Na osnovu lana 7. stav 2, lana 121. stav 5, lana 131. stav 1. i
lana 246. stav 6. Zakona o bezbednosti saobraaja na putevima
("Slubeni glasnik RS", br. 41/09, 53/10 i 101/11),
Ministar za infrastrukturu i energetiku donosi
Pravilnik o podeli motornih i prikljunih vozila i tehnikim
uslovima za vozila u saobraaju na putevima
Pravilnik je objavljen u "Slubenom glasniku RS", br. 40/2012 od
26.4.2012. godine.
I. UVODNE ODREDBE
lan 1.
Ovim pravilnikom propisuje se podela motornih i prikljunih
vozila, uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraaju na
putu u pogledu dimenzija, tehnikih uslova i ureaja, sklopova i
opreme i tehnikih normativa, nain, vreme posedovanja i korienja
zimske opreme na vozilu u saobraaju na putevima kao i uslovi u
pogledu korienja i tehnikih karakteristika turistikog voza.
Ovaj pravilnik ne primenjuje se na vozila:
1) koja se koriste za takmienja na putevima i van njih - tokom
takmienja;
2) sa posebnom dozvolom za ispitivanje na putu;
3) borbena vozila oruanih snaga.
lan 2.
Nova serijski proizvedena vozila moraju biti usaglaena sa
jednoobraznim tehnikim uslovima, u skladu sa propisima o
homologaciji.
Vrste vozila oznaavaju se latininim slovima u skladu sa
Sporazumom o prihvatanju jednoobraznih uslova za homologaciju i
uzajamno priznavanje homologacije opreme i delova motornih
vozila("Slubeni list FNRJ - Meunarodni ugovori", broj 5/62),
odnosno odgovarajuim propisima Evropske unije (u daljem tekstu:
EU).
Vozila vrsta L, M, N, O, T i R, iz stava 1. ovog lana, prilikom
prve registracije i promene vlasnika, moraju imati potvrdu o
saobraznosti.
Obrasci potvrda o saobraznosti iz stava 3. ovog lana za svaku
vrstu vozila - Obrazac 1-19, propisani su ovim pravilnikom i ine
njegov sastavni deo. Proizvoa vozila izdaje potvrdu o saobraznosti,
na jednom listu formata A4, koji se tampa samo na srpskom ili samo
na engleskom jeziku.
Nova pojedinano ili maloserijski proizvedena vozila moraju
odgovarati uslovima iz ovog pravilnika s tim da ugraeni delovi i
oprema vozila moraju biti usaglaeni sa jednoobraznim tehnikim
uslovima.
Za vozila iz stava 3. ovog lana izdaje se deklaracija koja
obuhvata: marku vozila, vrstu vozila, klasu vozila, tip vozila,
varijantu tipa vozila, verziju tipa, oblik karoserije, broj mesta
za sedenje, masu vozila, nosivost, najvea dozvoljena osovinska
optereenja, najveu dozvoljenu masu za vuu koenih i nekoenih
prikljunih vozila, snagu vozila, oznaku motora sa graninim
vrednostima izduvne emisije i najveu konstruktivnu brzinu.
Odredbe st. 1- 4. ovog lana ne odnose se na vozila vrste K.
lan 3.
Delovi, ureaji i oprema koja se namenski proizvode za vozila i
za koje postoji propis o homologaciji, moraju biti usaglaena sa
jednoobraznim tehnikim uslovima.
lan 4.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledee
znaenje:
1) Potvrda o saobraznosti - Certificate of conformity ("COC") je
pismeni dokaz izdat od strane proizvoaa vozila, za svako vozilo
proizvedeno u skladu sa emom homologacije tipa celog vozila. Podaci
navedeni u Potvrdi o saobraznosti predstavljaju deklaraciju
proizvoaa;
2) jednoobrazni tehniki uslovi su uslovi propisani Sporazumom o
prihvatanju jednoobraznih uslova za homologaciju i uzajamno
priznavanje homologacije opreme i delova motornih vozila, propisima
donetim na osnovu tog sporazuma, po kojima se vri homologacija
delova vozila, opreme za vozila i homologaciju tipa celog vozila,
odnosno odgovarajuim propisima EU;
3) dimenzije vozila i skupa vozila su duina, irina, visina kao i
dimenzije vozila koje su od posebnog znaaja za bezbednost saobraaja
na putevima, pri emu su termini i definicije vezani za dimenzije
vozila odreeni standardom SRPS M.NO.012 ("Slubeni list SFRJ", broj
49/83);
4) masa vozila spremnog za vonju je masa neoptereenog vozila sa
karoserijom i ureajem za vuu u sluaju vunog vozila ili masa asije
sa kabinom ako proizvoa ne ugrauje karoseriju i/ili ureaj za vuu,
ukljuujui rashladno sredstvo, ulje, 90% pogonskog goriva, 100%
ostalih tenosti, pripadajui alat, rezervni toak, stalni teret
(kran, dizalica i dr.), vozaa (75 kg), a za autobuse i masu lana
posade (75 kg) ako za njega postoji sedite u vozilu;
5) masa traktora spremnog za vonju je masa neoptereenog traktora
ukljuujui zatitnu konstrukciju pri prevrtanju, rashladno sredstvo,
maziva, pogonsko gorivo, pripadajui alat, vozaa (75 kg), izuzimajui
dodatnu opremu;
6) masa neoptereenog vozila je masa vozila spremnog za normalnu
upotrebu, sa sledeom opremom: dodatna oprema potrebna iskljuivo za
normalnu upotrebu, kompletna elektro oprema, ukljuujui svetlosno i
svetlosno signalne ureaje isporuenih od strane proizvoaa, zakonom
propisani instrumenti i ureaji, odgovarajue koliine tenosti kako bi
se osiguralo pravilno funkcionisanje svih komponenti vozila.
Pogonsko gorivo i meavina goriva i ulja nisu ukljueni kod merenja,
ali elementi kao to su akumulator, hidraulina tenost, rashladno
sredstvo i ulje za podmazivanje motora moraju biti ukljueni;
7) proizvoaka tablica je nalepnica ili ploica koju je sa
podacima o vozilu postavio proizvoa vozila;
8) najvea dozvoljena masa teretnog vozila namenjenog za vuu
poluprikolice (teglja) je deklarisana od strane proizvoaa vozila, a
sastoji se od mase vunog vozila uveane za najvee dozvoljeno statiko
vertikalno optereenje na sedlo, odnosno nosivost tegljaa;
9) najvea konstruktivna brzina je najvea brzina koju vozilo moe
da razvije pod uslovima koje je deklarisao proizvoa;
10) vetrobran je okno na prednjoj strani motornih vozila vrsta
L, M, N i T;
11) bona okna u ravni vozaa su sve providne povrine na bonoj
strani vozila od vetrobranskog stakla prema zadnjem kraju vozila do
zadnjeg stuba prednjih vrata, odnosno povrine koja je upravna na
uzdunu osu vozila, a koja prolazi kroz naslon sedita vozaa u
poloaju za vonju;
12) svetlo je ureaj na vozilu koji daje svetlost, osim takvih
ureaja na vozilu koji su u saobraaju na putu pokriveni tako da se
ne vidi osvetljena povrina, ni kada se u toku vonje ti ureaji
ukljue, svetla koja osvetljavaju prostor ispod vozila, kao i
reklamne povrine osvetljene samo u bonom pravcu;
13) tovarni prostor je deo vozila koji se nalazi iza reda ili
redova sedita ili iza sedita vozaa kada vozilo ima samo sedite za
vozaa;
14) visina otvora za utovar je vertikalno rastojanje izmeu dve
horizontalne ravni, od kojih jedna ravan dodiruje najviu taku
donjeg dela, a druga ravan najniu taku gornje dela otvora za
vrata;
15) povrina otvora za utovar je povrina ortogonalne projekcije
najveeg otvora kada su zadnja vrata ili vrata prtljanika irom
otvorena na vertikalnu ravan koja je normalna na podunu osu
vozila;
16) zglobni autobus je vozilo vrsta M2 ili M3 koje se sastoji od
dva ili vie jasno razdvojenih delova koji su meusobno povezani tako
da putnici mogu da se slobodno kreu izmeu njih, a delovi su vrsto
povezani tako da mogu biti odvojeni jedino u radionicama;
17) teglja je vozilo vrste N namenjeno za vuu poluprikolica;
18) platforma za prevoz vangabaritnih tereta je vozilo koje je
po konstrukciji namenjeno za prevoz tereta koji je po dimenzijama i
masama preko granica dozvoljenih ovim pravilnikom, a u saobraaju
uestvuje pod posebnim uslovima;
19) homologacija vozila, opreme ili delova vozila je postupak
provere tipa, njihove saobraznosti sa zahtevima odgovarajuih
pravilnika prema Sporazumu o prihvatanju jednoobraznih uslova za
homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i delova
motornih vozila, odnosno odgovarajuim propisima EU, izdavanja
odgovarajuih propisanih dokumenata i praenje proizvodnje radi
obezbeivanja saobraznosti sa homologovanim tipom;
20) klirens je najmanja visina vrstih delova vozila iznad stajne
povrine ne raunajui tokove;
21) irina traga je najmanje rastojanje mereno izmeu sredina
gaznih povrina pneumatika, odnosno kod udvojenih tokova irina traga
je rastojanje izmeu osa simetrija udvojenih tokova jedne
osovine;
22) meuosovinsko rastojanje je rastojanje izmeu:
- ose prednje osovine i ose druge osovine, u sluaju vozila sa
dve osovine,
- ose prednje osovine i ose simetrije druge i tree osovine kod
vozila sa tri osovine;
23) motor sa nadpunjenjem je motor kod kojeg vazduh ili smea
vazduha i goriva u cilindre ulazi pod poveanim pritiskom u odnosu
na atmosferski (motori koji nadpunjenje ostvaruju kompresorom,
turbokompresorom ili motori sa kombinovanim nadpunjenjem - kompaund
motori);
24) koni sistem sa potpunim servo dejstvom je sistem u kome se
servo dejstvo ostvaruje neodvojivo od naina ostvarivanja sila koje
deluju na elemente koenja, a energija potrebna za ostvarivanje
procesa koenja ne dobija se od miine snage vozaa;
25) koni sistem sa deliminim servo dejstvom je sistem kod kojeg
se sile koje deluju na elemente koenja ostvaruju miinim dejstvom
vozaa, a mogu biti pojaane servo ureajem koji energiju dobija od
motora vozila;
26) proizvoa vozila je pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice
koje izrauje vozilo, ili lice koje se predstavlja kao proizvoa
stavljanjem na vozilo svog poslovnog imena, imena ili naziva, iga,
neke druge prepoznatljive oznake ili na drugi nain;
27) "marka vozila" je robna marka postavljena na vozilo;
28) komercijalna oznaka je trgovaka oznaka vozila;
29) vrsta vozila je naziv za podelu vozila koja se u
jednoobraznim tehnikim uslovima oznaava pojmom kategorija ili
klasa;
30) tip vozila oznaava vozila iste vrste koja se ne razlikuju po
sledeim osnovnim karakteristikama:
- proizvoa,
- oznaka tipa,
- asija - nosei deo karoserije,
- vrsta motora (unutranje sagorevanje / elektrini /
hibridni);
31) varijanta tipa vozila oznaava vozila istog tipa koja se ne
razlikuju po sledeem:
- obliku karoserije,
- principu rada motora,
- broju cilindara motora,
- snazi motora unutar granice od 30 %,
- zapremini motora unutar granice od 20 %,
- broju, mestu i nainu meusobnog povezivanja pogonskih
osovina,
- broju i mestu upravljajuih osovina;
32) verzija varijante oznaava verziju unutar vozila iste
varijante;
33) oblik karoserije je oblik karoserije odnosno nadgradnje
vozila;
34) VIN (vehicle identifikation number) je kombinacija znakova
sa odreenim redosledom slova i brojeva koje na vozilo stavlja
proizvoa u cilju njegove jednoznane identifikacije;
35) analogni tahograf je ureaj za beleenje brzine i preenog
puta, u drumskom transportu, kao i vremena rada i odmora, pomou
kojeg se zapisuju podaci na tahografski listi na kom vrh pisaa
ostvaruje zapis mehanikim pritiskom na tahografski listi, a koji
omoguava beleenje podataka za jedan dan;
36) dnevno svetlo je nezavisan svetlosni ureaj na prednjoj
strani vozila namenjen za stalno oznaavanje vozila u saobraaju u
toku dana;
37) digitalni tahograf je ureaj za beleenje brzine i preenog
puta, u drumskom transportu, kao i vremena rada i odmora pomou
kojeg se zapisuju podaci u radnu memoriju i memorijsku karticu, a
koji omoguava uvanje podataka za period od 365 dana;
38) graninik brzine je ureaj, dograen na pogonski agregat ili je
sastavni deo sistema za upravljanje pogonskim agregatom, koji je
namenjen da ograniava najveu brzinu kretanja motornih vozila.
lan 5.
(i) Pod ureajima na motornim i prikljunim vozilima u saobraaju
na putevima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se:
1) ureaji za upravljanje;
2) ureaji za zaustavljanje;
3) svetlosno i svetlosno signalni ureaji;
4) ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost;
5) ureaji za davanje zvunih znakova;
6) ureaji za kontrolu i davanje znakova;
7) ureaji za odvoenje i regulisanje izduvnih gasova;
8) ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila;
9) ureaj za kretanje vozila unazad;
10) ureaji za oslanjanje;
11) ureaji za kretanje;
12) elektro ureaji i instalacija;
13) pogonski ureaj - motor;
14) ureaji za prenos snage.
(ii) Delovi vozila od posebnog znaaja za bezbednost saobraaja
su: karoserija, kabina za vozaa i prostor za putnike, blatobrani,
branici, zatitnici od podletanja pod vozilo, prikljuci za
sigurnosne pojaseve, prikljuci za vuu, ureaji za obezbeenje vozila
od neovlaene upotrebe, ureaji za pogon na sabijeni ili teni gas,
ureaji od kojih zavisi sastav i obojenost izduvnih gasova.
(iii) Pod opremom vozila u saobraaju na putevima u smislu ovog
pravilnika podrazumevaju se:
1) rezervni toak;
2) aparat za gaenje poara;
3) sigurnosni trougao;
4) oprema za pruanje prve pomoi (komplet prve pomoi);
5) klinasti podmetai;
6) eki za razbijanje stakla;
7) ue ili poluga za vuu;
8) zimska oprema;
9) oprema za ienje tokova poljoprivrednih vozila.
II. PODELA VOZILA
1. Vrsta L - mopedi, motocikli, tricikli i etvorocikli
lan 6.
Vrsta L1 - moped, jeste vozilo sa dva toka ija maksimalna
konstruktivna brzina, bez obzira na nain prenosa, ne prelazi 45
km/h, pri emu radna zapremina, kada vozilo ima motor sa unutranjim
sagorevanjem ne prelazi 50 cm3 ili ija najvea stalna nominalna
snaga ne prelazi 4 kW za elektromotore.
Vrsta L2 - laki tricikl, jeste vozilo sa tri toka sa bilo kakvim
rasporedom tokova ija maksimalna konstruktivna brzina, bez obzira
na nain prenosa, ne prelazi 45 km/h, pri emu radna zapremina, kada
vozilo ima motor sa unutranjim sagorevanjem ne prelazi 50 cm3 ili
ija najvea stalna nominalna snaga ne prelazi 4 kW za
elektromotore.
Vrsta L3 - motocikl, jeste vozilo sa dva toka ija maksimalna
konstruktivna brzina bez obzira na nain prenosa prelazi 45 km/h ili
sa motorom ija zapremina cilindara u sluaju da se radi o motoru sa
unutranjim sagorevanjem prelazi 50 cm3 ili ija najvea stalna
nominalna snaga prelazi 4 kW za elektromotore.
Vrsta L4 - motocikl sa bonim seditem, jeste vozilo sa tri toka
asimetrino rasporeena u odnosu na uzdunu srednju ravan ija
maksimalna konstruktivna brzina bez obzira na nain prenosa prelazi
45 km/h ili radna zapremina u sluaju da se radi o motoru sa
unutranjim sagorevanjem prelazi 50 cm3 ili ija najvea stalna
nominalna snaga prelazi 4 kW za elektromotore.
Vrsta L5 - teki tricikl, jeste vozilo na tri toka simetrino
rasporeena u odnosu na uzdunu srednju ravan sa motorom ija
maksimalna konstruktivna brzina bez obzira na nain prenosa prelazi
45 km/h ili ako radna zapremina u sluaju da se radi o motoru sa
unutranjim sagorevanjem prelazi 50 cm3 ili ija najvea stalna
nominalna snaga prelazi 4 kW za elektromotore.
Vrsta L6 - laki etvorocikl, jeste motorno vozilo sa etiri toka:
ija masa praznog vozila nije vea od 350 kg, to ne ukljuuje masu
baterija, ako je re o elektrinim vozilima; ija najvea konstruktivna
brzina ne prelazi 45 km/h; koji imaju motor ija radna zapremina za
motore sa unutranjim sagorevanjem (SUS motori) sa pogonom na benzin
ne prelazi 50 cm3 i ija najvea neto snaga ne prelazi 4 kW za SUS
motore sa drugom vrstom pogonskog goriva ili ija najvea stalna
nominalna snaga ne prelazi 4 kW za elektromotore.
Vrsta L7 - teki etvorocikl, jeste motorno vozilo sa etiri toka:
koji ne odgovara uslovima iz vrste L6; ija masa praznog vozila nije
vea od 400 kg, odnosno 550 kg za vozila za prevoz tereta, to ne
ukljuuje masu baterija ako je re o elektrinim vozilima; ija najvea
stalna nominalna snaga motora ne prelazi 15 kW.
2. Vrsta M - vozila za prevoz lica
lan 7.
Vrsta M - motorno vozilo jeste vozilo koje je projektovano i
konstruisano prvenstveno za prevoz lica i njihovog prtljaga.
Vrsta M1 - putniko vozilo jeste vozilo vrste M koje ima najvie
devet sedita ukljuujui i sedite za vozaa, bez mesta za
stajanje.
Vrsta M2 - laki autobus jeste vozilo vrste M sa vie od devet
sedita ukljuujui i sedite za vozaa ija najvea dozvoljena masa ne
prelazi 5 t i koja mogu imati mesta za stajanje.
Vrsta M3 - teki autobus jeste vozilo vrste M sa vie od devet
sedita ukljuujui i sedite za vozaa ija najvea dozvoljena masa
prelazi 5 t i koja mogu imati mesta za stajanje.
Vozila vrste M2 i M3 (autobusi) razvrstavaju se u klase:
1) vozilo sa vie od 22 sedita za putnike:
(1) Klasa I - jeste vozilo konstruisano sa prostorom namenjenim
za putnike koji stoje, dozvoljavajui nesmetano kretanje
putnika.
(2) Klasa II - jeste vozilo konstruisano uglavnom za putnike
koji sede, i projektovano za prevoz putnika koji stoje u prolazu,
odnosno u prostoru koji nije vei od prostora namenjenog za dva
udvojena sedita.
(3) Klasa III - jeste vozilo koje ima iskljuivo mesta za
sedenje.
2) vozilo sa najvie 22 sedita za putnike:
(1) Klasa A - jeste vozilo koje je namenjeno za prevoz putnika
koji sede, odnosno koji stoje.
(2) Klasa B - jeste vozilo koje nije namenjeno za prevoz putnika
koji stoje i koje nema dodatke za putnike koji stoje.
Autobusi koji ukljuuju dve ili vie neodvojivih ali jasno
definisanih jedinica se smatraju kao jedno vozilo.
3. Vrsta N - teretna vozila
lan 8.
Vrsta N - motorno vozilo koje je projektovano i konstruisano
prvenstveno za prevoz teretaVrsta N1 - lako teretno vozilo, jeste
vozilo vrste N ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 3,5 t.
Vrsta N2 - srednje teretno vozilo, jeste vozilo vrste N koje ima
najveu dozvoljenu masu koja prelazi 3,5 t, ali koja ne prelazi 12
t.
Vrsta N3 - teko teretno vozilo, jeste vozilo vrste N koje ima
najveu dozvoljenu masu koja prelazi 12 t.
Oprema i instalacija stalno ugraena na vozila posebne namene
(kranovi, pokretne radionice, vozila za razglas, itd.) smatraju se
kao teret (stalni teret).
a) Uslovi za razvrstavanje vozila vrste Nlan 9.
Vozilo vrste N mora da ispunjava sledee uslove u pogledu
tehnikih karakteristika:
1) sva mesta za sedenje treba da budu odvojena od tovarnog
prostora;
2) izuzetno, lica i teret mogu da se prevoze u istom prostoru
pod uslovom da je tovarni prostor obezbeen opremom za zatitu ljudi
od naleta tereta tokom vonje, kao i prilikom naglog koenja i
skretanja;
3) sredstva za obezbeivanje tereta su namenjena da obezbede
teret, u smislu take 2) ovog stava, kao i sistem pregrada,
namenjenih za vozila ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 7,5 t,
moraju biti u skladu sa odredbama Odeljka 3 i 4 standarda ISO
27956:2009, i to:
(1) ispunjenost zahteva moe se utvrditi izjavom o usaglaenosti
izdatom od strane proizvoaa,
(2) kao alternativa ispunjenosti zahteva proizvoa moe da
dokumentuje na odgovarajui nain, nadlenom dravnom organu, za
homologaciju vozila, opreme i delova da ugraeno sredstvo za
obezbeivanje tereta prua jednak nivo zatite, kao to je predvieno
standardom ISO 27956:2009 ;
4) broj mesta za sedenje, ne ukljuujui mesto vozaa, ne sme da
prelazi:
(1) 6 u sluaju vozila vrste N1,
(2) 8 u sluaju vozila vrste N2 i N3;
5) vozila vrste N moraju da imaju masu tereta jednaku ili veu od
mase putnika, izraenu u kilogramima;
(1) pri tome na svim mestima za sedenje moraju biti postavljena
sedita i mora biti ispunjeno:
- ako je n = 0 onda mora da bude ndm - m 100 kg- ako je 0 2 onda
mora da bude ndm - (m + n 68) n 68
pri emu je:
"ndm" - najvea dozvoljena masa"m" - masa vozila spremnog za
vonju"n" - broj sedita ne ukljuujui vozaevo sedite.
(2) u masu vozila spremnog za vonju iz prethodne take mora da se
urauna i masa opreme na vozilu koja slui za smetaj tereta (npr.
razliiti oblici nadgradnje), masa stalne opreme za manipulaciju
tereta (npr. kran, podizna platforma i sl.) i masa sredstava za
obezbeivanje tereta, dok masa opreme koja se ne koristi u navedene
svrhe (npr. kompresor, vitlo, elektrini generator, oprema za prenos
slike i zvuka, itd.) se ne uzima u obzir.
Sve varijante i verzije vozila vrste N moraju da ispunjavaju
uslove iz prethodnog stava.
Vozilo vrste N1, kod koga je tovarni prostor i prostor za vozaa
u istoj celini (npr. oblik karoserije BB), pored uslova iz stava 1.
ovog lana mora da ispuni i sledee uslove:
1) utovar tereta mora biti mogu kroz zadnja vrata, vrata
prtljanika ili bona vrata koja su projektovana i konstruisana u tu
svrhu;
2) u sluaju zadnjih vrata ili vrata prtljanika, otvor za utovar
mora da ispunjava sledee uslove:
(1) ako vozilo ima samo jedan red sedita ili ima samo sedite za
vozaa, visina otvora za utovar mora da bude najmanje 600 mm,
(2) ako vozilo ima dva ili vie redova za sedenje, najmanja
visina otvora za utovar mora da bude 800 mm, i otvor mora da ima
povrinu najmanje 12800 cm2;
3) tovarni prostor mora da ispunjava sledee uslove:
(1) podloga tovarnog prostora u veem delu mora da bude
ravna,
(2) kada vozilo ima jedan red sedita ili samo sedite vozaa,
duina tovarnog prostora mora da bude najmanje 40% od meuosovinskog
rastojanja,
(3) kada vozilo ima dva ili vie redova sedita, duina tovarnog
prostora mora da bude najmanje 30% od meuosovinskog rastojanja,
(4) uslovi za duinu tovarnog prostora moraju da budu ispunjeni i
kod vozila kod koga se zadnji red sedita moe ukloniti bez posebnog
alata, i to kad su sva sedita postavljena,
(5) uslovi za duinu tovarnog prostora moraju da budu ispunjeni
kada su sedita u prvom redu ili u poslednjem redu, u zavisnosti od
sluaja, postavljena u normalnom uspravnom poloaju za sedenje;
4) Posebni uslovi za merenje:
(1) podeavanje sedita:
- sedita moraju biti podeena u svoj krajnji zadnji poloaj,
- naslon sedita, ako je podesiv, mora da bude podeen tako da
torzo 3DH ureaja moe da se postavi pod uglom od 25,
- naslon sedita ako nije podesiv, mora da bude u poziciji kako
je projektovao proizvoa,
- ako je sedite podesivo po visini, onda mora da bude podeeno u
najnii poloaj;
(2) posebni uslovi za vozilo:
- vozilo mora da bude optereeno do njegove najvee dozvoljene
mase,
- tokovi na vozilu moraju da budu postavljeni u pravcu;
(3) nain merenja duine tovarnog prostora:
- kada u vozilu nije postavljena pregrada, duina se meri od
poprene vertikalne ravni koja dodiruje najistureniju taku zadnjeg
dela vrha naslona sedita do unutranjeg dela zadnjeg okna ili
zadnjih vrata ili vrata prtljanika, kada su zatvorena;
- kada je u vozilu postavljena pregrada duina se meri od poprene
vertikalne ravni koja dodiruje najistureniju taku pregrade do
unutranjeg dela zadnjeg okna ili zadnjih vrata ili vrata
prtljanika, kada su zatvorena;
- uslovi koji se odnose na duinu moraju biti ispunjeni najmanje
du horizontalne linije koja se nalazi u podunoj vertikalnoj ravni
koja prolazi kroz podunu osu vozila u nivou podloge tovarnog
prostora;
(4) kada je u vozilu postavljena pregrada uslovi iz podtake (1)
ove take ne moraju da budu ispunjeni.
Vozilo kod koga je izmeu poslednjeg reda sedita i tovarnog
prostora postavljena pregrada takoe mora da ispuni uslove iz
prethodnog stava.
Vozilo vrste N1, kod koga tovarni prostor i prostor za vozaa
nisu u istoj celini (npr. oblik karoserije BE), pored uslova iz
stava 1. ovog lana mora da ispuni i sledee uslove:
1) vozilo koje ima zatvorenu nadgradnju, mora da ispunjava
sledee uslove:
(1) utovar tereta mora biti mogu kroz zadnja vrata, vrata
prtljanika ili zadnjeg okna ili na drugi nain,
(2) najmanja visina otvora za utovar mora biti 800 mm, a otvor
mora da ima povrinu najmanje 12 800 cm2,
(3) duina tovarnog prostora mora da bude najmanje 40% od
meuosovinskog rastojanja;
2) vozilo koje ima otvoreni tovarni prostor, mora da ispuni
uslove propisane u taki 1) podtaka (1) i (3) ovog stava;
3) uslovi koji se odnose na duinu tovarnog prostora moraju biti
ispunjeni najmanje du horizontalne linije koja se nalazi u podunoj
ravni koja prolazi kroz podunu osu vozila u nivou podloge tovarnog
prostora.
U sluaju da neki od navedenih uslova iz ovog lana za
razvrstavanje vozila u vrstu N1 nije ispunjen, vozilo e biti
razvrstano kao vozilo vrste M1.
4. Vrsta O - prikljuna vozila
lan 10.
Vrsta O - prikljuno vozilo koje je projektovano i konstruisano
za prevoz tereta ili lica kao i za smetaj lica.
Vrsta O1 - lako prikljuno vozilo jeste prikljuno vozilo ija
najvea dozvoljena masa ne prelazi 0,75 t.
Vrsta O2 - malo prikljuno vozilo, jeste prikljuno vozilo ija
najvea dozvoljena masa prelazi 0,75 t , ali ne prelazi 3,5 t.
Vrsta O3 - srednje prikljuno vozilo jeste prikljuno vozilo ija
najvea dozvoljena masa prelazi 3,5 t , ali ne prelazi 10 t.
Vrsta O4 - veliko prikljuno vozilo, jeste prikljuno vozilo ija
najvea dozvoljena masa prelazi 10 t.
Prikljuna vozila vrsta O2, O3 i O4 razvrstavaju se u jednu od
sledeih klasa, i to u klasu:
1) poluprikolica - jeste prikljuno vozilo koje je konstruisano
da se prikljui na teglja sa sedlom ili na konverter prikolicu pri
emu prenosi znatno vertikalno optereenje na vuno vozilo ili
konverter,
2) prikolica sa rudom - jeste prikljuno vozilo koje ima najmanje
dve osovine od kojih je najmanje jedna upravljana osovina,
opremljeno sa vunim ureajem koji se moe pokretati vertikalno u
odnosu na prikolicu i koje prenosi manje od 100 daN statikog
vertikalnog optereenja na vuno vozilo,
3) prikolica sa centralnom osovinom - jeste prikljuno vozilo kod
koga je osovina (osovine) postavljena blizu teita vozila tako da
vertikalno optereenje koje se prenosi na vuno vozilo, ne prelazi
10% od najvee dozvoljene mase prikolice odnosno najvie 1000 daN,
pri ravnomernom optereenju vozila,
4) prikolica sa krutom rudom - jeste prikljuno vozilo sa jednom
osovinom ili grupom osovina, opremljeno sa krutom rudom koja
prenosi statiko optereenje ne vee od 4000 daN na vuno vozilo na
osnovu svoje konstrukcije, i koje ne spada u prikolica sa
centralnom osovinom.
lan 11.
Prema obliku karoserije, vozila vrste M, N i O, se razvrstavaju
na:
1) putnika vozila (M1) iji je oblik karoserije definisan
standardom SRPS ISO3833:2005, jesu:
(1) AA limuzina - jeste vozilo definisano oznakom 3.1.1.1
standarda SRPS ISO 3833:2005, opremljeno sa najmanje 4 bona
okna,
(2) AB limuzina sa zadnjim vratima - jeste vozilo AA sa vratima
na zadnjem delu vozila,
(3) AC karavan jeste vozilo definisano oznakom 3.1.1.4 standarda
SRPS ISO 3833:2005,
(4) AD kupe - jeste vozilo definisano oznakom 3.1.1.5 standarda
SRPS ISO 3833:2005,
(5) AE kabriolet - jeste vozilo definisano oznakom 3.1.1.6
standarda SRPS ISO 3833:2005,
(6) AF vienamensko vozilo - jeste motorno vozilo koje ne
odgovara ostalim oblicima karoserije putnikih vozila M1 i namenjeno
za prevoz putnika i njihovog prtljaga odnosno tereta u istom
prostoru,
(7) AG teretni karavan - jeste vozilo definisano oznakom
3.1.1.4.1 standarda SRPS ISO 3833:2005 kod koga je tovarni prostor
odvojen od prostora za vozaa i putnike;
2) motorna vozila vrsta M2 ili M3, jesu:
(1) CA jednospratni autobus - jeste vozilo gde je prostor
predvien za lica u jednom nivou,
(2) CB dvospratni autobus - jeste vozilo gde je prostor predvien
za putnike, bar u jednom delu; na dva nivoa, pri emu gornji nivo
nije predvien za stajanje putnika,
(3) CC zglobni jednospratni autobus - jeste vozilo u jednom
nivou definisano u lanu 4. stav 1. taka 11) ovog pravilnika,
(4) CD zglobni dvospratni autobus - jeste vozilo CC na dva nivoa
pri emu na bar jednom nivou putnici mogu slobodno da se kreu izmeu
razdvojenih delova,
(5) CE niskopodni jednospratni autobus - jeste vozilo u jednom
nivou, Klase I, II ili A gde najmanje 35 % prostora predvienog za
stajanje putnika (kod zglobnog autobusa u njegovom prednjem delu
ili kod dvospratnog autobusa na njegovom donjem nivou) ini prostor
bez stepenica i ukljuuje pristup najmanje jednim vratima,
(6) CF niskopodni dvospratni autobus - jeste vozilo CE na dva
nivoa,
(7) CG zglobni niskopodni jednospratni autobus - jeste vozilo
koje ini kombinacija vozila CC i CE,
(8) CH zglobni niskopodni dvospratni autobus - jeste vozilo koje
ini kombinacija vozila CD i CF,
(9) CI otvoreni jednospratni autobus - jeste vozilo bez krova
ili sa delom krova,
(10) CJ otvoreni dvospratni autobus - jeste vozilo bez krova na
celom ili na jednom delu njegovog gornjeg nivoa,
(11) CX autobuska asija - jeste nekompletno vozilo sa asijom,
pogonom i osovinama koje je namenjeno da bude kompletirano sa
karoserijom;
3) motorna vozila vrste N, jesu:
(1) BA kamion - jeste vozilo koje je projektovano i konstruisano
iskljuivo ili prvenstveno za prevoz tereta(2) BB van - jeste kamion
kod koga je tovarni prostor i prostor za vozaa u istoj celini,
(3) BC teglja - jeste vuno vozilo koje je projektovano i
konstruisano prvenstveno za vuu poluprikolica,
(4) BD vozilo za vuu - jeste vuno vozilo koje je projektovano i
konstruisano za vuu iskljuivo prikolica,
(5) BE pikap - jeste vozilo najvee dozvoljene mase koja ne
prelazi 3,5 t kod koga tovarni prostor i mesta za sedenje nisu u
istoj celini,
(6) BX asija teretnog vozila - jeste nekompletno vozilo sa
asijom, kabinom (kompletnom ili deliminom), pogonom i osovinama
koje je namenjeno da se kompletira sa karoserijom;
4) vozila vrste O, jesu:
(1) DA poluprikolica - jeste prikljuno vozilo definisano u lanu
10. stav 6. taka 1),
(2) DB prikolica sa rudom - jeste prikljuno vozilo definisano u
lanu 10. stav 6. taka 2),
(3) DC prikolica sa centralnom osovinom - jeste prikljuno vozilo
definisano u lanu 10. stav 6. taka 3),
(4) DE prikolica sa krutom rudom - jeste prikljuno vozilo
definisano u lanu 10. stav 6. taka 4);
5) specijalno vozilo jeste vozilo vrste M, N ili O izvedeno za
odreene funkcije sa posebno ureenom karoserijom, snabdevenom
ureajima ili opremom za obavljanje tih funkcija, i to:
(1) SA vozilo za stanovanje - jeste vozilo vrste M prilagoeno za
stanovanje koje sadri najmanje sledeu opremu koja mora biti vrsto
povezana za karoseriju: sedita i sto, leaj koji moe biti izveden od
sedita, kuhinjska oprema i prostor za smetaj prtljaga. Sto moe biti
napravljen da bude lako pomerljiv,
(2) SB blindirano vozilo - jeste vozilo namenjeno za zatitu
putnika i / ili tereta sa stalno ugraenom antibalistikom
zatitom,
(3) SC ambulantno vozilo - jeste vozilo vrste M namenjeno za
transport bolesnih ili povreenih lica i opremljeno specijalnom
opremom za takvu namenu,
(4) SD vozilo za prevoz umrlih - jeste vozilo vrste M namenjeno
za prevoz umrlih i koje ima specijalnu opremu za takvu namenu,
(5) SH vozilo prilagoeno za invalidska kolica - jeste vozilo
vrste M1 konstruisano ili prilagoeno za prevoz jednog ili vie lica
u invalidskim kolicima,
(6) SE kamp prikolica - jeste vozilo vrste O vozilo definisano
oznakom 3.2.1.3 standarda SRPS ISO 3833:2005,
(7) SF pokretna dizalica - jeste vozilo vrste N3 koje nije
namenjeno za prevoz tereta, opremljeno sa pokretnom dizalicom iji
je moment dizanja jednak ili vei od 400 kNm,
(8) SG druge vrste specijalnih vozila - jeste vozilo koje ne
spada u ostala specijalna vozila,
(9) SJ konverter doli - jeste vozilo vrste O opremljeno sedlom
za prihvatanje poluprikolice,
(10) SK prikolica za obavljanje vanrednog prevoza - jeste vozilo
vrste O4 namenjeno za vanredni prevoz, koje ukljuuje i hidraulino
modularno prikljuno vozilo bez obzira na broj modula.
Oblik karoserije vozila vrste N i O, pored slovne oznake, moe
biti dopunjen nekom od sledeih dvocifrenih oznaka:
01- platforma02 - sa stranicama03 - zatvorena nadgradnja
(furgon)
04 - klimatizovana nadgradnja sa izolacionim zidovima i opremom
za odravanje unutranje temperature05 - klimatizovana nadgradnja sa
izolacionim zidovima ali bez opreme za odravanje temperature06 -
fleksibilne stranice (cerada)
07 - izmenljivi transportni sud08 - nosa kontenera09 - vozilo
opremljeno sa huk-liftom
10 - kiper11 - cisterna12 - cisterna namenjena za prevoz opasnih
tereta13 - prevoz stoke14 - prevoz vozila15 - mealica za beton16 -
pumpa za beton17 - prevoz drva18 - odvoenje smea19 - ienje ulica,
ienje odvoda, pranje ulica20 - kompresor21 - prevoz amaca22 -
prevoz jedrilica23 - vozilo prodavnica ili izlog24 - vozilo za pomo
na putu25 - vozilo sa merdevinama26 - dizalica (razliita od
pokretne dizalice SF)
27 - platformska dizalica28 - vozilo sa ureajem za buenje i
kopanje29 - niskopodno prikljuno vozilo30 - prevoz stakala31 -
vatrogasno vozilo99 - oblik karoserije ne postoji u vaeoj
listi.
5. Vrste T i C - traktorilan 12.
Vrsta T1 - jeste traktor sa tokovima ija najvea konstruktivna
brzina ne prelazi 40 km/h, kod kojih irina traga osovine najblie
seditu vozaa nije manja od 1150 mm, ija je masa vozila spremnog za
vonju vea od 600 kg i koji ima klirens manji od 1000 mm.
Vrsta T2 - jeste traktor sa tokovima ija najvea konstruktivna
brzina ne prelazi 40 km/h, kod kojih je najmanja irina traga manja
od 1150 mm, ija je masa vozila spremnog za vonju vea od 600 kg, iji
je klirens manji od 600 mm, s tim da je najvea dozvoljena brzina
kretanja ograniena na 30 km/h za vozila ija visina teita iznad
zemlje podeljena sa prosenom irinom traga prelazi 0,9.
Vrsta T3 - jeste traktor sa tokovima ija najvea brzine ne
prelazi 40 km/h i masa vozila spremnog za vonju ne prelazi 600
kg.
Vrsta T4 - jeste traktor posebnih namena ija najvea
konstruktivna brzina ne prelazi 40 km/h.
Vrsta T5 - jeste traktor sa tokovima ija najvea konstruktivna
brzina prelazi 40 km/h.
Vrsta Tm - jeste motokultivator.
Vrsta TR - jeste radna maina.
Vrsta od C1 do C5 - jesu traktori sa gusenicama.
Podela vrsta od C1 do C5 analogna je podeli traktora sa tokovima
od T1 do T5, a uslovi koji vae za traktore sa tokovima vae za
odgovarajuu vrstu traktora sa gusenicama.
6. Vrsta R - prikljuna vozila traktora
lan 13.
Vrsta R1 - jeste prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa ne
prelazi 1,5 t.
R2 - jeste prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa prelazi
1,5 t ali ne prelazi 3,5 t.
Vrsta R3 - jeste prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa
prelazi 3,5 t ali ne prelazi 21 t.
Vrsta R4 - jeste prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa
prelazi 21 t.
Svaka vrsta prikljunih vozila traktora moe imati dodatnu oznaku
"a" ili "b", prema najveoj konstruktivnoj brzini, s tim to oznaka
"a" ide uz prikljuno vozilo koje je konstruisano za brzinu od
najvie 40 km/h, a oznaka "b" ide uz prikljuno vozilo koje je
konstruisano za brzinu iznad 40 km/h.
7. Vrsta S - izmenjive vuene maine
lan 14.
Vrsta S1 - jeste izmenjiva vuena maina namenjena za
poljoprivredu ili umarstvo ija najvea dozvoljena masa ne prelazi
3,5 t.
Vrsta S2 - jeste izmenjiva vuena maina namenjena za
poljoprivredu ili umarstvo ija najvea dozvoljena masa prelazi 3,5
t.
Svaka vrsta izmenjive vuene maine moe imati dodatnu oznaku "a"
ili "b", prema najveoj konstruktivnoj brzini, s tim to oznaka "a"
ide uz izmenjivu vuenu mainu ija je najvea konstruktivna brzina
manja ili jednaka 40 km/h, a oznaka "b" ide uz izmenjivu vuenu
mainu ija je najvea konstruktivna brzina iznad 40 km/h.
Za vrste vozila iz ovog lana ne primenjuju se odredbe ovog
pravilnika koji se odnose na tehnike uslove ureaja, sklopova i
opreme i tehnike normative.
8. Vrsta K - ostala vozila
lan 15.
Vrsta K1 - jeste zapreno vozilo.
Vrsta K2 - jeste vozilo sa pogonom na miinu snagu ljudi (bicikl,
trotinet, tricikl sa pedalama, kvadricikl sa pedalama, tandem
bicikl i dr.).
Vrsta K3 - jeste vozilo sa pogonom na pedale sa dodatnim
elektrinim motorom ija je najvea snaga manja od 0,25 kW i najvea
konstruktivna brzina manja od 25 km/h, a koje nije deklarisano kao
vozila vrste L1.
Vrsta K5a - jeste vuno vozilo turistikog voza.
Vrsta K5b - jeste prikljuno vozilo turistikog voza.
9. Terenska vozila - podvrsta G
lan 16.
Terenska vozila su vozila vrsta M i N koja su osposobljena za
kretanje van puta i zadovoljavaju zahteve odgovarajueg propisa.
Oznake M i N mogu biti kombinovane sa oznakom G, odnosno, vozilo
vrste N1 koje je namenjeno za terensku upotrebu oznaava se sa
N1G.
Oznaka vozila G je dopunska i koristi se iskljuivo uz oznake
vrste vozila M ili N.
III. DIMENZIJE I MASE VOZILA
lan 17.
Najvea dozvoljena duina vozila, iznosi:
1) za motorno vozilo, osim autobusa i vozila vrste L - 12,00
m;
2) za vozilo vrste O i R - 12,00 m, s tim to se duina prikolice
meri od vunog oka rude do najisturenije take na zadnjem kraju
vozila, a duina poluprikolice se meri od ose vunog epa do
najisturenije take na zadnjem kraju poluprikolice;
3) za autobus sa dve osovine - 13,50 m;
4) za autobus sa najmanje tri osovine - 15,00 m;
5) za zglobni autobus - 18,75 m;
6) za zglobni autobus sa dve ili vie okretnica - 25 m;
7) za vozilo vrste L - 4,00 m;
8) za vozilo vrste K, osim K5 - 12,00 m.
Najvea dozvoljena duina skupa vozila iznosi:
1) za teglja sa poluprikolicom - 16,50 m;
2) za vuno vozilo sa prikolicom - 18,75 m;
3) za skup vozila namenjen za prevoz kontenera ili vozila -
21,00 m;
4) za turistiki voz - 40,00 m.
Udaljenost bilo koje take na prednjem delu poluprikolice i ose
vunog epa poluprikolice ne sme biti vea od 2,04 m.
Razmak izmeu zadnje osovine vunog vozila i prednje osovine
prikolice i prikljunog vozila sa centralnom osovinom ne sme biti
manji od 3,00 m.
Najvei dozvoljeni prepust moe iznositi najvie 63% ukupnog
razmaka osovina.
Najvea dozvoljena tolerancija u duini vozila iznosi 0,5% od
propisanih vrednosti.
Odredba stava 5. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. januara 1973.
godine.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 18.
Najvea dozvoljena irina vozila iznosi 2,55 m, osim:
1) za radnu mainu i izmenjivu vuenu mainu za poljoprivredu i
umarstvo, za koje najvea dozvoljena irina iznosi - 3,00 m;
2) za vozilo vrsta N i O sa nadograenom hladnjaom sa zidom
debljine preko 45 mm, za koje najvea dozvoljena irina iznosi - 2,6
m;
3) za vozilo vrste N koje ima izmenljive ureaje za odravanje
puteva, za koje najvea dozvoljena irina iznosi - 3,00 m.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, irina vozila ne obuhvata
prekoraenja koja mogu nastati usled deformacija pneumatika u zoni
naleganja na kolovoz, postavljanja lanaca za sneg i ugradnje
gabaritnih svetala, pokazivaa pravca skretanja, spoljnjeg ogledala,
svetala za osvetljavanje puta, elastinih blatobrana i druge dodatne
opreme elastino vezane za vrstu konstrukciju vozila.
Svi zglobno ili elastino vezani delovi iz stava 2. ovog lana,
kad se preklope uz vrstu konstrukciju vozila, moraju biti unutar
propisane najvee dozvoljene irine vozila, a ostali delovi - unutar
propisane najvee dozvoljene irine iz ovog lana, uveane za vrednost
dozvoljenog odstupanja od najvie 1%.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 19.
Najvea dozvoljena visina vozila iznosi - 4,0 m, osim vozila
vrste L, za koje najvea dozvoljena visina iznosi - 2,5 m.
Klirens vozila mora omoguavati da vozilo optereeno do najvee
dozvoljene mase moe da pree prepreku visine 10 cm.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 20.
Motorna vozila, kao i skupovi vozila, moraju imati takve ureaje
da prilikom vonje u krugu od 360, najisturenija taka vozila mora
biti voena po krugu prenika od najvie 25 m, pri emu se gabariti
vozila moraju kretati u pojasu najvee irine 7,2 m.
lan 21.
Najvea dozvoljena ukupna masa motornog vozila i skupa vozila
iznosi 40 t.
Ukupna masa motornog vozila ili prikolica ne sme da prelazi
vrednost najvee dozvoljene mase vozila koja je deklarisana na
proizvoakim tablicama motornog vozila ili prikolica.
Ukupna masa skupa vozila ne sme da bude vea od najvee dozvoljene
mase skupa vozila koja je deklarisana na proizvoakim tablicama
skupa vozila. Ukoliko ovaj podatak nije poznat, ukupna masa
prikljunog vozila ne sme biti vea od ukupne mase vunog vozila za
vie od 50 %.
Ukupna masa motornog vozila ne sme da prelazi sledee vrednosti,
i to:
1) za dvoosovinsko motorno vozilo - 18 t;
2) za troosovinsko motorno vozilo - 25 t, odnosno 26 t ako je
gonjena osovina opremljena sa udvojenim pneumaticima i vazdunim
oslanjanjem ili oslanjanjem koje se prihvata kao ekvivalentno, ili
gde je svaka gonjena osovina opremljena sa udvojenim pneumaticima i
pri emu maksimalno osovinsko optereenje bilo koje osovine ne
prelazi 9,5 t;
3) za etvoroosovinsko motorno vozilo sa najmanje dve upravljajue
osovine - 32 0,t, pri emu maksimalno osovinsko optereenje bilo koje
osovine ne prelazi 9,5 t;
4) za troosovinski zglobni autobus - 28 t;
5) za laki tricikl - 0,57 t;
6) za teki tricikl - 1,3 t;
7) za teki tricikl za prevoz tereta - 2,5 t;
8) za laki etvorocikl - 0,55 t;
9) za teki etvorocikl za prevoz lica - 0,60 t;
10) za teki etvorocikl za prevoz tereta - 1,55 t.
Ukupna masa prikolica ne sme da prelazi, i to:
1) za jednoosovinsku prikolicu - 10 t;
2) za dvoosovinsku prikolicu - 18 t;
3) za troosovinsku prikolicu - 24 t.
Ukupna masa skupa vozila ne sme da prelazi, i to:
1) skupa vozila sa 5 ili 6 osovina:
(1) za dvoosovinsko motorno vozilo sa troosovinskom prikolicom -
40 t,
(2) za troosovinsko motorno vozilo sa dvo ili troosovinskom
prikolicom - 40 t;
2) tegljaa s poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina:
(1) za dvoosovinski teglja s troosovinskom poluprikolicom - 40
t,
(2) za troosovinski teglja s dvo ili troosovinskom
poluprikolicom - 40 t,
(3) za troosovinski teglja s dvo ili troosovinskom
poluprikolicom kada prevozi 40-stopni ISO kontener (ili dva
20-stopna ISO kontenera, odnosno izmenjive transportne sudove) - 44
t;
3) skupa vozila s etiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog
motornog vozila i dvoosovinske prikolice - 36 t;
4) tegljaa s poluprikolicom sa ukupno 4 osovine, pri emu su i
teglja i poluprikolica dvoosovinski, a za sluaj da je razmak izmeu
osovina poluprikolice:
(1) od 1,3 m do 1,8 m - 36 t,
(2) vei od 1,8 m - 36 t, odnosno 38 t kada je najvea dozvoljena
masa vunog vozila 18 t i najvee dozvoljeno optereenje dvostruke
osovine poluprikolice 20 t, pri emu su pogonske osovine opremljene
udvojenim pneumaticima i vazdunim oslanjanjem.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 22.
Osovinsko optereenje vozila ne sme da prelazi vrednosti
deklarisane od strane proizvoaa i navedene na proizvoakoj tablici
na vozilu.
Osovinsko optereenje vozila odnosno skupa vozila u stanju
mirovanja na horizontalnoj podlozi ne sme prelaziti:
1) za jednu gonjenu osovinu - 10 t;
2) za jednu pogonsku osovinu - 11,5 t;
Ukupno optereenje dve osovine motornih vozila, pri emu osovinsko
optereenje pojedinane osovine ne sme prei 10 t, i koje imaju
meusobno rastojanje:
1) manje od 1,0 m iznosi - 11,5 t,
2) od 1,0 m do 1,3 m iznosi - 16 t;
3) od 1,3 m do 1,8 m iznosi - 18 t, odnosno 19 t ako je pogonska
osovina opremljena udvojenim pneumaticima i vazdunim oslanjanjem,
ili gde maksimalno osovinsko optereenje ne prelazi 9,5 t;
4) Ukupno optereenje dve osovine prikljunih vozila sa meusobnim
rastojanjem:
(1) manjim od 1,0 m iznosi - 11 t,
(2) od 1,0 m do 1,3 m iznosi - 16 t,
(3) od 1,3 m do 1,8 m iznosi - 18 t,
pri emu osovinsko optereenje pojedinane osovine ne sme prei 10
t;
5) Ukupno optereenje tri osovine prikljunih vozila sa meusobnim
rastojanjem:
(1) do 1,3 m iznosi - 21 t,
(2) od 1,3 m do 1,4 m iznosi - 24 t,
pri emu osovinsko optereenje pojedinane osovine ne sme prei 10
t.
Na pogonske tokove vozila vrste L, M i N, ako je vozilo
optereeno i u stanju mirovanja na horizontalnoj ravni, mora
delovati najmanje jedna etvrtina ukupne mase vozila, odnosno skupa
vozila.
Na tokove upravljake osovine vozila vrste L, M i N, ako je
vozilo optereeno i u mirovanju na horizontalnoj povrini, mora
delovati najmanje jedna petina ukupne mase vozila.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 23.
Najvea dozvoljena masa vozila sa tokovima bez pneumatika iznosi
za vozilo koje ima tokove sa naplacima od metala, pune gume,
plastike ili slinog materijala, i to sa:
1) jednom osovinom - 1,2 t;
2) dve osovine - 3,0 t.
Naplaci od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala
moraju biti ravni. Elementi kojim su naplaci privreni moraju imati
ravnu glavu i ne smeju da budu van ravni naplatka.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 24.
Odnos bruto snage motora izraene u kilovatima i najvee
dozvoljene mase vozila odnosno skupa vozila izraene u tonama, mora
biti najmanje 5 kW/t, osim vunih vozila koja slue za vuu prikljunih
vozila pomou rude i nisu namenjena za prevoz ljudi ili tereta i
vunog vozila turistikog voza kod kojih mora biti vea od 2,2
kW/t.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na traktore za
poljoprivredu i umarstvo, kao ni na vozila koja se pokreu
elektromotorom.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
IV. UREAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUNIM VOZILIMA
1. Ureaji za upravljanje vozilom - sistem za upravljanjelan
25.
Ureaj za upravljanje vozilom na svakom vozilu mora ispunjavati
zahteve jednoobraznih tehnikih uslova, biti pouzdan i izveden tako
da voza moe lako, brzo i na siguran nain menjati pravac kretanja
vozila.
Vozila vrste M i N, osim vozila diplomatskih, konzularnih i
kulturnih predstavnitava, misija stranih drava i predstavnitava
meunarodnih organizacija sa seditem u Republici Srbiji i njihovog
osoblja, prvi put registrovana u Republici Srbiji nakon 1. jula
2012. godine ne smeju imati komandu ureaja za upravljanje i druge
komande direktno vezane za proces upravljanja vozilom na desnoj
strani.
Ureaj za upravljanje motornim vozilom, osim vozilom vrste L, T i
C, mora biti takav da se prednji tokovi vozila koji se nalaze u
poloaju zaokretanja, pri kretanju vozila po horizontalnoj ravnoj
povrini, posle oslobaanja komande upravljaa, sami vraaju ka poloaju
za pravolinijsko kretanje.
Izuzetno od stava 2. ovog lana druge vrste specijalnih vozila
vrste N kao i vozila vrste TR mogu imati komandu ureaja za
upravljanje i druge komande direktno vezane za proces upravljanja
vozilom na desnoj strani ako namena vozila to zahteva.
Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. aprila 1971.
godine.
2. Ureaji za zaustavljanje vozila - koni sistemlan 26.
Ureaji za zaustavljanje (u daljem tekstu: koni sistem) mora da
omogui vozau da na bezbedan, brz i efikasan nain progresivno
smanjuje brzinu kretanja vozila, ili da zaustavi vozilo ili da
zadri vozilo u mestu ako je ono ve zaustavljeno, bez obzira na
brzinu kojom se ono kree i optereenje vozila ako je ono u
deklarisanim granicama, a na putu sa uzdunim nagibom na kome je
predvieno kretanje tog vozila.
Koni sistem mora da zadovolji tehnike uslove propisane
jednoobraznim tehnikim uslovima, odnosno uslove propisane ovim
pravilnikom.
lan 27.
Kone obloge ne smeju da sadre azbest.
lan 28.
Kod vozila koja su opremljena pneumatikim konim sistemima, osim
traktora i turistikog voza, moraju da postoje kontrolni prikljuci
za ispitivanje pritiska vazduha radi odreivanja sila koenja na
svakoj osovini u toku korienja vozila, i to:
1) u svakom nezavisnom krugu konog sistema, na najbliem i
najpristupanijem mestu najnepovoljnije postavljenog konog cilindra
sa stanovita merenja vremena odziva prema odgovarajuem
pravilniku;
2) kod konih sistema u kojima postoji ureaj za modulaciju
pritiska prema odgovarajuem pravilniku, ispred i iza tog ureaja, na
najbliem dostupnom mestu. Ako je taj ureaj pneumatiki upravljan,
potrebno je da postoji dopunski kontrolni prikljuak radi
simuliranja optereenog stanja. Ukoliko takav ureaj ne postoji,
dovoljan je jedan kontrolni prikljuak koji treba da bude
ekvivalentan napred pomenutom prikljuku postavljenom iza regulatora
pritiska.
Kontrolni prikljuci treba da budu tako postavljeni da moe lako
da im se prie sa zemlje ili iz vozila, i to:
1) na najbliem i najpristupanijem mestu kod najnepovoljnije
postavljenog ureaja za smetaj energije u skladu sa odgovarajuim
pravilnikom;
2) u svakom nezavisnom krugu konog sistema, kako bi se omoguila
provera ulaznog i izlaznog pritiska celog prenosnog voda.
Kontrolni prikljuci treba da budu u skladu sa takom 4 standarda
SRPS ISO 3583:1994 ("Slubeni list SRJ", broj 20/94).
Dostupnost kontrolnim prikljucima ne sme da bude ograniena
izmenama ureaja i opreme ili izmenama u konstrukciji vozila.
Razvijanje najvee sile koenja treba da se omogui pri statikim
uslovima na ureaju sa valjcima za merenje sile koenja.
Za vozila iz stava 1. ovog lana moraju da budu obezbeeni podaci
u skladu sa zahtevima jednoobraznih tehnikih uslova, pri emu je
obuhvaena i deklaracija referentnih sila koenja.
Podaci za pneumatike kone sisteme o ispitivanju funkcionalnosti
i efikasnosti moraju da se nalaze na vozilu, na vidnom mestu i da
budu neizbrisivi ili da budu slobodno dostupni na neki drugi nain
(prirunici, elektronski zapisi podataka i sl.).
lan 29.
Sistem za koenje ostvaruje sledee funkcije, pod uslovima
predvienim u ovom pravilniku, i to:
1) radno koenje;
2) pomono koenje;
3) parkirno koenje;
4) dugotrajno usporavanje.
Radno koenje omoguava vozau da moe na bezbedan, brz i efikasan
nain progresivno da smanjuje brzinu kretanja vozila, ili da ga
zaustavi, bez obzira na brzinu kojom se ono kree i optereenje
vozila ako je ono u deklarisanim granicama, a na putu sa uzdunim
nagibom na kome je predvieno kretanje tog vozila. Kono dejstvo
radnog koenja mora biti takvo da omoguava postepeno menjanje tog
konog dejstva. Kono dejstvo mora da bude takvo da voza ostvari ovo
kono dejstvo sa svog sedita, bez skidanja ruku sa komande ureaja za
upravljanje.
Pomono koenje omoguava da se vozilo uspori i zaustavi ako doe do
najvie jednog otkaza u prenosnom sistemu radnog koenja, sa
regulisanim intenzitetom koenja, pri emu jedna ruka vozaa mora biti
slobodna radi upravljanja vozilom.
Parkirno koenje omoguava, da se pomou odgovarajueg mehanikog
ureaja, sprei pokretanje zaustavljenog vozila, pri emu se na
motornom vozilu izvodi tako da ga voza moe upotrebiti sa vozakog
mesta, a na prikljunom vozilu tako da ga voza moe upotrebiti sa
vozakog mesta ili pomou komande na prikljunom vozilu.
Dugotrajno usporavanje vozila omoguava usporavanje vozila pri
kretanju vozila na putu sa uzdunim padom, i izvodi se tako da ga
voza moe upotrebiti sa vozakog mesta, pri emu jedna ruka vozaa mora
biti slobodna radi upravljanja vozilom.
lan 30.
Protiv blokirajui sistem (u daljem tekstu: ABS) deo je radnog
koenja koji automatski regulie proklizavanje tokova, u pravcu
obrtanja, za vreme koenja. U sluaju otkaza ABS, radno koenje mora
obezbediti propisane funkcije i zadovoljiti propisane normative
koenja.
Sva serijski proizvedena vozila vrsta M2, M3, N2, N3, O3 i O4
registrovana prvi put u Republici Srbiji nakon 1. marta 2011.
godine, moraju da budu opremljena sistemom protiv blokiranja tokova
pri koenju.
Kontrola ispravnosti ABS mora biti obezbeena putem optikog
indikatora koji mora biti u vidnom polju vozaa.
Motorno vozilo, sa ABS, koje je predvieno da vue prikljuno
vozilo mora da bude opremljeno i optikim indikatorom, koji se
nalazi u vidnom polju vozaa za kontrolu ispravnosti sistema ABS
prikljunog vozila.
lan 31.
Radno koenje moraju imati sva vozila osim:
1) prikljunih vozila vrste O1;
2) prikljunih vozila vrste R1, ako njihova najvea dozvoljena
masa ne prelazi masu vunog vozila spremnog za vonju, kao i vozila
vrste K1;
3) prikljunih vozila vrste R2 najvee dozvoljene mase do 3 t, ako
njihovanajvea dozvoljena masa ne prelazi masu vunog vozila spremnog
za vonju i kada se takav skup vozila kree brzinom manjom od 30
km/h.
Radno koenje sa inercionom komandom na prikljunim vozilima, osim
na poluprikolicama, moe biti izvedeno za vrste:
1) O1 i O2;
2) R2 ;
3) R3 najvee dozvoljene mase do 8 t i kada se takav skup vozila
kree brzinom manjom od 25 km/h i kada radno koenje deluje na tokove
zadnje osovine;
4) R3 najvee dozvoljene mase do 8 t i kada se takav skup vozila
kree brzinom manjom od 40 km/h i kada radno koenje deluje na sve
tokove prikolice;
5) K5b - prikolice u sastavu turistikog voza.
Pomono koenje moraju imati: sva vozila vrste M i N, vozila vrste
T ako je njihova najvea konstruktivna brzina vea od 30 km/h, vozila
vrste L5 i L7 ako njihova najvea dozvoljena masa prelazi 1 t.
Parkirno koenje moraju imati sva vozila, osim vozila vrsta L1,
L2, L3, L4, L6, Tm i O1.
lan 32.
Sistem za dugotrajno usporavanje moraju da imaju sva motorna
vozila, prvi put registrovana u Republici Srbiji nakon 1. jula
2011. godine, vrste M3 i ostala motorna vozila preko 9 t najvee
dozvoljene mase, ija je najvea konstruktivna brzina vea od 40 km/h,
ako samo uz sistem za dugotrajno usporavanje ispunjavaju zahteve
jednoobraznih tehnikih uslova.
Komanda kojom se aktivira dugotrajno usporavanje motornih vozila
iz prethodnog stava ovog lana, ako su ona namenjena za vuu
prikljunih vozila, mora istovremeno da obezbedi i aktiviranje
dugotrajnog usporavanja tih vozila.
Radno koenje prikolica i prikljunih vozila sa centralnom
osovinom, ija najvea dozvoljena masa prelazi 9 t, i poluprikolica
ija najvea dozvoljena masa umanjena za najvee dozvoljeno statiko
vertikalno optereenje na sedlo tegljaa prelazi 9 t, mora obezbediti
dugotrajno usporavanje kada je aktivirano dugotrajno usporavanje
vunog vozila.
Sistem za dugotrajno usporavanje motornog vozila iz stava 1.
ovog lana mora obezbediti funkciju dugotrajnog usporavanja
prikljunog vozila sa konim koeficijentom od najmanje 10%.
Sistem za dugotrajno usporavanje moe biti aktiviran od strane
graninika brzine u cilju odravanja najvee podeene ograniene brzine
vozila.
Sistem za dugotrajno usporavanje moraju imati sva motorna vozila
osim vozila vrste T, najvee dozvoljene mase preko 5 t, koja su
predviena za vuu prikolica najvee dozvoljene mase preko 7 t,
odnosno poluprikolica sa sedlom ija je najvea dozvoljena masa, koja
umanjena za masu koja optereuje sedlo vea od 7 t i na motornim
vozilima najvee dozvoljene mase preko 9 t, a koja su prvi put
registrovana u Republici Srbiji od 1. januara 1980. godine do 1.
jula 2011. godine.
lan 33.
Radno, pomono i parkirno koenje motornih vozila, osim na
vozilima vrsta L, T, C i K, izvode se sa najmanje dve nezavisne
komande, s tim to radno i parkirno koenje ne mogu imati istu
komandu.
Koni sistem na motornim vozilima sa istom komandom za radno i
pomono koenje mora imati parkirno koenje koje se moe aktivirati dok
je vozilo u pokretu.
Na motornim vozilima koja imaju radno koenje sa jednim prenosnim
krugom, radno i pomono koenje ne mogu imati istu komandu. U tom
sluaju, pomono koenje mora imati posebnu komandu, ili ona moe biti
ista sa komandom parkirnog koenja ako se parkirno koenje moe
regulisati i aktivirati kada je vozilo u pokretu.
Radno koenje prikljunog vozila, osim vozila sa inercionom
komandom, mora da bude aktivirano istom onom komandom kojom se
aktivira i radno koenje vunog vozila.
Radno koenje prikljunog vozila, osim vozila sa inercionom
komandom, mora da bude aktivirano istom onom komandom kojom se
aktivira i pomono koenje vunog vozila.
lan 34.
Koni sistem mora biti zaptiven radi spreavanja nepotrebnog
gubitka konog fluida.
Ako se u konom sistemu koristi prenos kone komande pomou
elektrine energije, onda takav koni sistem mora da zadovolji sve
propisane performanse za odnosnu vrstu vozila i kada ovaj prenos
kone komande ne radi. U tom sluaju na vozilu mora da postoji zvuni
i/ili optiki signal upozorenja koji se aktivira u trenutku nastanka
neispravnosti u prenosu kone komande pomou elektrine energije, a
koji prestaje da radi kada se ta neispravnost otkloni.
Koni sistem vozila sa punim servo dejstvom mora biti izveden
tako da kapacitet rezervoara, nakon osam uzastopnih aktiviranja
radnog koenja, sa punim hodom komande, bez dopunjavanja, mora
obezbediti koenje prema normativima odreenim za pomono koenje.
Radno koenje sa deliminim servo dejstvom, na motornim vozilima,
mora, u sluaju otkaza tog servo mehanizma, obezbediti koenje sa
ostvarenim normativima za pomono koenje.
Nakon otkaza u jednom konom krugu, drugi krug mora obezbediti
koenje prema normativima odreenim za pomono koenje, bez ugroavanja
stabilnosti vozila tokom koenja, kao i aktiviranje radnog koenja
prikljunog vozila.
Vozilo koje ima radno koenje sa punim servo dejstvom mora biti
opremljeno indikatorima, za svaki krug koenja, koji daju optiki ili
zvuni signal koji se aktivira kada nivo energije u sistemu padne do
granice koja obezbeuje jo etiri uzastopna koenja sa punim hodom
komande a da pri tome ostane energije za jedno aktiviranje sa
normativom za pomono koenje.
lan 35.
(Prikljuna vozila koja imaju radno koenje sa pneumatikim
prenosnim mehanizmom, osim vozila vrste R i prikolica u sastavu
turistikog voza, moraju biti povezana sa konim sistemom vunog
vozila sa najmanje dva voda, od kojih jedan slui za prenos komande
koenja sa vunog vozila a preostali za napajanje prikljunog vozila
iz sistema napajanja vunog vozila.
Prikljuna vozila, koja imaju radno koenje, moraju biti
opremljena ureajem koji obezbeuje automatsko aktiviranje radnog
koenja u sluaju prekida veze konih sistema vunog i prikljunog
vozila. Prikljuna vozila najvee dozvoljene mase do 1,5 t ne moraju
biti opremljeni tim ureajem ako su opremljena dodatnim vezama
(lanci, elino ue i dr.), koje u sluaju otkaza osnovnog ureaja za
spajanje vozila, obezbeuju vezu vunog i prikljunog vozila pri emu
ruda prikljunog vozila ne sme da padne na tlo ili skrene u stranu -
do bezbednog zaustavljanja skupa vozila.
Ako otkae koni sistem na prikljunom vozilu radno koenje vunog
vozila mora obezbediti koenje takvog skupa vozila sa ostvarenim
normativima za pomono koenje. Kod skupa vozila radno koenje vunog i
prikljunog vozila moraju biti tako podeeni da obezbeuju da koenje
prikljunog vozila, osim onih sa inercionom komandom, poinje
istovremeno ili pre koenja vunog vozila, odnosno u skladu sa
preporukama proizvoaa.
Kod motornih i prikljunih vozila dejstvo radnog koenja mora biti
na odgovarajui nain raspodeljeno po osovinama i tokovima vozila,
kao i meu vozilima u skupu vozila.
Vozila sa ugraenim ureajima koji obezbeuju neprekidno podeavanje
intenziteta koenja srazmerno promeni optereenja moraju imati, na
vidnom mestu, deklarisane podatke o ulazno- izlaznim
karakteristikama tih ureaja.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na prikljuna vozila
najvee dozvoljene mase preko 7 t koja su proizvedena, odnosno prvi
put registrovana pre 1. januara 1978. godine.
Odredba stava 2. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. aprila 1971.
godine.
lan 36.
Radno koenje vozila vrsta L, M, N i prikljunih vozila vrsta O
mora dejstvovati na sve tokove.
Konice na mopedima, motociklima, triciklima i etvorociklima
moraju biti ugraene i izvedene za svaki toak u skladu sa
jednoobraznim tehnikim uslovima.
Konice na biciklima moraju biti ugraene i izvedene za svaki toak
u skladu sa tehnikim uslovima.
Veza izmeu tokova i izvrnih elemenata konih povrina (konica)
radnog, pomonog i parkirnog koenja mora biti vrsta i pouzdana.
Konice moraju biti tako izvedene da omoguavaju lako, runo ili
automatsko, podeavanje zazora u zavisnosti od potroenosti konih
obloga. Na vozilima koja imaju ABS, podeavanje zazora u zavisnosti
od potroenosti konih obloga mora biti automatsko.
Na motornim vozilima koja se pogone akumulisanom elektrinom
energijom, radno ili pomono koenje moe biti izvedeno kao
elektrootporna ili elektromagnetna konica.
Na motornim vozilima sa hidrostatikim prenosom snage funkcija
radne konice moe biti, delimino ili u potpunosti, ostvarena
razlikom pritisaka u ovom sistemu.
Na prikljunim vozilima sa vie od dve osovine, prvi put
registrovana u Republici Srbiji do 1. januara 2013. godine, tokovi
jedne osovine ne moraju biti koeni.
lan 37.
Vozila vrsta L1 i L3 moraju biti opremljena sa dva sistema
radnog koenja sa nezavisnim komandama i prenosima, od kojih jedan
deluje najmanje na prednji toak, a drugi najmanje na zadnji
toak.
Sistemi radnog koenja iz stava 1. ovog lana, mogu imati
zajedniku komandu koenja pod uslovom da otkaz u jednom konom
sistemu ne utie na efikasnost drugog.
Vozila iz stava 1. ovog lana ne moraju posedovati sistem za
parkirno koenje.
lan 38.
Vozila vrsta L2, L5, L6 i L7 moraju biti opremljeni sa:
1) dva nezavisna sistema radnog koenja koji zajedno aktivirani
obezbeuju koenje svih tokova, ili
2) radnim koenjem koji deluje na sve tokove i pomonim koenjem,
pri emu pomono koenje moe biti i parkirno koenje.
Vozila vrste L5 i L7 moraju imati parkirno koenje koji deluje na
toak ili tokove najmanje jedne osovine. Sistem za parkirno koenje
mora biti nezavisan od sistema radnog koenja koji deluje na drugu
osovinu ili osovine i moe biti jedan od sistema navedenih u stavu
1. taka 1) ovog lana.
lan 39.
Vozila vrste L4 moraju imati sistem za koenje ugraen i izveden
sa dva sistema radnog koenja sa nezavisnim komandama i prenosima,
od kojih jedan deluje najmanje na prednji toak, a drugi najmanje na
zadnji toak. Boni toak mora biti koen sistemom radnog koenja, ako
bez koenja tog toka, vozilo ne zadovoljava normativ efikasnosti
radnog koenja.
Sistem radnog koenja, koji deluje na boni toak, se aktivira
istom komandom kao i sistem radnog koenja zadnjeg toka.
lan 40.
Vozila vrste T, C i K5a moraju imati radno i parkirno koenje.
Radno koenje mora delovati na oba toka najmanje zadnje osovine kod
vozila T1, T2 i K5, pod uslovom da je sila koenja ravnomerno
rasporeena na oba toka, a kod ostalih mora delovati na sve
tokove.
Vozilo vrste T, C i K5a opremljeno radnim koenjem sa punim servo
dejstvom mora biti opremljeno indikatorima, za svaki krug koenja,
koji daju optiki ili zvuni signal, kada akumulisana energija u
krugu padne ispod 65% radnog pritiska.
Kod vozila vrste T, C i K5a opremljenog radnim koenjem sa
deliminim servo dejstvom, rezerva energije mora biti tolika da se u
sluaju prestanka rada motora vozilo moe zaustaviti prema
normativima za radno koenje, a u sluaju otkaza bilo kojeg dela
prenosnog sistema koenja, mora postojati mogunost zaustavljanja
traktora sa usporenjem koje iznosi bar 50% od normativa za radno
koenje.
Traktorima se moe dodati najvie dva prikljuna vozila pod uslovom
da se skup vozila kree brzinom manjom od 40 km/h i kada radno
koenje deluje na sve tokove skupa.
Vozila vrste Tm moraju imati najmanje jedan sistem radnog koenja
na prednjoj ili zadnjoj osovini, s tim da u sluaju otkaza koenja na
jednom toku mora biti ispravno koenje na drugom.
Vozila vrste TR i K, osim vozila vrste K1, moraju da imaju radno
koenje.
lan 41.
Koni koeficijent oznaava procentualni odnos usporenja vozila i
ubrzanja zemljine tee. Za potrebe ovog pravilnika usvaja se da
ubrzanje zemljine tee iznosi 10 m/S2.
Koni koeficijent vozila izraunava se kao odnos zbira svih sila
ostvarenih tokom merenja na ureaju za merenje konih sila i ukupne
mase vozila pomnoene sa 10 m/S2 a izraava se u procentima.
Propisane najmanje vrednosti konog koeficijenta, koje su
navedene u Tabeli 1, moraju se ostvariti pri dejstvu sile na
komandu konog sistema koja ne sme prei propisanu silu aktiviranja
datu u istoj tabeli.
Tabela 1
VRSTA VOZILARADNO KOENJEPOMONO KOENJE**
Koni koeficijentSila aktiviranjaKoni koeficijentSila
aktiviranja
Nono aktiviranjeRuno aktiviranjeNono aktiviranjeRuno
aktiviranje
Kr [%]F [daN]F [daN]Kp [%]F [daN]F [daN]
L 405020205020
M1 5050-205040
M2,M3 5070-207060
N 4570-207060
O 40PK 6,5 bar*----
T, C, K5a 256040---
R, K5b 25-----
* "RK" je pritisak u komandnom vodu prilikom koenja u dvovodnim
pneumatikim sistemima.
** Vrednosti za "POMONO KOENJE" u Tabeli 1 date su za sluaj kada
je pomono koenje izvedeno kao poseban sistem.
Normativi konog koeficijenta iz stava 3. ovog lana moraju se
ostvariti u svim dozvoljenim uslovima optereenja vozila, bez obzira
da li se ispitivanje vri ureajem za merenje usporenja na putu kada
je vozilo u pokretu ili ureajem za merenje sila koenja sa obrtnim
valjcima.
Parkirna konica motornog vozila, mora obezbediti koenje sa konim
koeficijentom od 15%. Parkirna konica prikljunog vozila, kad je
prekinuta veza konog sistema vunog i prikljunog vozila, odnosno kad
se runo aktivira komanda parkirnog koenja mora obezbediti koenje sa
konim koeficijentom od 15%.
Sila kojom se dejstvuje na komandu parkirne konice za putnike
automobile i traktore ne sme biti vea od 40 daN, a za druga motorna
vozila ne sme biti vea od 60 daN.
Najvea dozvoljena razlika sila koenja za radno koenje, na
tokovima iste osovine, u bilo kom trenutku od kada prva sila koenja
dostigne jednu treinu svoje maksimalne vrednosti, do trenutka kada
su na oba toka postignute najvee sile koenja, iznosi 30%. Za
osnovicu izraunavanja procenta razlike sile koenja na tokovima iste
osovine, u svakom trenutku, uzima se vea sila koenja u tom
trenutku.
Normativi iz st. 3. i 5. ovog lana primjenjuju se, prilikom
ispitivanja ureajem za merenje konih sila, pri emu se koni
koeficijent rauna kao odnos zbira najveih sila koenja (izmerenih,
odnosno izmerenih i korigovanim odnosom trenutnog i najveeg
pritiska u sistemu koenja pojedinanih osovina i pripadajuih
izmerenih sila) po obimu svakog od tokova i ukupne mase vozila, i
izraava se u procentima.
Neujednaenost sile koenja po obrtu toka ne sme biti vea od 20%.
Procenat neujednaenosti sile koenja izraunava se na priblino
polovini najvee sile koenja. Za osnovicu izraunavanja procenta
neujednaenosti sile koenja uzima se najvea sila koenja izmerena pri
tome.
Sistem radnog koenja, na vozilima sa nonom komandom koenja, mora
da izdri silu na komandi koenja od 100 daN.
Taka kljuanja tenosti u konom sistemu ne sme da bude nia od 155
C, odnosno kona tenost ne sme da ima vie od 4% vlage.
3. Svetlosno i svetlosno signalni ureajilan 42.
Pod svetlosno i svetlosno signalnim ureajima na motornim i
prikljunim vozilima odnosno svetlima, u smislu ovog pravilnika,
podrazumevaju se:
1) ureaji za osvetljavanje puta;
2) ureaji za oznaavanje vozila;
3) ureaji za davanje svetlosnih znakova.
Osvetljene reklamne povrine mogu da se koriste samo ako emituju
svetlost upravno na pravac kretanja vozila pod uslovom da ne
prelaze dozvoljene gabarite vozila, da su bezbedno uvrena za vonju
do najvee konstruktivne brzine kretanja vozila i da oblikom odnosno
sadrinom ne ometaju ili vreaju druge uesnike u saobraaju.
lan 43.
Svetlosno i svetlosno signalni ureaji, postavljeni na prednjoj
strani motornog i prikljunog vozila, ne smeju davati svetlost
crvene boje vidljivu sa prednje strane vozila niti svetlost bele
boje od svetala i reflektujuih materija postavljenih na zadnjoj
strani vozila, odnosno vidljivih sa zadnje strane vozila.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na svetla za
osvetljavanje puta pri vonji unazad, pokretno svetlo za istraivanje
(reflektor), svetla za osvetljavanje zadnje registarske tablice i
registarsku tablicu sa belom reflektujuom materijom, konturne
oznake, kao i na crveno trepue svetlo na vozilima pod pratnjom.
lan 44.
Istovetni svetlosno i svetlosno signalni ureaji koji su udvojeni
na motornom vozilu na tri ili vie tokova, moraju biti postavljeni u
istoj horizontalnoj ravni i simetrino u odnosu na uzdunu vertikalnu
ravan vozila i moraju biti iste veliine i boje i dejstvovati
istovremeno ujednaenim svetlosnim intenzitetom.
Ureaji za davanje svetlosnih znakova za oznaavanje pravca
kretanja vozila (pokazivai pravca) i parkirna svetla ne moraju da
dejstvuju istovremeno.
Ureaji iz stava 1. ovog lana, ako su kombinovano izvedeni,
moraju da ispunjavaju uslove propisane za svaki pojedini ureaj.
lan 45.
Ureaji za osvetljavanje puta na prednjoj strani vozila moraju
biti povezani tako da se ne mogu ukljuiti dok se ne ukljue zadnja i
prednja poziciona svetla i svetla za osvetljavanje zadnje
registarske tablice, osim kad se koriste za davanje svetlosnih
znakova.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
a) Ureaji za osvetljavanje puta
lan 46.
Pod ureajima za osvetljavanje puta na motornim i prikljunim
vozilima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se:
1) glavni farovi;
2) svetla za maglu;
3) dnevno svetlo;
4) svetla za vonju unazad;
5) farovi i svetla za osvetljavanje mesta na kome se izvode
radovi;
6) pokretni far (reflektor).
Glavni farovi mogu biti izvedeni tako da imaju:
1) dugo svetlo;
2) kratko svetlo;
3) dugo i kratko svetlo.
Svetlosni izvori moraju biti homologovani prema jednoobraznim
tehnikim uslovima.
Svetlosna oprema mora biti homologovana i ugraena prema
jednoobraznim tehnikim uslovima.
Izuzetno od stava 3. ovog lana svetlosni izvori ureaja iz stava
1. ta. 5) i 6) ovog lana ne moraju biti homologovani prema
jednoobraznim tehnikim uslovima.
Izuzetno od stava 4. ovog lana svetlosna oprema ureaja iz stava
1. ta. 5) i 6) ovog lana ne mora biti homologovana prema
jednoobraznim tehnikim uslovima.
lan 47.
Glavni farovi na motornim vozilima na etiri ili vie tokova i na
motornim vozilima na tri toka koja su ira od 1,3 m moraju biti
ugraeni i izvedeni kao dva ili etiri glavna fara, od kojih dva za
kratko svetlo. Glavni farovi na motornim vozilima na dva toka i
motornim vozilima na tri toka, koja nisu ira od 1,3 m, kao i na
invalidskim motornim kolicima, moraju biti ugraeni i izvedeni kao
jedan glavni far ili dva glavna fara, od kojih jedan za kratko
svetlo.
Jedno ili vie simetrino postavljenih svetala za osvetljavanje
puta na biciklima i mopedima moraju biti izvedena i privrena na
prednjoj strani vozila. Motocikli s tri toka i etvorocikli koji su
iri od 1,3 m moraju imati dva svetla za osvetljavanje puta
simetrino rasporeena prema uzdunoj vertikalnoj ravni vozila.
Svetla za osvetljavanje puta na motornim vozilima koja na ravnom
putu ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h, na zaprenom
vozilu i na turistikom vozu mogu biti ugraena i izvedena samo kao
kratka svetla.
Svetla na zaprenom vozilu i motokultivatoru moraju biti izvedena
kao najmanje jedno belo svetlo postavljeno na prednjoj strani
vozila tako da je svetlost koju daje vidljiva samo za uesnike u
saobraaju koji se nalaze ispred zaprenog vozila i kao najmanje
jedno crveno svetlo postavljeno na zadnjoj strani vozila tako da je
svetlost koju daje vidljiva samo za uesnike u saobraaju koji se
nalaze iza zaprenog vozila.
Svetlost glavnih farova mora biti bele boje.
Unutranje ivice svetleih povrina farova kratkog svetla moraju
biti jedna od druge udaljene najmanje 0,6 m, a spoljne ivice -
najvie 0,4 m od bono najisturenije take vozila osim kod vozila
vrsta T i C.
Udaljenost gornje ivice svetlee povrine farova kratkog svetla ne
sme biti vea od 1,2 m, a udaljenost donje ivice svetlee povrine ne
sme biti manja od 0,5 m od povrine puta, osim na vozilima vrste N3,
T i C kod kojih je maksimalna dozvoljena visina gornje ivice
svetlee povrine farova 1,5 m.
Svetlost koju daju ureaji iz stava 2. ovog lana mora biti bele
boje, a udaljenost svetlee povrine tog svetla od povrine puta ne
sme biti manja od 0,4 m ni vea od 1,2 m.
U glavne farove mogu biti ugraena prednja poziciona svetla.
Kada se ukljue duga svetla za osvetljavanje puta, mora
automatski da svetli kontrolna plava lampa na kontrolnoj tabli
vozila.
Glavni farovi moraju biti povezani tako da prelaz sa svetlosti
dugog svetla na svetlost kratkog svetla i obrnuto bude istovremen i
putem iste komande.
Glavni farovi moraju biti elektrino povezani tako da se ukljuuju
istovremeno sa prednjim pozicionim svetlima, zadnjim pozicionim
svetlima, gabaritnim svetlima i svetlom zadnje registarske
tablice.
Odredba stava 5. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. oktobra 1982.
godine kod kojih mogu biti i ute boje.
lan 48.
U sluaju da je vozilo vrste M ili N opremljeno kratkim svetlima
sa gasnim izvorom svetlosti obavezan deo glavnih farova kratkog
svetla je i ureaj za ienje farova.
Vozila vrsta M i N moraju imati ureaj za nivelaciju snopa
glavnih svetala u skladu sa jednoobraznim tehnikim uslovima. Ovaj
ureaj moe biti sa runim ili automatskim podeavanjem. U sluaju da je
vozilo opremljeno kratkim svetlima sa gasnim izvorom svetlosti ovaj
ureaj mora biti automatski.
Vozilo moe imati farove sa dinamikim praenjem vonje kroz
krivinu, koje moe biti izvedeno kao zakretanje farova ili
ukljuivanje jednog od svetala za maglu.
lan 49.
Svetlosni snop kratkog svetla, osim traktora, mora biti u stanju
da osvetli najmanje 40 m, a najvie 80 m puta, a svetlosni snop
dugog svetla - najmanje 100 m puta ispred vozila nou, pri normalnoj
vidljivosti, i to pri ravnomerno optereenom motornom vozilu na
horizontalnoj povrini. Svetlosni snop kratkog svetla mora biti
izveden kao desnosmerni asimetrini, a za vrste L i T moe biti
izveden i kao simetrini, u skladu sa jednoobraznim tehnikim
uslovima. Na vozilima kod kojih postoji mogunost izbora oblika
snopa prema strani na kojoj se obavlja saobraaj obavezno se mora
izabrati poloaj za desnosmerni saobraaj.
Svetlosni snop kratkog svetla traktora i turistikog voza mora
biti u stanju da osvetli najmanje 10 m, a najvie 30 m puta.
Svetla za maglu na motornom vozilu moraju biti izvedeni i
podeeni tako da osvetljeni deo ravnog puta ispred vozila nije dui
od 35 m. Svetlosni snop farova za maglu mora biti u skladu sa
jednoobraznim tehnikim uslovima.
Kratko svetlo na biciklu ili mopedu mora biti izvedeno i podeeno
tako da osvetljeni deo ravnog puta nije dui od 50 m ni krai od 10
m.
Svetla na zaprenom vozilu i motokultivatoru moraju biti izvedena
tako da se svetlost koju ona daju, nou pri dobroj vidljivosti, moe
videti na udaljenosti od najmanje 150 m.
Usmerenost farova merena regloskopom, izraena kao procentualni
odnos visine farova i duine osvetljenog dela puta kratkim svetlom,
ne sme odstupati od vrednosti koje je dao proizvoa vozila za vie od
0,5%, odnosno ne sme prekoraiti vrednosti odreene ovim
pravilnikom.
Najmanja osvetljenost, za vozila prvi put registrovana u
Republici Srbiji nakon 1. jula 2012. godine, merena regloskopom u
zoni najvee osvetljenosti dugog svetla mora biti za vozila vrste L
- 8 lux, za vozila vrsta M, N, T, C i K sa nehalogenim sijalicama -
16 lux, za vozila vrsta M, N, T i C sa halogenim sijalicama sa dve
arne niti najmanje - 24 lux, za vozila vrsta M, N, T i C sa
halogenim sijalicama sa jednom arnom niti najmanje - 32 lux, za
vozila vrsta L, M i N sa gasnim izvorom svetla - 35 lux nakon 4
sekunde od ukljuenja ali ne vie od - 180 lux, za vozila vrste M, N,
T i C pri ukljuenom kratkom svetlu ne vie od - 4 lux.
lan 50.
Svetla za vonju unazad na motornim vozilima, osim vozila vrste
L, T, S i K, koja su prvi put registrovana u Republici Srbiji nakon
1. marta 2011. godine, moraju biti ugraena i izvedena tako da daju
svetlost bele boje, prema jednoobraznim tehnikim uslovima.
Svetla za vonju unazad na prikljunim vozilima moraju biti
ugraena i izvedena tako da daju svetlost bele boje, prema
jednoobraznim tehnikim uslovima, osim na prikljunim vozilima vrste
O1 na kojima mogu biti ugraena i izvedena tako da daju svetlost
bele boje, prema jednoobraznim tehnikim uslovima.
Udaljenost gornje ivice svetlee povrine svetla za vonju unazad
moe iznositi najvie 1,2 m, a udaljenost donje ivice svetlee povrine
takvog svetla moe iznositi najmanje 0,25 m od povrine puta.
Svetlo za vonju unazad, mora imati prekida koji se automatski
ukljuuje u momentu ukljuivanja hoda unazad, i to kad je u
elektrinoj instalaciji omoguen rad motoru.
Odredba stava 4. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. januara 1983.
godine.
lan 51.
Svetla za maglu na motornim vozilima na etiri ili vie tokova i
na motornim vozilima na tri toka koja su ira od 1,3 m mogu biti
ugraeni i izvedeni kao dva svetla za maglu, a na motociklima kao
jedan ili dva simetrino postavljena svetla za maglu, tako da daju
svetlost bele ili ute boje.
Svetla za maglu ne smeju se postavljati na visinu veu od visine
na kojoj su postavljeni farovi kratkog svetla.
Udaljenost donje ivice svetlee povrine svetla za maglu od
povrine puta ne sme biti manja od 0,25 m. Spoljna ivica svetlee
povrine svetla za maglu ne sme biti udaljena vie od 0,4 m od bono
najisturenije take vozila osim na vozilima vrste T i C.
Svetlo za maglu mora biti povezano tako da se moe ukljuiti
nezavisno od dugih (kratkih) svetala vozila.
Svetla za maglu mogu biti povezani sa sistemom za dinamiko
osvetljavanje puta pri skretanju, pri emu se automatski aktivira
samo jedno od svetala.
Svetlo za maglu mora imati poseban prekida.
lan 52.
Svetlost dnevnog svetla mora biti bele boje. Dnevno svetlo moe
biti ugraeno u druga svetla. Mesto ugradnje dnevnog svetla odgovara
pravilima koja vae za glavne farove vozila.
Pri upotrebi dnevnog svetla nije obavezno da budu ukljuena
prednja i zadnja poziciona svetla, gabaritna svetla ni svetlo
zadnje registarske tablice.
Dnevno svetlo se upotrebljava samo po danu i dobroj
vidljivosti.
Ukljuivanje glavnih farova umesto dnevnog svetla (i obrnuto) moe
biti izvedeno i automatskim ureajem na vozilu.
lan 53.
Farovi i svetla za osvetljavanje mesta na kome se izvode radovi,
mogu biti ugraeni i izvedeni na vozilu tako da daju svetlost bele
boje i da ne ometaju ostale uesnike u saobraaju.
Vozila koja imaju dodatne farove i svetla koja su ugraena van
prostora predvienih ovim pravilnikom (dodatni farovi na krovu i
sl.) moraju posedovati pokrivku za ove farove i svetla.
lan 54.
Pokretni far (reflektor) sme se postaviti samo na vozilu organa
unutranjih poslova, vozilu namenjenom za hitnu medicinsku pomo,
vozilu saobraajne inspekcije, vatrogasnom vozilu, vozilu namenjenom
za odravanje puteva i instalacija, kao i na vozilu namenjenom za
pruanje pomoi na putu, i mora biti ugraen i izveden tako da daje
svetlost bele ili ute boje i da se moe ukljuiti samo ako su
ukljuena i poziciona svetla.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
b) Ureaji za oznaavanje vozila
lan 55.
Pod ureajima za oznaavanje motornih i prikljunih vozila, u
smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se:
1) prednja poziciona svetla;
2) zadnja poziciona svetla;
3) zadnje svetlo za maglu;
4) parkirna svetla;
5) gabaritna svetla;
6) svetla zadnje registarske tablice;
7) rotaciona i trepua svetla;
8) katadiopteri;
9) svetla za oznaavanje vozila posebnih namena (taksi, javni
gradski prevoz, obuka vozaa, vozila putne pomoi i sl.);
10) oznake dugih, tekih i sporih vozila kao i reflektivne
povrine za oznaavanje konture vozila i reflektivni reklamni
natpisi.
lan 56.
Ureaji za oznaavanje vozila moraju biti homologovani i ugraeni
prema jednoobraznim tehnikim uslovima.
Izuzetno od stava 1. ovog lana svetla za oznaavanje vozila
posebnih namena iz lana 55. stav 1. taka 9) i reflektivni reklamni
natpisi iz lana 55. stav 1. taka 10) ne moraju biti homologovani
prema jednoobraznim tehnikim uslovima.
lan 57.
Prednja poziciona svetla na motornom vozilu na etiri ili vie
tokova i motornom vozilu na tri toka koja su ira od 1,3 m, kao i na
prikljunom vozilu irine preko 1,6 m, moraju biti ugraena i izvedena
kao dva prednja poziciona svetla, a na motornom vozilu na dva toka
i motornom vozilu na tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno
prednje poziciono svetlo tako da daju svetlost bele boje.
Ako je ugraeno jedno prednje poziciono svetlo, ono mora biti
postavljeno u uzdunoj srednjoj ravni vozila.
Ako su ugraena dva prednja poziciona svetla, udaljenost spoljne
ivice svetlee povrine od bono najisturenije take vozila ne sme biti
vea od 0,4 m kod motornih vozila, odnosno 0,15 m kod prikljunih
vozila osim kod vozila vrste T i C.
Udaljenost svetlee povrine prednjeg pozicionog svetla od povrine
puta ne sme biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m, a za
poluprikolice ne sme biti vea od 1,8 m.
Prednja poziciona svetla mogu biti ugraena u glavne farove.
Prednja poziociona svetla moraju da se ukljuuju istovremeno sa
zadnjim pozicionim svetlima, gabaritnim svetlima i svetlom zadnje
registarske tablice i moraju biti ukljuena kada su ukljuena svetla
glavnih farova.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. januara 1980.
godine.
Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. aprila 1971.
godine.
lan 58.
Zadnja poziciona svetla na motornom vozilu na etiri ili vie
tokova, motornom vozilu na tri toka koja su ira od 1,3 m i na
prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao dva zadnja
poziciona svetla, a na motornom vozilu na dva toka i motornom
vozilu na tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno ili dva zadnja
poziciona svetla tako da daju svetlost crvene boje.
Ako je ugraeno jedno zadnje poziciono svetlo, ono mora biti
postavljeno u uzdunoj srednjoj ravni vozila,
Ako su ugraena dva zadnja poziciona svetla, udaljenost spoljne
ivice svetlee povrine ne sme biti vea od 0,4 m od bono
najisturenije take vozila.
Udaljenost svetlee povrine zadnjeg svetla od povrine puta ne sme
biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Na radnim i specijalnim
vozilima i vozilima vrsta T i C, najvea dozvoljena udaljenost
svetlee povrine zadnjeg pozicionog svetla od povrine puta moe
iznositi 2,1 m.
Zadnja poziciona svetla moraju da se ukljuuju istovremeno sa
prednjim pozicionim svetlima, gabaritnim svetlima i svetlom zadnje
registarske tablice i moraju biti ukljuena kada su ukljuena svetla
glavnih farova.
Jedno ili dva simetrino postavljena zadnja poziciona svetla
crvene boje na biciklima i mopedima mora biti izvedeno i privreno
na zadnjoj strani vozila. Motocikli s tri toka i etvorocikli koji
su iri od 1,3 m moraju imati dva zadnja poziciona svetla simetrino
rasporeena prema uzdunoj vertikalnoj ravni vozila.
Udaljenost svetlee povrine svetla iz stava 6. ovog lana, od
povrine puta ne sme biti manja od 0,25 m ni vea od 0,9 m.
Svetlo iz stava 6. ovog lana moe biti izvedeno zajedno sa
katadiopterom.
Odredba stava 6. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su
proizvedena, odnosno prvi put registrovana pre 1. januara 1978.
godine.
lan 59.
Na vozilima prvi put registrovanim u Republici Srbiji nakon 1.
marta 2011. godine moraju biti ugraena i izvedena zadnja svetla za
maglu prema jednoobraznim tehnikim uslovima, osim za vozila vrsta
L, T, C i K.
Zadnja svetla za maglu mogu biti izvedena kao jedno ili dva
svetla. Ako je izvedeno kao jedno svetlo tada se mora nalaziti, u
odnosu na uzdunu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na levoj
strani vozila.
Udaljenost svetlee povrine zadnjeg svetla za maglu od povrine
puta ne sme biti manja od 0,25 m ni vea od 1,2 m.
Zadnje svetlo za maglu moe da se ukljui samo putem posebnog
prekidaa.
Zadnje svetlo za maglu mora biti povezano tako da se moe
ukljuiti samo ako su ukljuena poziciona svetla i bar jedno svetlo
za osvetljavanje puta.
Kontrola ukljuenosti zadnjeg svetla za maglu mora biti obezbeena
putem kontrolne lampe ute ili zelene boje.
lan 60.
Parkirna svetla na motornim i prikljunim vozilima mogu biti
postavljena i izvedena na sledei nain, i to:
1) na bonoj strani vozila - u vidu posebnog svetla koje prema
prednjoj strani vozila daje svetlost bele boje, a prema zadnjoj
strani vozila svetlost crvene boje;
2) na prednjoj i zadnjoj strani vozila - u vidu svetla koja
daju, i to: prednja svetla - svetlost bele boje usmerenu unapred, a
zadnja svetla - svetlost crvene boje usmerenu unazad, s tim da
prednje svetlo moe biti ugraeno zajedno sa prednjim pozicionim
svetlom ili glavnim farom, a zadnje svetlo zajedno sa zadnjim
pozicionim svetlom i sa stop svetlom, ili samo sa stop svetlom, ili
samo sa zadnjim pozicionim svetlom.
Udaljenost svetlee povrine parkirnog svetla od povrine puta ne
sme biti manja od 0,35 m ni vea od 1,9 m.
lan 61.
Motorna i prikljuna vozila koja su prvi put registrovana u
Republici Srbiji nakon 1. jula 2011. godine, osim vozila vrsta T,
C, K, R i S i ija irina iznosi vie od 2,1 m moraju imati gabaritna
svetla.
Gabaritna svetla mogu biti postavljena i na vozilima ija irina
iznosi od 1,8 m do 2,1 m.
Gabaritna svetla moraju biti ugraena i izvedena na sledei nain,
i to tako da se:
1) na prednjem gornjem delu vozila iz st. 1. i 2. ovog lana
postavljaju dva svetla koja daju svetlost bele boje usmerenu
unapred;
2) na zadnjem gornjem delu vozila iz st. 1. i 2. ovog lana, osim
na vunom vozilu koje je namenjeno za vuu poluprikolice, postavljaju
dva svetla koja daju svetlost crvene boje usmerenu unazad;
Gabaritna svetla moraju biti homologovana i ugraena prema
jednoobraznim tehnikim uslovima.
Gabaritna svetla na vozilima kojima se prevoze opasni tereti
mogu biti postavljena i izvedena tako da zadovolje jedan od uslova
iz stava 3. ovog lana.
Sva vozila dua od 6 m (prikolice - mere se zajedno sa rudom)
osim turistikog voza, prvi put registrovana u Republici Srbiji
nakon 1. jula 2011. godine, moraju imati uta bona svetla za
oznaavanje u skladu sa jednoobraznim tehnikim uslovima.
Najmanje rastojanje od horizontalne podloge je 0,25 m, a najvee
1,5 m (2,1 m ukoliko oblik karoserije ne dozvoljava drugaije).
Mora postojati najmanje jedno bono svetlo u srednjoj treini
vozila.
Prvo bono svetlo ne sme biti dalje od 3 m od prednjeg kraja
vozila, a poslednje ne vie od 1 m od zadnjeg kraja vozila.
Meusobno rastojanje bonih svetala ne sme prei 3 m osim u sluaju
da struktura vozila to ne dozvoljava, tada se rastojanje moe
poveati do 4 m.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 62.
Svetlo zadnje registarske tablice, mora biti ugraeno i izvedeno
tako da daje svetlost bele boje i da se po tablici rasprostire
ravnomerno, bez tamnih ili izrazito svetlih mesta osim na lakim
etvorociklima i etvorociklima.
Svetlost koja se odbija od registarske tablice ne sme da bljeti,
a izvor svetlosti ne sme da bude neposredno vidljiv za uesnike u
saobraaju koji se kreu iza vozila.
Svetlost koja osvetljava zadnju registarsku tablicu mora biti
takva da je nou, pri dobroj vidljivosti, mogue itati oznake i
brojeve na tablici sa udaljenosti od najmanje 20 m.
Svetlo zadnje registarske tablice mora biti povezano na isti
prekida kojim se ukljuuju i poziciona svetla.
lan 63.
Rotaciona i trepua svetla na vozilima mogu biti izvedena tako da
daju samo svetlost ute, crvene ili plave boje i moraju biti
postavljena na najviem mestu vozila i vidljiva sa svih strana.
lan 64.
Katadiopteri na motornim vozilima na etiri ili vie tokova i
motornim vozilima na tri toka koja su ira od 1,3 m moraju biti
ugraeni i izvedeni kao dva zadnja katadioptera crvene boje, a na
motornim vozilima na dva toka i motornim vozilima na tri toka koja
nisu ira od 1,3 m - kao jedan zadnji katadiopter crvene boje i ne
smeju biti trouglastog oblika.
Jedan ili dva, simetrino rasporeena prema uzdunoj vertikalnoj
ravni vozila, ne trouglasta katadioptera crvene boje moraju biti
ugraena i izvedena na zadnjoj strani mopeda, motocikla, motocikla s
tri toka i etverocikla, a po jedan katadiopter ute ili narandaste
boje na svakoj strani pedale (s prednje i zadnje strane) za mopede
sa pedalama.
Motocikli s tri toka i etvorocikli iri od 1 m moraju imati dva
ne trouglasta katadioptera crvene boje, simetrino rasporeena prema
uzdunoj vertikalnoj ravni vozila, maksimalno udaljena od bone ivice
vozila 0,4 m.
Dva prednja bela katadioptera na prikljunom vozilu i motornom
vozilu sa skrivajuim farovima moraju biti ugraena i izvedena tako
da ne smeju biti trouglastog oblika. Sva ostala vozila mogu imati
prednje katadioptere.
Dva zadnja crvena katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti
ugraena i izvedena u obliku ravnostranog trougla, sa vrhom okr