POVRĆE U ZASTIĆENOM PROSTORU

PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA

Proizvodnja povrća i jagode u zaštićenim prostorima

F e d e r a l n i z a v o d z a p o l j o p r i v r e d u S a r a j e v o | 1

FEDERALNI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU SARAJEVO

Omer Kurtovi ć: Tehnologija proizvodnje u zaštićenom prostoru

Lejla Lokvan čić: Zaštita proizvodnje u zaštićenom prostoru

PROIZVODNJA POVRĆA I JAGODE U

ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA

Sarajevo, 2011



PROIZVODNJA POVRĆA I JAGODE U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA

Autori: Omer Kurtović, dipl.ing.agr Lejla Lokvančić, dipl.ing.agr

Izdavač: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo

Tehnička obrada i dizajn: Mirsad Mujković,dipl.ing.agr.

Štampa: „BEMUST“

Tiraž: 300

_____________________________________________________

PROJEKAT SEENET: TRANSLOKANA MREŽA ZA SARADNJU IZME ðU ITALIJE I

JUGOISTOČNE EVROPE CODE Aid 8934.01.5

Projekt finansira Ministarstvo inostranih poslova Italije,

vlasništvo regije Toskana



Sadržaj: UVOD......................................................................................................... 7

1. USLOVI USPIJEVANJA........................................................................ 8

2. ZEMLJIŠTE ........................................................................................... 8

3. VODA..................................................................................................... 9

4. TEMPERATURA ................................................................................... 9

5. SVJETLOST......................................................................................... 10

6. MOGUĆA RJEŠENJA ZA SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH FAKTORA............................................................................................ 10

6.1. Izbor lokacije.............................................................................. 11

6.2. Korištenje dopunske folije ......................................................... 11

6.3. Crna folija za pokrivanje zemlje ................................................ 11

6.4. Sistem za navodnjavanje............................................................ 12

6.5. Sistem za ventiliranje ................................................................. 12

6.6. Sistem za zasjenjivanje .............................................................. 12

6.7. Sistem za zagrijavanje................................................................ 13

6.8. Vjetrozaštitni pojas..................................................................... 13

7. MOGUĆNOST KORIŠTENJA PLASTENIKA BEZ GRIJANJA .......... 13

7.1. Plodosmjena (plodored) ............................................................. 14

7.2. Dezinfekcija zemljišta................................................................ 14

8. TIPOVI PLASTENIKA......................................................................... 15

8.1. Niski plastenici........................................................................... 15

8.2. Poluvisoki plastenici .................................................................. 16

8.3. Visoki plastenici......................................................................... 16

9. PROIZVODNJA RASADA ................................................................... 17

10. PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU................................................. 17

11. PAPRIKA........................................................................................... 18

11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju............................................... 19

11.2. Izbor sorte-hibrida...................................................................... 19



11.3. Proizvodnja rasada ..................................................................... 19

11.4. Pikiranje ..................................................................................... 20

11.5. Priprema zemljišta za sadnju...................................................... 20

11.6. Sadnja......................................................................................... 20

11.7. Njega nakon sadnje .................................................................... 21

11.8. Berba .......................................................................................... 22

12. PARADAJZ........................................................................................ 22


12.2. Priprema plastenika za sadnju.................................................... 23

12.3. Sadnja......................................................................................... 24

12.4. Održavanje paradajza u vegetaciji ............................................. 24

12.5. Berba .......................................................................................... 25

13. JAGODA ........................................................................................... 25

13.1. Priprema zemljišta prije sadnje .................................................. 26

13.2. Nabavka sadnog i ostalog materijala.......................................... 26

13.3. Vrijeme i način sadnje jagode na PVC foliji.............................. 27

13.4. Održavanje zasada poslije sadnje............................................... 27

13.5. Berba jagode............................................................................... 28

14. SALATA............................................................................................. 29

14.1. Uslovi uspjevanja....................................................................... 29



14.4. Sadnja salate............................................................................... 30

14.5. Održavanje u toku vegetacije ..................................................... 31

14.6. Berba salate ................................................................................ 31

15. KRASTAVAC U PLASTENIKU......................................................... 32



15.3. Sadnja......................................................................................... 33

15.4. Pinciranje.................................................................................... 34



15.5. Berba .......................................................................................... 34

16. ZAŠTITA KULTURNIH BILJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA..... 36

17. NAJČEŠĆE FORMULACIJE PESTICIDA ....................................... 37

18. PREPORUČENE KOLIČINE VODE ZA RASTVORE FUNGICIDA I INSEKTICIDA KOD RATARSKIH I POVRTNIH KULTURA ............ 38

19. VAŽNI POJMOVI U ZAŠTITI BILJAKA.......................................... 38

20. ZAŠTITNA OPREMA I MJERE OPREZA......................................... 39

21. NAJVAŽNIJI ŠTETNICI U ZAŠTIĆENOM PROSTORU ................. 40

21.1. Zemljišne štetočine..................................................................... 41

21.2. Lisne uši (Aphidinae)................................................................. 41

21.3. Lisne sovice (Mamestra spp.) .................................................... 42

21.4. Lisni mineri ................................................................................ 43

21.5. Bijela mušica (Trialeurodes vaporariorum) ............................... 44

21.7. Duvanski i Kalifornijski trips (Trips tabaci & Frankliniella occidentalis) .........................................................................................45

21.9. Mekušci/razred Gastropoda – puževi/........................................ 47

21.10. Plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis) .............. 48

21.11. Pepelnica krastavca (Erysiphe spp.)........................................... 49

21.12. Siva plijesan (Botrytis cinerea) .................................................. 49

21.13. Plamenjača paradajza (Phytophthora infestans)......................... 51

21.14. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva) .................................. 52

21.15. Crna pjegavost paradajza (Alternaria solani)............................. 52

21.16. Plamenjača salate (Bremia lactucae).......................................... 53

21.17. Siva plijesan (Botrytis cinerea) .................................................. 54

21.18. Bijela trulež na salati i krastavcu (Sclerotinia sclerotiorum) ..... 55

21.19. Plamenjača paprike (Phytophthora capsici) ............................... 56

21.20. Antraknoza plodova paprike (Colletotrichum) .......................... 57

21.21. Obična pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae) ........ 58

21.22. Siva plijesan jagode (Botrytis cinerea) ...................................... 59

LITERATURA........................................................................................... 61



TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE POVR ĆA I JAGODE U ZATVORENIM PROSTORIMA



UVOD

Poslijednjih godina, sve više se širi proizvodnja u zaštićenim prostorima na cijelom prostoru BiH, a posebno je značajna ekspanzija ove proizvodnje je u kontinentalnom području. Naime do 90-tih godina ova proizvodnja je bila skoncentrisana na područje Hercegovine. Zadnjih godina ostvareni rezultati u proizvodnji povrća i jagodastog voća u zaštićenim prostorima u kontinentalnim područjima su rezultirali naglim širenjem ove proizvodnje. Pretpostavlja se da ova proizvodnja obuhvata oko 1000 ha na području FBiH, tačne podatke je jednostavno nemoguće dobiti zbog konstantne izgradnje novih objekata. Za razliku od proizvodnje na otvorenom polju, koja zahtjeva velike zemljišne komplekse proizvodnja u zaštićenim prostorima ostvaruje veoma dobre rezultate na znatno manjim površinama, te daje idealne mogućnosti za visoko intenzivnu proizvodnju na usitnjenim posjedima kako u urbanim tako i ruralnim područjima. Proizvoñači su se uvjerili da ova proizvodnja ima velike prednosti nad klasičnom proizvodnjom na otvorenom polju jer omogućava:

• prispjeće plodova van sezone,

• snadbjevenost tržišta svježim povrćem tokom cjele godine,

• prinosi po jedinici površine su 2-3 puta veći u odnosu na

otvoreno polje,

• maksimalna iskorištenost radne snage tokom godine,

• berba 2-3 kulture u jednoj godini,

• postizanje visokih cijena na tržištu,

• supstitucija uvoza svježeg povrća,

• sigurno radno mjesto i život od vlastitog rada.

Budući razvoj proizvodnje u staklenicima i plastenicima zavisi od njihovog racionalnog korištenja. Pod tim podrazumjevamo ostvarenje visokog prinosa sa jedinice površine u toku godine uz najmanje moguće troškove proizvodnje. Povećanje površina i prinosa u staklenicima i plastenicima zahtjeva realno sagledavanje svih bitnih faktora u svakoj konkretnoj sredini. Opredjeljenje za tip objekta-staklenik ili plastenik, je i oprdjeljenje za vrijeme proizvodnje, za vrste i sorte, a što je u skladu sa klimatskim uslovima sredine. Uspješnost razvoja povrtlarstva uslovljena



je povećanjem broja istraživača i stručnjaka u proizvodnji i boljom organizacijom transfera rezultata nauke u direktnu proizvodnju.

1. USLOVI USPIJEVANJA Za uspješnu proizvodnju u zatvorenom prostoru nephodno je dobro poznavanje potreba svake gajene kulture, kao i klimatskih uslova okruženja. Ključ uspjeha je u svoñenju spoljnih faktora u optimalne okvire za rast i razvoj gajenih sorti/hibrida. Za razliku od proizvodnje na otvorenom polju, gdje je utjecaj čovjeka na uslove proizvodnje sveden na minimum, u zatvorenim prostorima raznim tehnološkim rješenjima čovjek drastično smanjuje utjecaj spoljne sredine na biljke.

2. ZEMLJIŠTE Zemljište je u zatvorenim prostorima podložno promjenama. Mineralizacijom organske materije utječe se na fizičke i hemijske osobine zemljišta. Za plasteničku proizvodnju poželjna su lakša zemljišta, sa nižim procentom gline i praha, sa nešto krupnijom frakcijom pijeska. Zemljišta koja sadrže 25 % i više gline nepovoljna su za plasteničku proizvodnju. Veoma je važna količina organske materije u zemljištu, jer ona direktno utječe na nivo plodnosti zemljišta. Za proizvodnju povrća u plastenicima zadovoljavajućim se smatraju zemljišta u kojima je količina organske materije:

• zemljišta sa 20% gline – 8% organske materije;

• zemljišta sa 10% gline - 6% organske materije;

• zemljišta sa 5% gline – 5% organske materije.

Ukoliko je zemljište sa manjom količinom organske materije, ono se koriguje višegodišnjim unošenjem stajnjaka i treseta. Za proizvodnju u plastenicima unosi se zgorio stajnjak, kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Optimalna reakcija zemljišta za proizvodnju povrća kreće se od 6 do 7,5 pH, zavisno od kulture koju uzgajamo. Pored organske materije i reakcije



zemljišta potrebno je izbalansirati sadržaj hranjivih elemenata u zemljištu, pošto je proizvodnja nezamisliva bez njih. Tabela 1.Obezbijeñenost zemljišta hranjivim elementima (B.Lazić)

Stepen obezbijeñenosti

Amonijačni/ nitratni azot

mg/1.000g zemlje

Fosfor P2O5

mg/100 g tla

Kalijum (K2O)

mg /100 g zemlje

Slabo 5 30 30 Srednje 5-8 30-60 30-60 Dobro 9-11 60-90 60-90 Vrlo dobro 12-14 90-120 90-120 Obilno 15-17 120-150 120-150 Prekomjerno 18-20 150-200 150-200 Toksično >20 >200 >200

3. VODA Vlažnost zemljišta i zraka su osnovni preduslovi za uspješnost proizvodnje zato što voda služi za transport hranjivih materija, te za obavljanje metabolizma. Potrebe za vlagom zavise od zahtjeva pojedinih kultura, kao i faza rasta. Veća potreba za vodom je u fazi plodonošenja u odnosu na fazu zasnivanja ili završne faze u uzgoju. Pored vlažnosti zemljišta veoma bitno je poznavanje potreba biljaka za količinom vlage u zraku. Tako krastavac daje najveće prinose pri vlažnosti zraka 90-95%, špinat i kupusnjače 80-90%, paradajz i paprika 60-70%. Relativna vlažnost smanjuje transpiraciju kod biljaka što rezultira boljim korištenjem vlage iz zemljišta, ali i pogoduje razvoju bolesti povrća.

4. TEMPERATURA Temperatura je preduslov za obavljanje osnovnih životnih funkcija u biljci (usvajanje vode, asimilacija, disanje itd.).



Pored sunčeve energije koja je osnovni izvor toplote, u plastenicima je moguće i dopunsko zagrijavanje na bazi raspoloživih ureñaja i energenata. Tabela 2. Zahtjevi nekih kultura za toplotom Kultura Optimalna

temperatura danju

Optimalna temperatura

noću

Minimalna temperatura

za rast

Oštećenja od mraza

Paprika 25°C 18-20°C 12°C -0,5°C Paradajz 22°C 14-18°C 10°C -0,5°C Krastavac 16°C 8-14°C 5°C -0,5°C Crni luk 19°C 8-10°C 4°C -5 do -7°C Mrkva 16°C 6-10°C 5°C -7°C

5. SVJETLOST Svjetlost je preduslov za obavljanje fotosinteze, kao i aktivnosti ćelije poslije nicanja biljke. Najveći značaj za fotosintezu predstavlja vidni dio spektra, zraci talasne dužine 380-780 milimikrona. Prema potrebama za svjetlošću biljke se dijele na:

• heliofilne (biljke koje traže mnogo svjetla – paprika, krastavac,

paradajz) ,

• mezofilne (umjerene potrebe - mrkva, boranija),

• skeliofilne (mali zahtjevi za svjetlošću – luk, špinat).

Intenzitet svjetlosti je u direktnoj zavisnosti od pravca postavljanja objekta. Bolje i ravnomjernije osvjetljenje postiže se postavljanjem objekta u pravcu sjever-jug.

6. MOGUĆA RJEŠENJA ZA SMANJIVANJE UTJECAJA SPOLJNIH FAKTORA



6.1. Izbor lokacije Veoma je bitno pravilno izabrati lokaciju za postavljanje plastenika. Ako je moguće, poželjno je objekat postaviti pravcem sjeverozapad-jugoistok. Razlog zbog kojeg se predlaže ovaj pravac je veoma praktičan: biljke u plasteniku su izložene sunčevoj svjetlosti tokom cijelog dana, a čeone strane objekta su okrenute u pravcu udara jačih vjetrova (sjever-jug) što amortizuje te udare. Kod izbora lokacije treba izbjegavati područja sa:

• jakim udarom vjetra,

• konstantno visokim snježnim pokrivačem,

• visokim nivoom podzemnih voda,

• depresivna područja sa čestim mrazevima,

• područja pored šuma ili objekata koji bi pravili sjenu,

• zemljišta sa visokim postotkom gline.

6.2. Korištenje dopunske folije U plastenicima bez grijanja neophodno je održati temperaturu na potrebnom nivou nakon proljetne sadnje. Postavljanje duple folije u objektu je veoma efikasna mjera, bilo da se folija postavlja ispod konstrukcije plastenika ili neposredno iznad biljaka. Postavljanjem duple folije dobija se takozvani zračni jastuk izmeñu pokrivne i dopunske folije, tako da su kolebanja temperatura znatno manja, pošto se površina zagrijana tokom dana u zoni biljaka znatno sporije hladi noću. Takoñer, u slučaju niskih, vanjskih temperatura dopunska folija biljke štiti od izmrzavanja. Na ovaj način rizik se znatno smanjuje, a prestankom opasnosti od mraza dopunska folija se uklanja.

6.3. Crna folija za pokrivanje zemlje Uvoñenje crne folije za pokrivanje zemlje umnogome je doprinijelo smanjenju živog rada i povećanju prinosa povrća u plastenicima. Pokrivanje zemljišta crnom folijom osigurava bolji toplotni i vodeni režim, zadržava bolju strukturu i plodnost zemljišta, te utječe na mikrobiološke procese u zemljištu. Iskorištenost gnojiva u pokrivenom zemljištu je znatno bolja, smanjuje se ispiranje hranjiva – posebno azota,



a povećava topivost fosfornih i kalijevih ñubriva. Posebna prednost crne folije je u tome što vrlo efikasno sprečava rast korova, a to umnogome smanjuje potrebe živog rada, a istovremeno i štedi hemijska sredstva koja se koriste za uništavanje korova. U proizvodnji jagoda, pored navedenih prednosti, folija osigurava čiste i kvalitetne plodove.

6.4. Sistem za navodnjavanje Za proizvodnju povrća u plastenicima moguće je koristiti razne sisteme navodnjavanja, meñutim, najbolji efekti se postižu postavljanjem kombinovanog sistema, i to sistem "kap po kap" ispod crne folije i sistem sa mikroraspršivačima iznad biljaka. Sistem "kap po kap" utječe na smanjenje gubitaka vode pošto se kod ovog sistema voda kreće vodoravno nošena molekularnim silama, a ne gravitacijom. Zemljište se održava vlažnim a ne mokrim, pa je ispiranje gnojiva iz zone korijenovog sistema znatno smanjeno. Korištenjem kristalnih gnojiva, koja su lako topiva u vodi, efikasno se vrši prihrana preko sistema "kap po kap". Sistem mikroraspršivača koristi se za povećanje vlažnosti zraka, a može se koristiti i za zaštitu od niskih temperatura.

6.5. Sistem za ventiliranje Zavisno od proizvoñača plastenika postoje različite izvedbe ventilacija. Obično su to bočne ventilacije, koje se otvaraju sistemom sajli odozgo prema dolje, ili bočne ventilacije koje se sistemom rolanja otvaraju odozdo prema gore. Savremeniji tipovi plastenika, pored bočnih, imaju i krovne ventilacije što im omogućuje bržu i kvalitetniju izmjenu zraka u plasteniku. U našim je uslovima potrebno da se 25-30% površine plastenika može otvoriti.

6.6. Sistem za zasjenjivanje U ljetnim mjesecima kada su temperature izrazito visoke a biljke izložene jakoj sunčevoj svjetlosti, pristupa se zasjenjivanju, kako bi se izbjegle ožegotine na uzgajanim kulturama. Zasjenjivanje se obavlja tako što se na konstrukciju okače pvc-platna koja stvaraju blagu sjenu. Ukoliko ne postoje mogućnosti za postavljanje zaštitne mreže pristupa se farbanju plastenika sa vanjske strane specijalnom bojom ili kombinacijom kreča i brašna. Na 30 kg kreča doda se 5 kg brašna, sve se otopi u vodi i prskalicom oprska folija sa vanjske strane.



6.7. Sistem za zagrijavanje Optimalne uslove za uzgoj povrća moguće je obezbijediti samo u objektima koji imaju riješen sistem za zagrijavanje. Za zagrijavanje plastenika koriste se sistemi na bazi raznih energenata (struja, ulje, ugalj, lož-ulje, geotermalne vode). Cijena energenta u BiH je dosta visoka, tako da se grijanje isplati u Hercegovini zbog kratkog perioda u kojem je grijanje neophodno. U kontinentalnom dijelu BiH ekonomski je opravdano grijanje geotermalnim vodama ili korištenjem viška toplotne energije od nekog industrijskog kompleksa.

6.8. Vjetrozaštitni pojas Vjetrozaštitni pojas se podiže na lokalitetima koji su često izloženi udarima vjetra i može se napraviti od različitih materijala (postavljanjem zida, ograde - sadnjom odreñenih drvoreda itd.). Prilikom podizanja vjetrozaštitnog pojasa treba voditi računa da on ne pravi sjenu u plasteniku.

7. MOGUĆNOST KORIŠTENJA PLASTENIKA BEZ GRIJANJA

Intenzivnom proizvodnjom tokom cijele godine uz pravilan odabir kultura, te uz optimalne rokove sadnje, moguće je postići jako dobar finansijski rezultat, što je osnovni cilj svakog proizvoñača. Tabela 3.Mogućnost korištenja plastenika u kontinentalnim predjelima Vrsta Sadnja Berba Prinos kg/m2 Salata Paradajz Boranija Salata

15.11. 20.04. 15.08. 15.11.

20.02.-10.03. 10.06.-10.08. 01.10.-15.11.

naredna godina

2,8 8,5 3 --

Salata Krastavac Boranija Mladi luk

15.11. 15.04. 15.08.

20.02.-10.03. 15.05.-15.08. 01.10.-15.11.

2,8 10-12

3



Salata Paprika Salata

05.01. 15.04. 10.11.

15.03. 25.05.-01.11.

2.3. naredne godine

3 10

Rasad Paradajz Boranija Špinat

do 01.04. 15.04. 15.08. 15.11.

01.06.-01.08. 01.10.-15.11.

10 3

Izbor vrste povrća kao i vrijeme sadnje uslovljeno je klimatskim faktorima kao i mogućnostima plasmana. U predjelima sa mediteranskom klimom (Hercegovina) uzgajaju se prvenstveno toploljubive kulture (paradajz, paprika, krastavac). U kontinentalnom području se tokom zime sadi lisnato povrće, a rok sadnje toploljubivih kultura se znatno pomjera u odnosu na proizvodnju u južnim predjelima.

7.1. Plodosmjena (plodored) Plodored je smjena kultura u plasteniku u odreñenom vremenskom periodu. Vrlo česta pojava kod neupućenih proizvoñača je proizvodnja iste osnovne kulture u više proizvodnih ciklusa. Kao rezultat višegodišnjeg uzgoja iste kulture javljaju se neželjeni efekti: zamor zemljišta, povećanje toksina, pogoršanje strukture zemljišta, smanjenje prinosa, a kao krajnji rezultat pojavljuje se zaraženost zemljišta, te nemogućnost uzgoja za duži period bez dodatnih, dosta skupih, intervencija, kao što je dezinfekcija zemljišta. Preporučuje se smjena osnovne kulture svake proizvodne godine i to tako da se godišnje zasnivaju osnovne kulture iz različitih familija: I godina - paprika, II godina - krastavac, III godina - paradajz. Ukoliko se sade kulture iste familije (patlidžan, paprika, paradajz) može se očekivati umanjen prinos.

7.2. Dezinfekcija zemljišta Dezinfekcija zemljišta obavlja se radi uništenja štetnih organizama (gljivica, bakterija, te korova) kao i prisutnih štetnika. Ovo je skupa operacija koja zahtijeva dosta znanja iz ove oblasti, a može se obavljati na više načina uz korištenje različitih sredstava. Dezinfekcija zemljišta najčešće se obavlja:

a) vodenom parom,



b) bazamid-granulatom, a) Dezinfekcija vodenom parom

Ovo je najbolji ali i najskuplji način sterilizacije zemljišta i mogu ga

obavljati samo proizvoñači koji posjeduju kotao za proizvodnju vodene pare, kao i metalne poklopce za pokrivanje zemlje. Tehnika se sastoji u tome što se isfrezano zemljište pokriva namjenskim lučnim metalnim poklopcima u koje se iz kotla uvodi vodena para koja prodire u površinski dio zemljišta do 20 cm i povećava njegovu temperaturu na oko 90°C. Temperatura od 90°C i više dovoljna je za uništenje štetnih organizama i korova. b) Bazamid-granulat

Bazamid je sredstvo koje proizvoñači najčešće koriste u svojim objektima zbog toga što ne traži posebnu opremu i lahko se primjenjuje. Sterilizacija zemljišta bazamidom najčešće se obavlja u jesen kada je temperature zemljišta izmeñu 10 i 15°C. Zemljište se dobro usitni i održava mu se vlažnost na 60-70%. Po tako pripremljenom zemljištu rasturi se 50 g/m2 preparata, a potom se frezom preparat unese u zemljište. Ako se temperatura zemljišta poveća, ono se obavezno pokriva folijom 5 dana. Nakon skidanja folije zemljište se ponovno freza, da se izrači. Sadnja se obavlja tek nakon provedenog testa na ostatke bazamida u zemljištu. Test se obavlja zasijavanjem odreñenih kultura u dezinficirano zemljište i ako biljke normalno niču sjetva/sadnja može da otpočne.

8. TIPOVI PLASTENIKA Danas na prostoru BiH postoji veliki broj plastenika različitog oblika i veličine. Pored tipskih plastenika koje proizvode firme iz BiH kao i zemalja bližeg okruženja, prisutan je veliki broj plastenika, koje su izradili sami proizvoñači. Osnovna podjela plastenika vrši se prema gabaritima, pa tako imamo niske, poluvisoke i visoke plastenike.

8.1. Niski plastenici



Niski plastenici su tunelskog oblika, širine do 1 m i visine obično 60-80 cm. Najpovoljnija dužina je 10 -12 m. Ovaj tip plastenika proizvoñači prave samostalno tako da lukove postavljaju od žice Fi 6-8 mm, plastičnih cijevi ili od drveta. Ovo je najnepogodniji tip plastenika zbog toga što mu je zapremina mala pa je kolebanje temperatura veliko. U ovakve plastenike obično se sade po dva reda povrća. Folija se sa bočne strane zatrpa zemljom tako da samo čeone strane ostaju prostor za ventilaciju, što je nedovoljno, posebno kad biljke porastu. Ovaj tip plastenika je širu primjenu našao u proizvodnji povrća, u kojoj se koristi do prestanka opasnosti od mraza, potom se folija i lukovi uklanjaju, a biljke nastavljaju rast na otvorenom polju.

8.2. Poluvisoki plastenici Ovo je tip plastenika koji je nešto zastupljeniji u proizvodnji. Objekti su visine do 2 m, širine 4 - 5 m. Dužina varira od 20 do 30 m. Lukovi plastenika su izrañeni od metalnih ili plastičnih cijevi, postavljaju se na rastojanju 1,2-1,5 m, i dužno učvrste cijevima na tri mjesta kako bi se dobila stabilnost objekta. Folija se ukopa sa bočnih strana i zagrne zemljom. Na čeonim stranama se prave vrata koja služe kao ulaz i kao ventilacija. Nedostatak ovakvih plastenika je u tome što nemaju bočnih ventilacija, tako da su obično temperature u sredini objekta previsoke.

8.3. Visoki plastenici Visoki plastenici su tipski objekti koji se serijski proizvode u pogonima za proizvodnju plastenika. Dimenzije ovih objekata variraju zavisno od proizvoñača. Obično su visine do 3,5 m, širine do 10 m i dužine po potrebi naručioca, ne duže od 50 m. Visoki plastenici imaju pored čeonih otvora i bočne ventilacije sa obje strane čitavom dužinom visine 80-120 cm. Ovakve ventilacije omogućuju pravovremeno i kvalitetno prozračivanje objekta kako bi došlo do izmjene zraka i smanjenja temperature u objektu. Ovi tipovi plastenika su obično metalne konstrukcije izrañene od raznih profila ( I-profil, kvadrat, pravougaonik ili od okruglih cijevi). Ako su ovi objekti opremljeni sistemom za zagrijavanje, proizvodnja u njima se bitno ne razlikuje od proizvodnje u staklenicima.



9. PROIZVODNJA RASADA Proizvodnja rasada u plastenicima zavisi od vremena proizvodnje, klimatskih uslova u kojima se proizvodnja zasniva, te mogućnosti zagrijavanja objekata. Za ranu proizvodnju bez grijanja rasad se proizvodi u toplim lijehama ili u namjenskim plastenicima. Proizvodnja sa dopunskim grijanjem je dosta jednostavnija i sigurnija od proizvodnje u toplim lijehama zbog toga što biljci u svakoj fazi obezbjeñujemo optimalnu temperaturu, vlažnost i svjetlost. Uspješnost u proizvodnji je uslovljena izborom najkvalitetnijeg sjemena odabrane sorte/hibrida Tabela 4.Apsolutna težina u gramima i broj sjemenki u gramu Vrsta Masa 1.000 sjem. u g Broj sjemenki u 1 g Paradajz 2,8-3,7 260-360 Paprika 7-9,5 105-145 Salata 1-1,2 1.000-1.200 Špinat 10-13 77-100 Krastavac 30-40 25-35

10. PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU

Pošto u vrijeme sjetve treba koristiti dodatno zagrijavanje, radi uštede energenata pristupa se naklijavanju sjemena. Sjeme se stavi u platnenu vrećicu i potopi u mlaku vodu temperature 25 – 30°C u trajanju od 5 sati. Potom se vrećica sa sjemenom stavi pored izvora toplote, koji obezbjeñuje temperaturu oko 25°C. Tokom narednog perioda sjeme se kvasi i povremeno miješa kako bi što ravnomjernije isklijalo. Kada 50% sjemenki isklija pristupa se sjetvi. Sjeme se polaže u stiroporne blokove dimenzija 60 x 40 x 6 cm ispunjene supstratom za proizvodnju rasada, sije se u redove 2x2 cm, a potom se zasijane sjemenke prekriju 1-1,5 cm debelim slojem pomenutog supstrata, nakon toga se zaliju mlakom vodom (+25°C). Na ovaj način uštedjeli smo troškove grijanja za 5-6 dana, a zasijane biljke će izniknuti takoñer 6-10 dana ranije od sjetve nenaklijalog sjemena. Nakon završene sjetve pristupa se grijanju rasada. Za papriku, paradajz, patlidžan i krastavac temperatura zraka se do nicanja održava na 22-25°C. Paprika i patlidžan niču na ovoj temperaturi za desetak dana, dok krastavac i paradajz niču za 4-7 dana. Odmah po nicanju temperatura se smanjuje za 5-7°C, kako bi se tek iznikle biljke



bolje ukorijenile, a ujedno da bi se izbjeglo njihovo izduživanje. U narednih 3 -14 dana obavlja se pikiranje, zavisno od vrste. Za razliku od paradajza, paprike i patlidžana koji se pikiraju kada imaju razvijena 2-3 prva lista, krastavac se pikira sa razvijenim kotiledonima prije pojave prvog lista. U vrijeme pikiranja i par dana nakon toga biljkama treba obezbijediti sjenu kako ne bi bile izložene direktnoj sunčevoj svjetlosti. Ukoliko je vrijeme oblačno zasjenjivanje je nepotrebno. Pikiranje se obavlja u plastične saksije, tresetne kocke ili jiffi saksije ispunjene supstratom za proizvodnju rasada. Prilikom postavljanja saksija zemlja se prekrije crnom folijom na koju se postavljaju plastične saksije. Ako je pikiranje izvršeno u tresetne kocke ili jiffi saksije, na foliju se stavlja 1 cm treseta na koji se redaju saksije ili kocke.Crna folija se postavlja kako bi se izbjeglo prorastanje biljaka u zemlju, jer bi u tom slučaju prilikom sadnje došlo do oštećenja korijena.U periodu od pikiranja do sadnje biljkama se održava vlažnost i zaštita od bolesti i štetočina. Oprez! - Vrlo često se dešava da prijeti opasnost od prerastanja biljaka zbog neplaniranih problema. Treba odmah smanjiti temperaturu u rasadu, a biljke razmaknuti na rastojanje 5-10 cm jednu od druge. U tom slučaju biljke neće naglo rasti, već će jačati stablo i zadržat će se normalne internodije. Tabela 5.Potrebne temperature u proizvodnji rasada

Temperatura u oC

5-7 dana nakon nicanja

7 dana nakon pikiranja

Kultura Vrijeme nicanja

dan noć Sunčan dan

Oblačan dan

noć

Paprika 10-15 18-20 15-18 22-25 18-20 18-20 Paradajz 5-8 14-16 10-12 20-22 16-18 10-12 Salata 3-6 12-14 7-10 20-22 18-20 14-16 Krastavac 4-7 16-18 14-16 22-25 18-20 15-18

11. PAPRIKA Paprika se u plasteniku može uzgajati tokom čitave godine ukoliko joj obezbjedimo optimalne uslove (temperatura, svjetlost, vlaga). Proizvodnja tokom zime je dosta skupa zbog visokih zahtjeva prema temperaturi, te se zimska proizvodnja obavlja samo u objektima koji



imaju povoljnu cijenu energenata (geotermalna voda ili višak toplotne energije od nekog prerañivačkog kapaciteta). U plastenicima bez grijanja paprika se uspješno uzgaja od aprila do novembra.

11.1. Optimalni uslovi za proizvodnju Paprika daje najbolje rezultate na plodnom strukturnom zemljištu sa neutralnom reakcijom (pH 6,5-7,2). Optimalna temperatura zraka u plasteniku treba da iznosi 22-28o C tokom sunčanog dana. Ako je oblačno vrijeme 20-22oC. Optimalne noćne temperature su za 4-5oC niže od dnevnih, i treba da iznose 16-20oC. Temperature zraka ispod 15o C negativno utiču na razvoj biljaka, što rezultuje smanjenim porastom i oplodnjom, isto tako temperature iznad 30oC uzrokuju opadanje cvjetova paprike. Optimalna relativna vlažnost zraka u plasteniku je 60-70%. Povećana vlažnost zraka negativno utiče na razvoj plodova (mogućnost pucanja plodova) te pogoduje razvoju bolesti na paprici. Pored vlažnosti zraka paprici je neophodno obezbjediti vlažnost zemljišta i to 70% PVK do plodonošenja a 80% PVK u fazi plodonošenja.

11.2. Izbor sorte-hibrida Kod izbora sorata-hibrida treba voditi računa o vremenu prispjeća, kvalitetu plodova, oplodnji te otpornosti na bolesti. Trenutno vodeći hibridi paprike na prostoru BiH u plasteničkoj proizvodnji su: 1-Istra 2-Blondy 3-Bijanca 4-Planica.

11.3. Proizvodnja rasada Za proizvodnju paprike u plasteniku sadnice se proizvode po sistemu zaštićenog korjena, u raznim kontejnerima, čašama ili saksijama. Pošto sjeme paprike dosta sporo niče od 10-12 dana, preporučuje se naklijavanje sjemena tako što se sjemenke sjemena stave u platenu vrećicu i potope par sati u toplu vodu +25oC. Nakon što sjemenke prime vodu vrećica sa sjemenom se stavi pored nekog toplotnog izvora na temperaturi 25-28oC. U narednih 4-5 dana sjemenke se redovno kvase i lagano mješaju. Sjetva se obavlja kada je 50% sjemenki isklijano, sije se u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada i to u redove 2,5 x 2 cm. Zasijane sjemenke se prekriju 1 cm debelim slojem



supstrata lagano zbiju i zaliju toplom vodom +25oC. Temperatura u rasadu se održava 25-28oC do nicanja. Kada biljke počnu nicati temperatura u rasadu se smanjuje na 18oC a biljke se izlože maksimalnom osvjetljenju kako bi se izbjeglo izduživanje a pospješilo ukorjenjavanje. Nakon 10 dana temperatura u rasadu se diže na 22-25oC i tako ostaje do kraja proizvodnje rasada.

11.4. Pikiranje Pikiranje paprike obavlja se u vrijeme kada biljka ima razvijena dva prva lista. Pikira se u blokove ili saksije 6-8 cm, i to 1 cm dublje nego što je biljka bila u rasadu.

11.5. Priprema zemljišta za sadnju Priprema zemljišta počinje uklanjanjem biljnih ostataka predhodne kulture kako bi se izbjegle bolesti i štetočine. U očišćeni objekat se unosi i rastura dobro zgorio stajnjak i to 6-8kg/m2 , a potom se vrši oranje na dubini 25-30 cm. Na izorano zemljište rasturi se NPK-gnojivo. Količina gnojiva zavisi od rezultata hemijske analize zemljišta, nakon toga se zemljište isfreza i usitni. U koliko se planira sadnja na crnu foliju rasturi se 0,5 kg/100m2 zemljišnog insekticida (Galation, Volaton), zemljište poravna i potom se pristupa postavljanju sistema za zalijevanje i crne folije.

11.6. Sadnja Sadnja paprike obavlja se u dvorede trake 50-60 x 40+70. Prilikom sadnje obratiti pažnju na dubinu sadnje a sadi se 1-2 cm dublje nego što su biljke bile u saksijama.



50-60 cm

40

70-80 cm

Slika 1. Razmak biljaka paprike u plasteniku

11.7. Njega nakon sadnje Nakon sadnje biljke se zalijevaju dva puta u dva dana sa 10-12 l vode kako bi se sastavila vlaga u zemljištu ispod folije. Naredno zaljevanje obavlja se 10-12 dana uz prvu prihranu kristalonom 12:36:12+MgO+mikroelementi. Pošto paprika dosta sporo raste ima dovoljno vremena da se postavi žičana armatura iznad svakog reda na visini 2-2,2 m. Vezanje biljaka obavlja se kada se formira uzgojni oblik na dva vrha. U fazi vegetativnog rasta 7 dana nakon prvog obavlja se drugo prihranjivanje i to kristalonom 19.19:19 ili 20:20:20. Naredno prihranjivanje se obavlja nakon 7 dana istim gnojivom. Do faze plodonošenja biljke se zalijevaju svako 3-4 dana, a u fazi plodonošenja svako 2-3 dana sa 10-12 l/m2 vode. Pored zalijevanja i prihrane biljke se redovno pinciraju, obavijaju oko špage, ventiliraju i štite od bolesti i štetočina. U fazi plodonošenja prihrana se obavlja svakih 7 dana gnojivom 16:18:32+mikroelementi. Ukoliko je analizom konstatovan nizak nivo pristupačnog kalcija isti se dodaje u svako drugo navodnjavanje.



11.8. Berba Berba paprike obavlja se svakih 7 dana. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambalažu kako bi se izbjegla oštećenja i smanjilo kaliranje.

12. PARADAJZ Proizvodnja paradajza u plasteniku se može ostvariti u dva turnusa i to kao rana proljetna proizvodnja i kao rana jesenja proizvodnja. Ovo je veoma bitno zbog iskorištenosti plastenika tokom cijele godine. Tako je ranoj proljetnoj proizvodnji obično pred – kultura salata, a u ranoj jesenjoj proizvodnji, paradajz ili krastavac, bolja je kombinacija salata, paradajz, krastavac. Sjetva paradajza za ranu proljetnu proizvodnju obavlja se oko 10-12-tog marta, početak berbe je krajem maja. U kontinentalnim uslovima ovi rokovi se pomjeraju za mjesec dana, tako da sjetva počinje početkom februara. Za ranu jesenju proizvodnju sjetva je 25-og maja, pikiranje 20–25-og oktobra. Zbog potrebe za detaljno planiranje potrebno je znati orjentacione vremenske intervale u razvoju biljke i to:

• od nicanja do početka cvjetanja 50-70 dana

• puno cvjetanje traje 5-6 dana

• od cvjetanja do zametanja ploda 5-6 dana

• od cvjetanja do početka zriobe oko 45 dana

Na ove faze dosta utiču sortne osobine odreñenih sorata/hibrida, izbor pravih hibrida je veoma bitan za uspješnost u ovoj proizvodnji. Uslovi za proizvodnju rano u proljeće su dosta složeniji od jesenje proizvodnje, zbog toga što u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvoñači ne mogu obezbjediti optimalne uslove jer su tada temperature niže, manji intenzitet svjetlosti, slabiji uslovi za oplodnju itd. Zbog svega ovoga treba izabrati sorte/hibride, koji mogu u ovakvim uslovima ostvariti željene rezultate. Vodeći hibridi u plasteničkoj proizvodnji su: BELLE F1, ARLETA F1, OPTIMA F1, MONRO F1, LUSTRO F1, MATIJAS.



12.1. Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada. Pikiranje se obavlja u saksije 8-10 cm ili tresetne blokove. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. U 1gr. sjemena nalazi se 260-350 sjemenki zavisno od sorte/hibrida. Tokom uzgoja sadnica treba voditi računa o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljke i provjetravanju. Bitno je znati da ukoliko nepredviñeno kasni sadnja, pikirane biljke se moraju razmaknuti par cm u rasadu kako iste ne bi prerasle. Potrebne temperature u proizvodnji rasada danju noću - sjetva-nicanje 250 C 22-250 C - nicanje-pikiranje 18-220 C 16-190 C - pikiranje-sadnja 17-200 C 160 C - temperatura u uzgoju 18-250 C 16-180 C Noćne temperature su u pravilu niže za oko 50C u odnosu na dnevne. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju.

12.2. Priprema plastenika za sadnju Priprema plastenika za sadnju počinje čišćenjem ostataka od predhodne kulture. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van iz plastenika i unište. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja, ako nije vrši se dezinfekcija staklenika. Prije obrade tla postavi se žičana armatura iznad redova za koju se kasnije veže PVC vezivo uz koje se vodi biljka. Po postavljenju žičane armature po površini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10 t stajnjaka/ 1000m2 i 80 kg mineralnog gnojiva NPK 10:20:30/1000m2. Razbačeno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubinu 25-30 cm, potom se vrši frezanje kako bi se uneseno gnojivo što bolje izmješalo sa zemljom. Na isfrezano zemljište se razbace zemljišni insekticidi (Galation, Volaton) i plitko inkorporiraju. Na ovako pripremljenom zemljištu vrši se markiranje redova i sadnih mjesta.



12.3. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50 tako što se razmak izmeñu traka koristi kao put, a razmak izmeñu redova za zalijevanje biljaka. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3 cm dublje, tj. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Ukoliko je rasad prerastao i izdužio se sadnja se obavlja dublje, tako da se unese i dio stabla. Nakon

sadnje biljke se dobro zaliju sa nešto manjom količinom vode u odnosu na prvo zalijevanje. Da bi se izbjeglo izduživanje i pospješila oplodnja prve rodne grane biljke se ne zalijevaju u narednih 15 dana. U tom vremenu se vrši vezivanje PVC veziva (lika) za žicu i biljku. U ovoj fazi treba obratiti pažnju na relativnu vlažnost zraka, kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Relativna vlažnost zraka treba da iznosi 60-65% a temperatura 18-200C.

12.4. Održavanje paradajza u vegetaciji U periodu sadnje do početka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu, vlažnost zraka, objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje i to kombinacijom 11.44:11 + mikroelementi. Zalijevanje se obavlja u razmaku 3-4 dana sa 10-12 l vode po m2. Poslije zalijevanja objekat obavezno dobro izventilirati. Naredna prihrana se obavlja 7 dana nakon prve i to gnojivom 20:20:20. Pinciranje je veoma bitna operacija a sastoji se u zakidanju svih bočnih izdanaka, tako da rast

60 cm

50 cm

70-80 cm

Slika 2. Razmak biljaka paradajza u plasteniku



nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz špagu do željene visine. Kada postignemo odreñeni broj grana pristupa se zalamanju vrha. Time prestaje dalji rast biljke. U fazi plodonošenja biljke se prihranjuju svako 7 dana kristalonom sa naznačenim sadržajem kalija (14:10:34). Pojavom prvih zrelih plodova vrši se odstranjivanje donjih ogrubjelih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povlači prema gore, lahko puca i stvara veoma mali ožiljak. Obrano lišće se obavezno iznosi van objekta. Ovom operacijom se povećava prozračnost u donjim etažama biljke a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka.

12.5. Berba Berba paradajza obavlja se kad plodovi postignu biološku zrelost, a to je prijelaz blijedožute u crvenu boju. Na ovaj način ubrani plodovi ostaju čvrsti i lakše podnose transport, a u narednih dva dana (nakon berbe) dobijaju ravnomjernu crvenu boju, tj. ulaze u fazu upotrebne zrelosti. Pakovanje se obavlja u drvene gajbe tako da se plodovi, zavisno od krupnoće, slažu u dva reda, a izuzetno krupni plodovi, slažu se u jedn red, i to tako da peteljka bude okrenuta prema gore.

13. JAGODA U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u plasteniku na PVC foliji i sa navodnjavanjem ima niz prednosti:

• Izostaje dosta ljudskog rada potrebnog za okopavanje i borbu protiv korova;

• Bolje se čuva vlažnost zemljišta i efikasnije je iskorištavanje hraniva;

• Štete od mraza su minimalne; • Plodovi sazrijevaju ranije i postižu veće cijene na tržištu i • Čisti su, ne padaju na zemlju, a i manje su podložni trulenju.



13.1. Priprema zemljišta prije sadnje

• Parcela se očisti od biljnih ostataka, predhodne kulture i korova; • Obavi se ñubrenje po cijeloj površini sa dobro zgorjelim

stajnjakom u količini 10kg/m2 ; • Rasturi se po cijeloj površini mineralno ñubrivo, u količini koja

zavisi od hemijske analize zemljišta, obično (80-120 kg/na 1000m2) sa NPK 10:20:30;

• Površina se ore na dubinu 25-30 cm; • Rasturi se poslije oranja insekticid Galation-G-5 radi uništvanja

zemljišnih štetnika u količini 0,5 kg na 100m2; • Iza toga se obavi frezanje na dubinu 10-12 cm do sitno –

mrvičaste strukture.

13.2. Nabavka sadnog i ostalog materijala

• Sadnice (živice) jagode nabaviti od priznatih matičnjaka koji izdaju certifikat o sortnoj čistoći i zdravstvenom stanju;

• Vrijeme nabavke prilagoditi odgovarajućem podneblju (ljetna sadnja) obično za naša područja od 25.07. – 15.08. tekuće vegetacije;

• Sadnice za staklenik isključivo su “frigo” čuvane na režimu -20 C u hladnjači;

• PVC folija crne ili tamnozelene boje širine 1,2 – 1,3 m perforirana ili bez rupa debljine 0,2 – 0,4 mm, trajnosti do dvije godine;

• Sistem za navodnjavanje “kap po kap”sa tankim crijevima ispod PVC folije, sa razmakom kapaljki 10 cm, filterom za vodu, spojkama, slavinama i dovodnim sistemom cijevi priključenih za izvore vode (bure, cisterna, potok, jezero itd.);

• Sadilice za probijanje folije i vañenje dijela zemlje na mjestu sadnje sa promjerom otvora 5 – 7 cm i

• Akrilna folija za zaštitu od niskih temperatura.



13.3. Vrijeme i način sadnje jagode na PVC foliji Postavljanje folije obavlja se ručno na pripremljene gredice (lijehe) koje su širine 80 – 90 cm, blago uzdignute s padom prema stazama izmeñu folija; Folija se blago zateže u pravcu reda i bočno, gdje se plitko polaže u kanale dubine 15 – 20 cm, zatrpa zemljom i blago nagazi. Izmeñu dvije trake ostavlja se staza širine 40 cm kojom se hoda u vrijeme rada i kod berbe plodova. Ispod folije, a neposredno pored reda jagode (5 – 8 cm) postavlja se crijevo za navodnjavanje sa plavim crtama okrenutim na gore. Po postavljanju folije vrši se probijanje rupa za sadnju promjera 5 – 7 cm sa specijalnom sadiljkom, na razmku u redu od 25 – 30 cm (biljka do biljke) sa vañenjem dijela zemlje gdje će se zasaditi živić. Razmak izmeñu dva reda na foliji je 40 cm. Prije sadnje treba skratiti korjen i umočiti isti u smjesu svježeg stajnaka, ilovače, vode i fungicida. Sadnju u plasteniku obavljamo ručno, vraćanjem dijela zemlje koju smo izvadili sadiljkom. Sadnice poslije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za jačanje korjenovog sistema (NPK 12:32:12 + MgO + mikroelementi). Sorte jagode koje se preporučuju za gajenje u plastenicima i na otvorenom polju i trenutno najzastupljenije na prostoru BiH su : Marmolada, Clery, Maja, Roxana, Arosa, Raurica, Alba, Gemma, Madeleine, Elsanta i dr

13.4. Održavanje zasada poslije sadnje

• U prva 3 dna obilno zalijevanje, svaki dan sa 10 – 12 l vode na 1 m2, uz istovremeno orošavanje nadzemnog dijela (lista) u više navrata zbog potrebe održavanja veće relativne vlažnosti zraka u plasteniku;

Slika 3. Izgled PVC folije u zasadu jagode



• Zakidanje svih cvijetova i bočnih stolona (vriježa) u više navrata sa ciljem razvoja bokora za rod u narednoj godini;

• Početkom mjeseca decembra obaviti uklanjanje starog i bolesnog lišća i iznošenje van plastenika;

• Akrilnom folijom prekriti trake sa jagodom u cilju zaštite od izmrzavanja;

• Tokom vegetacije vršiti redovnu zaštitu zasada od bolesti i štetočina;

• Krajem februara kad su temperature iznad 100 C izvršiti prvo proljetno prihranjivanje sa kristalonom 19:19:19 u količini 7 – 10g/m2;

• Naredno prihranjivanje se obavlja 10 – 15 dana iza prvog istim sredstvima i istom količinom;

• Početkom aprila izvršiti prihranu biljaka kristalonom na bazi Ca (kalcija) i

• Skidanje akrilne folije obavlja se kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

13.5. Berba jagode Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu navodnjavanja obavlja se u namjensku (plastičnu ) ambalažu od 0,5 – 1,0 kg. Beru se zreli i zdravi plodovi sa karakterističnom bojom za pojedinu sortu. Ubrani plodovi do transporta na tržište lageruju se u namjenskim hladnijim prostorima ili komorama, kako bi se izbjeglo oštećenje istih.

Slika 4. Ubrani plodovi jagode



14. SALATA Salata je povrtlarska kultura koja dobro podnosi niske zimske temperature te je uz špinat i mladi luk redovna kultura u plastenicima od jeseni do proljeća. Proizvodi se u dva turnusa. Prvi turnus salate u objektima bez grijanja zasniva se sredinom septembra, tako da dospije za berbu tokom decembra kada je na tržištu izražen nedostatak svježeg povrća. Drugi turnus zasniva se u januaru, tako dospjeva za berbu tokom marta.

14.1. Uslovi uspjevanja Optimalna temperatura za uzgoj salate kreće se od 18-200C. Meñutim, i pri temperaturi 10-150C salata daje zadovoljavajuće rezultate. Visoke temperature negativno utiču na razvoj salate. Tako pri temperaturi iznad 280C salata zaustavlja rast, te formira generativne organe (cvjetno stablo). Pored temperature, salata je osjetljiva na manjak vlage što ima za posljedicu zastoj u porastu, a biljke dobiju tamno zelenu boju. Optimalna vlažnost zemljišta je oko 70-75% PVK. Pretjerana vlažnost zemljišta pospješuje razvoj bolesti (trulež) na što je salata jako osjetljiva. Salata daje najbolje rezultate na plodnom, dobro ocjeditom zemljištu, blago kisele do neutralne reakcije pH 6,5-7,2.

14.2. Proizvodnja rasada Rasad salate za plasteničku proizvodnju sije se 30-35 dana prije planiranog roka sadnje. Sjetva se obavlja u kontejnere ispunjene supstratom za proizvodnju rasada ili u kocke 4 x 4cm od istog supstrata. Potrebno je obratiti pažnju prilikom sjetve piliranog sjemena, pošto se isto ne smije zatrpavati već se sjemenka ostavi na površini i više puta tokom dana orošava kako bi se pospješilo nicanje. Ukoliko se sije klasično sjeme, sjemenke se prekriju sa 0,5 cm debelim slojem supstrata i redovno orošavaju. Temperatura u rasadu se održava od 16-180C. Sadnice su spremne za sadnju sa 4-6 normalno razvijenih listova. Trenutno vodeće sorte salate u plasteničkoj proizvodnji na području BiH su: Puterice, Brigade, Dobra, Seter, Ravel, Jessy, Emerald, i Centore. Kristalne salate Endži, Flavi,Fanvei i Šangore



14.3. Priprema zemljišta za sadnju Priprema zemljišta počinje čišćenjem objekta od ostataka prethodne kulture i korova. Slijedeća mjera je rasturanje zgorjelog stajnjaka 3-4 kg/m2 i NPK 10:20:30 S 60-80kg/1000m2. Rasturena gnojiva se zaoru na dubinu 20 -25 cm nakon čega se zemljište freza (usitni) i poravna. U koliko se sadnja obavlja na crnu foliju, prije postavljanja iste razbaci se jedan od insekticida (Galation, Volaton) i plitko inkoporira, potom se postavlja sistem za natapanje i crna folija sa izbušenim rupama za sadnju.Ukoliko rupe nisu tvorničke izbušene pristupa se bušenju istih neposredno pred sadnju.

14.4. Sadnja salate Sadnja salate obavlja se kada sadnica ima 4-6 razvijenih listova. Razmak sadnje je različit i zavisi od sorte i roka perioda sadnje. Zimski turnus salate sadi se u razmaku 20x20 ili 20x25 cm. U proljetnom roku sadnja se obavlja u razmaku 20-25x30cm. Ako su sadnice uzgajane po sistemu zaštićenog korijena u kockama ili kontejnerima, sadnja se obavlja tako što se u zemljište unosi ¾ kocke dok ¼ viri iz zemlje. Ovakvom sadnjom izbjegava se prevelika vlažnost u zoni korijenovog vrata što bitno smanjuje mogućnost obolijevanja biljaka od truleži. Nakon sadnje biljke se zaliju sa 10-12 l/m2 vode. Slika 5.Sadnice salate



14.5. Održavanje u toku vegetacije U toku vegetacije salati je potrebno obezbijediti sljedeće uslove: vlažnost zemljišta 70-75% PKV u fazi rasta, a u fazi zavijanja glavica vlažnost se smanjuje na 60%. Relativna vlažnost zraka treba da iznosi 70-80%, temperatura tokom dana 12-18°C, a tokom noći 8-12°C. Prihrana se obavlja dva puta tokom vegetacije, prvi put 20-25 dana nakon sadnje, a drugi put u fazi formiranja glavica.Prihranjuje se sa jednim od azotnih gnojiva (amonnitrat).

14.6. Berba salate Berba se obavlja kada glavice dobiju željeni oblik i veličinu. Prilikom odsijecanja glavice se čiste od žutog lista i prevrnu na foliju da bi istekao višak tečnosti (vode). Nakon 10-15 minuta ubrane glavice se pakuju u kartonsku ambalažu i to u dva reda 2 x 12 komada uz čišćenje reza čistom vodom. Pošto biljke treba dopremiti do tržišta u zimskom periodu obavezno je zimsko pakovanje (zaštita) na kamionu kako ne bi izmrzle u transportu.

Slika 6. Salata ???



15. KRASTAVAC U PLASTENIKU Krastavac se u plasteniku uzgaja kao rana proljetna kultura ili kao jesenja kultura. Obično se proizvode salatni krastavac, mada se i kornišoni mogu uspješno uzgajati u plastenicima. Sjetva krastavaca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20. februara, sadnja 20. marta, početak berbe oko 01.maja. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15. juna, sadnja do 10. jula, početak berbe oko 10.augusta. Od sorata – hibrida se najčešće koriste: Darina F1, Edona F1, Tornac F1, Encore F1,Motiva F1.

15.1. Proizvodnja rasada Proizvodnja rasada je moguća na više načina i to: direktnom sjetvom u saksije, klasičnom sjetvom i pikiranjem ili kombinovano. Direktna sjetva u saksije obavlja se tako što se u saksije ispunjene supstratom za proizvodnju rasada stavlja jedna sjemenka, a potom prekrije istim supstratom debljine 1 cm. Zasijane sjemenke se dobro zaliju mlakom vodom i podvrgnu temperaturi 25-28°C. Kod klasične sjetve sjeme se sije u stiroporne blokove ispunjene supstratom i to u redove 2x3 cm, a potom prekrije centimetar debelim slojem supstrata i zalije mlakom vodom. U oba slučaja pri temperaturi 25-28°C biljke niču za 5-7 dana. Nakon nicanja biljke se pažljivo čupaju iz stiropornih blokova i pikiraju u saksije (prije pojave prvog pravog lista), dok se biljke iz direktne sjetve u saksije ne diraju. Zbog sigurnosti najčešće se primjenjuje kombinovani sistem, tako što se sjeme sije u saksije, a istovremeno se zasije i jedan stiroporni blok kako bi se iz njega popunila mjesta u saksijama gdje sjeme nije niklo.Odmah nakon nicanja temperatura u rasadu se smanjuje na 18 do 20°C do pojave prvog pravog lista. Na ovaj način dobijamo biljke jakog stabla sa kratkim internodijama. Nakon formiranog prvog pravog lista temperatura se održava 22-25°C tokom dana, a 18-20°C tokom noći. U toku proizvodnje rasada neophodno je održavati relativnu vlažnost zraka 85-90%. Visoke temperature i visoka vlažnost zraka pogoduju razvoju bolesti, pa je potrebno redovno vršiti zaštitu protiv plamenjače, antraknoze i pepelnice. Kvalitetan rasad krastavca ima 5-6 razvijenih listova i visok je 20-25 cm.



60-70 cm

60 cm

90 cm

15.2. Priprema zemljišta za sadnju Krastavac je kultura koja zahtijeva nešto dublje oranje do 40 cm, te dosta velike količine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 15 tona/1.000m2 u osnovnoj gnojidbi uz dodatak 80-100 kg/1.000m2 NPK 10:20:30. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemljišta frezanjem, a potom markiranja redova za sadnju.

15.3. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red do reda 60-70cm, a razmak od trake do trake je 80-90 cm i razmak u redu je 50 – 60cm. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu oko 25oC. U narednih 7 dana vrši se vezanje špage za žicu i biljku, čime se biljci obezbjeñuju vertikalna potpora za normalan rast. Temperatura u plasteniku se održava oko 25oC tokom dana, a 180C tokom noći uz relativnu vlažnost zraka 80-90% i vlažnosti zemljišta 80% PVK.

Zalijevanje se obavlja svakih 3-4 dana do formiranja plodova, a po formiranju plodova svakih 2-3 dana. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa kristalonom 12:36:12 + mikroelementi. Naredna dva prihranjivanja se obavljaju svakih 7 dana sa kristalonom 20:20:20. Prihrana u toku plodonošenja obavlja se svakih 7 dana kristalonom sa naznačenim sadržajem kalija. Krastavci dobro podnose folijarno prihranjivanje koje se može obavljati svakih 10-15 dana jednim od folijarnih gnojiva. Posebno treba obratiti

Slika 7. Razmak biljaka krastavca u plasteniku



pažnju na nedostatak magnezija što se manifestuje pojavom bijelih polja duž nervature lista.

15.4. Pinciranje Regulisanje rasta stabla obezbjeñuje se ranozrelost i veći ukupni prinos. Na stablu do visine 50 cm odstranju se sve bočne vriježe, od 50 cm do žice vrši se prikraćivanje bočnih vriježa na 4 lista. Vriježe drugog i trećeg reda skraćuje se na 2 lista. Vrh glavnog stabla kada dospije do žice ne kida se već prebaci preko žice i okrene prema zemlji, tako gubi dominaciju rasta i pospješuje razvoj bočnih vriježa.

15.5. Berba Berba počinje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u početku svako 5 dana, a potom svakih 2 dana. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambalažu radi lakšeg transporta, te manjeg oštećenja plodova. Tokom berbe mora se voditi računa da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod požuti (sazrije) na biljci, jer ista prestaje dalje cvjetati i davati nove plodove.



ZAŠTITA BILJA U ZATVORENOM PROSTORU



16. ZAŠTITA KULTURNIH BILJAKA OD BOLESTI I ŠTETO ČINA

Zaštita bilja jedna je od najvažnijih tehnoloških mjera u biljnoj proizvodnji, a primjenjuje se da bi se smanjile štete u prinosu i kvalitetu proizvoda. Savremena proizvodnja u zaštićenom prostoru se ne može zamisliti bez uspješno sprovedenih mjera uništavanja štetočina. U štetne organizme poljoprivrednih kultura u zatvorenom prostoru spadaju: korovi, uzročnici bolesti i štetnici (insekti, pauci, nematode, puževi, krtice itd.). Radi toga se sprovoñenje mjera zaštite biljaka sa ciljem očuvanja postignutih prinosa nameća se kao obaveza u naprednoj proizvodnji povrća i jagoda. Pesticidi su supstance ili smjese supstanci namjenjene za prevenciju, uništavanje, suzbijanje ili smanjenje količine štetočina.

Prema namjeni pesticidi se dijele na:

Herbicide pesticidi namjenjeni za suzbijanje korovskih biljaka

Fungicide pesticidi namjenjeni za suzbijanje gljiva prouzrokovača biljnih bolesti

Insekticide pesticidi namjenjeni za suzbijanje štetnih insekata

Akaricide pesticidi namjenjeni suzbijanju štetnih grinja (pauka)

Arboricide pesticidi namjenjeni za uništavanje drvenastih biljaka

Limacide pesticidi namjenjeni suzbijanju štetnih puževa

Nematocide pesticidi namjenjeni suzbijanju štetnih nematoda

Rodenticide pesticidi namjenjeni suzbijanju glodara Desikante pesticidi namjenjeni izazivanju uvenuća,

odnosno sušenja gajenih biljaka Defolijante pesticidi namjenjeni za izazivanje

prijevremenog opadanja lišća prije berbe, odnosno žetve



S obzirom na djelovanje pesticide razlikujemo prema: • Preventivnom djelovanju (sprječavaju razvoj npr. bolesti). • Kurativnom djelovanju (zaustavljaju dalje širenje bolesti ili

ublaže simptome). • Eredikativnom djelovanju (unište gljivu, a simptomi mogu

nestati). Po načinu prenosa aktivne materije unutar biljke pesticide dijelimo na:

• Kontaktne (djeluje isključivo na mjestu gdje padnu, zbog toga su najviše podložni ispiranju kišom).

• Lokosistemične (ulaze u biljno tkivo i jednim dijelom se rašire oko mjesta ulaska).

• Sistemične (prenose se po provodnom sistemu tretirane biljke). Unutar ove grupe sredstva možemo podijeliti još na: polusistemične (po biljci se prenose samo na gore ili samo na dole i prave sistemične (ulaze u biljno tkivo i po biljci se raznose kako na gore tako i na dole i kao takvi omogućavaju najbolju moguću zaštitu).

17. NAJČEŠĆE FORMULACIJE PESTICIDA

EC - koncentrat za emulziju,CE - koncentrovana emulzija, SC - koncentrovana suspenzija, SL - koncentrovani rastvor, AS - vodeni rastvor, OL - uljni rastvor, GR – granule, FG - fine granule, EW - emulzija ulje u vodi, EO - emulzija voda u ulju, ES - emulzija za tretiranje sjemena,SP - vodorastvorljivo prašivo, SG - vodorastvorljive granule, FS - koncentrovana suspenzija za tretiranje sjemena, LS - rastvor za tretiranje sjemena, SE – suspoemulzija, WP - kvašljivi prašak, MG – mikrogranule, GG – makrogranule, PW – prašivo, DP - prašivo za zaprašivanje, DS - prašivo za zaprašivanje sjemena, WG - vododisperzibilne granule, WS- vododisperzni grašak za vlažno tretiranje sjemena.



18. PREPORUČENE KOLI ČINE VODE ZA RASTVORE FUNGICIDA I INSEKTICIDA KOD

RATARSKIH I POVRTNIH KULTURA

RATARSKE KULTURE, POVRĆE

POTROŠNJA VODE PO 1000 m2

POTROŠNJA VODE PO 100 m2

Za kulture visine do 50 cm

30 litara 3 litra

Za kulture visine 50 – 75 cm

60 litara 6 litara

Za kulture više od 75 cm

90 litara 9 litara

19. VAŽNI POJMOVI U ZAŠTITI BILJAKA

DOZA količina preparata ili aktivne materije u

kilogramima ili litrima po jedinici površine, koja je potrebna za jednokratno prskanje jednog hektara odreñene kulture

POTROŠNJA VODE

je ona količina vode, koju potrošimo za pripremu sredstva za jedan hektar. Zavisi od više parametara, npr. od visine kulture koju prskamo, o tome kako fino i ravnomjerno ureñaj za aplikaciju sredstva nanosi sredstvo na list i dr

UREðAJI ZA APLIKACIJU

su mašine i aparati za nanošenje fitofarmaceutskih sredstava, uključujući i njihove sastavne dijelove, koji utiču na preciznost nanošenja

KONCENTRACIJA

količina preparata u %



KARENCA vremenski period koji mora da protekne od posljednje primjene pesticida do berbe . Npr. ako je karenca nekog sredstva za paradajz 7 dana, to znači da paradajz možemo konzumirati tek 7 dana poslije prskanja tim sredstvom

RADNA KARENCA vrijeme u kome nije dozvoljen rad i pristup ljudi u polju i zaštićenom prostoru nakon primjene pesticida.

AKTIVNA MATERIJA

hemikalija u formulaciji sredstava za zaštitu bilja koja je djelotvorna protiv štetočina, korova i bolesti.

FITOTOKSI ČNOST oštećenja kulturne biljke nakon upotrebe

sredstava za zaštitu bilja

OTROVNOST svojstvo sredstva za zaštitu bilja da uzrokuje oštećenje u organizmu

20. ZAŠTITNA OPREMA I MJERE OPREZA

Prilikom primjene pesticida obavezno nositi odgovarajuće rukavice, gumene čizme, zaštitno odijelo, zaštitu za glavu, zaštitne naočale, te masku za nos i usta. Ne raditi sa izloženom kožom, niti puštati djecu da rade ili da budu prisutna pri upotrebi pesticida.

• Prilikom pripreme rastvora, voditi računa o tome da se nikada pesticidi ne sipaju u ureñaje za aplikaciju. Prethodno ih treba razblažiti u manjoj posudi.

• Pesticide sipati u vodu, ne sipati vodu u pesticide.



• Pri miješanju pesticida upotrebljavati štapove, i ne umakati ruke u rastvor pesticida.

• Obaveznopročitati uputstvo o upotrebi pesticida i strogo ga se pridržavati, a etikete nikada ne skidati sa originalne ambalaže.

• Strogo voditi računa o karenci.

• Obavezno koristiti čistu i ne previše hladnu vodu.

• Prilikom primjene pesticida ne uzimati hranu i ne pušiti.

• Ne ostavljati rastvore pesticida u prskalicama

• Poslije rada obavezno se istuširati vodom i sapunom.

• Pesticide držati zaključane u posebnim ormarima, van domašaja djece i ne stavljati ih blizu hrane.

• Nikada ne tretirati kada se pčele nalaze na biljkama. Uvijek tretirati naveče ili u toku noći kada nema pčela.

• Takoñe, za vrijeme vjetra ne prskati, jer vjetar može odnijeti rastvor sredstva na susjedne kulture i uzrokovati štete.

• Primjenjivati pesticide rano ujutru po lijepom vremenu, naveče ili u ponoć, pri tome voditi računa o jačini i smjeru vjetra.

• Izbjegavati primjenu pesticida na temperaturi višoj od 30º C.

• Držati pesticide na suhom, hladnom i mračnom mjestu. Ne držati ih na mjestu koje je direktno izloženo svjetlosti, niti na toplom i vlažnom mjestu.

21. NAJVAŽNIJI ŠTETNICI U ZAŠTIĆENOM PROSTORU



21.1. Zemljišne štetočine Najveću štetu čine larve koje se hrane prizemnim i podzemnim dijelovima biljaka. Pored korjenastog i krtolastog povrća, čine velike i nasjemenu i korijenu mladih biljaka. Osim smanjenja prnosa i kvaliteta ovi štetnici stvaraju rane kroz koje prodiru sekundarni paraziti uzočnici truleži. Zemljišne štetočine: -larve žičnjaka (Slika 1.), -podgrizajuće sovice (Slika 2.), -larve gudelja - grčice (Slika 3.) je nabolje suzbijati preventivno, prije sadnje biljaka. Mjere suzbijanja su: plodored (smjena kultura u prostoru i vremenu), uništavanje korova i primjena granuliranih insekticida u redove ili po celoj površini prije, ili u toku sadnje. Ako se u zemljištu primijeti veći broj larvi obavezno se koristi neki od granuliranih zemljišnih insekticida Force 1,5 G, Galation G 5, i dr.

Slika 1. Slika 2. Slika 3.

21.2. Lisne uši (Aphidinae) Lisne uši su sitni insekti, različitih boja i nježnog tijela.U zaštićenom prostoru najčešće napadaju papriku, krastavac (Slika 4.) i salatu. Brzo formiraju kolonije na mladim biljnim dijelovima, a hrane se sisanjem biljnih sokova.Tokom godine razvijaju veliki broj generacija. Štete su vidljive na lišću koje je deformisano. Luče mednu Slika 4.

http://syburi.wordpress.com/2011/03/09/treating-garden-pests-aphids/



rosu na koju se nastanjuju gljive čañavice i mravi. Lisne uši su i opasni prenosioci prenosioci velikog broja biljnih virusa. Zaštita: Suzbijanje lisnih ušiju kad se pojave uspješno je samo uz primjenu insekticida. Insekticidi za suzbijanje lisnih ušiju: Actara 25 WG, Calypso 480 SC, Confidor 200 SL, Decis 2,5 EC, Mospilan 20 SP, Karate zeon, Lannate 90, Talstar 10 EC, Actellic 50 i dr.

21.3. Lisne sovice (Mamestra spp.) Pamukova sovica (Helicoverpa armigera) Kukuruzna sovica (Ostrinia nubilalis) Lisne sovice se povremeno pojavljuju u velikom broju napadajući biljke u staklenicima i plastenicima, posebno u uslovima visoke vlažnosti. Gusjenice se na biljkama hrane izgrizajući list, po čemu su i dobile ime. Imaju tijelo zelene ili smeñe boje, zavisno od hrane, suženo prema glavi, a mogu da narastu i do 4 cm. Gusjenice osim što se hrane lišćem se ubušuju i u plod (Slika 5.) i hrane njegovim sadržajem prljajući ga izmetom. Osim ovih direktnih šteta, plodovi oštećeni ubušivanjem gusjenice su podložni brzoj truleži. Zaštita: Gusjenice lisnih sovica suzbijati prije nego postignu dužinu 2-2,5 cm. Insekticidi koji se mogu koristiti su: Talstar 10 EC, Decis 2,5 EC, Karate Zeon i dr.U periodu polaganja jaja leptira lisnih sovica, kao i u vreme piljenja gusenica primjeniti preparat Match ili Insegar 25 WG.



Slika 5. Kukuruzna sovica u plodu paprike

www.omafra.gov.on.ca/IPM/english/peppers/insects/eurpean-corn-borer.html

21.4. Lisni mineri

Lisni mineri su sitne muhe veličine 1,4 do 2,3 mm. Štete na listu paradajza, paprike i krastavca izazivaju samo larve. Ove larve žive izmeñu dva sloja lista, tu se hrane lisnim tkivom - parenhimom, bušeći u njemu karakteristične hodnike – mine (Slika 6.), koje su vidljive i sa lica i sa naličja lista. Štetu nastaju radi smanjenja asimilacione površine biljaka. Zaštita: Za suzbijanje minera upotrijebiti insekticide koji se koriste i za suzbijanje lisnih ušiju, posebno se mogu se izdvojiti Vertimec, Karate Zeon i Perfekthion



Slika 6. Hodnici-mine na listu paradajza

21.5. Bijela mušica (Trialeurodes vaporariorum) Bijela mušica je mali bijeli "leptirić", dug oko 2 mm (Slika 7.). Štete pričinjavaju larve i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, čime slabe biljku. Odrasli oblici "leptirići" i jaja uvijek se masovno nalaze na vršnim listovima, dok su larve i kukuljice na donjim etažama. Bijela mušica najviše napada paradajz. Tipičan simptom napada ovog štetnika je medna rosa (slatki sok) po plodovima i listovima, na koji se kasnije nastanjuju gljive čañavice. Zaštita: Preventivno uništavati korovske biljke oko i u zaštićenom prostoru. Prisustvo bijele mušice otkriva se jednostavnim protresanjem biljaka, pri čemu, ako su prisutni na biljci, leptirići izlijeću. Sa hemijskim mjerama suzbijanja treba početi čim se na 100 biljaka primijeti jedna bijela mušica. Za praćenje pojave i leta ovog štetnika koriste se žute ljepljive ploče, a od insekticida: Mospilan, Actara 25 WG, Calypso 480 SC, Karate zeon, Talstar 10 EC, Actellic 50 i dr



Slika 7. Bijela mušica „leptirić“

http://plante-doktor.dk/melluseng.htm . 21.6. Duhanov štitasti moljac (Bemisia tabaci) Insekt je jako sličan bijeloj mušici, i samo pod povećalom se mogu uočiti razlike. Odnedavno je prisutan u jednom dijelu BiH. Svi stadiji razvoja nalaze se na naličju listova. Sisanjem biljnih sokova larve i odrasli oblici slabe biljku. Zaštita: pratiti pojavu duhanovog štitastog moljca putem ljepljivih traka, a od insekticida koristiti: Confidor SL 200, Actara 25 WG, Magnum 200 SL, Actellic 50,Talstar 10 EC, Karate itd.

21.7. Duvanski i Kalifornijski trips (Trips tabaci & Frankliniella occidentalis)

Maleni izduženi insekti veličine od 0,9 do 2 mm (Slika 8.). Najveće štete izaziva paprici gdje napada tek zametnuti plod, koji se formira na dnu cvjetnog vjenčića. Tako plodovi paprike ostaju sitni, deformisani, i nekrozama na površini. Štetnik se hrani sisanjem biljnih sokova, i to sa najnježnijih dijelova biljke. Oštećenja lista ishranom tripsa manifestuje se pojavom bjeličastih pjega sa mnoštvom crnih tačkica. U zaštićenom prostoru tripsi se mogu razmnožavati tokom cele godine,a najlakše ih je moguće uočiti u cvijetu parike. Zaštita: Obavlja se u okviru mjera zaštite od drugih štetočina. Ako nije potrebno suzbijati druge štetne insekte, tripse treba suzbijati insekticidima sistemičnog delovanja poput Actara 25 WG, Vertimec, Actellic 50, i Karate Zeon i dr.



Slika 8. Tripsi na paradajzu

21.8. Koprivina grinja /obični crveni pauk/ (Tetranychus urticae) Grinje su sitni zglavkari, veličine 1 mm, koji se hrane sisanjem sokova, najčešće na naličju lista. Njihovoj pojavi pogoduje toplo i suho vrijeme. Simptomi napada su bijele tačkice na licu lista, izmeñu nervature. Povećanjem intenziteta napada listovi žute dok nervatura ostaje zelena, i na kraju se osuše. Štetnik proizvodi i paučinu, pa u slučaju jakog napada listovi mogu biti meñusobno povezani paučinom, unutar koje se mogu ogroman broj jedinki (Slika 9.). Crveni pauk je opasan štetnik svih kultura uzgajanih u plastenicim i staklenicima. Od plodovitog povrća najveće štete izaziva na krastavcu i tikvicama, a manje na paprici i paradajzu. U zaštićenom prostoru razvija velik broj generacija godišnje. Važno je mjere zaštite preduzeti odmah po uočavanju parazita.

Slika 9. Jak napad crvenog pauka

www.omafra.gov.on.ca/english/crops/hort/news/grower/2008



Zaštita: Za suzbijanje ove štetočine koriste se akaricidi. Kod zaštite upotrijebiti veću količinu vode, odnosno „okupati „ biljke. Pored biljaka potrebno je isprskati i konstrukciju zaštićenog prostora. Uspješno se koriste sljedeći akaricidi: Vertimec 018 EC, Apollo 50 SC, Demitan 200 Sc itd.

21.9. Mekušci/razred Gastropoda – puževi/ Od povrća najveću štetu nanose vrstama sa sočnim lišćem: salati, kupusnjačama, grašku, a mogu oštećivati i plodove. Velike štete nanose jagodama. Puževi za 24 sata pojedu 5-50 % svoje težine. Puževi golaći vrlo su pokretljivi pa lakše nalaze zatrovane mamce te se stoga uspješnije suzbijaju od puževa s kućicom. Puževe treba suzbijati popravljanjem vodnog režima zemljišta. Zaštita:Uništavanje korova oko i u zaštićenom prostoru, sakupljanje i mehaničko uništavanje puževa. Hemijsko suzbijanje puževa provodi se sredstvima limacidima, primjenom preparata Mesurol granulat 30-50g/100m2, Pužomor 30-50g/100m2, rasipanjem granula oko biljaka, ali ne i na biljke. Mamce treba rasipati pred večer za suha vremena. Na malim površinama puževi se mogu suzbijati i tvarima koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu, zbog čega puževi ugibaju. To je kreč, pepeo, sol,pilota, neka mineralna gnojiva i dr.

Slika 10. Puževi golaći u zaštićenom prostoru



21.10. Plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis) Plamenjča krastavca je jedna od ekonomski najznačajnijih bolesti krastavca. Najčešče se javlja na krastavcu, ali su napadnu podložne i dinja, tikvice i lubenica. Do umanjenja prinosa dolazi radi djelomičnog ili potpunog uništenja lisne mase biljaka. Simptomi na listu su u vidu svjetlo-zelenog mozaika. Razvojem bolesti pjege postaju žute i jasno oivičene većim lisnim nervima (Slika 11.). Zaraženi dio lista se suši, postaje krt i lomi se. Zaraženo lišće ne opada, ali je njegova uloga u ishrani biljke smanjena što se direktno odražava na prinos koji u slučajevima jake zaraze potpuno izostaje. Plodovi krastavca obično nisu zaraženi, ali su kržljavi i slabog kvaliteta.

Slika 11. Simptomi plamenjače krastavca na listu Zaštita: U zaštiti krastavca od plamenjace kombinovati agrotehnicke i hemijske mere, gajiti tolerantne i otporne sorte i hibride. Najvažnija je pravovremena upotreba. Fungicidi za suzbijanje plamenja krastavca: Consento, Acrobat MZ WG, Antracol WP 70, Folio Gold 537,5 SC, Ridomil Gold MZ 68 WG, Blauvit, Kocide, Alliete 80 WP, Foliet, Quadris.



21.11. Pepelnica krastavca (Erysiphe spp.) Pepelnica se razvija i bez vode ili vlažnosti na površini lista, pa se najveće štete ispoljavaju u proizvodnji krastavca u zaštićenom prostoru. Prvi simptomi bolesti se u vidu bjeličaste, rastresite i pepeljaste navlake javljaju se na donjem i srednjem lišcu i to na licu (Slika 12.), rijetko na naličju lista. U početku ova navlaka je u vidu pojedinačnih pjega, koje se kasnije meñusobno spajaju i prekrivaju cijeli list. Tkivo lista ispod „navlake“ žuti i nekrotira. Zaštita: Gajenje otpornijih sorti i hemijske mjere zaštite. Tretiranje početi po pojavi prvih brašnastih pjega na listu. Najčešce su dovoljna 2 tretiranja u razmaku 10-14 dana. Fungicidi za suzbijanje uzročnika pepelnice krastavca: Quadris, Rubigan, Anvil, Systane 12E, Sabithane.

Slika 12. Simptomi pepelnice na listu krastavaca

21.12. Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Siva plijesan predstavlja veliki problem pri gajenju krastavca u zaštićenom prostoru. Oboljenje se intenzivnije pojavljuje u uslovima velike vlažnosti i visoke temperature. Na listovima se formiraju nekrotične pjege na ivici ili vrhu lista, sa karakterističnom sporulacijom u



vidu sive ili braon somotaste prevlake. Na sočnim plodovima dolazi do vodenaste truleži, najčešce pri vrhu ploda ili u zoni peteljke. Zaštita: Regulisanje temperature i vlažnosti zraka i zemljišta u objektima zaštićenog prostora predstavlja osnovnu mjeru sprječavanja pojave sive plijesni. Tokom prohladnih i oblačnih dana smanjiti zalijevanje biljaka i tako smanjiti vlažnost vazduha i zemljišta, uz istovremeno intenzivno provjetravanje. Oboljele plodove redovno odstranjivati. U povoljnim uslovima za pojavu ovog oboljenja preventivno primjeniti fungicide. Efiksana zaštita postiže se preparatom Switch. Sekundarno djelovanje na uzročnika sive plijesni imaju i Bravo i Folio Gold.

Slika 13. Simptomi sive plijesni na plodu krastavca

www.apsnet.org/publications/imageresources/



21.13. Plamenjača paradajza (Phytophthora infestans)

Najznačajnija bolest paradajza (krompira, patlidžana) kod nas. Osim što uništava list, gljiva napada i zelene plodove (Slika 14.) i one u stadijumu zrenja, koji zbog toga trule. Zarazni materijal se sa oboljelih krtola krompira prenosi vjetrom, na usjev paradajza. Početni znaci bolesti prvo se ispoljavaju na listu, u vidu krupnih pega maslinaste boje. Pri visokoj vlažnosti vazduha, sa donje strane lista stvara se beličasta prevlaka koja predstavlja organe za reprodukciju gljive. Oboljelo tkivo nekrotira, postaje mrko i vrlo brzo se suši. Na zelenim plodovima bolest se pojavljuje u vidu sivo-zelenkastih, vodenastih pega, koje se brzo šire, dobijaju sivo mrku boju i za nekoliko dana prekrivaju cijeli plod koji lahko otpada.

Slika 14. Plamenjača na zelenim plodovima paradajza Zaštita: Prije pojave prvih simptoma (kraj juna i početak jula), treba obaviti preventivnu zaštitu kontaktnim fungicidima. Prskanje se obavlja svakih sedam do deset dana. Ukoliko se pojave simptomi bolesti upotrebiti sistemične fungicide, sa kojima se zaustavlja širenje infekcije i obezbjeñuje trajnija zaštita. Ne preporučuje se primena sistemičnih fungicida više od dva puta. Fungicidi za zaštitu paradajza od plamenjače: Bordovska čorba, Antracol WP 70, Dithane,Polyram DF, Ridomil Gold MZ 68 WG, Quadris, Blauvit i dr.



21.14. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva)

Ovo oboljenje se javlja samo u zaštićenom prostoru u uslovima slabe osvjetljenosti plastenika pod zaprljanom folijom ili pri dužem periodu oblačnog vremena. Simptomi bolesti se ispoljavaju na lišću, i to prvo starijem.

Slika 15. Pljesnjivost lista paradajza (Fulvia fulva) Na stablu i plodu pojava simptoma je rijetka i bez štetnih posljedica. Na licu lista najpre nastaju svetlozelene ili žute zone sa nejasnim ivicama, dok na naličju lista u okviru pjega dolazi do sporulacije gljive pri čemu se obrazuje gusta, somotasta, sivomrka prevlaka (Slika 15.). Zaraženo tkivo potom nekrotira, list se uvija, vehne i otpada. Zaštita: Plodored, uklanjanje biljnih ostataka, redovno provjetravanje i optimalan sklop biljaka u objektima zaštićenog prostora su neophodni da bi se otklonili uslovi za pojavu ove bolesti. Biljke ne saditi gusto da ne bi dolazilo do zasenjivanja. Koristiti čistu foliju i održavati čisto staklo. Fungicidi za zaštitu paradajza od pljesnjivosti su: Antrakol WP 70, Dithane M 45, Polyram DF, Score 250 EC i dr.

21.15. Crna pjegavost paradajza (Alternaria solani) Bolest izaziva gljiva koja napada još i plavi patlidžan i papriku, ali sa blažim posljedicama. Štete na paradajzu su veće ako su napadnute mlañe



biljke i kada je malo padavina. Uzročnik bolesti prezimljava u zaraženim biljnim ostacima i zaraženom sjemenu. Simptomi bolesti su krupne pjege, sivomrke, sa crnim koncentričnim krugovima, koji su oivičeni hlorotičnim oreolom (Slika 16.). Pjege se mogu pojaviti i duž stabla. Šire se njegovim obimom, zahvatajući i dublje slojeve tkiva, što narušava strukturu stabla, te nastaje prstenovanje stabla, pa delovi biljke iznad prstenaste pjege potpuno izumiru. Slične pjege pojavljuju se i na plodovima. Zaštita:Rane zaraze spriječavati proizvodnjom ili kupovinom zdravog rasada. Rasad tretirati odgovarajućim pesticidima, u razmacima 10 - 14 dana. Isti preparati koriste se i za zaštitu biljaka u polju. U proizvodnji paradajza, sa zaštitom početi odmah po rasañivanju, a potom svakih sedam do deset dana. Koristiti sljedeće fungicide: Antraco WP 70, Acrobat MZ, Ridomil Gold 68WG, Curzate M WG, Quadris

Slika 16. Crna pjegavost na paradajzu

21.16. Plamenjača salate (Bremia lactucae)

Od plamenjače je ugrožena proizvodnja salate u svim fazama razvoja biljaka. Na listu se javljaju simptomi u vidu krupnih, uglastih pjega,



oivičenih glavnim lisnim nervima (Slika 17.). One su u početku hlorotične, zatim žute i najzad dobijaju tamniju crvenu boju. Tek iznikle mlade biljke brzo uginu. Zaštita: Zaštita salate od uzročnika plamenjače je specifična, jer se ona rano koristi za ishranu u svježem stanju. Zato preventivnim mjerama i mjerama zaštite rasada treba dati prioritetan značaj (regulisati zalivanje da se na biljkama ne zadržava voda, koristiti azot u minimalnim količinama, izmeñu 2 sjetve uništavati biljne ostatke). Kod osjetljivih sorti u uslovima povoljnim za razvoj parazita primenjuju se fungicid, i to od momenta obrazovanja prvog stalnog lista. Preporučuje se primjena preparata Quadris, Ridomil Gold MZ, Bravo i Folio Gold.

Slika 17. Plamenjača salate

http://www.hcphs.hr/

21.17. Siva plijesan (Botrytis cinerea) Siva plijesan parazitira salatu u svim stadijumima razvoja od sjetve do berbe, a nakon toga i pri transportu i u skladištu. Prvi nagoveštaj zaraze starijih biljaka je tamna, vodenasta zona u osnovi struka ili lista. Zaraženi listovi su prekriveni sivom micelijom gljive. Kod jako napadnutih biljaka razvijaju se saprofitne bakterije, tako da se unutrašnji listovi pretvore u sluzastu masu.



Zaštita: Regulisanje temperature i vlažnosti zraka i zemljišta u objektima zaštićenog prostora predstavlja osnovnu mjeru spriječavanja pojave sive plijesni. Oboljele biljke redovno odstranjivati. Kombinovati različite fungicide i poštovati preporuke o maksimalnom broju tretiranja jednim fungicidom. Efiksana zaštita postiže se preparatom Switch, Quadris, Ridomil Gold plus, Antracol WP 70, Aliette 80 WP i dr.

21.18. Bijela trulež na salati i krastavcu (Sclerotinia sclerotiorum)

Salata: bijela trulež kod salate se javlja u zoni korenovog vrata, u dijelu gdje korijen izlazi iz zemlje. Na ovom mjestu dolazi do mehke truleži, pa se pri pokušaju čupanja zaražene biljke ona lako odvaja od korijena koji ostaje u zemljištu i nije zaražen. Na dijelu glavice koji je okrenut prema zemlji često se uočava micelija gljive u vidu bijelih komada vate. Krastavac: Bolest se manifestje pojavom snježno bijele micelije sa sklerocijama na presjeku stabljike. Na plodovima zaraza je vidljiva kao bijeli micelij što pogoduje razvoju vlažne truleži. Bolest uzrokuje propadanje plodova ili vriježa.

Slika 18. Bijela trulež na salati www.usask.ca/agriculture/plantsci/vegetable/images/vegetable/misc/sclerotinalettuce.jpg Zaštita salate: Regulisanje temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta u objektima zašticenog prostora predstavlja važnumeru sprecavanja pojave bele truleži. Efikasna zaštita postiže se fungicidom Switch, preventivnom primenom ili pri pojavi prvih simptoma. Zaštita krastavca: redovno provjetravanje zaštićenog prostora uz smanjenje vlažnosti zraka. Od preparata koristiti Kidan, Ronilan, Sumilex 50-FL.



21.19. Plamenjača paprike (Phytophthora capsici) Smatra se jednom od najopasnijih bolesti paprike. Simptomi su različiti, zavisno od fenofaze u kojoj je ostvarena zaraza, mjesta infekcije, odnosno biljnog organa i spoljašnjih uslova. Pri zarazi korjenovog vrata rasañenih biljaka uočava se mrka zona tkiva u prizemnom dijelu stabla. Zaražene biljke naglo vehnu i suše se. Mrka nekroza se javlja i na gornjim dijelovima stabla ili bočnim granama, najčešće u pazuhu lista. Na lišću se u početku javljaju sitne tamnozelene pjege, koje se vremenom povećavaju. Plodovi paprike bivaju zaraženi kroz peteljku iz zaraženog stabla. U uslovima povećane vlažnosti zaraženi dijelovi ploda dobijaju tamnozelenu boju i omekšavaju, a na njihovoj površini se javlja bjeličasta prevlaka. Ako poslie infekcije nastupi period suhog i toplog vremena plodovi se smežuravaju i suše, a meso ploda se raspada, tako da od ploda ostane samo providna pokožica. Ovako sasušeni plodovi ostaju pričvršćeni na biljci. Zaštita: Obuhvata niz mjera: plodored, korištenje dezinfikovanog supstrata za proizvodnju rasada. Pri rasañivanju biljke zaliti fungicidima na bazi metalaksila ili propamokarb-hidrohlorida. Ako se bolest ipak pojavi biljke počupati i zapaliti.

Slika 19. Plamenjača paprike

http://phytophthora.pppmb.cals.cornell.edu/images/HIGHRES/peppers/



21.20. Antraknoza plodova paprike (Colletotrichum) Antraknoza je u uslovima velike vlažnosti često oboljenje dozrelih plodova paprike. Pored umanjenog prinosa pogoršava se i kvalitet plodova, koji se teže čuvaju. Karakteristični simptomi oboljenja ispoljavaju se na zrelim plodovima u vidu kružnih, neznatno udubljenih pjega, prečnika i do 2 cm (Slika 20.) Površinski sloj napadnutog tkiva ispod pokožice može biti bjeličast i suh, a centralni dio tamniji. U uslovima visoke vlažnosti na površini napadnutog tkiva nastaju brojne spore patogena u vidu sluzave mase koja se u suhim uslovima osuši. Napadnuto tkivo često naseljavaju sekundarni mikroorganizmi, posebno gljive roda Alternaria, ubrzavajuci proces propadanja ploda. Zaštita: Preventivne mjere koje doprinose smanjenju pocetnog inokuluma su veoma znacajne. Primenjivati najmanje trogodišnji plodored, uklanjati biljne ostatke i korovske biljke, redovno provjetravati objekta da bi se otklonili uslovi za razvoj gljive. Biljke ne saditi gusto da bi se obezbedilo provjetravanje. Vršiti hemijsku zaštitu rasada i odraslih biljaka preparatima Bravo, Quadris, Folio Gold i Score.

Slika 20. Antraknoza na plodu

http://ohioline.osu.edu/hyg-fact/3000/images/3307_1.jpg



21.21. Obična pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae)

Bolest prepoznajemo po pjegama koje su, bez obzira na starost lista uvijek oivičene karakterističnim ljubičastim slojem (Slika 21.).Veličina pjega varira izmeñu 2-5 mm., i često dolaze u skupinama. Izgled i boja pjega, osim starosti lišća, takoñer mogu varirati i u ovisnosti o temperaturi i vlazi. Osim na lišću simptomi uzrokovani M. fragariae mogu se javiti na lisnim peteljkama i na dijelovima cvijeta (cvjetnim stapkama, cvjetnoj čaški, lapovima), a ponekad i na plodovima. Gljivica prezimljuje na inficiranom živom lišću ili na otpalom i mrtvome lišću. Simptomi bolesti se uočavaju već sredinom proljeća, samo se nijhova izražajnost pojačava tokom vegetacije, u ovisnosti o klimatskim prilikama, prije svega vlazi, koja je glavni faktor za širenje i razvoj bolesti. Starost lišća je vrlo važna za infekciju. Prema većini autora lišće srednje starosti je najosjetljivije na napad M. fragariae.

Slika 21. Karakteristične pjege na listu jagode Zaštita: Preporučuju se preventivne mjere zaštite, od kojih su najbitnije ljetna obnova nasada i uzgoj rezistentnih kultivara. Ljetno obnavljanje nasada je uobičajena agrotehnička mjera u uzgoju jagoda, gdje košnjom staroga i već inficiranoga lišća i njegovim iznošenjem van nasada i spaljivanje, smanjujemo mogućnost nakupljnja potrebnog inokuluma za



razvoj bolesti u slijedećoj vegetaciji. Od hemijskih mjera zaštite navodi se nekoliko preventivnih fungicida na bazi bakra, diklofluanida, dodina i kaptana, te nekoliko sistemičnih fungicida na bazi azoksistrobina, benomila, bitertanola, tebukonazola i tiofanat-metila. Suzbijanje treba početi rano u proljeće, istodobno sa zaštitom od sive plijesni, ali po potrebi nastaviti i poslije berbe. Fungicidi koji se mogunkoristiti: Champion, Cuproblauz, Dithane i dr

21.22. Siva plijesan jagode (Botrytis cinerea) Siva plijesan je jedna od najopasnijih bolesti jagoda. Može smanjiti prinos u velikim razmjerama, posebno ako nastupe povoljni uslovi za razvoj gljivice (česte kiše i visoka relativna vlažnost zraka). Gljiva napada plodove dok su još sitni i zeleni, a naročito kasnije u zrenju. Simptomi zaraze: na zelenim plodovima uočavaju se smeñe, ulegnute pjege ispod kojih je plod mekši u odnosu na nenapadnuti dio ploda. Zbog kiše ili visoke vlage, takve plodove prekrije siva plijesan poput paučine. Ako su napadnuti zreli plodovi, oni posmeñe, dobiju gorak ukus i trule uz pojavu sive prevlake (Slika 22.). Inficirani plodovi pokazuju simptome i nakon berbe, prilikom malo dužeg transporta mogu svi plodovi propasti. Zaštita: Mora se izvesti hemijsko tretiranje dozvoljenim preparatima i to u tri navrata: u fazi pred puno cvjetanje, u fazi punog cvetanja i u fazi precvjetavanja. Od preparata se koriste fungicidi: SWITCH 62,5 WG ( 0,6-0,8 kg /ha, karenca 7 dana) ili RONILAN DF(preventivna upotreba u količini od 1,5 kg/ha, karenca 14 dana). Suzbijanjem uzročnika sive plijesni suzbijamo još dve bolesti jagode: Gnomonia fructicola i Phytophthora fragariae. Kod tretiranja radi zaštite od sive plijesni utrošiti velike količine vode (do 2.000 l/ha) i povećati pritisak ureñaja.

Slika 22. Siva plijesan na jagodi



LJEPLJIVE PLO ČE: Veliki broj insekata privlače odreñene boje. U zaštićenom prostoru pojava nekih insekata se može vrlo uspješno smanjiti pomoću vizualnih mamaca. Kao vizualni mamci najviše se koriste raznobojne ljepljive ploče (trake), koje se vješaju unutar staklenika ili plastenika. Na tržištu se mogu naći ljepljive ploče u bojama po prihvatljivim cijenama sa kojima je lahko i rukovati. Obojene ploče (žute, plave ili bijele boje) postavljaju se u usjeve ili zaštićeni prostor i redovno mijenjaju. Ustanovljeno je da: Žuta boja privlači privlače brojne vrste lisnih uši, kalifornijskog tripsa, štitastog moljca i dr. Plava boja ploče još više privlače kalifornijskog tripsa. Vješanjem velikog broja ploča moguće je -brojnost štetnika smanjiti, odnosno -na vrijeme primijeniti zaštitu/prskanje. Na kraju treba naglasiti da je neophodno redovno kontrolisati biljke kako bi se sve bolesti i štetočine uočile pravovremeno što je osnovni uslova za dobar uspjeh zaštite.



LITERATURA

1. Kosović, N., Kurtović, O.: Produktivnost sorti salate gajenih u zaštićenom prostoru. PLA-STA, Mostar 1983.

2. Gašpar, I.: Proizvodnja paprike. Poljodjelski vijesnik.

Osijek 1999.

3. Hanić, E.: Značaj supstrata, kontejnera i hormona u rasadničkoj proizvodnji. Mostar: IC. 2000.

4. Kurtović, O., Elezović, Z., Hadžiomerović, M.:

Proizvodnja povrća u plastenicima DTP „SLOVO“ Mostar 2001.

5. Kosović, N., Hanić, E., Nadaždin, V.: Proizvodnja

povrća u plastenicima. Sarajevo: NIRO “Zadrugar“1984.

6. Lazić, B.: i saradnici Dobit iz zaštićene bašte. Novi

Sad: Krstin 1991.

7. Lešić, R.: i saradnici Povrće iz vlastitog vrta. Zagreb: Nakladni zavod 1987.

8. Matotan, Z.: Proizvodnja paprike. Zagreb: Multigraf 2002.

9. Paradžiković, N., Matotan, Z., Špoljarić. J.: Plastenici i

staklenici. Osijek : “Nova zemlja” 1984.

10. Popović, M., Lazić, B.: Gajenje povrća u zaštićenom prostoru. Beograd: Nolit 1987.



11. Kurtović , O.: Proizvodnja u plastenicima Etix Tuzla 2004

12. Kurtović,O.: Proizvodnja u plastenicima(dopunjeno

izdanje)Pen Tuzla 2008

13. Ivanović, M., Ivanović, D. (2001) Mikoze i

pseudomikoze biljaka. Beograd: De-Em-Ve

14. Mijatović Mirjana, Obradović, A., Ivanović, M.; - Zaštita povrća, Beograd 2007.

POVRĆE U ZASTIĆENOM PROSTORU

Documents