POVIJEST STAKLA Povijest govori da je staklo otkriveno još 5.000 godina prije Krista. Legende kažu da su ga otkrili Babilonci, Feničani, Egipćani, ali ništa od toga povijest nije potvrdila. Jedino je sigurno da su pronađeni različiti ukrasni predmeti i posude od stakla. Staklo se kao proizvod iz Egipta preko Grčke proširio do Rima, a tek su Rimljani 100 godina prije Krista počeli ostakljivati prozore na zgradama. U razdoblju od 1.500 godine prije Krista do 500 godina poslije Krista tehnikom fuzije izrađeno je bezbroj posuda, ukrasa… U tom je razdoblju razvijena tehnika puhanja stakla i izrade ravnog stakla valjanjem. Moderna povijest stakla započinje 1851. godine kada je engleski arhitekt Joseph Paxton, za svjetsku izložbu u Londonu, projektirao stakleni paviljon pod imenom "Crystal Palace". Ta revolucionarana građevina, izrađena od stakla i čelika, potaknula je arhitekte da staklo počinju upotrebljavati kao građevinski materijal. Izumeći float proces stakla 1952. godine Sir Alastair Pilkington pokrenuo je revoluciju u staklarstvu. Ovaj proces omogučio je izradu staklenih ploča u raznim bojama i u različitim debljinama i dimenzijama. Od tada se razvoj tehnologija izrade i upotrebe stakla naglo ubrzao. Danas je izrada stakla moderna industrija visoke tehnologije koja je u mogućnosti proizvesti tisuće ploča stakla dnevno u raznim bojama (najpopularnije su zelena i smeđa). Staklo je dio naše svakodnevnice i život bez stakla danas bi bio nezamisliv. "Kristalna palača" Josepha Paxtona ŠTO JE STAKLO? Staklo je prozirni, amorfni, čvrsti, krti i kemijski postojani materijal. Glavni sirovinski materijal za proizvodnju stakla su kvarcni pijesak, glinica, alkalijski i još neki oksidi. Kvarcni pijesak kao osnovna sirovina mora biti vrlo čist, tako da u pijesku ne smije biti više od 0,05 % željeznih oksida (zbog otpornosti na povišene temperature i kemijsku postojanost). Sirovinski materijal se usitnjava i homogenizira i ubacuje u peći za topljenje. Topljenje je osnovna faza proizvodnje stakla i odvija se pri temperaturi od 1400 do 1600°C. Otopljena masa se najprije hladi do viskoznosti optimalne obradivosti i nakon toga se oblikuje u željene oblike. Oblikovanje stakla vrši se izvlačenjem, prešanjem, valjanjem i lijevanjem. Daljnjim hlađenjem postiže se očvršćivanje oblikovanih proizvoda.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
POVIJEST STAKLA
Povijest govori da je staklo otkriveno još 5.000 godina prije Krista. Legende kažu da su ga otkrili Babilonci, Feničani, Egipćani, ali ništa od toga povijest nije potvrdila. Jedino je sigurno da su pronađeni različiti ukrasni predmeti i posude od stakla.Staklo se kao proizvod iz Egipta preko Grčke proširio do Rima, a tek su Rimljani 100 godina prije Krista počeli ostakljivati prozore na zgradama.U razdoblju od 1.500 godine prije Krista do 500 godina poslije Krista tehnikom fuzije izrađeno je bezbroj posuda, ukrasa… U tom je razdoblju razvijena tehnika puhanja stakla i izrade ravnog stakla valjanjem.Moderna povijest stakla započinje 1851. godine kada je engleski arhitekt Joseph Paxton, za svjetsku izložbu u Londonu, projektirao stakleni paviljon pod imenom "Crystal Palace". Ta revolucionarana građevina, izrađena od stakla i čelika, potaknula je arhitekte da staklo počinju upotrebljavati kao građevinski materijal.Izumeći float proces stakla 1952. godine Sir Alastair Pilkington pokrenuo je revoluciju u staklarstvu. Ovaj proces omogučio je izradu staklenih ploča u raznim bojama i u različitim debljinama i dimenzijama. Od tada se razvoj tehnologija izrade i upotrebe stakla naglo ubrzao.Danas je izrada stakla moderna industrija visoke tehnologije koja je u mogućnosti proizvesti tisuće ploča stakla dnevno u raznim bojama (najpopularnije su zelena i smeđa). Staklo je dio naše svakodnevnice i život bez stakla danas bi bio nezamisliv.
"Kristalna palača" Josepha Paxtona
ŠTO JE STAKLO?
Staklo je prozirni, amorfni, čvrsti, krti i kemijski postojani materijal. Glavni sirovinski materijal za proizvodnju stakla su kvarcni pijesak, glinica, alkalijski i još neki oksidi. Kvarcni pijesak kao osnovna sirovina mora biti vrlo čist, tako da u pijesku ne smije biti više od 0,05 % željeznih oksida (zbog otpornosti na povišene temperature i kemijsku postojanost). Sirovinski materijal se usitnjava i homogenizira i ubacuje u peći za topljenje. Topljenje je osnovna faza proizvodnje stakla i odvija se pri temperaturi od 1400 do 1600°C. Otopljena masa se najprije hladi do viskoznosti optimalne obradivosti i nakon toga se oblikuje u željene oblike. Oblikovanje stakla vrši se izvlačenjem, prešanjem, valjanjem i lijevanjem. Daljnjim hlađenjem postiže se očvršćivanje oblikovanih proizvoda.
Struktura float stakla
SVOJSTVA STAKLA
Specifična masa: 2,5 g/cm3
Služi nam za izračunavanje težine određenog stakla.Ploča debljine 1 mm i površine 1 m2 ima težinu 2,5 kg.
1. Modul elastičnosti: cca. 70 000 N/mm2
Sposobnost stakla da se nakon deformacije ponovo vrati u prvobitni oblik.Modul elastičnosti stakla približno je jednak kao i kod aluminija.
2. Tlačna čvrstoća: 700 - 1000 N/mm2
Tlačna čvrstoća stakla nije povezana sa opterećenjima koja nastaju uslijed vjetra ili snijega, to su vlačna opterećenja.
3. Vlačna čvrstoća: 30 N/mm2
Vlačna čvrstoća je navažnija veličina za dimenzioniranje stakla. Različiti utjecaji npr. pritisak vjetra ili snijega na staklo dovode do povećanja opterećenja na savijanje koje uzrokuje povećanje vlačnog naprezanja stakla, pa se time povećava i opasnost od pucanja stakla. Vlačnu čvrstoću stakla možemo povećati termičkim prednaprezanjem na 50 N/mm2. Žičana stakla imaju manju vlačnu čvrstoću i to 20 N/mm2.
4. U-koeficijent za jednostruko float staklo: 5,8 W/m2
Toplinska izolacija stakla, manji U označava bolju izolaciju. 5. Koeficijent temperaturnog širenja stakla: 9 x 10-6
Sličan je koeficijentu temperaturnog širenja čelika i betona.Povećanjem temperature staklene ploče dužine 1 m za 50oC ona se širi za 0,5 mm.
6. Optička svojstva staklaObično silikatno staklo dobro propušta svjetlost odn. zračenja iz vidljivog dijela spektra. Praktično ne propušta UV zračenje (valne dužine ispod 380 nm) i infracrveno zračenje (iznad 760 nm).Karakteristična optička svojstva stakla su:
Propuštanje Refleksija Apsorpcija
PARAMETRI KOJI ODREĐUJU STAKLO
Svjetlost i toplina promatrani kroz parametre koji određuju staklo dolaze od sunca. Sva su zračenja koja dolaze od sunca - energija.Sva ta energija jest blagodat, ali je istovremeno i problem kojemu se mora posvetiti pažnja. Prekomjerna svjetlost zasljepljuje. Ta pojava sama je po sebi neugodna, ali i štetna i opasna. Djeluje na organe vida tako što ih oštećuje kao i prekomjerna toplina od koje se štitimo sjenilima, zavjesama i klimatizacijom što znači daljnje povećanje troškova gradnje.Čovjeku je ugodno boraviti u prostoru gdje je svjetlo, temperatura zraka 16-22 °C, brzina gibanja zraka 0,2-0,4 m/sec i relativna vlažnost zraka 60-80%.Da bismo mogli iskoristiti najpovoljnije prednosti određenih stakala moramo poznavati njihove osobitosti i pokazatelje - parametre kojima se te osobitosti određuju.Staklo se definira - određuje prema dva kriterija i to:
način ugradnje…) sigurnost (opasnost od pada stakla, opasnost povrede prolaznika, opasnost
provale, napada, požara ili buke…
Energetske parametre definiramo na temelju slijedećih kriterija:
mikroklimatski uvjeti regije (broj sunčanih dana, minimalna, prosječna i maksimalna temperatura…)
termoizolacijske osobitosti objekta vrsta i snaga uređaja za zagrijavanje i hlađenje objekta
Energetski parametri zahtjevaju podrobniju obradu pri njihovom određivanju, ali i pri odabiru stakla i to iz razloga što oni određuju ekonomičnost i udobnost objekta.
KAKO ODREDITI TIP STAKLA PARAMETRIMA ILI KAKO NA OSNOVI PARAMETARA ODABRATI TIP STAKLA?
Staklo se na nekom objektu određuje projektom na osnovama estetskih zahtjeva i izračuna termičke bilance zgrade u skladu sa zahtjevima investitora.Estetski se kriterij za staklo određuje bojom stakla dok se ostali zahtjevi iz te domene u stvari postižu ispunjavanjem mehaničkih kriterija kao što su veličina stakla, debljina stakla, način učvršćenja… Ovome se može pridodati i parametar refleksije svjetlosti, jer on određuje koliko i kako će se reflektirati okoliš u pročelju, koliko će zgrada biti blještava i uočljiva. Koliko će se vidjeti unutrašnjost zgrade kroz staklo određeno je parametrom - prolaza svjetlosti.Parametar prolaza svjetlosti međutim, izuzetno je značajan za udobnost prostora u smislu boravka i rada u njemu, za potrošnju energije za dodatnu umjetnu rasvjetu, ali i kao medij koji donosi dodatnu energiju.Solarni faktor, koeficijent zasjenjenja ili RHG služe da se njime odredi koliko će se dozvoliti toplinskih dobitaka da bi taj prostor i ljeti bio udoban, odnosno da bi se odredilo kapacitete hlađenja, jer je ono 3-5 puta skuplje od troškova grijanja.K - faktor ili U - faktor određuje nivo toplinskih gubitaka iz zgrade, jer se prema njima treba odrediti snaga uređaja za zagrijavanje prostora.Ovo su četiri (boja, LT, SF i K) osnovna parametra koji predstavljaju minimum za određivanje tipa stakla. Ako nisu određena ova četiri parametra onda - ništa nije niti određeno.U praksi se ipak događa da se projektom ne odredi zahtjev ili se postavljaju nemogući zahtjevi
1. PROLAZ ILI TRANSMISIJA SVJETLOSTI - LT
Parametar pokazuje količinu svjetlosti u % koja prolazi kroz staklo, odnosno koliko posto svjetlosti od 448 W/m2 prolazi kroz određeno staklo.
2. ODBIJANJE ILI REFLEKSIJA SVJETLOSTI - LR
Parametar pokazuje količinu sunčeve svjetlosti u % koja se odbija ili reflektira od površine stakla, odnosno koliko posto svjetlosti od 448 W/m2 se odbije ili reflektira od određenog stakla.
3. DIREKTNI PROLAZ ILI TRANSMISIJA ENERGIJE - ET
Parametar pokazuje količinu toplinskog zračenja sunca u % koja neposredno ili direktno prolazi kroz staklo, odnosno koliko posto toplinske energije od 618 W/m2 prolazi kroz određeno staklo.
4. ODBIJANJE ILI REFLEKSIJA ENERGIJE - ER
Parametar pokazuje količinu sunčeve energije u % koju staklo odbija ili reflektira, odnosno koliko posto toplinske energije od 618 W/m2 se odbija ili reflektira od određenog stakla.
5. UPIJANJE ILI APSORPCIJA ENERGIJE - EA
I Parametar pokazuje količinu toplinskog zračenja sunca u % koju staklo upija, apsorbira, pri čemu se podiže njegova vlastita temperatura. Ta se temperatura prenosi na obje strane stakla, pa se to računa kao posredno ili indirektno odbijanje energije i kao posredni ili indirektni prolaz energije.
6. SOLARNI FAKTOR ILI UKUPNI PROLAZ ENERGIJE - SF
Parametar pokazuje odnos između ukupne količine sunčeve energije koja je prošla kroz staklo i ukupne količine sunčeve energije koja je došla (pala) na staklo.
7. KOEFICIJENT ZASJENJENJA ILI SHADING COEFFICIENT - SC
Parametar pokazuje odnos ukupno propuštene energije SF kroz staklo koje se promatra, i ukupno propuštene energije SF kroz bezbojno staklo debljine 3,00 mm (0,89 SF=1 SC).
8. INDEX SELEKTIVNOSTI - IS
Parametar pokazuje odnos između ukupno propuštene svjetlosti i ukupno propuštene energije LT/SF. S obzirom na to da je uvjek tražen što veći prolaz svjetlosti, uz što manji prolaz toplinske energije, ovaj parametar pokazuje koje je staklo pogodnije za primjenu na staklenim pročeljima koja su više izložena djelovanju sunca. Veći brojčani iznos parametra IS znači propuštanje više svjetlosti uz manje propuštanje toplinske energije što je gotovo uvjek bolje rješenje.
9. KOEFICIJENT TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI - K ili U
K - je parametar koji pokazuje prolaz toplinske energije iz toplijeg u hladni prostor kroz određenu prepreku.Kcal - je parametar koji pokazuje količinu topline koja se prenosi kroz staklo iz toplijeg prostora unutar zgrade u hladniji prostor izvan zgrade, izraženo u Kcal za svaki m 2 površine stakla i za svaki stupanj C razlike temperature između dva promatrana prostora u svakoj jedinici vremena koja je 1 sat.Kw ili U - je parametar koji pokazuje količinu topline koja se prenosi kroz staklo iz toplijeg u hladniji prostor izražen u Watima za svaki m 2 staklene površine i za svaki stupanj Kelvina razlike temperature između dva prostora.
10. RAZMJERNI DOBITAK TOPLINE - RHG
Parametar koji uvjek pokazuje stvarni prolaz ukupne toplinske energije iz okoline u prostoriju kroz različita stakla pod uvijek istim uvjetima.Izražava se u jedinici W/m2 i predstavlja zbroj količina topline koja prolazi kroz staklo u prostor u vremenskoj jedinici od jednog sata
VRSTE STAKLA?
Float staklo
Float staklo se dobiva tzv. float procesom. Float staklo se proizvodi tako da se ulijeva kontinuirani tok tekućeg stakla u kadu rastopljenog kositra. Tekuće staklo prostire se po površini tekućeg kositra i pluta po površini (float - lebdjeti) proizvodeći visoke kvalitete kontinuiranu traku stakla koja se kasnije polira, a staklo nema izobličenja ili deformacija. Danas je to standardna metoda za proizvodnju stakla i preko 90% svjetske proizvodnje ravnog stakla je float staklo. Obično staklo je bezbojno, a proizvodi se i u bojama: bronca, zeleno, sivo, azur, tamno plavo. Obično staklo u boji neki još zovu "Parsol" (iako je to kemijski spoj koji se nanosi na staklo radi zaštite od UV zraka dugih valova). Upotrebljava se za ostakljivanje prozora, vrata, zimskih vrtova, fasada/pročelja zgrada. U IZO float izvedbi 4+16+4 mm dobija se koeficijent termičke provodljivosti U=2.5 W/m2K
Struktura float stakla
DEBLJINE u mm: 2,3,4,5,6,8,10,12,15,19 STANDARDNE DIMENZIJE u mm: - 3210x6000 - 3210x2000 - 3210x2250 - 3210x2400
Float staklo u boji
Što je deblje float staklo u boji, to će biti tamniji izgled boje. Kako se debljina
povećava, staklo absorbira više topline i više je sklonije termičkom pucanju. Npr. nije
pogodno za izradu tuš kabina jer na hladnu površinu stakla dolazi visoka temperatura
vode i staklo puca. Otvrdnjavanje ili toplinsko ojačavanje će zaštititi od termičkog
Ogledala se obično proizvode od stakla 4-6 mm debljine, a jedna strana stakla je posrebrena.
Ako se proizvodi od običnog staklo ne bi trebalo biti upotrebljeno bez okvira, za primjenu bez
okvira potrebno je upotrijebiti sigurnosno staklo
Polureflektivno staklo: SUNERGY
Stakla za zvučnu izolaciju
Za zaštitu od buke nije dovoljno samo izabrati stakla za zvučnu izolaciju, već moramo
dobro razmisliti o cijelom elementu u koji je ugrađeno staklo i njegove spojeve sa zidom.
Metoda za iskazivanje zvučne izolacije je index Rw, a iskazuje se u decibelima (dB).
Podatak o 34dB za staklo znači da će takvo staklo smanjiti buku za 34dB, a ne kako
mnogi misle da staklo propušta 34dB. Npr. ako je objekat ili stan uz prometnicu sa jakim
prometom nivo buke iznosi otprilike 80dB. Ako ugradimo obično IZO staklo sa 34dB, znači
da će nam nivo buke u prostoru biti 46dB. Što je potpuno prihvatljivo, jer je dopustiva
buka danju oko 50dB. No ako izvor buke stvara daleko više od 80dB tada moramo
razmisliti o ugradnji specijalnih stakala za zaštitu od buke. Kako se smanjenje buke
povećava sa smanjenjem elastičnosti stakla, logično je da su laminirana stakla ili lamistal
stakla bolji zvučni izolator zbog PVB folije između dva stakla nego obična stakla iste
debljine. Doljnja tablica prikazuje maksimalne dozvoljene vrijednosti buke u prostoru za
dan i noć prema pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi radi i borave, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz 2004. godine.
Zona buke
Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u
dB(A)
Dan / Noć
1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju
50dB / 40dB
2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku
55dB / 40dB
3 Zona mješovite, pretežito stambene, namjene
55dB / 45dB
4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem
65dB / 50dB
5 Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)
Na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80
dB(A)
Mi koristimo stakla za zvučnu izolaciju STRATOPHONE koja imaju:
idealnu kombinaciju prvorazrednih atributa u jednom proizvodu
sigurnosne karakteristike laminiranog stakla i akustičku izolaciju ubačenih smola
redukciju zvuka Rw do čak 53dB
sigurnosne karakteristike loma kod najviših zahtjeva udarnog testa
sigurnosna klasa P2A kod testiranja bacanjem metalne kugle za laminirano staklo
PVB-SC 44.4
prema zahtjevima za linearno spajana stakla i stakla protiv iznenadnog loma pada
mogu biti procesuirana kao konvencionalno laminirana stakla
Tip Ostakljenje Debljina stakla Folija Rw u dB
25/36 44.2/12/4 25 mm PVB 36 dB
27/37 33.4/16/4 27 mm PVB 37 dB
29/39 44.2/16/4 29 mm SC 39 dB
35/44b 44.2/16/10 35 mm SC 44 dB
36/46a 44.4/16/55.2 36 mm PVB/SC 46 dB
Ornament stakla
Ornament staklo je dekorativno staklo koje se dobiva tako da se tijekom proizvodnje
float stakla mustra ili šara uzorka utiskuje na jednu ili obje strane, tijekom prolaska stakla
kroz valjke float stakla, a boje mogu biti bezbojna, bronca ili žuta. Postoje mnoge vrste
ornamenta ili uzorka u običnom ili žičanom staklu. Debljine su od 3 - 19mm. Providnost
zavisi o gustoći i strukturi ornamenta. Na ovim slikama je objekt udaljen, od jednostrukog
ornament stakla, 20cm.
Ornament 104 bijeli neki ga još zovu Arena bijela, ili Ornament griz itd. Zbog gustoće strukture ornamenta
vidljivost je dosta reducirana, a dobro propušta svjetlost. Pogodan za prozore u kupaonici.
Činčila bijela staklo koje ima strukturu krzna. Vrlo dobro zaklanja pogled, a istovremeno propušta svjetlost. Vrlo
efektna i nježna struktura.
Silvit-bijeli staklo koje ima strukturu vode koja se slijeva niz staklo. Odlična struktura na kojoj se gotovo ne
primjećuje prljavština, vrlo dobro propušta svjetlost, a dosta zaklanja pogled.
Satinirano staklo je float staklo kojemu je jedna strana obrađena visokokvalitetnim nagrizanjem kiseline.
Satinirano staklo je više transparentno od pjeskarenog stakla. Na tako obrađenim površinama ne ostaju tragovi
prstiju i vrlo se lako održavaju. Takvo staklo se može laminirati, spajati u dupla stakla, očvršćivati itd.
Pjeskareno staklo - moguće je izraditi pjeskareno staklo prema nekom crtežu, logo znaku ili jednostavno nekom rasteru. Pjeskariti je moguće i vrlo komplicirane slike.
SIGURNOSNA STAKLA
Sigurnosno kaljeno staklo
Kaljeno staklo je staklo koje je bilo podvrgnuto posebnom toplinskom procesu oplemenjivanja. Rezultat toga je veća otpornost na udarce (pet puta veća), veća je njegova snaga savijanja i otpornost na toplinska opterećenja. U slučaju loma stvara se mreža malih zrnaca sa zaobljenim rubovima. Proizvodi se tako, da se float staklo ili ornamentno staklo pogodno za kaljenje zagrijava do granice plastičnosti, na približno 600°C, nakon čega se naglo hladi hladnim zrakom. Na taj način nastaju naprezanja po presjeku stakla, u sredini vlačno, na donjoj i gornjoj strani tlačno naprezanje.Sigurnosno kaljeno staklo se nakon termičke obrade više ne može obrađivati. Sve obrade rezanja, brušenja i bušenja moraju se obaviti prije kaljenja. Površinska obrada, poput pjeskarenja i satiniranja, lako je izvediva i nakon kaljenja.
Svojstva:
povećana čvrstoća na savijanje povećana udarna čvrstoća povećana postojanost na temperaturna opterećenja i termo šok zaštita od ozljeda
Primjeri primjene:
ostakljivanje pročelja vrata ostakljivanje brodova i plovila ostakljivanje stubišta, balkona, parapeta većinom i u ljepljenoj izvedbi vjetrobrani automatska vrata daljnja izrada izolacijskog stakla
Sigurnosno laminirano staklo
Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala međusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Postupak proizvodnje se odvija pri povećanoj temperaturi i pritisku. Folija PVB medu staklom (polyvinyl-butyral folija) obično je prozirna ili u bojama. Standardne folije imaju visok stupanj UV zaštite. Ovisno o namjeni, medu stakla se može staviti jedan ili više slojeva folije. Lako se koriste i odgovarajuća ornamentna stakla, stakla za toplinsku i sunčanu zaštitu, žičana stakla.
Svojstva:
u usporedbi sa sigurnosnim kaljenim staklom, laminirano staklo se u slučaju loma ne raspadne u sitne dijelove, te tako i dalje pruža zaštitu. Pri mehaničkim promjenama zbog preopterećenja ili udarca staklo puca, ali kako je zalijepljeno folijom, štiti razbijeni otvor.
Primjeri primjene:
zaštita
o zaštita od bačenih predmeta klase A1-A3, po novom standardu klase P1A-P5A
o zaštita od loma klase B1-B3, po novom standardu klase P6B-P8B o zaštita od vatrenog oružja klase C1-C5, po novom standardu klase BR1-
BR7
podna ostakljenja stropna, krovna ostakljenja ostakljenja pročelja, npr. spider fasade zaštita od pada u dubinu - sigurnosna ostakljenja
U laminiranom staklu možemo kombinirati slijedeće tipove stakala koji mogu biti različite debljine:
Float staklo (Planibel) u masi obojeno staklo (Planibel boja) refleksno staklo (Stopsol, itd.) ornamentno staklo emajlirano ili sitotiskano staklo
PVB LAMINIRANO AKUSTIČKO SIGURNOSNO STAKLO
To staklo pruža vrhunsku zvučnu izolaciju. Njegove mehaničke i sigurnosne karakteristike znače da se može koristiti i za stropna ostakljenja, ostakljenja iznad glave i za velike izložbene prozore uz osiguravanje zaštite različitih stupnjeva kako vlasništva, tako i osoba. To se staklo sastoji od dviju ili više ploča stakla, koje su međusobno povezane s jednim ili više akustičnih PVB folija. Ti umetnuti slojevi osiguravaju staklu svojstvo, koje smanjuje zvuk, a zadržava jednaka sigurnosna svojstva kao obično laminirano staklo. Može se koristiti za jednostruko ostakljenje, na primjer u pregradama za zvučnu izolaciju ili u izolacijskom staklu.
OBOJENO LAMINIRANO STAKLO
To je laminirano staklo koje je na raspolaganju u širokom rasponu boja: bijela, žuta, crvena, zelena, plava itd. Obzirom na njegov privlačan izgled, laminirano staklo se može koristiti u najrazličitije svrhe: za zaštitne pregrade, za stepenice i stepeništa, prozirne i poluprozirne prizme, panele, uokvirena vrata itd.
KALJENO KRIVLJENO STAKLO
U današnjoj arhitekturi i prije svega u uređenju unutarnjih prostora veoma se često upotrebljavaju zakrivljena stakla. Tamo gdje propisi to zahtijevaju moraju biti
upotrebljena sigurnosna kaljena stakla.Zakrivljena stakla mogu biti debljine od 3 do 8 mm, maksimalna dimenzija je 1200 x 2400 mm. Mogu biti float stakla, obojena u masi, refleksna (s tvrdim nanosom), niskoemisivna (s tvrdim nanosom) i ornamentna stakla. Mogu biti brušena, sa sitotiskom, pjeskarena i s rupama.
EMAJLIRANO STAKLO
Emajlirano staklo je kaljeno staklo, na koje je prije postupka kaljenja nanesena posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. Kod procesa kaljenja se istog trenutka boja najprije rastopi, zatim se trajno veže za staklenu površinu. Takav je nanos boje otporan na mehanička oštećenja i starenje. Emajlirana stakla se najčešće upotrebljavaju za staklene panele na fasadama, za obloge stijena, za staklene ispune i parapete.
STAKLO SA SITOTISKOM
Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja s pomoću sita nanesena posebna boja, sastavljena iz staklenog praha i pigmenta boje. Kod procesa kaljenja se istog trenutka boja najprije rastopi, zatim se trajno veže za staklenu površinu. Na raspolaganju su u širokom rasponu standardni uzorci ili po mjeri naručeni dizajni, u širokom izboru opalnih ili poluprozirnih boja. Moguć je izbor za različite aplikacije, za upotrebu u interijerima, za vrata, pregrade, zaštitne ograde, tuš kabine i namještaj. Na fasadama služi također kao zaštita od sunčevih zraka.
Neprobojna stakla ili antibalistička stakla služe za zaustavljanje različitih kalibara
projektila ispaljenih iz različitih vatrenih oružja, a sama klasifikacija i način ispitivanja
pružene balističke zaštite određenog seta "pancirnog stakla" je definirana normom EN
Vatrootporno staklo je prozirno višeslojno staklo, koje se sastoji od nekoliko slojeva laminiranih stakala. Kod povišene temperature i u vremenu od 30, 60, 90 ili 120 min, slojevi se šire i pretvaraju u čvrsti i kompaktni "štit", koji za vrijeme požara ne propušta požar, dim ili vruće pare, zatim ne provodi toplinu. Ovo staklo osigurava susjedne prostorije od požara, kao i sigurnu evakuaciju ljudi. Vatrootporna stakla se koriste za sve objekte, koji osim potrebnog prirodnog svjetla i vidljivosti, moraju zadovoljiti i uvjet vatrootpornosti. Objekti kod kojih se koriste ova vrsta stakla su uglavnom bolnice, škole, hoteli, restorani, shopping centri, trgovine, poslovni prostori, industrijska postrojenja i hale, skladišta, laboratoriji, zrakoplovne luke.
IZO STAKLO
Materijali, tehnologija i deformacije
IZO STAKLO JE STAKLENO TIJELO SASTAVLJENO OD VIŠE STAKLENIH PLOČA ODVOJENIH NAJMANJE JEDNIM, HERMETIČKI ZATVORENIM MEĐUPROSTOROM KOJI JE ISPUNJEN ZRAKOM ILI PLINOM.
OSOBITOSTI KVALITETNOG IZO STAKLA
zadržati jednaku vrijednost toplinske izolacije
zadržati zadane vrijednosti prolaza svjetlosti zadržati zadane vrijednosti prolaska energije zadržati čistoću i bistrinu unutarnjih površina stakla zadržati pravilan odraz slike okoliša ne smije se orošavati u međuprostoru između dva stakla
Konstrukcija IZO stakla
Konstrukcija IZO stakla se sastoji iz:
Staklo - važno je da su stakla proizvedeno ujednačene debljine, da smo pravilno izabrali
debljinu stakla prema veličini i svojstvima. O odabranim staklima za proizvodnju IZO stakla će
najviše ovisiti i karakteristike IZO stakla.
Međuprostor - je uvijek napunjen zrakom ili "tromim" plinovima kao što su argon, kripton,
xenon ili SF6. O vrsti plina direktno ovisi i toplinska izolacija. Što je plin teži to je bolja toplinska
izolacija, stime da moramo paziti na širinu međuprostora. Za svaki plin je posebno zahtjevana
optimalna širina međuprostora.
Zrak ili argon plin - debljina al.ili pvc distancera 16mm
Kripton plin - debljina distancera 10mm
xenon plin - debljina distancera 8mm
SF6 plin - debljina distancera 8mm
Molekular - primarna funkcija molekulara je da isušuje vlagu koja bi se zatekla u prostoru
između dva stakla tijekom proizvodnje izo-stakla. Također molekular osigurava nizak nivo vlage,
tijekom vijeka izo-stakla, koja bi mogla prodrijeti u međuprostor zbog raznih utjecaja. Najzad bilo
kakvo organsko isparavanje koje bi se moglo pojaviti je eliminirano molekularom. Kugličast
molekular se koristi za aluminijske ili inox distancere, a molekular u prahu se miješa sa polimerom
da bi se napravio distancer od polimera.
Butil - prvo brtvilo - služi za internu izolaciju (prva barijera) izo stakla. Butil osigurava
nizak prolaz vlage, pare i plina, a ima otpornost na starenje, pucanje i termičku stabilnost. Butil je
skraćeni naziv za polyisobutylen, a mašina ga nanosi zagrijanog na distancer aluminijsku letvicu
prije ljepljenja distancera na staklenu površinu. Ima izuzetnu vezivnu sposobnost za staklo, aluminij,
inox itd.
Drugi kit - koristi se polisulfid, dvokomponentni kit koji se nanosi na izo staklo nakon
prolaska stakla kroz mašinu za pranje stakla i stiskanja u preši. Može se koristiti i jednokomponentni
kit hot-melt koji ima odlična fizičko kemijska svojstva te vrlo dobru otpornost na visoke i niske
temperature. Hot-melt se vrlo brzo vulkanizira pa se koristi u slučajevima kada trebamo u kratkom
roku izraditi izo staklo za ugradnju.
KOJI SU ČIMBENICI KAKVOĆE IZO STAKLA?
Kakvoća izo stakla zavisi o svakom pojedinom sastavnom dijelu i materijalu koji se ugrađuje u jedno izo staklo, ali i o pravilnoj i potpunoj primjeni svake predviđene operacije u procesu proizvodnje takvog stakla.Zato možemo čimbenike kakvoće izo stakla svrstati u tri grupe i to; repromaterijali, tehnološki proces proizvodnje, manipulacija i ugradnja izo stakla
Repromaterijali
staklo okvir od metalnih, PVC ili kombiniranih profila higroskopna molekularna sita zaptivači
Tehnološki postupak
pravilno rezanje i lomljenje stakla potpuno pranje stakla do potpune čistoće potpuno sušenje stakla pravilno ravno rezanje alu profila za izo staklo pravilno i potpuno spajanje kuteva alu profila pravilno punjenje alu profila higroskopnim molekularnim sitom jednako nanošenje butila po cijeloj dužini alu profila potpuno i jednakomjerno prešanje stakla na alu profil s butilom po cijeloj dužini potpuno i jednakomjerno nanošenje zaptivača po cijelom opsegu izo stakla pravilno odlaganje izo stakla do potpunog dovršenja polimerizacije zaptivača
Manipulacija i ugradnja
odlaganje izo stakla do stvrdnjavanja zaptivača manipulacija i transport do gradilišta ugradnja, kajlanje i silikoniranje
Svaki od ovih elemenata i operacija utječe na kakvoću izo stakla, i svaki nedostatak u nekom od materijala ili propust u postupku proizvodnje uzrokuju određene deformacije u izo staklu, čime mu smanjuju kakvoću ili u funkcionalnom pogledu ili u trajanju, a najčešće – oboje.
Low ″E″ staklo
Low "E" staklo ili staklo niske emisije (low emissivity) se proizvodi u dvije varijante.
Hard-coating ili pirolitička zaštita je vrsta low-e stakla gdje se za vrijeme proizvodnje
stakla na površinu float-stakla nanosi željezni oksid. Sputtering/Soft-coating je vrsta low-e
stakla gdje se nakon procesa proizvodnje stakla, postupkom katodnih zraka, nanosi više
slojeva željeznog oksida u visokovakuumiranom postrojenju.
Low "E" staklo bitno smanjuje U-vrijednost stakla blokirajući prolaz IR zraka, a
propušta sunčevu svijetlost. Stoga ako želimo blokirati gubitak toplinske energije iz
prostorije, unutrašnja strana (prema prostoriji) IZO-stakla mora biti Low-e, tada
dopuštamo ulazak sunčeve topline koja doprinosi grijanju prostorije, a ako želimo
spriječiti ulazak sunčeve topline u prostoriju tada je potrebno postaviti na vanjsku stranu
Izo stakla Low-e staklo. Low-e staklo propušta zračenje kratkih valova, a reflektira duge
valove. Treba napomenuti da je nanos metalnog oksida uvijek okrenut u unutrašnjost izo-
stakla.
Kako znati da li je i kako ugrađeno Low "E" staklo?
Kod običnog stakla, ako upalite upaljač, plamen će biti žut ili žućkast, a
kod Low "E" stakla plamen će biti ljubičasto-plavkast!
Presjek Low E izo stakla
Prikaz rezultata mjerenja temperature na površini unutrašnjeg stakla, uz uvjet vanjske temperature -10°C i unutrašnje +20°C
Specifična masa: 2,5 g/cm3Služi nam za izračunavanje težine određenog stakla. Npr. ploča debljine 1 mm i površine 1 m2 ima težinu 2,5 kg.
Izo staklo 4+16+4 površine 1m2 ima težinu cca 22-24kg.
ZVUČNA I TOPLINSKA IZOLACIJA
Što je zvuk?
Zvukom nazivamo osjet koji nastaje kao posljedica cikličke promjene pritiska zraka na bubnjić u uhu. S obzirom na to da djeluje kao pritisak - zvuk je oblik energije.
Što je buka?
Bukom se naziva skup složenih i neusklađenih zvukova.Iz tih je razloga Svjetska zdravstvena organizacija propisala nivo od 65 db granicom buke iznad koje ona postaje štetnom po zdravlje.Složeni i neusklađeni zvukovi posljedica su složenih i neusklađenih pritisaka. Osim što je osjećaj neugodan, svi ti pritisci štetni su za bubnjić ljudskog uha i stoga opasni po osjetilo sluha.
Dakle, buka je opasna po zdravlje!
NIVO ZVUČNOG PRITISKA IZ IZVORA VANJSKE BUKE
Izvor zvuka (db)
Projektil SATURN pri uzlijetanju na udaljenosti 1m 200
Četveromotorni avion pri uzlijetanju na udaljenosti od 25m 140
Hidraulična preša velike snage na udaljenosti 1m 130
Automobil niže klase pri brzini 80 km/h (unutrašnjost) 80
Prolazak automobila 70
Ured s računalima 70
Normalan razgovor na udaljenosti 1m 60
Uobičajena buka u domaćinstvu (stan) 50
Sastanak zaljubljenih 40
Čitaonica 30
Šaputanje na udaljenosti od 2 m 25
Šuškanje lišća 18
Granica čujnosti srednjih frekvencija 15
Granica čujnosti visokih frekvencija 0
NIVO BUKE I UTJECAJ NA ČOVJEKA
Nivo buke Izvor buke Razgovor Utjecaj na čovjeka
135 Zrakoplov Nemoguć Fizička bol
120 Bučni proizvodni pogon Nemoguć Fizička bol
100 Pneumatski čekić Gotovo nemoguć Nepodnošljiva buka
90 Podzemna željeznica Gotovo nemoguć Vrlo neugodna buka
80 Cesta sa velikim prometom Teško moguć Neugodna buka
70 Cesta sa srednjim prometom Teško moguć Podnošljiva buka
60 Gužva u velikoj robnoj kući Otežan Dopustiva buka
50 Normalna buka u višekatnici Normalan Dopustiva buka danju
40-20 Normalna buka na selu Normalan Tišina
10 Studio za snimanje Šapatom Nenormalna tišina
STAKLO I ZVUČNA IZOLACIJA
S obzirom na to da nije moguće izolirati sve izvore buke, a nije prirodno da se zaštitimo od primanja svih zvukova, moramo pronaći način da spriječimo dolazak samo neusklađenih i složenih zvučnih valova.Najčešća korištena metoda za izražavanje zvučne izolacije je index ISO (Rw) a brojčano se izražava u decibelima (db).Pri tome je važno upamtiti da parametar zvučne izolacije za neki materijal iskazan u db ne pokazuje koliko taj materijal buke propušta, već iskazuje za koliko db on nivo buke smanjuje. To znači da vanjsku ulaznu buku od 110 db jednostruko staklo d = 4 mm smanjuje za 30 db i u prostor nam ulazi buka od 80 db.
Koliko treba izolirati?
Osobitosti zvučne izolacije i njena moć određuju se na bazi jačine vanjske buke i namjene
prostora koji treba izolirati najmanje do nivoa podnošljivosti.
PREGLED DOZVOLJENE/PODNOŠLJIVE BUKE
Klasa Vrsta prostorije Podnošljivi nivo buke (db)
1 Kazališta, kongresna dvorana ili knjižnica 30
2 Stanovi u gradskim naseljima 35
3 Školske dvorane u gradskim naseljima 45
4 Ured za jednog službenika 50
5 Ured za više službenika 50-60
VRIJEDNOST ZA BUKU CESTOVNOG PROMETA (UNI 7170/73)
Klasa Vrsta prostorije Danju Noću
A Industrijska zona 80 65
B Veliki gradski centri 75 61
C Gradske stambene zone 70 54
D Gradske stambene zone - lokalno 65 52
E Prigradske stambene zone 60 48
F Rijetko naseljene zone, bolnice i parkovi
55 46
Temeljem navedenih podataka utvrđujemo kakvu bi zvučnu izolaciju trebalo predložiti ili
ponuditi, odnosno kakvo staklo ugraditi u predviđeni otvor, da bi se korisniku prostora iza
stakla osiguralo približno poželjnu udobnost boravka ili rada s točke gledišta buke i
zvučnog zagađenja.
Na primjer, ako trebamo ostakliti obiteljsku kuću koja se nalazi pored ulice kojom prolazi
samo lokalni promet, ista će u prosjeku biti izložena danju buci od 65 db, a noću od 52 db.
Stan u gradskoj stambenoj zoni ne bi smio biti izložen buci većoj od 35 db.
To znači da bi danju trebalo izolirati 65-35 = 30 db, a noću 52-35 =17 db.
Iz tablice je vidljivo da je za zvučnu izolaciju dovoljno ugraditi staklo od 4 mm.
Kako i koliko buke smanjuje staklo?
Svaka prepreka smanjuje ili reducira zvučnu energiju koja kroz nju prolazi prema fiksnom
odnosu koji je konstantan za konstrukciju, bez obzira na vrstu zvučne energije. To se