na
okoli te dokumentacije za odreivanje sadraja studije o utjecaju na
okoli,3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti
strategija, plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu,4. pripremu
i izradu dokumentacije za postupak utvrivanja prevladavajueg javnog
interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,5. izradu studija
procjene rizika uvoenja i ponovnog uvoenja i uzgoja divljih
vrsta,6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice
okolia,7. izradu operativnog programa praenja stanja okolia,8.
izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okoline dozvole
ukljuujui izradu Temeljnog izvjea,9. izradu programa zatite
okolia,10. izradu izvijea o stanju okolia,11. izradu izvjea o
sigurnosti,12. izradu elaborata o zatiti okolia koji se odnose na
zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na
okoli,13. izradu posebnih elaborata i izvjea za potrebe ocjene
stanja sastavnica okolia,14. izradu sanacijskih elaborata, programa
i sanacijskih izvjea,15. izradu projekcija emisija, izvjea o
provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvjea o
promjeni klime,16. izradu izvjea o proraunu (inventaru) emisija
staklenikih plinova i drugih emisija oneiujuih tvari u okoli,17.
izradu i/ili verifikaciju izvjea o emisijama staklenikih plinova iz
postrojenja i zrakoplova,18. izradu i/ili verifikaciju izvjea o
odrivosti proizvodnje biogoriva i izvjea o emisijama staklenikih
plinova,19. izradu i/ili verifikaciju izvjea o emisijama
staklenikih plinova u ivotnom vijeku fosilnih goriva,20. izradu
i/ili verifikaciju posebnih elaborata, prorauna, i projekcija za
potrebe sastavnica okolia;21. procjenu teta nastalih u okoliu
ukljuujui i prijetee opasnosti,22. odreivanje vrsta otpada, opasnih
svojstava otpada te uzorkovanje i ispitivanje fizikalnih i
kemijskih svojstava otpada,23. praenje stanja okolia,24. obavljanje
strunih poslova za potrebe Registra oneiavanja okolia,25.
obavljanje strunih poslova za potrebe sustava upravljanja okoliem i
neovisnog ocjenjivanja,26. izradu podloga za ishoenje znaka zatite
okolia Prijatelj okolia.(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova
iz stavka 2. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom iz stavka
12. ovoga lanka ako ti poslovi nisu propisani posebnim
propisima.(4) Ovlatenik za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga
lanka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz
stavka 12. ovoga lanka.(5) Ovlatenik moe zapoeti obavljati neki od
poslova iz stavka 2. ovoga lanka nakon to ishodi suglasnost
Ministarstva za obavljanje tih poslova.(6) Iznimno od stavka 2.
ovoga lanka, ovlatenik za strune poslove verifikacije izvjea o
emisijama staklenikih plinova iz postrojenja i zrakoplova te
verifikacije izvjea o odrivosti proizvodnje biogoriva ukljuujui
izvjea o emisijama staklenikih plinova, te za verifikaciju izvjea o
emisijama staklenikih plinova u ivotnom vijeku fosilnih goriva mora
biti akreditiran sukladno posebnom propisu.(7) Iznimno od stavka 2.
ovoga lanka, uvjeti za obavljanje strunih poslova vezanih uz sustav
upravljanja okoliem i neovisno ocjenjivanje odreuju se propisom iz
lanka 212. stavka 2. ovoga Zakona.(8) Ovlatenik koji je izradio ili
sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoli ne moe
obavljati poslove praenja stanja okolia koji su odreeni rjeenjem o
prihvatljivosti toga zahvata za okoli.(9) O izdanim suglasnostima
iz stavka 5. ovoga lanka Ministarstvo vodi oevidnik.(10)
Ministarstvo redovito aurira i objavljuje na internetskim
stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5. ovoga lanka.(11)
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za obavljanje manje sloenih
strunih poslova zatite okolia, iz stavka 2. podstavaka 12., 24.,
25. i 26. ovoga lanka ovlatenik moe biti i fizika osoba.(12) Uvjete
koje mora ispunjavati ovlatenik za obavljanje pojedinih poslova iz
stavka 2. ovoga lanka, poslovi koje moe obavljati ovlatenik fizika
osoba, nain izdavanja, rok na koji se izdaje, sadraj i nain voenja
oevidnika iz stavka 9. ovoga lanka, te druga pitanja s tim u vezi
poblie propisuje ministar pravilnikom.(13) Nositelj zahvata,
odnosno operater, ne moe obavljati strune poslove zatite okolia u
svojstvu ovlatenika, u istom postupku koji se vodi sukladno
odredbama ovoga Zakona.(14) Pravne osobe iz stavka 13. ovoga lanka
ne smiju biti povezana drutva sukladno odredbama posebnog
propisa.Zahtjev za izdavanje suglasnostilanak 41.(1) Zahtjev za
izdavanje suglasnosti (u daljnjem tekstu: zahtjev) se podnosi u
pisanom obliku. U zahtjevu pravna osoba, odnosno fizika osoba
ovlatenik mora navesti nazive strunih poslova odnosno grupu/grupe
poslova za koje trai suglasnost.(2) Uz zahtjev pravna osoba duna je
priloiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to:1. izvadak iz
sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo
pribavlja po slubenoj dunosti,2. za voditelja strunih
poslova:presliku diplome,presliku radne knjiice,presliku uvjerenja
o poloenom strunom ispitu,i druge dokaze sukladno pravilniku iz
lanka 40. stavka 12. ovoga Zakona,3. za svakog strunjaka:presliku
diplome,presliku radne knjiice,4. da raspolae odgovarajuim radnim
prostorom.5. presliku odgovarajue potvrde Hrvatske akreditacijske
agencije ukoliko je obveza pribavljanja takve potvrde propisana
ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom.6. ostale dokaze sukladno
posebnom propisu.(3) Uz zahtjev fizika osoba ovlatenik duna je
priloiti:presliku diplome,presliku radne knjiice,za grupe poslova
iz lanka 40. stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga Zakona
fizika osoba ovlatenik duna je priloiti potvrdu o poloenom strunom
ispitu.Suglasnostlanak 42.(1) Ovlatenik moe pribaviti suglasnost za
obavljanje pojedinog strunog posla, grupe strunih poslova ili vie
grupa strunih poslova.(2) Postupak izdavanja suglasnosti mora se
provesti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.(3)
Suglasnost za obavljanje strunih poslova daje se za razdoblje od
tri godine kada se suglasnost ovlateniku daje prvi puta za
odgovarajue poslove, odnosno grupu poslova. Svaka sljedea
suglasnost, koja se izdaje za iste poslove, odnosno iste grupe
strunih poslova koji su bili obuhvaeni ranijom suglasnou, izdaje se
za razdoblje od pet godina.(4) Suglasnost iz stavka 3. ovoga lanka
je upravni akt.(5) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka alba
nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.lanak 43.(1) Kada
ovlatenik u tijeku obavljanja registrirane djelatnosti odlui da nee
obavljati strune poslove za koje je pribavio suglasnost prema ovom
Zakonu duan je bez odgaanja o tome obavijestiti Ministarstvo
pisanom obavijeu radi brisanja iz Oevidnika o izdanim
suglasnostima.(2) U sluaju prestanka propisanih uvjeta, odnosno
promjene u popisanim uvjetima za obavljanje registrirane
djelatnosti ovlatenik je duan u roku od 30 dana od dana prestanka
propisanih uvjeta, odnosno promjene obavijestiti Ministarstvo o
novonastalim okolnostima.Ukidanje suglasnostilanak 44.(1)
Ministarstvo e, po slubenoj dunosti, rjeenjem, ovlateniku ukinuti
suglasnost za obavljanje strunih poslova i prije isteka roka iz
lanka 42. stavka 3. ovoga Zakona u sljedeim sluajevima:1. kada se
inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlatenik prestao ispunjavati
neki od Zakonom, odnosno posebnim propisom propisanih uvjeta,2.
kada Ministarstvo uvidom u odgovarajuu dokumentaciju u spisima,
ukljuujui i ocjenu cjelovitosti i strune utemeljenosti studije koju
daje Savjetodavno struno povjerenstvo, odnosno nadleno tijelo u
postupku prema posebnom propisu, utvrdi da ovlatenik strune poslove
ne obavlja na propisani nain:tako da pri obavljanju poslova ne
postupa sukladno Zakonu, posebnom propisu i/ili ne sudjeluje u
propisanim postupcima na propisani nain,prilikom izrade naruenih
dokumenta (studija, elaborata, izvjea, programa, planova,
verifikacija, prorauna i sl.,) ne postupa sukladno posebnim
propisima kojima su propisani zahtjevi glede njihova obuhvata i
sadraja, odnosno ne postupa sukladno propisanom i/ili odgovarajuim
aktom nadlenog tijela odreenom nainu prikupljanja podataka, praenja
stanja okolia, uzorkovanja, mjerenja, ispitivanja i sl.,u izvrenju
naruenih poslova ne primjenjuje odredbe posebnih propisa, odnosno
drugih materijalnih propisa ije je zahtjeve, s obzirom na propisani
obuhvat dokumenta koji izrauje, duan na odgovarajui nain struno
obraditi i primijeniti u dokumentu,jer je u razdoblju od 24 mjeseca
u dva predmeta dvije studije nadleno tijelo i/ili savjetodavno
struno povjerenstvo ocijenilo necjelovitima i neutemeljenima. Ova
odredba se na odgovarajui nain primjenjuje i na elaborate, izvjea,
verifikacije i druge dokumente koje ovlatenik izrauje po narudbi,3.
kada Ministarstvo utvrdi da ovlatenik ne potuje propisane obveze
glede uvanja i zatite poslovne tajne.(2) Iznimno, Ministarstvo moe
postupiti u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka i kada o
nepravilnostima u radu ovlatenika sazna na druge naine, od
naruitelja usluga, nositelja zahvata, investitora, operatera i sl,
odnosno kada ovlatenik obavijesti Ministarstvo o prestanku
bavljenja strunim poslovima za koje mu je izdana suglasnost
Ministarstva u kojem sluaju se suglasnost ukida danom koji
ovlatenik navodi u obavijesti.(3) Za donoenje rjeenja o ukidanju
suglasnosti dovoljno je da se utvrdi jedan od sluajeva iz stavka 1.
ovoga lanka.(4) Protiv rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka alba
nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.(5) Kada se
inspekcijskim nadzorom utvrdi da je pravna osoba koja posjeduje
potvrdu o strunoj i tehnikoj osposobljenosti za obavljanje poslova
sukladno odredbama ovoga Zakona prestala ispunjavati bilo koji od
uvjeta na temelju kojih je takva potvrda pribavljena, nadlena
inspekcija e o tome obavijestiti tijelo koje je izdalo potvrdu radi
provedbe mjera prema posebnom zakonu, odnosno postupit e prema
odredbama ovoga Zakona.Podnoenje novog zahtjeva nakon ukidanja
suglasnostilanak 45.(1) Pravna, odnosno fizika osoba kojoj je
ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta
moe podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni
propisane uvjete.(2) Pravna, odnosno fizika osoba kojoj je
suglasnost ukinuta zbog obavljanja poslova na nain protivan
propisima na temelju kojih je suglasnost pribavljena ne moe
podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka
od pet godina od dana pravomonosti rjeenja o ukidanju
suglasnosti.Prestanak vaenja suglasnostilanak 46.(1) Suglasnost
prestaje vaiti danom brisanja pravne osobe iz sudskog registra.(2)
Ovlatenik je bez odgaanja duan obavijestiti Ministarstvo o nastupu
uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Ministarstvo rjeenjem utvruje
prestanak vaenja suglasnosti prema stavku 1. ovoga lanka. Nakon to
rjeenje postane izvrno ono je pravni temelj za promjenu podataka u
oevidniku.(4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka alba nije
doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.Obveza polaganja
strunog ispita za osobe zaposlene kod ovlatenikalanak 47.(1) Fizike
osobe koje u svojstvu voditelja kod ovlatenika, odnosno ovlatenik
fizika osoba obavljaju poslove iz podruja zatite okolia (u daljnjem
tekstu: strune osobe) dune su poloiti struni ispit za obavljanje
poslova iz podruja zatite okolia, te upotpunjavati svoje znanje
prema programu za polaganje strunih ispita propisanim pravilnikom
iz stavka 5. ovoga lanka.(2) Strunim ispitom provjerava se
poznavanje vaeih propisa iz podruja koja ureuje ovaj Zakon i drugih
propisa znaajnih za primjenu ovoga Zakona.(3) Struni ispit iz
stavka 1. ovoga lanka polae se u Ministarstvu. Struni ispit provodi
povjerenstvo koje osniva ministar odlukom. Po potrebi ministar e
odlukom imenovati vie povjerenstava.(4) lanovi povjerenstva imenuju
se s popisa osoba koje odreuje ministar iz redova znanstvenih i
strunih djelatnika, strunih djelatnika Ministarstva i predstavnika
tijela ili osoba predloenih od strane ministara nadlenih za
pojedine sastavnice okolia.(5) Program, uvjete i nain polaganja
strunog ispita, kao i upotpunjavanje i usavravanje znanja osoba
koje su poloile ispit iz stavka 1. ovoga lanka, te njegove
provjere, propisuje ministar pravilnikom.(6) Povjerenstvo koje
provodi struni ispit iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na
naknadu.(7) Iznos i nain isplate naknade iz stavka 6. ovoga lanka
propisuje ministar odlukom.lanak 48.(1) Ministarstvo vodi oevidnik
izdanih potvrda o poloenom strunom ispitu i suglasnostima izdanim
ovlatenicima.(2) U oevidniku iz stavka 1. ovoga lanka evidentiraju
se podaci o strunom radu ovlatenika i osoba koje su poloile struni
ispit, te podaci o cjeloivotnom obrazovanju.(3) Sadraj i naini
voenja oevidnika iz stavka 1. ovoga lanka propisuje se pravilnikom
iz lanka 47. stavka 5. ovoga Zakona.lanak 49.Posebnim zakonom moe
se urediti udruivanje strunih osoba koje obavljaju strune poslove
zatite okolia u Komoru inenjera i strunjaka zatite okolia i
prirode.V. DOKUMENTI ODRIVOG RAZVITKA I ZATITE OKOLIAlanak 50.(1)
Temeljni dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia su:Strategija
odrivog razvitka Republike HrvatskePlan zatite okolia Republike
HrvatskeProgram zatite okoliaIzvjee o stanju okolia.(2) Pod
dokumentima odrivog razvitka i zatite okolia u irem smislu
podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvjea koje se
donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine
sastavnice okolia i optereenja.(3) Strategije donesene prema ovom
Zakonu i strategije donesene prema posebnim propisima za pojedine
sastavnice okolia i optereenja, na odgovarajui nain, prenose se u
Strategiju iz stavka 1. ovoga lanka.Strategija odrivog razvitka
Republike Hrvatskelanak 51.(1) Strategijom odrivog razvitka
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugorono
usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zatita okolia prema
odrivom razvitku Drave. Strategijom se utvruju smjernice dugoronog
djelovanja definiranjem ciljeva i utvrivanjem mjera za njihovo
ostvarenje, uvaavajui postojee stanje i preuzete meunarodne
obveze.(2) Strategija sadri osobito:analizu postojeeg gospodarskog,
socijalnog i okolinog stanja,naela i mjerila za odreivanje ciljeva
i prioriteta odrivog razvitka Drave,osnovne ciljeve i mjere odrivog
razvitka gospodarstva, odrivog socijalnog razvitka, te zatite
okolia po pojedinim podrujima,institucije koje e biti ukljuene u
provedbu Strategije,nain provedbe i odgovornost za provedbu
Strategije,praenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.(3)
Strategiju izrauje Ministarstvo u suradnji s drugim sredinjim
tijelima dravne uprave. Izradu Strategije koordinira
Ministarstvo.(4) Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski
sabor.(5) Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske se prije
donoenja objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva. Nakon
donoenja Strategija se objavljuje u Narodnim novinama.(6)
Strategija se donosi svakih deset godina, a iznimno i ranije na
prijedlog Ministarstva.(7) Razvojni dokumenti pojedinih podruja i
djelatnosti moraju biti usklaeni s naelima, osnovnim ciljevima,
prioritetima i mjerama odrivog razvitka po pojedinim podrujima
utvrenim u Strategiji.
25