RR\1111638HR.docx PE589.329v04-00 HR Ujedinjena u raznolikosti HR Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice A8-0365/2016 2.12.2016 IZVJEŠĆE o pravima žena u državama Istočnog partnerstva (2016/2060(INI)) Odbor za prava žena i jednakost spolova Izvjestiteljica: Mariya Gabriel
23
Embed
PR INI - European Parliamentnedavnu Rezoluciju 2242 iz 2015., o ženama, miru i sigurnosti, – uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz rujna 1995. te
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
RR\1111638HR.docx PE589.329v04-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0365/2016
2.12.2016
IZVJEŠĆE
o pravima žena u državama Istočnog partnerstva
(2016/2060(INI))
Odbor za prava žena i jednakost spolova
Izvjestiteljica: Mariya Gabriel
PE589.329v04-00 2/23 RR\1111638HR.docx
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3
ženama iz marginaliziranih skupina kao što su nacionalne manjine, migrantice i žene s
invaliditetom;
1. smatra da je situaciju u pogledu prava žena u državama članicama Istočnog partnerstva
potrebno poboljšati; ističe da korjenite ekonomske promjene i ekonomska neizvjesnost
imaju negativan učinak na ekonomski položaj žena, zbog čega postoje nedostaci u
pogledu njihove stvarne ravnopravnosti;
2. ističe da su nužni preduvjeti za jačanje prava žena i poboljšanje njihove situacije u
dotičnim zemljama opća politička stabilnost i poštovanje ljudskih prava;
3. izražava potrebu da države članice Istočnog partnerstva poduzmu hitne mjere kako bi se
povećala ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, uključujući donošenje nacionalnih
akcijskih planova i suradnju s međunarodnim organizacijama i dionicima civilnog
društva;
4. poziva države članice Istočnog partnerstva da uklone nedostatke u zakonskim okvirima
za suzbijanje diskriminacije te da više primjenjuju to zakonodavstvo kad je riječ o
diskriminaciji na temelju spola, kao i međunarodne norme u sudskim presudama, kako
bi se zakoni bolje provodili te kako bi se stalo na kraj kršenju ženskih prava u tim
državama;
5. primjećuje da je u nekim državama Istočnog partnerstva položaj pripadnika zajednice
LGBTI i dalje nesiguran i zabrinjavajući unatoč dekriminalizaciji homoseksualnosti;
najsnažnije osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja usmjerenog protiv pripadnika
zajednice LGBTI te poziva nacionalna tijela da donesu politike za suzbijanje svih oblika
diskriminacije utemeljene na seksualnoj orijentaciji;
6. ističe potrebu za provođenjem kampanja za podizanje razine javne svijesti te za
institucionalnim promjenama čiji je cilj uklanjanje ukorijenjenih stereotipa o ženama
koji negativno utječu na sve oblike njihova sudjelovanja u društvu;
7. poziva nacionalna tijela na oprez i odlučnost te na kažnjavanje osoba koje vrijeđaju ili
stigmatiziraju pripadnike zajednice LGBTI, osobito u javnim službama i u javnom
prostoru;
Sudjelovanje žena u procesima donošenja odluka
8. žali zbog činjenice da je očit znatan nedostatak žena u strukturama vlasti država članica
Istočnog partnerstva;
9. ističe trajne diskriminacijske prakse na političkoj sceni država članica Istočnog
partnerstva, u okviru kojih se sposobnosti i vještine žena dovode u pitanje čak i onda
kad uspiju dobiti položaj na visokoj političkoj razini i razini donošenje odluka;
10. traži da žene imaju jednak pristup vlasti i i da budu jednako zastupljene na svim
razinama vlasti i donošenja odluka kako bi se podržala njihova rukovodeća uloga;
priznaje ključnu ulogu organizacija civilnog društva i međunarodnih nevladinih
organizacija u poticanju pozitivnih reformi i mjera za zaštitu prava žena i poboljšanje
njihova sudjelovanja u političkim i gospodarskim aktivnostima; potiče razmjenu
PE589.329v04-00 8/23 RR\1111638HR.docx
HR
najboljih praksi u promicanju političkog sudjelovanja žena u decentraliziranim
institucijama i lokalnim vlastima; naglašava činjenicu da se održivi rezultati najbolje
postižu kad su predvođeni djelovanjem političkih stranaka i stoga ističe ključnu ulogu
europskih političkih stranaka i njihovih ženskih odjela;
11. poziva države članice Istočnog partnerstva da promiču i jačaju sudjelovanje žena u
političkom životu i na rukovodećim položajima; ističe da bi bilo korisno da žene više
sudjeluju u upravama koje provode ključne reforme, kao što su protukorupcijske i
gospodarske; pozdravlja sve napore koji se ulažu radi postizanja tog cilja, a među njima
su obvezne kvote za kandidacijske liste, bespovratna sredstva, organiziranje obuke za
političarke i aktivistkinje te pružanje potpore tim ženama, mentorski programi i
kampanje podizanja razine svijesti kako bi se u medijima promijenila slika o ženama;
12. ističe pozitivnu ulogu koju Parlamentarna skupština Euronesta može imati u promicanju
sudjelovanja žena u politici i njihove vidljivosti u Istočnom partnerstvu; pozdravlja prvi
sastanak Foruma žena Parlamentarne skupštine Euronesta održan u ožujku 2016.;
također podržava, općenito govoreći, stvaranje transnacionalne mreže žena u politici i
odgovarajuću potporu EU-a;
13. podržava sudjelovanje žena i njihovu ulogu u vladinim i nevladinim protukorupcijskim
organizacijama, djelovanju i programima te u borbi protiv korupcije; smatra da bi se,
općenito, boljim sudjelovanjem žena u političkom životu i visokoj administraciji država
Istočnog partnerstva doprinijelo obnovi političke klase, a time i aktualnoj političkoj
tranziciji;
14. podsjeća na to da izborne promatračke misije EU-a i ostale međunarodne izborne
promatračke misije u svojim izvješćima daju preporuke u pogledu sudjelovanja žena u
izbornom procesu; poziva EU da u cijelosti iskoristi te preporuke u okviru Europske
politike susjedstva;
Sudjelovanje žena u gospodarskom životu
15. napominje da su žene općenito u relativno velikoj mjeri dio radne snage u državama
članicama Istočnog partnerstva, no posljednjih godina sve manje sudjeluju u
gospodarskom životu;
16. napominje da rodni stereotipi i diskriminacija žena sprečavaju bolje uključivanje žena
na tržište rada te da zbog njih nastaju dodatne prepreke u području ženskog
poduzetništva;
17. žali zbog toga što su žene u mnogo većoj mjeri zaposlene u uslužnom sektoru i
državnim sektorima u kojima su plaće znatno manje nego u onima u kojima većinom
rade muškarci, što su razlike u plaćama i dalje velike, a katkad čak i 50 %, te što se žene
suočavaju s kulturološkim i sociološkim preprekama pri pristupu rukovodećim
položajima, kao što je često slučaj i u EU-u;
18. izražava žaljenje zbog činjenice da su žene uglavnom aktivne u sektorima s niskim
prihodima unatoč višim razinama obrazovanja u svim državama Istočnog partnerstva;
poziva na uključivanje žena u postupak donošenja odluka i postupak provedbe
ekonomskih politika, na promicanje poslovnih programa za integraciju i promicanje
RR\1111638HR.docx 9/23 PE589.329v04-00
HR
žena u trgovačkim društvima i poduzećima te na provedbu lokalnih razvojnih projekata
čiji je cilj jačanje ekonomskog položaja žena u državama Istočnog partnerstva; potiče
ciljani pristup kako bi se zajamčio veći broj žena uzora u vodstvu i na rukovodećim
položajima da bi se mlađim generacijama omogućilo da vjeruju u njihovu sposobnost
vodstva u svim sektorima djelatnosti; ističe potrebu da žene aktivno sudjeluju u radu
sindikata i hitnu potrebu da se premoste pravne i strukturne prepreke koje su uzrok
diskriminacije žena u radnom okružju kako bi se ostvarila jednaka plaća za jednak rad i
tako uklonile razlike u plaćama i mirovinama između dvaju spolova;
19. napominje da su povoljne usluge skrbi za djecu i jasni propisi o roditeljskom dopustu
odlučujući za poboljšanje sudjelovanja žena na tržištu rada; napominje da njihov
nedostatak u nekim slučajevima utječe na obrazovanje i razvoj karijere djevojaka i
mladih žena jer se moraju brinuti o sestrama i braći;
20. ističe činjenicu da su žene najčešće odgovorne za skrb o starijim i uzdržavanim
osobama te da žene s djecom često nailaze na prepreke u svojoj profesionalnoj
reintegraciji; ističe da je ravnopravna podjela neplaćenih poslova, kao što su skrb i
obveze u kućanstvu, između žena i muškaraca preduvjet za sudjelovanje žena na tržištu
rada i njihovu ekonomsku neovisnost; potiče nacionalna tijela da dodatno ojačaju mrežu
kvalitetnih objekata za pružanje skrbi starijim i uzdržavanim osobama;
21. ističe da se zaštitnim zakonskim propisima koji postoje u nekim državama članicama
Istočnog partnerstva i kojima se zabranjuje zapošljavanje žena u potencijalno opasnim
zanimanjima, ograničava pristup žena određenim strukama i zaposlenju te se dodatno
ograničavaju njihove mogućnosti na tržištu rada; poziva te države da preispitaju takve
propise;
22. ističe važnost kvalitetnog obrazovanja i strukovne izobrazbe žena i djevojaka radi
omogućavanja njihova uključivanja na tržište rada te ulogu obrazovanja pri eliminaciji
stereotipa povezanih s ulogom žena; ističe potrebu za ciljanom potporom
poduzetnicama i njihovim mentoriranjem jer one često nemaju pristup kreditima ili
trgovačkim mrežama te se suočavaju s velikim administrativnim opterećenjem;
23. potiče razvoj socijalne ekonomije za žene i omogućavanje upotrebe mikrozajmova kao
sredstva za postizanje ekonomske neovisnosti i poticanje poslovnih programa kojima se
žene nastoji uključiti u trgovačka društva i poduzeća; u tom pogledu ističe ključnu
važnost transparentnosti, pravednog pristupa i dostupnosti informacija o instrumentima
financijske potpore;
24. poziva da se svoj djeci omogući obrazovanje, među ostalim, na razini skrbi o djeci te
predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja, kao i u
predmetima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pri čemu
posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju i osposobljavanju djevojčica koje žive u
ruralnim područjima, i to obrazovanjem i poticanjem djevojčica u ranoj dobi, čime će se
poticati rast u presudnim sektorima ekonomskog razvoja; poziva da se ženama omogući
obrazovanje u svim područjima i zanimanjima kojima i dalje nemaju pristup; ističe
problem dječjeg rada, zbog čega djeca nemaju adekvatno obrazovanje ili strukovno
usavršavanje, što poslije utječe na njihovu mogućnost da ostvare dobar položaj na
tržištu rada; podržava širu povezanost zemalja partnerica s agencijama i programima
EU-a, kao što su Obzor 2020., Kreativna Europa, COSME i Erasmus;
PE589.329v04-00 10/23 RR\1111638HR.docx
HR
25. ističe da je dječji rad i dalje ključan problem u nekim državama Istočnog partnerstva,
posebno u Moldovi, Gruziji i Azerbajdžanu; poziva te države da postave konkretne
ciljeve za iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada i da zajamče punu provedbu
relevantnih zakona;
Nasilje nad ženama
26. ističe potrebu za suzbijanjem nasilja u obitelji i nasilja na temelju spola, uključujući
seksualno uznemiravanje, prisilno zamjensko majčinstvo i trgovinu ljudima u svrhu
seksualnog iskorištavanja u državama članicama Istočnog partnerstva, koji se često ne
prijavljuju jer je takvo ponašanje prihvaćeno u društvu;
27. osuđuje seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama u ratne svrhe, uključujući
masovna silovanja, seksualno ropstvo, prostituciju i rodno utemeljene oblike progona,
među kojima su trgovina ženama i seksualni turizam; ističe potrebu za borbom protiv
prisilnih brakova, kako su ih definirali Ujedinjeni narodi (UN), uključujući dječje/rane
brakove, i poziva istočne susjede da se dosljedno suprotstavljaju svim oblicima
iskorištavanja i zlostavljanja žena preko zamjenskog majčinstva; poziva države članice
Istočnog partnerstva da hitno poduzmu mjere za sprečavanje i progon teških kaznenih
djela te vrste počinjenih u području njihove nadležnosti, ali i izvan njihova teritorija;
ističe potrebu za dostatnim financiranjem inicijativa za borbu protiv nasilja nad ženama
i djevojčicama, kojima se jamči dugoročan pristup učinkovitim uslugama za žrtve i
preživjele te za koje bi stoga trebalo osigurati odgovarajuće osoblje i sredstva; zahtijeva
da se hitno poduzmu pozitivne mjere, kao što su programi strukovnog osposobljavanja,
za žrtve nasilja, posebno ako skrbe o djeci, kako bi ih se uključilo na tržište rada;
28. skreće pozornost na činjenicu da su kaznena djela počinjena na temelju spola i kaznena
djela seksualnog nasilja definirani u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv
čovječnosti ili zločini koji su sastavni dio genocida ili mučenja; u tom kontekstu
pozdravlja Rezoluciju 2106 Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju seksualnog nasilja u
sukobima, usvojenu 24. lipnja 2013.;
29. ističe potrebu za djelotvornim mehanizmima zaštite braniteljica ljudskih prava;
30. poziva države članice Istočnog partnerstva da izdvajaju više sredstava za suzbijanje svih
oblika nasilja nad ženama te da, među ostalim, izmijene pravne instrumente i pružaju
pomoć žrtvama nasilja; ističe potrebu za institucionalnim promjenama kako bi se suzbili
društveni stereotipi kojima se dodatno obilježavaju žrtve silovanja i nasilja;
31. ističe važnost 5. cilja održivog razvoja, posebno njegove točke 2. kojom se poziva na
iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi,
te potrebu za preispitivanjem postojećeg zakonodavstva država Istočnog partnerstva u
području nasilja nad ženama i djevojčicama u smislu njegove prikladnosti za učinkovito
sprečavanje i iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama, pri čemu će se posebna
pozornost posvetiti potrebi za donošenjem zakona o svim oblicima nasilja (fizičko,
seksualno, psihološko, ekonomsko) i odgovarajućim kaznama za počinitelje te
naknadama za žrtve i preživjele;
32. poziva države Istočnog partnerstva da osmisle mjere kako bi se osiguralo da pravosudni
lanac odražava rodnu dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka,
RR\1111638HR.docx 11/23 PE589.329v04-00
HR
policijskih službenika i ostalog osoblja koje se bavi obavijestima o nasilju i prijavama
nasilja nad ženama i djevojčicama, kako bi se žrtve takva nasilja saslušale te nadalje
poziva na bolju suradnju i stručnost policije, pravne struke, liječnika, psihologa, vlasti i
volontera koji se bave žrtvama takvih napada;
33. ponovno ističe da je odabir spola na temelju rodnih predrasuda težak oblik nasilja
utemeljenog na spolu i kršenje ljudskih prava; potiče provođenje kampanja za podizanje
razine svijesti kako bi se promijenilo stajalište u društvu o praksama odabira spola i
poziva na ulaganje većih napora za sprečavanje tih praksi i borbu protiv njih;
34. poziva vlade da ulože veće napore u istragu i kazneni progon osumnjičenih trgovaca te
u osuđivanje trgovaca radnicima i trgovaca osobama u svrhu seksualnog iskorištavanja,
da zaštite integritet dotičnih žena u skladu s „nordijskim modelom”, kao i da podrže
partnere iz nevladinih organizacija koji žrtvama pružaju usluge rehabilitacije i
reintegracije;
35. poziva na bolju suradnju država članica Istočnog partnerstva, s jedne strane, te agencija
EU-a i tijela kaznenog progona država članica, s druge strane, radi suzbijanja trgovine
ljudima, koja je također jedna od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala, i
razbijanja kriminalnih mreža;
36. snažno potiče Komisiju da dovrši procjenu utjecaja na spolove svih sporazuma o
ponovnom prihvatu s državama Istočnog partnerstva, u čemu će sudjelovati koordinator
EU-a za suzbijanje trgovine ljudima i Europski institut za ravnopravnost spolova;
37. poziva države Istočnog partnerstva da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju o
sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama jer je nijedna od tih država nije ratificirala
te poziva vlasti da uvedu nacionalne strategije za suzbijanje nasilja nad ženama i da
strogo nadziru njihovu učinkovitu provedbu;
38. poziva na primjenu Pekinške platforme za djelovanje u području obrazovanja i zdravlja
kao temeljnih ljudskih prava, među kojima su i pravo na dobrovoljno planiranje obitelji
te na cjelokupni raspon usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem,
uključujući kontracepciju, siguran i zakonit pobačaj te spolno obrazovanje;
39. ističe da je rizik od smrti zbog raka vrata maternice 10 puta veći u državama Istočnog
partnerstva nego u zapadnoj Europi te da je riječ o najčešćem obliku raka među ženama
u dobi od 15 do 44 godine koji stoga ima dalekosežan utjecaj na strukturu društva;
poziva na provedbu programa probira i cijepljenja na nacionalnoj razini kako bi se
suzbio taj trend;
40. poziva države članice da osiguraju da se prava žena u državama Istočnog partnerstva,
kao što su pravo na vizu, pravo na zakoniti boravak i socijalna prava, dodjeljuju
pojedinačno i neovisno o njihovu bračnom stanju ili partnerskom odnosu;
41. ističe potrebu da se u okviru postupaka spajanja obitelji zajamče pojedinačna prava
ženama i djevojčicama koje se pridružuju svojim obiteljima u EU-u kako u pogledu
zdravstvene skrbi, obrazovanja i rada ne bi morale ovisiti o potencijalno nasilnom
odnosu s nekim članom obitelji;
PE589.329v04-00 12/23 RR\1111638HR.docx
HR
Uloga žena u mirnom rješavanju sukoba
42. ističe ulogu žena u rješavanju sukoba, uspostavi mira i hitnim situacijama povezanima
sa sukobima, kao što je pružanje humanitarne pomoći raseljenim osobama; ističe da bi
žene trebale potpuno sudjelovati u mirovnim pregovorima, obnovi i političkoj tranziciji;
43. potiče ulaganje dodatnih napora u mirno rješavanje sukoba i poziva na aktivnije
sudjelovanje žena u tim procesima, u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a br.
1325 i 2242 o ženama, miru i sigurnosti;
44. poziva na posebnu zaštitu žena i djevojčica koje traže azil jer su posebno ranjive i
možda bježe od nasilja na temelju spola, ali informacije o tomu ne mogu ili ne žele
iznositi pri postupku utvrđivanja statusa izbjeglice;
Primjeri najboljih praksi
45. ističe važnost primjera najboljih praksi i pozitivnih primjera koji se mogu primijeniti u
ostalim državama članicama Istočnog partnerstva; smatra da projekti koje treba
istaknuti moraju obuhvaćati projekt „Žene u politici Moldove”, inicijativu organizacija
UN Women – UNDP koju financira švedska Vlada i u okviru koje se podržava
stvaranje kapaciteta žena u politici i kampanje za podizanje razine svijesti o doprinosu
žena političkom procesu;
46. pozdravlja program EU-a i EBRD-a za države Istočnog partnerstva, Žene u poslovnom
svijetu, u okviru kojega se malim i srednjim poduzećima kojima rukovode žene nudi
pristup financijskim sredstvima i poslovnim savjetima preko kreditnih linija, potpora u
upravljanju rizicima i tehnička pomoć lokalnim partnerskim bankama koje rade s malim
i srednjim poduzećima kojima rukovode žene te poslovne savjetodavne usluge, obuka i
mentoriranje;
47. ističe pozitivne primjere boljeg uključivanja žena u rješavanje sukoba i pomirenje, kao
što je Transkavkaski dijalog žena o miru i sigurnosti uspostavljen 1994. koji je razvila
Nacionalna fondacija za mir (SAD) i koji je uspostavljen kako bi žene na Kavkazu
radile na projektima kao što su rehabilitacija djece žrtava rata, obuka za mir i uspostava
demokracije;
48. podupire projekte osnaživanja žena jačanjem njihova samopouzdanja, jamčenjem
njihova sudjelovanja i jačanjem njihove moći i autoriteta za donošenje odluka u svim
područjima koja utječu na njihov život; skreće posebnu pozornost na ulogu slobode
izražavanja i mišljenja u osnaživanju žena; snažno podržava projekte osnaživanja žena
kojima je cilj promicanje sudjelovanja žena na lokalnim izborima, kao što je projekt
WiLD (Women in Local Democracy) zahvaljujući kojemu je na izborima u Armeniji
2013. i 2014. izabrano 70 % njegovih sudionica, ili promicanje njihova sudjelovanja u
procesu provedbe ekonomskih politika, kao što je projekt UN-a koji se trenutačno
provodi u Azerbajdžanu radi pružanja podrške za osnivanje poduzeća koja vode žene u
regiji Masalli; pozdravlja projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu
u pet država Istočnog partnerstva, čiji je cilj utvrditi prepreke za jednak pristup žena
pravosuđu i pružiti potporu za njihovo uklanjanje te jačati sposobnost država Istočnog
partnerstva da osmisle mjere kojima će se zajamčiti da pravosudni lanac odražava rodnu
dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka;
RR\1111638HR.docx 13/23 PE589.329v04-00
HR
Potpora EU-a u kontekstu Europske politike susjedstva
49. ističe da je u zadnjih pet godina potrošeno 103 milijuna eura na 121 projekt i program
promicanja ravnopravnosti spolova u europskom susjedstvu, uključujući program Žene
u poslovnom svijetu za države članice Istočnog partnerstva vrijedan pet milijuna eura;
priznaje da je EU već pružio znatnu potporu za ostvarivanje ciljeva u području prava
žena i ravnopravnosti spolova, među ostalim i partnerskom pomoći TAIEX-a kojom se
podupire reforma javne uprave i promiče suradnja u pogledu temeljnih načela i politika;
50. ističe da, iako je ravnopravnost spolova horizontalno načelo u okviru Europske politike
susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo, u području ravnopravnosti spolova
treba težiti ostvarivanju preciznijih i mjerljivijih ciljeva, među ostalim i u pogledu
novog Akcijskog plana za ravnopravnost spolova u razvojnoj suradnji za razdoblje
2016. – 2020.; ističe hitnu potrebu za rodno osviještenim politikama kao strategijom za
ostvarivanje ravnopravnosti spolova te za pozitivnim djelovanjem u okviru nacionalnih
akcijskih planova Europske politike susjedstva;
51. poziva Komisiju da nametne primjenu rodno osviještene politike, da pri izradi
proračuna primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova te da provodi procjene učinka na
spolove u svim područjima Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za
susjedstvo, čime će osigurati utvrđivanje i praćenje konkretnih ciljeva u području
ravnopravnosti spolova;
52. napominje da bi se u okviru preispitane Europske politike susjedstva izvješća po
državama trebala usredotočiti na prioritete o kojima je postignut dogovor s partnerima;
pozdravlja činjenicu da će redovita izvješća, kojima će se pratiti razvoj u susjedstvu,
obuhvaćati i ravnopravnost spolova;
53. poziva da se pitanja prava žena i ravnopravnosti spolova uvrste u dnevni red redovitih
dijaloga o politici i ljudskim pravima s partnerima iz država članica Istočnog
partnerstva zajedno s predloženim djelovanjem;
54. ističe važnu ulogu parlamentarne diplomacije u svim navedenim područjima te potrebu
za razmjenom najboljih praksi;
55. smatra da je važno prikupiti usklađene podatke o položaju žena u državama članicama
Istočnog partnerstva; podržava mogućnost uvođenja Indeksa ravnopravnosti spolova u
državama članicama Istočnog partnerstva u okviru projekata koji se financiraju iz
Europskog instrumenta za susjedstvo, a koji je razvio Europski institut za ravnopravnost
spolova;
56. ističe potrebu za pružanjem potpore iz Europskog instrumenta za susjedstvo lokalnim
ženskim organizacijama i civilnom društvu koji mogu najbolje kontaktirati s lokalnim
stanovništvom te pomoći da se podigne razina svijesti i riješe problemi s kojima se
suočavaju žene i djevojčice u tim regijama;
57. potiče države članice da razvijaju čvršće bilateralne i multilateralne veze s državama
Istočnog partnerstva i da aktivno sudjeluju u pružanju pomoći pri tranziciji, pružanju
tehničke potpore i dijeljenju iskustava; smatra da bi države članice koje se nalaze u
neposrednoj blizini država Istočnog partnerstva mogle imati važnu ulogu u
PE589.329v04-00 14/23 RR\1111638HR.docx
HR
omogućavanja stvaranja čvršćih veza te uključivanju ostalih država članica u
partnerstva s državama Istočnog partnerstva;
°
° °
58. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
RR\1111638HR.docx 15/23 PE589.329v04-00
HR
OBRAZLOŽENJE
Stabilizacija susjedstva jedan je od ključnih ciljeva vanjske politike Europske unije i
Europske politike susjedstva kako bi se svima zajamčili sigurnost, mir, stabilnost i napredak.
Žene u tome imaju presudnu ulogu.
Istočno partnerstvo uspostavljeno je 2009. u okviru Deklaracije iz Praga kao zajednička
inicijativa EU-a, njegovih država članica i šest partnerskih zemalja istočne Europe i južnog
Kavkaza: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine. Budući
da se Istočno partnerstvo temelji na poštovanju načela međunarodnog prava, temeljnih
demokratskih vrijednosti, vladavine prava i ljudskih prava, ne smije se zaboraviti ni važnost
ravnopravnosti spolova i prava žena. Pri najavi strateških prioriteta Europske politike
susjedstva za razdoblje 2014. – 2020. ravnopravnost spolova istaknuta je kao prioritetno
pitanje koje se mora obuhvatiti svim relevantnim aktivnostima i staviti u njihovo središte.
Ravnopravnost spolova spominje se i kao „novo perspektivno područje suradnje” u najnovijoj
izjavi potvrđenoj na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom 2015. u Rigi. I doista,
osnaživanje žena i njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom, političkom i gospodarskom
životu presudno je za ostvarivanje promjena.
Uzimajući u obzir načelo diferencijacije Europske politike susjedstva i raznolikost država
članica Istočnog partnerstva, važno je istaknuti da su prava žena i ravnopravnost spolova
čvrsto utvrđeni u ustavima i pravnim sustavima svih država članica tog partnerstva. No
socijalna diskriminacija i rodni stereotipi i dalje su vrlo važno pitanje. Rodni stereotipi ne
sprečavaju samo bolje uključivanje žena na tržište rada i njihovo sudjelovanje u političkom
životu nego i dovode do toga da nasilje utemeljeno na spolu i neprijavljeno nasilje u obitelji
budu prihvatljivi u društvu.
Broj žena u političkim strukturama vlasti, i u izvršnom i u zakonodavnom sektoru, i dalje je
iznimno mali uglavnom zbog diskriminacije. One u prosjeku predstavljaju 14 % ministara i
16 % parlamentaraca. Unatoč činjenici da su općenito bolje obrazovane od muškaraca, žene u
gospodarstvu čine 10 % članova upravljačkih tijela organizacija poslodavaca i 15 % članova
sindikata. Razlike u plaćama općenito su velike, no postoje i velike razlike među pojedinim
državama članicama Istočnog partnerstva (između 24 % i 50 %), dok je horizontalna i
vertikalna segregacija tržišta rada vrlo velika. Žene su stoga sklone prihvaćati potplaćene ili
čak neprijavljene poslove, posebno u ruralnim područjima, ili se posvećuju poduzetništvu.
Broj poduzetnica ili vlasnica poslovnih subjekata zapravo je velik, no one se suočavaju s
jednakim preprekama kao u EU-u, uglavnom zbog široko rasprostranjenih rodnih stereotipa i
sektora u kojima dominiraju muškarci. 1
Borba protiv nasilja nad ženama zajednički je izazov EU-a i njegovih istočnih susjeda.
Statistički podaci o prijavljenim slučajevima pokazuju da su između 7 % i 25 %2 žena (ovisno
o državi) bile žrtve nasilja u obitelji, ali većina slučajeva ostane neprijavljena. Štoviše,
utvrđeno je da su države članice Istočnog partnerstva polazište trgovine ljudima ili su
1 Izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova o ravnopravnosti spolova i donošenju odluka u državama članicama Istočnog partnerstva za 2015. http://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/gender_equality_and_decision_making_in_eap_countries_2015_-_report_and_annex_one_file.pdf 2 UN Women, http://www.endvawnow.org/uploads/browser/files/vawprevalence_matrix_june2013.pdf