Povijest je drutvena znanost koja prouava i istrauje ljudsku
prolost
1. razred
1. UVOD U POVIJEST povijest je drutvena znanost koja prouava i
istrauje ljudsku prolost. (ili historija)
povijesnitvo ili historiografija je zapisana prolost. povijesni
izvori dokazi ljudske prolosti:
usmena predaja mit o Prometeju pismeni Zlatna bula
slikovni crtei u Altamiri
zvukovni snimka sputanja na Mjesec
materijalni Tutankhamonova grobnica uvaju se u muzejima,
arhivima, knjinicama, galerijama, filmotekama
povijesni izvori zajedno ine povijesnu grau povijest kao predmet
obuhvaa odabrane obrazovno-odgojne sadraje
zadatak povijesti utvrivanje zakonitosti, povezivanje,
istraivanje, objanjavanje povijesnih dogaaja
predmet povijesti istraivanje ljudi u odreenom prolom prostoru i
vremenu podjela prema predmetu istraivanja umjetnosti, glazbe,
ratna, kulturna, ekonomska
podjela prema opsegu svjetska i nacionalna
povjesniar osoba koja znanstvenim metodama istrauje povijest
podjela prolosti:
prapovijest:
kameno doba starije (paleolitik) (1 800 000. 10 000.) srednje
(mezolitik) (10 000. 6000.) mlae (neolitik) (6000. - 3500.)
metalno doba bakreno (3500. - 3000.) bronano (3000. 1200.)
eljezno (od 1200.) povijest:
stari vijek (3500.-476.)
srednji vijek (476.-1492.)
novi vijek (1492.-1918.)
suvremeno doba (1918. sad)
raunanje vremena:
Grci 1.7.776.pr.Kr. (Olimpijske igre)
Rimljani 21.4.753.pr.Kr. (Rim)
idovi 1.10.3761.pr.Kr. (Svijet)
Europljani 1.1.0. (Isus)
Muslimani 16.7.622.g (Muhamedov prelazak iz Meke u Medinu)
prvi zapisi povijesti Sumer, Egipat prva povijesna djela antika
Grka (muza Klio zatitnica povijesti)
prvi povjesniari logografi ne provjeravaju vjerodostojnost,
zapisivai pov. dog.
Herodot iz Halikarnasa V.st.pr.Kr. Historia 9 knjiga - putovanje
Egiptom, Malom Azijom i Grkom, te gr.-perz. ratovi
Tukidid V.st.pr.Kr. Peloponeski Rat trai uzroke i posljedice
pov. dogaaja, prvo kritiko iznoenje povijesti
Tit Livije I.st Ab urbe condita Publije Kornelije Tacit I.st
Historiae, Anales, Germani Amijan Marcelin IV.st Rimska povijest
prvi anali ili ljetopisi prvi ivotopisi ili biografije ( Plutarh
(Usporedni ivotopisi) i Svetonije (O ivotu cezara)
srednji vijek teme ivotopisi vladara i svetaca, kronike svijeta,
prolost naroda
Izidor iz Seville 6.st. Etymologiae (crkvena povijest)
opat Einhard ivot Karla Velikog Grgur iz Toursa Povijest Franaka
Toma Arhidjakon 13.st - Historia Salonitana novi vijek skupljanje
antike povijesne grae prvi muzeji i knjinice
Diderot i Francoise Voltaire 18.st
razvoj povijesti kao znanosti 19.st
rana hrvatska historiografija:
ljetopis popa Dukljanina 12.st Sclavorum regnum (Barski
Rodoslov)
Toma Arhidjakon 13.st Historia Salonitana 17.stoljee:
Ivan Lui (Joannes Lucius) De regno Dalmatiae i Croatiae (6
knjiga - antika do 1420.)
Juraj Rattkay Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie,
Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i banova kraljevina
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije do 1652.)
18.stoljee:
Ivan Kukuljevi Sakcinski arhivi, zbirke Franjo Raki Hrvatske
isprave Kukuljevi i Raki osnivaju Drutvo za povjestnicu
jugoslavensku Tadija Smiiklas Poviest Hrvatska
20. stoljee:
Vjekoslav Klai Povijest Hrvata, Povijest Bosne
Ferdo ii Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme
narodnih vladara
razvitak povijesnih tema:
stari vijek ratna i politika povijest
srednji vijek crkvena povijest
novi vijek kulturna povijest
suvremeno doba drutveni procesi strukturalna povijest
pomone povijesne znanosti znanstvene discipline koje potvruju
vjerodostojnost povijesne grae, nemaju znanstveni cilj
kronologija prouava razliite naine mjerenja vremena
diplomatika prouava pisane isprave
paleografija prouava razvoj i oblike pisama
numizmatika prouava novac
sigilografija prouava peate
onomastika prouava nazivlja i imena
genealogija prouava obiteljska stabla
heraldika prouava grbove2. PRAPOVIJEST
prapovijest:
kameno doba starije (paleolitik) (1 800 000. 10 000.)
srednje (mezolitik) (10 000. 6000.)
mlae (neolitik) (6000. - 3500.)
prahistorija:
pleistocen (hladno)
holocen (toplo, sunano)
prvi homidi se javljaju prije 8 5 milijuna godina ( od ivotinja
se razlikuju inteligencijom
PALEOLITIK:
rod australopitekus 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija
najstarija Lucy
hrane se mesom
mozak im je vei od ivotinjskog
ivi u skupinama
kultura oblutaka 2,5 do 1,5 mil.g kreu samo dio kamena
rod homo:
homo habilis 2,5 1,5 mil.g. spretni ovjek Kenija, Tanzanija
precizno hvata, razvijen mozak
homo erectus 1,5 mil.g. uspravni ovjek Heidelberg, Peking,
Kenija, Java uspravan, prvo privremeno stanite
400 000.g vatra novi nain obrade kamena okresivanjem
homo sapiens 400 000.g mudri ovjek Europa, Z Azija ivi u
oporima
homo sapiens neandertalensis Neandertal, Hunjakovo Brdo slijepa
grana, nema nasljednika
homo sapiens sapiens Cromagnon, Altamira (p), Lascaoux (Fr),
Niaux (F)
nomad, ivi u oporima, ivi u piljama, nosi odjeu vjera:
animalizam oboavanje duha ivotinje kao zatitnika zajednice animizam
vjerovanje u postojanje duhova koji proimaju sve
totemizam vjeruju u ljudsku povezanost sa ivotinjama i njima u
ast grade umjetnike predmete
umjetnost:
slikarstvo - Altamira, Lascaoux simboli plodnosti
MEZOLITIK 10 000 - 6000.g
postledeno doba
nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi poveanje vodenih
povrina promjena flore i faune
male i brze ivotinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
nastaju prve nastambe
odjea i obua je od koe
pripitomljena prva ivotinja pas
razvitak ljudskih zajednica obitelji se udruuju u rodove
NEOLITIK 6000. 3500.g
holocen Eufrat, Tigris, Nil zemlje plodnog polumjeseca ljudi se
vie ne sele, sjedilaki nain ivota
razvoj ratarstva i stoarstva penica i jeam, proso i ria,
kukuruz
prvi alati motika, srp, plug
pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i
kokoi
prva ljudska naselja
Jerihon (8000.)
Catal Hyk (7000.)
Qatal Jarmo (7000.)
izumi obrada kamena glaanjem, tkalaki stan, keramiko posue,
kota
stvaraju se ire ljudske zajednice rod, bratstvo, pleme vjera
kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
umjetnost graditeljstvo:
prva svetita megalitsko graditeljstvo (megaliti veliki kameni
blokovi teki po tonu)
Stonehenge kameni dolmeni i menkiri
prapovijest:
metalno doba bakreno (3500. - 3000.)
bronano (3000. 1200.)
eljezno (od 1200.)
METALNO DOBA
metalno doba bakreno (3500. - 3000.) (eneolitik)
bronano (3000. 1200.)
eljezno (od 1200.)
bakar iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.
tehnika obrade bakra lijevanje i taljenje u kalupima
ive na uzvisinama gradine (ograene suhozidom) grobni humci
nekropole otkrie kositra bronca (koristi se za nakit, oruje,
orue)
razvitak tehnike taljenja prve prastare talionice eljezo prve
kulture Bliski Istok i Europa
kulture:
bakreno doba - badenska i lasinjska bronano doba kulture na I
Sredozemlju i Bliskom Istoku oko 1700. kultura arnih polja (u are
spremaju spaljene mrtve) eljezno doba kulture na Bliskom Istoku i
Maloj Aziji u Europi dvije kulture (Francuska, vicarska, Austrija,
Njemaka)
Hallstatt (Aus) srednja Europa oko 800.g.pr.Kr La Tene (Fra)
srednja Europa oko 450.g.pr.Kr. (Kelti) obrada eljeza posue, noevi,
oruje, oklopi dugi maevi od kovanog eljeza obrt i trgovina,
ratarstvo i stoarstvo promjene u eljeznom dobu naselja u dolinama
rijeka organizacija ivota irigacijski sustav (sustav
navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo raslojavanje drutva: ratari i
stoari obrtnici i trgovci bogati i siromani sveenici razvitak
rodovske zajednice nekad je bilo po ratnikoj podjeli, sada se
izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starjeine (kasnije
plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari nove
civilizacije
3000.g uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija
3100.g uz Nil nastaje Egipat
2500.g uz Ind nastaju Harappa i Mohenjo-Daro
1600.g uz Yangtze i ang nastaje Kina
HRVATSKA U KAMENOM DOBU: paleolitik (1,2 mil.g 9000.g) S
Hrvatske i kopno S Jadrana
stariji paleolitik andalja I kod Pule kultura oblutaka
srednji paleolitik
Hunjakovo Brdo kod Krapine - 1899.-1905. istrauje Dragutin
Gorjanovi Kranberger homo neandertalensis (130000.g)
spilja Vindija kod Ivanca kontinuitet nalazita
spilja Veternica kod Zagreba kult spiljskog medvjeda
mezolitik (8000 5000) andalja II, Lopar, Vindija neolitik
(5000.g) sjedilake kulture utjecaj Mediterana i Srednje Europe
Sjeverna Hrvatska
starevaka kultura (5500 4500) boja oker
sopotska kultura (4500 3500) cik cak uzorak
korenovska kultura trakaste linije
Juna Hrvatska
impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, koljke
danilska kultura (4500 3900) krune kolibe, ritoni hvarska
kultura (3900 2500) meandri
HRVATSKA U METALNOM DOBU:
bakreno doba (3500 1800)
Sjeverna Hrvatska vuedolska kultura (3000 2300) od Panonske
nizine do Jadrana utvrena naselja, kue blizu jedna drugoj kue s
polukrunim zavretkom ornamentalna keramika bronano doba (1800 1200)
Sjever vinkovaka kultura Jug cetinska kultura cijela hrvatska
kultura arnih polja eljezno doba nastanak prvih etnikih skupina
ILIRI Histri Istra geometrijski ukrasi na grobovima Liburni Raa,
Krka liburne, gusarenje Japodi Lika Panoni Panonska Nizina Delmati
Krk, Neretva ive u gradinama dolazak Kelta iz sjeverne Italije u
4.st.pr.Kr nositelji latenske kulture3. DRAVE I NARODI STAROG
ISTOKA- gr. Mesopotamos izmeu+rijeka meurjeje
- Eufrat i Tigris
SUMERSKA CIVILIZACIJA
4. tis. pr. kr nesemitsko podrijetlo narod crne glave
hramski grad.-dr. UR, URUK, LAGA, NIPPUR, KI, ERIDU (osnovo bog
vlada boji zastupnik)
sve pod vlau boga:
u sreditu stepenasti hram (ZIGURAT) ( sajmita, sud,
zvjezdarnica
ZIGURAT hram u obliku tornja, graen kao niz terasa razliito
obojenih i posveenih razliitim boanstvima.
kue od gline okolo polja
drutvo: slojevi
vrhovni sveenik ENSI / kralj LUGAL
sveenici, inovnici, vojska
seljaci, obrtnici, trgovci
robovi ( lanovi obitelji ( PATRIJARHALNO/ISTONO ROPSTVO (mala
uloga u dravi)
gospodarstvo: poljoprivreda, obrt, trgovina
teokratska centralistika drava sve je u vlasnitvu boga, koji je
zatitnik i vladar (sveenik/namj.)
Uruk Anu, (nebo) Inana (plodnost)
Nippur Enlil (nebo)
Eridu Enki (voda)
Ur Nanar (mjesec)
pismo KLINASTO
Grotefend i Rawlinson, 19.st
PIKTOGRAMI zapisi nainjeni nizanjem sliica
oko 3500.g.pr.Kr, valjkasti peatnjak
kalendar Suneva godina
matematika seksogezimalni sustav, temelj u broju 60
astronomija simbolika brojeva
knjievnost Ep o Gilgameu
religija politeizam:
Anu (nebo), Enlil (vjetar, oluje, kie), Enki (mudrost, voda,
umjetnost), Inana/Itar (brak, ljepota), Damaz/Tamuz (vegetacija),
ama/Marduk (sunce i pravda), Nanar (Mjesec)
AKADSKA DRAVA 4.tis.pr.Kr na arapski poluotok dolaze Semiti i
ire se prema Mezopotamiji i Sredozemlju
sredinom 3.tis. stvaraju svoju dravu vladar SARGON 1. koji
ujedinjuje sve g-d u jedno carstvo
carstvo se irilo od Perzijskog Zaljeva do Sredozemlja
titula Kralj etriju strana svijeta
centralistika apsolutistika monarhija (kralj ima neogranienu
vlast od bogova, BOANSKI KRALJ ovlaten od bogova)
vri se SEMITIZACIJA Mezopotamije
Semiti donose PRIVATNO VLASNITVO Sumeranima
kultura i umjetnosti na temelju Sumerana pismo, vjera, gradnja,
hramovi)
poslijednji vladar NARAMSIN, Sargonov unuk
nakon njega akadska drava slabi, jaaju gradovi drave SUMERSKA
OBNOVA
SUMERSKA OBNOVA traje od 2200-2000. g. pr. Kr, raspadom
Ak.Kralj. g-d obnavljaju neovisnost i dominaciju. Laga (upravitelj
Gudea) i Ur jaaju, veliki polet obrta, trgovine i kulturni procvat
( Ep o Gilgameu
BABILONSKO CARSTVO Mezopotamija, gdje su Eufrat i Tigris najblii
jedan drugom
BAB-ILUM boja vrata
grad Babilon naseljava semitski narod Amoriani
trgovaki centar
HAMURABI preuzima vlast u Amorejskim gradovina i ujedinjuje ih u
centralistiku monarhiju
tekovine i akaana i sumerana prvi zapisao obiajno pravo
HAMURABIJEV ZAKONIK 282 lanaka, vojno-polit, obit. i kazneno pravo
OBIAJNO PRAVO ono to je bilo obiaj zapisuje se na stelu i
ozakonjuje po principu oko za oko, zub za zubNOMADSKE SEOBE POETKOM
DRUGOG TISULJEA dve glavne skupine Semiti i Indoeuropljani, razlika
u jeziku, pismu i nainu ivota
SEMITI :
potomci Noinog sina ema, preci Asiraca, Hebreja, Akaana,
Amoriana, Kanaanaca
dolaze s Arapskog Poluotoka ( Sinejski poluotok, Mezopotamija,
Palestina
INDOEUROPLJANI
preci Kelta, Grka, Traana, Italika, Ilira, Germana i Slavena
iz srednje Azije u dva smjera:
JI prema Indiji
Z prema Bliskom Istoku i Europi glavni smjer
Srednja Azija/Mala Azija Hetiti, Medijci, Mitanci,
Perzijanci
njihova seoba dovodi do nestanka kultura Egipta i Babilona
MITANI indoeuropska skupina, prva drava indoeuropljana
protee se od Sjevera Mezopotamije do Sredozemlja
Mitanci ratniki narod koji je pokorio starosjedioce Hurite
ive od 16 do 14. st.pr.Kr
pokoravaju ih Hetiti
HETITI indoeuropska skupina
nastanjuju Malu Aziju nakon 2000.g.
sredite grad HATUA
isprva nomadi no s vremenom postaju ratniki narod
prvi donijeli BOJNA KOLA
pokorili starosjedioce Hate
osniva drave bio je LABARNA/LABURNU drava slina sumerskoj
klinasto pismo + kultura Hata
ponovno jaanje MURILI 1. kralj SUPILULIUMA pretvara Hetite u
dravu ravnu Babilonu i Egiptu
pokorili ih pomorski narodi krajem 2. tisuljea
knjinica glinenih ploica
ASIRSKO CARSTVO ive u 13.st.pr.Kr, grad ASUR, redite NINIVE
prodiru u Siriju i na obale Sredozemlja
oko 1000. 612.g.pr.Kr Asirska drava prerasta u Carstvo
okrutni vladari ( ubijali i raseljavali osvojena podruja
kralj TIGLATPILESAR velika osvajanja, Kralj Babilona, Sumera i
Akada
njegove uspjehe slijedi SARGON 2. pohodio Izrael, Siriju, Urartu
i Elam
njegovi sin SANHERIB uguio pobunu Babilona
671.g.pr.Kr ASURBANIPAL 2. osvaja Egipat carstvo u najveem
opsegu
nakon njegove smrti KRIZA:
S napadaju Medijci
J napadaju Egipani
Babilonci 612.pr.Kr. osvajaju NINIVE
ostali veliki gradovi: Asur, Nimrud, Dur-arukin i Ninive
hramovi posveeni bogovima zatitnicima
ASURBANIPAL 2. potpomae kulturni razvoj arhiv i knjinica (12
ploica Ep o G.) 25 tisua ploica klinastog pisma u njegovoj
palai
NOVO BABILONSKO CARSTVO 612-539.g.pr.Kr.
Babilon izborio nezavisnost u Asirskom Carstvu
tada na prijestolje stupa KALDEJSKA DINASTIJA obnavlja Bab.
tradiciju
NABUKODONOSOR najvei vladar osvojio Plodni Polumjesec
nakon bitke kod Karkemia 605.g potisnuo Egipane prema Sinaju
kanjava idovsku dravu Judeju zbog podrke Egiptu 586 osvaja
Jeruzalem, gl gr Judeje odvodi Jeruzalemce u ropstvo zvano
babilonsko suanjstvo NABONID poslijednji vladar
pokuava se obraniti od Medijaca na sjeveru sklapa savez s
Perzijskim kraljem Kirom Kir potukao Medijce ali u Babilon na tron
stavio sina Kambiza Nabonid bjei i carstvo propada u Babilonu ivi
oko 80 000 stanovnika
Nabukodonosor potie graditeljstvo
Itarina vrata (ocakljena cigla)
Visei vrtovi kraljice Semiramide (niz terasa na kojima se
raznoliko raslinje uzgajalo s pomou sloenog sustava
navodnjavanja)
Babilonski toranj u centru grada, 7 povezanih terasa
MARDUK bog zatitnik Babilona
njegov kult ima veliko znaenje u ivotu grada
najvea svetkovina novogodinja sveanost sudjeluju svi predvoeni
kraljem
EGIPATSKA DRAVA Egipat
Dar Nila Herodot
uski pojas plodne zemlje (10-20 km)
polave (lipanj-listopad) ( razvoj poljoprivrede
NEOLITIK prve seoske opine NOMI poglavar NOMARH
3500.g prve drave
Gornji Egipat od Asuana do Kaira bijela obla kruna
Donji Egipat od Kaira do mora crvena iljasta kruna
3100.g ujedinjenje dvaju drava kralj MENES/ARMER (osniva I.
dinastije)
poetak egipatske povijesti Egipatske Uspomene sveenik Maneto,
3.st.pr.Kr
PREDDINASTIKO RAZ.I - II dinastija3100 2700
STARA DRAVAIII VI dinastija2700 2200
1. MEURAZDOBLJEVII X dinastija2200 2000
SREDNJA DRAVAXI XIII dinastija2000 1700
2. MEURAZDOBLJEXIV XVII dinastija1700 1550
NOVA DRAVAXVIII XX dinastija1550 1070
KASNI PERIODXXI XXX1070 332
STARA EGIPATSKA DRAVA I X dinastija prijestolnica MEMFIS
procvat drave I do IV dinastija:
centralizacija vlasti
ratovi s Nubijom i Libijom
trgovina (Biblos, Feniani)
obrti
vrijeme graditelja piramida
MASTABE prizemna pravokutna grobnica na vie katova, iz koje se
razvijaju Piramide
III dinastija kralj ZOSER prva stepeniasta piramida gradi
kancelar IMHOTEP, bog medicine
IV dinastija kralj SNOFRU kosa piramida
piramide kod Gizeha:
Keops
Kefren
Mikerin
V-X dinastija drava slabi i u rasulu je
SREDNJA EGIPATSKA DRAVA XI XVII dinastija ujedinitelj kralj
MENTUHOTEP 1. prijestolnica TEBA
XII dinastija teritorijalno irenje Nubija, Sinajski poluotok,
Sirija
gospodarska obnova
prva polovica 17. stoljea prodor HIKSA Semitski narod s
Istoka
bronana kultura - imaju bojna kola, sloen luk, plaeniku vojsku,
strelice bronanih iljaka
XVII dinastija kneevi iz Tebe protjeruju HIKSE
NOVA EGIPATSKA DRAVA XVIII XXX dinastija ujedinitelj AHMOZIS 1.
(istjerao Hikse)
prijestolnica Teba
XVIII dinastija procvat drave, gospodarski uspon
novi kraljevski naslov FARAON (per-aa visoka kua)
graditeljstvo:
hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (gradili idovi)
Dolina Kraljeva (grobnice)
TUTMOZIS 1.
TUTMOZIS 2. KRALJICA HATEPSUT ena faraon, grob u
Deir-El-Bahariju
vodi ekspedicije u Nubiju
razvija diplomaciju
TUTMOZIS 3.
proirenje drave Sirija, Nubija, Mezopotamija
cenzura otklesao Tutmozis Drugu sa svih obiljeja
AMENOFIS 4. vjerska reforma monoteizam bog Aton sunce Ehnaton
Atonov Miljenik prijestolnica Tell El Amarna (Aket-Aton)
dravni arhiv knjinica klinasto pismo je slubeno pismo - glinene
ploice
ena Nofret Nefertiti
nova umjetnost - realizam
TUTANKHATON/TUTANKHAMON Amonovi sveenici povratak u Tebu
grobnica u Dolini Kraljeva
1922. Howard Carter otkriva
Kriza nova dinastija RAMESIDI (XIX i XX dinastija)
XIX dinastija - SETI 1. i RAMZES 2. vladari ratnici
RAMZES 2 13. stoljee vojskovoa pretvorio idove u roblje ( odlaze
u obeanu zemlju
XX dinastija - RAMZES 3. dravna kriza, jaaju susjedni narodi
zapoinje metalno doba
libijski plaenici u egipatskoj vojsci preuzimaju vlast
vladaju egiptom:
Libijci XXII XXIV dinastija Nubijci (Etiopljani) XXV dinastija
Asirci 671.g
Perzijanci 525.g car Kambiz (sin Kira 2. velikog)
Grci 332.g Aleksandar Veliki (sin boga Horusa)
331. osniva Aleksandriiu
323. g nova dinastija PTOLOMEJEVII XXX dinastija - vojskovoa
PTOLOMEJ
posljednji egipatski vladari PTOLOMEJ 13. i KLEOPATRA 7. ( s
Cezarom sin, s Markom Ant. 2 sina i ker
31. godine bitka kod Akcija prisiljena dati zemlju Rimu
Egipat postaje rimska provincija
ALEKSANDRIJSKA DAROVNICA
EGIPATSKO PISMO EGIPTOLOGIJA Jean Francois Champollion 1822
pomou Kamena iz Rosette odgonetava hijeroglife
pismo nastaje oko 3000.g.pr.Kr
ima 700 znakova, samo suglasnici (moemo samo nagaati kako je
zvualo)
tri tipa:
HIJEROGLIFI sveto pismo
HIJERATSKO PISMO za dokumente
DEMOTSKO PISMO svakodnevno
DRAVNI I DRUTVENI USTROJ Egipat- teokratska centralizirana
monarhija Klasni sistem:
FARAON sin boga Horusa, boanski sin:
neograniena mo, posjeduje zemlju i stanovnike
vrhovni vojni zapovjednik, imenuje dravne dunosnike
sudjeluje u vjerskim sveanostima
titi bogatsvo i plodnost zemlje kao bog
sva mo samo u njegovim rukama centralizam
KANCELAR
najvii dravni dunosnik
kraljev savjetnik i prevoditelj njegovih odluka
upravlja dravnim poslovima i sudi u kraljevo ime
SVEENSTVO
tumae boju volju i naredbe, obavljaju vjerske ceremonije, ive u
HRAMSKIM KOMPLEKSIMA
znanost kalendar, matematika, astronomija
PLEMSTVO vlasnici veleposjeda
VOJSKA
PISARI inovniki poslovi u dravnoj administraciji
PUANSTVO plaa porez, vojna dunost
TRGOVCI najbogatiji sloj puanstva, skupocjena roba i kovine
OBRTNICI umjetnici, keramika, tkanje
SELJATVO odrava melioracijski sustav, radna snaga
ROBOVI u vlasti drave, neznatna uloga
organizirano graenje kanala i nasipa
strogi sudski postupci
razvijena birokracija
gospodarstvo
POLJOPRIVREDA 2 etve godinje penica, jeam, zob, proso, govedo,
koza, ovca, pas
OBRT I TRGOVINA
izvoz itarice, tkanine, papirus, staklo
uvoz zlato, bjelokost, drvo
EGIPATSKA RELIGIJA politeizam antropomorfni oblici
vjerovali da nakon smrti dua ne naputa tijelo nego se ono mora
sauvat za drugi ivot - Mumifikacija
svaki grad vlastiti bog NIL boanska rijeka - lijeva obala smrt
desna obala ivot Bogovi:
U bog zraka, TEFNUT boica vlage, GEB bog zemlje, NUT boica neba,
OZIRIS bog podzemlja, IZIDA boica braka i plodnosti, HORUS (sokol),
HATOR bog ljubavi, RA bog sunca, ANUBIS bog mrtvih
Stara drava Horus i Ra, Nova Amon (Amon Ra svetita u Karnaku i
Luksoru)
MONOTEIZAM Amenofis 4 - Ehnaton - Aton
EGIPATSKI IVOT I OSTALE STVARI knjievnost knjige mrtvih,
putopisi, pjesme o stvaranju svjijeta
znanost astronomija kalendar
365 dana 3 godinja doba Poplave, Ljeto, Zima po 4 mjeseca
SOTIS SIRIJUSA poetak godine, potom Poplave
umjetnost graditeljstvo
grobnice
Stara drava
mastabe
stepenaste piramide
prave piramide + svetite + hram u dolini
Nova drava
grobnice ukopane u stijene
hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (idovi)
OZIRISOV KULT etvero brae Oziris i Izida, Set i Neftis, dobrog
Ozirisa ubija zli Set raskomadavi ga i razbacavi po Egiptu. Bog
Horus ga osveuje ubivi seta, Oziris uskrsne postavi kralj svijeta
mrtvih ( umrli faraon = Oziris, faraonov sin = Horus
FENIANI POMORSKI NARODI 1200.g stiu iz Egipta prema Mezopotamiji
i iz Meurjeja prema Mediteranu, i ne rade jedinstvenu dravu ve
odgvojene gradove drave Tir, Sidon, Biblos, Berit, Ugarit
grci ih zovu Fenianima zbog njihovog popularnog prozvoda crvene
tkanine (foinikes crveni)
SUSTAV VLADAVINE knezovi + vijea trgovaca (TIR kraljevina)
plaaju danak stranim vladarima
neovisni od 1200. 900. (vrhunac)
Fenicija neplodni pojas od Sredozemnog mora do gorja Libanon
ribarstvo
semitsko podrijetlo mjeavina razliitih etnosa
obrti:
tkalako umijee, staklo (pripisuje im se otkrie), nakit,
bjelokost, metalno oruje, grimizne tkanine
trgovina:
nedostatak sirovina - posrednika pomorstvo
faktorije trgovake naseobine 814.g.pr.Kr Kartaga (kolonija grada
Tira)
prenapueni gradovi kolonije na Sredozemlju
iz Britanije uvoze Kositar, sa Sjevernog mora jantar itd.
oplovili afriku obalu za egipatskog faraona Nekha
brodogradnja uvoz Libanonske cedrovine
poznati po vinovoj lozi i maslinama
najpoznatiji pomorci starog Istoka
PISMO:
fonetski alfabet pojava sredinom 2. tisuljea prije Krista
22 glasa 22 znaka bez samoglasnika
samoglasnike dodavaju tek Grci
Religija:
utjecaji susjednih naroda
bogovi zatitnici gradova: Melkart Tir, Baal Biblos
nema originalne kulture, utjecaj Egipta itd.
HEBREJI IDOVI nomadski semitski narod iz srednje
Mezopotamije
3. tisuljee pr. Kr. ABRAHAM osniva idovskog naroda, vodi narod u
Kanaan obeanu zemlju
2. tisuljee pr. Kr. odlazak u Egipat (12 plemena), vlada glad
(neplodno podruje), ratovi, razdoblje PATRIJARHA
18. stoljee pr.Kr. JAKOV/MISIR naseljavaju Deltu Nila,
Pasha(??)
13. stoljee pr. Kr. MOJSIJE vraa ih u Kanaan
oko 1250.g Sinajski savez
tvorac Zakona TORE
40 godina putuju pustinjom
12. stoljee pr. Kr. dolazak u Kanaan. ratovi s Kanaancima,
Filistejcima, savez 12 pl. vijee najstarijih, razdoblje SUDACA
~1100. g. pr. Kr. HEBREJSKO KRALJEVSTVO
(1. i 2. knjiga o Samuelu)
SAUL
prvi kralj
ujedinjuje sjeverna plemena
DAVID
(izvor Knjiga o kraljevima)
Judejac
ujedinjuje svih 12 plemena
ratovi s Filistejcima i Kanaancima
pretvara Jeruzalem u prijestolnicu
SALOMON
unutranje reforme ( jaka drava
razvoj trgovine i diplomacije
graditeljstvo: HRAM i kraljevska palaa
nakon Salomonove smrti drava se raspada
IZRAEL Sjever 10 plemena gl.gr. Samarija
JUDEJA Jug 2 plemena gl.gr. Jeruzalem
stalni sukobi slabe drave:
722.g Sargon 1. osvaja Izrael ( Asirsko suanjstvo ( nestaju
586.g Nabukodonosor 2. osvaja Judeju ( Babilonsko suanjstvo
539.g car Kir 2. zauzima Jeruzalem i doputa povratak idovima
voa ZOROBABEL obnova Hrama oko 521.g
RELIGIJA:
visoki moralni standard u svakodnevnom ivotu
osniva Mojsije koji posreduje u sklapanju saveza boga Jahve s
izabranim narodom
monoteistika Jahve obvezao na pridravanje 10 bojih zapovjedi
najvea svetinja Zavjetni koveg (u Hramu) u njemu su se uvale
ploe zapovjedi
u kovegu i Menora sedmokraki svjenjak koji simbolizira sedam
dana stvaranja svijeta
TORA sveta knjiga koja sadri prvih pet starozavjetnih biblijskih
knjiga
MEDIJA poetkom 2. tisuljea Iransko visoje naseljavaju
indoeuropska plemena Medijaca i Perzijanaca
sjeverozapadni Iran (juno od Kavkaza)
oko 700.g ujedinjenje, vladar DEIOKES 6.st.pr.Kr vladar ASTIJAG
njegov unuk je Kir 2/stariji
oko 550.g potpali pod Perzijance (Kir 2. zauzeo medijsku
prijestolnicu Ekbatanu i zarobio Astijaga)
PERZIJA glavni izvor Herodot
sjever Perzijskog zaljeva Persis
oko 600.g.pr.Kr kreu prema Zapadu
KIR STARIJI/2. osniva dinastije Ahemenida
~550.g ujedinio Mediju i Perziju
546. osvaja Lidiju (zarobljen Krez bogat kao Krez)
545. pokorava maloazijske Grke
539. osvaja Babilon i Novobabilonsko carstvo
vlada Fenicijom, Palestinom, mediteranskom prednjom Azijom, na
Istoku do rijeke Inda
prijestolnica Pasargada
KAMBIZ 525. osvaja Egipat (bitka kod Peluzija, biva ubijen)
DARIJE 1. VELIKI vrhunac Perzijske drave
drava: Ind, Egipat, Makedonija, Kavkaz
kraljeva garda besmrtni
upravno-teritorijalne jedinice: satrapije satrapi: kraljeve oi i
ui upravna, sudska i vojna vlast,
pijunska sluba nadzor satrapa
potanska sluba kraljeva cesta (Suza-Efez)
darik jedinstveni novac
prijestolnica Perzepolis
grobnice u Naksh-i-Rustani
513.g pohod na Skite Trakija i Makedonija
grko-perzijski ratovi
KSERKSO rat s Grcima neuspjeh
331. Aleksandar osvaja Perziju
oblik vlasti: orijentalna despocija despot apsolutni vladar
neogranienih prava proskineza padanje niice pred vladarom
RELIGIJA:
zoroastrizam zaratustrizam
utemeljuje u 6.st. prorok Zaratustra
dualizam (korjeni kasnijih kranskih hereza)
Ahura Mazda dobro
Ormuz/Ahriman zlo
Zend-aveste svete knjige
oltari svete vatre ritulano paljenje vatre pobjeda dobra
kult Mitre, dobrog boga Sunca
UMJETNOST:
reljefi na kraljevskim palaama (besmrtni, sfinge, krilati
lavovi)
apadana (prijestolna dvorana sa stupovima)
primjenjena umjetnost
INDIJA starosjedioci tamnoputi Dravidi - razvijen
narod,poznavaju lonarsko kolo, od bronce izraivali oruje,orue,
uzgajali i pamuk
1. visoka civilizacija nastala u dolini rijeke Inda(1000. g
nakon Mezoppotamije) - ostatci gradova Mohenjo Daro i Harappa
civilizacija propala - nepoznati razlozi - 2. tis. pr. Kr.
Vedsko razdoblje - Arijci - bojna kola- stan. u roblje
kastinski sustav
Ktarija - plemeniti rod, ratnik, pomo u voenju politike
Rada - poglavar
Brahmani - sveenici, vjerski ivot i utjecaj, najvie dr.
slube,obrazovani
Vajija - narod, obtnici,trgovci,seljaci;
udra - nisu Arijci, seljaci bez zemlje i sluge
BUDIZAM 6. st.pr.kr osnovao Siddgharta Gautama(kasnije Buddha),
propovjednik, nekad plemi,pokajao,pustinja,meditacija jednakost
svih, stanje blaenstva - nirvana- GOSP.,ZNANOST I UMJ.
preuzet nain obrade zemlje, sustav za navodnjavanje
tei radovi-snaga slonova
pol. 1. tis. snaan razvoj trgovine, razvoj pisma, izmiljene
brojke donesene u Europu epovi Mahabharata i Ramayana
boanstva Brahme, ive i Vine budidtiki hramovi - pagode -
ukras,iznimna arhikt.KINA doline rijeka Hoangho i Jangtzekjan, pol.
3 tis. ujedinjavanje pojedinih plemena - 1. dr. organizacije
vladarska dinastija Sja prva,smjenila dinastija ang
razvijeno poljodjestvo i obrt 11. st.pr.Kr. provale nomada s
zapada - ou
nova podjela zemlje - nova posjednika aristokracija
poltika nestabilnost - pokuaj osamostaljenja malenih knezova
stvaranje brojnih savjetnika - ''razdoblje stotinu kola'' - 8.-5.
st.pr.Kr.
5.st.- borba za prevlast - ''doba ratujuih kraljeva''- -pobjeda
dinastije in
uveli stand. porez, mjere za duinu, prisilno sagraena mrea
putova i kanala,
gradnja Kineskog zida prislini radovi, monogbrojni sukobi,
porezi - zbaena s vlasti
dinastija Han -3. st.pr.kr. uspon Kine - zlatno razdoblje kin.
kulture
RELIGIJA I KULTURA
6.st.pr.Kr. utemeljen konfucionizam, mudarc Konfucije, due
predaka pomau
tradicionalna kin. vjerovanja, iroko prihvaeno u Kini,
izumi: kompas, papir, barut, svila, pamuk, porculan,.. znanosti:
astronomija, matematika, medicina, zemljopis
4. ANTIKA GRKA
GRKA Povijesna razdoblja:
1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)
doseljenje grkih plemena plemenske zajednice rod-bratstvo
pleme
prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani
2. Homersko doba (~1200. 800.)
raspadanje rodovskog drutva kralj bazileus
stalei demos i eupatridi
prve opine deme
izvori Ilijada i Odiseja
3. Arhajsko doba (800. 500.)
privredni i gospodarski razvoj
prvi gradovi polisi akropola, agora
kolonizacija
4. Klasino doba (500. 338.)
Atena i Sparta
grko perzijski ratovi
zlatno doba umjetnosti
5. Helenistiko doba (338. 146.)
makedonska i rimska vlast
Herojsko Doba
podruje: Egejski svijet jugoistona Europa most triju
kontinenata
vrijeme naseljavanja 3. tisuljee pr.Kr.
EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:
kultura bronanog doba
stanovnici PELAZGI brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i
trgovina
(KRETA (istoni dio Sredozemlja):
MINOJSKA KULTURA: (1950 1450.)
stanovnici PELAZGI
gradovi Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia
nasljedne monarhije vlast kraljeva
gospodarstvo poljoprivreda masline, vinova loza obrti, posredna
trgovina najvea trg. sila na Sredozemlju vladaju nad morem -
TALASOKRACIJA brodogradnja, pomorstvo
kultura
graditeljstvo palae KNOS
slikarstvo mozaici, zidne slike
keramika stil KAMARES pismo
LINEAR A (17. stoljee)
LINEAR B (15. stoljee) deifrirali Ventris i Chadwick
religija
kult plodnosti boica DIKTA (zmije)
dinastija MINOJ kralj Minos (15. st.) - Minojska kultura
istraiva Arthur Evans - 1900. godina Knos palaa Labirint dobio
ime prema Labrysu (dvosjekla sjekira)
kraj u 15. stoljeu erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga
najezda napadaa s kopna
MITOVI: Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio
minotaura, vraa se doma, zaboravi jedra, egej se ubija Egej ubije
minosovog sina na igrama, za kaznu alje Minos kretski kralj, naredi
dedalu da gradi labirint, ne da mu otii,ubije g Minotaur- ovjek
bik, ubio ga tezej, pomou niti, majka pasifaja, otac minos Arijadna
voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom
otoku Dedal- graditelj, labirint, gradi, bjei kod prijatelja koji
onda ubija minosa Ikar pada u voduI. VAL GRKE SEOBE:
u 2. tisuljeu dolaze indoeuropska plemena (Heleni) preuzimaju
kulturu starosjedioca Pelazga imaju sjedilaki nain ivota
naseljavanje: AHEJCI Peloponez JONJANI Atika, Eubeja
EOLJANI Tesalija, Etolija, Beotija
gradovi-drave: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA
MIKENSKA KULTURA:
pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlaa od Kretske
podruje: Peloponez gradovi: Mikena, Tirint, Arg MIKENA - podruje
ARGOLIDA (suho tlo) stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom
tisuljeu istraivao Heinrich Schliemann 1876. godine naao utvren
grad AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz
LAVLJA VRATA
unutar zidina kraljeva palaa MEGARON (najljepa je bila dvorana
za primanje) i nekropola
izvan zidina grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik
konice)
gospodarstvo
poljoprivreda
trgovina i obrt (keramika i obrada bronce maevi)
kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)
pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)
oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala
sredozemnom trgovinom
kraj u 12. stoljeu dolazak naroda s mora i Dorana, poetak
eljeznog doba
TROJANSKA KULTURA:
TROJA/ILLION - podruje: sjeverozapadna obala Male Azije trgovaki
odlian poloaj
uspon od 3000. do 1200.g.
istrauje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine pronaeno 9
slojeva najvaniji (Prijamov grad) je 7.a sloj
u 13. stoljeu naseljuju Ahejci
TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. trajao dugo, Troja bila
neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili zidine
Mitovi: Prijam kralj Troje Paris sin prijamov Helena otila od
Menelaja u Troju s Parisom Menelaj zapoinje rat zbog Helene
Agamemnon Menelajev brat, vladar Mikene Ahilej glavni grki junak,
duri se zbog otete mu ljubavnice BriseideII. VAL GRKE SEOBE:
seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena
DORANI ratniki narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)
seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura
PREMJETANJE:
EOLJANI, JONJANI premjetaju se na otoke i obalu Male Azije
AHEJCI premjetaju se na Sjever Peloponeza
Homersko Doba
KULTURA DORANA prestaje razvoj egejskih, bronanih kultura i
poinje razvoj dorske, eljezne kulture
ovo razdoblje nazivaju helenskim srednjim vijekom jer nema
nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i Odiseje
stanovnitvo Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci tako ih
zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)
sjedilaki nain ivota (isprva su svi Grci bili nomadi) razvoj
stoarstva, ratarstva, obrta i trgovine
DRUTVENI USTROJ ureen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski
savezi
GENS ROD
FRATRIJA BRATSTVO nekoliko rodova
FILA PLEME
POLITIKA TIJELA:
BAZILEJ voa (kralj ili vojskovoa) izvrna vlast
AGORA narodna skuptina
BULE vijee staraca
dolazi privatno vlasnitvo podjela zemlje raslojavanje
drutva:
ARISTOKRACIJA - aristos+kratein plemstvo, bivi voe drugi naziv
EUPATRIDI DEMOS- narod, puk
prve politike zajednice seoske opine DEME stanovnitvo DEMOS
zemljoposjednici i vojskovoe EUPATRIDI (staro grko plemstvo)
iz prvih naselja formiraju se gr-dr POLISI nisu jedinstvene
drave, ali ima vlastito gospodarstvo, vanjsku pol., demokraciju
AKROPOLA utvreni dio, u poetku tu ive Eupatidi, sve javne
graevine itd
AGORA glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi
AGER prostor izvan zidina gdje su zemljini posjedi Eupatrida, a
tu ivi Demos GRKA polisi - male dravice, nepovezane politike
zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT, ARG, MILET VEZA IZMEU
POLISA jezik, pismo (od 7. st.), knjievnost, bogovi (svetkovine),
Olimpijske Igre
mjesta zajednitva:
Apolonov Hram u Delfima (proroica Pitija)
Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske)
Artemidin Hram u Efezu Herin Hram u Argosu Posjedonov Hram na
Istmu
Ilijada i Odiseja
najstarija povijest Grka
zajednika kulturna batina
jezini i moralni standardi
prenosila se predajom
Homersko Pitanje
PISMO u 7. st. pr.Kr preuzeto od Feniana + dodani samoglasnici
sveukupno 24 slova
RELIGIJA:
12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu
graani obavljaju ulogu sveenstva pa nema povlatenog sveenikog
sloja
MITOLOGIJA kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak
bogova)
rtve hrana i pie, pjesnika i sportska natjecanja, predstave
PANATENEJSKE SVEANOSTI vjerska sveanost, svake 4 g. u Ateni,
posveeno Ateni pjesniki i sportski dio + povorka DELFI:
proroite
na posveenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza)
glavna proroica PITIJA dvosmisleni odgovori
oko hrama riznice pojedinih polisa Delfi su bili sredinja banka
Grka
tu se sklapaju savezi susjednih drava AMFIKTIONIJE KALOKAGATHIJA
sklad izmeu duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci tee
OLIMPIJSKE IGRE :
776. prve
osnovao Heraklo u ast Zeusa
u Olimpiju
za vrijeme odravanja vlada sveti mir EKEHEIRIAEPSKO
PJESNITVO:
aedi pjesnici, profesionalni pjevai koji su opjevavali epove uz
instrumente, prilagoavajui jezik prema uhu sluatelja
rapsodi pjesnici koji bi recitirali epove.
HESIOD najvei epski pjesnik osim Homera
Postanak svijeta (Teogonija) opisuje mitoloki nastanak svijeta i
bogova Poslovi i dani (Erga kai hemera) radi i budi pravedan,
opisuje teak ivot seljakaLIRSKO PJESNITVO:
razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima
glazbena i plesna pratnja KITARA, AULOS, LIRA
elegija pjesma moralnog sadraja i poruke predstavnik Tirtej jamb
aljiva i podrugljiva pjesma predstavnik Arhiloh (7.st.) solo
pjevanje monodija razvijeno na Lezbu Sapfo i Alkej (7.st) korske
pjesme javna dogaanja predstavnik Pindar (5.st)FILOZOFIJA
Grci prvi pokuavaju rastumaiti volju bogova i prirodu
otac filozofije TALES IZ MILETA (6.st): odbacuje mitoloko vienje
nastanka svijeta voda je element iz kojeg sve potjee svijet se
upoznaje putem zakona prirode i materije ANAKSIMANDAR IZ MILETA
(6.st):
smatra pramateriju (apeiron) poetkom svega otkrio sunani sat,
zemljopisnu kartu ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st):
sve izniklo iz zraka PITAGORA (SICILIJA):
matematika, astronomija, akustika, glazba sustav svijeta je
utemeljen na brojevima i njihovim odnosima HERAKLIT (6.st):
iva vatra nositelj je promjene i sklada
stalna borba suprotnosti donosi napredak
elejska kola smatraju da je um izvorite svijeta i spoznaje
DEMOKRIT (5. st): razvija teoriju atoma
RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)
keramika (dipilonske vaze)
meandar beskrajni trakasti motivi
ARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)
poznato samo preko rimskih kopija
slikarstvo na vazama:
ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi)
kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)
KIPARSTVO:
dekorativna uloga, osim kad slui za velianje tijela
KORE djevojka uredna, obuena ideal djevianske skromnosti i
ljepote
KOUROS mladi gol ideal snage i ljepote mladog ratnika i
sportaa
ARHITEKTURA
razvila se iz pravokutnog sredita stambene kue zvanog MEGARON
(nalazimo ga ve u Mikeni)
HRAM:
pronaos predvorje
naos kip posveen zatitniku
opisthodomos riznica
REDOVI STUPOVA zajedniki postolje, nosivi stup, glavna greda i
zabat
dorski - jednostavan
jonski zavijutci
korintski detalji
BOGOVI:
svijet je nastao iz beskrajnog prostora kaosa
iz kaosa proizlaze tama/no i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja,
podzemlje i ljubav
Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo
bog vremena Kron
Kron guta vlastitu djecu, ali ih spaava najmlai sin Zeus, ije je
roenje njegova majka Reja zatajila
Zeus vrhovni bog
Hera zatitnica braka i poroda
Demetra boica plodnosti zemlje i poljoprivrede
Afrodita boica ljepote i ljubavi
Artemida boica lova i prirode
Atena boica mudrosti i pravde
Apolon bog svjetla i ljepote
Ares - bog rata
Hefest bog vatre, sagradio boanske palae na Olimpu
Hermes bog trgovaca i putnika, glasnik bogova
Had bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka
Posejdon bog mora
Dioniz bog vina i veselja
Arhajsko Doba
promjene privredni i politiki razvoj
NATURALNO GOSPODARSTVO Peloponez , Sjever Grke SPARTA (plodna
zemlja)
NOVANO GOSPODARSTVO Atika ATENA (trgovaki putovi, neplodna
zemlja)
u 7. st. javlja se kovani novac potjee iz Lidije u Maloj
Aziji
posljedice:
DUNIKO ROPSTVO
KOLONIZACIJA
trgovina otoci Delos i Samos
gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOSSPARTA:
podruje: poluotok Peloponez, Lakonija
naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani
900.g osnovana SPARTA
u poetku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)
poetak 8. st Likurg strogi zakoni
stanovnitvo:
SPARTANCI DORANI aristokrati, ratnici
imovinska jednakost aristokracije zajednika zemlja, robovi, nema
privatnog vlasnitva
HELOTI AHEJCI dravni robovi
bez slobode i politikih prava, bievani jednom godinje
KRIPTIJE pokolji helota da se sprijee pobune
PERIJECI AHEJCI obrtnici, trgovci, seljaci
slobodni ali bez politikih prava, ive u neutvrenim naseljima,
laki orunici
aristokratska monarhija POLITIKI USTROJ:
2 KRALJA
loza Argijada i Eupontida
neograniena vlast u doba rata
provode odluke geruzije
vrhovni suci i vojskovoe
5 EFORA 5 nadzornika
izvrna i savjetodavna vlast
predsjedaju geruzijom i apelom
GERUZIJA vijee staraca
28 l + 2 kralja svi spartanci iznad 60 g starosti
zakonodavna, sudska i upravna vlast
APELA narodna skuptina
svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici
Sparte)
prima ili odbacuje odluke geruzije
gospodarstvo:
naturalno gospodarstvo
zemlja je dravna
spartanski odgoj:
od 7. godine gimnazije
lakonski odgovori vrlo kratki odgovori
nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici
sa 30 osnivaju obitelji
vanjska politika:
Peloponeski savez - vojno politiki savez
vojska HOPLITI (teko naoruani pjeaci) + 4 HELOTA
ATENA:
podruje: Atika
nastanjuju: Jonjani
legenda osniva Tezej
brdo AKROPOLA hramovi
AGORA sredite
PIREJ luka
stanovnitvo:
EUPATRIDI plemstvo
DEMOS
METECI stranci
ROBOVI
aristokratska monarhija do 683. 10 kraljeva (BAZILEJA)
683. aristokratska republika
Ustroj: ARHONTI
izvrna i upravna vlast
AREOPAG
vijee aristokrata
zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast
BULE vijea predstavnici rodova i bivi arhonti
zakonodavna vlast
EKLEZIJA
narodna skuptina svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja
drutvo sukobi za zemljite, dovode do:
DUNIKO ROPSTVO
demos bi se zaduio i onda morao zaloit posjed i ivot
kamen hipoteka bi oznaavao ropstvo
ako ne otplate postaju robovi
ATENSKO ZAKONODAVSTVO
630.g. eupatrid KILON pokuava oteti vlast
621.g. arhont DRAKON ozakonjuje obiajno pravo krvna osveta,
duniko ropstvo itd
594.g. arhont SOLON - reforme drutva uvodi TIMOKRACIJU drutvenu
podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:1. najbogatiji
arhonti, lanovi areopaga - konjanici2. lanovi areopaga konjanici3.
lanovi areopaga pjeaci4. lanovi eklezije pomone trupe ukida duniko
ropstvo
uvodi i mijenja BULE sad imaju 400 lanova, a u bule mogu i
bogati lanovi demosa
uvodi HELIJU prizivni sud vrhovno sudbeno tijelo u dravi
drutvo i dalje u sukobima
PIZISTRAT (561/560-528) pozitivni tiran
gospodarsku uspon, jaanje demosa
uvodi plaeniku vojsku
uvodi poreze
uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEANOSTI
sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.)
svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija
prognan, na vlast dolazi: 510.g KLISTEN ukida timokraciju
podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po
teritorijalnim principu
BULE
politika prava za sve Atena postaje demokratska republika
pojaava se uloga arhonta i stratega
ostracizam tajna glasanja ispisuje se ime mogueg tirana, ako je
na 6000 ostrakona - izbaen iz grada na 10 god
GRKA KOLONIZACIJA:
vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.
UZROCI KOLONIZACIJE:
grki polisi nisu imali mjesta za irenje
porast stanovnitva
prehrana stanovnika
ivotni prostor stanovnika
bijeg od dunikog ropstva
proizvodnja vea od potronje
KOLONIJE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i
samostalne, politiki neovisne o matinom gradu, veu ih zajednika
kultura i vrste trgovake veze (izvoz ito, vino, vuna, lan, kovine),
jedni drugima pomau u ratu, svetkovine, OI
NAIN KOLONIZACIJE.
prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet
uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u
koloniju
odreuju zemljite za grad i grade zidine
podjele zemlju meusobno
posveuju grad zatitniku matinog grada
SMJEROVI KOLONIZACIJE:
Sicilija (Sirakuza)
Jug Italije (Magna Graecia)
Obale Crnog Mora
Juna Francuska (Masilija)
panjolska (Sagunt)
Egipat (Naukratis)
Libija (Kirena)
POSLJEDICE KOLONIZACIJE:
razvoj robno novane privrede
razvoj trgovine, brodogradnje
nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina
irenje grkog pisma i umjetnosti
PRVA KOLONIJA:
8.st iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji
(naziv kyme valovi)
nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)
Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas
(Agrigento)
mnogo grkih kolonija u Junoj Italiji i Siciliji ime Megale
Hellas Magna Graecia Velika Grka
KOLONIZACIJA NA JADRANU prva kolonija Grci s Krfa/Korkire
osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila jo jedna
kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi LUMBARDSKA
PSEFIZMA) Sirakuani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu
386.g.pr.Kr doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju Pharos
385/384.g.pr.Kr. trgovita na obali EMPORIJE - Tragurion (Trogir),
Epetij (Stobre), Epidaurus, Salona
posljedice grke kolonizacije:
nove kulture
razvoj brodogradnje (brodovi liburne)
trgovina, obrti
raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno
ropstvo
Klasino Doba
GRKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)
izvor Herodot (485-424) Historiae (9. knjiga)
uzrok irenje Perzijskog carstva prema Zapadu:
KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1. osvojili cijelu Malu Aziju i
jonske gradove u Maloj Aziji preko njih trguju s Grkim polisima
povod 500.g jonski ustanak predvoen Miletom
u pomo dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova
495. grko brodovlje poraeno, nisu pomogli jonskim gradovima
494. Milet razoren
492. g Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, alje zahtjev
za zemljom i vodom
perzijska mornarica (na elu MARDONIJE) napreduje, ali ih
zaustavlja oluja kod HALKIDIKE, unitena mornarica
490. g novi pohod Darija 1. preko mora do Atene i Eretrije
perzijski vojskovoe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a
perzijska mornarica se iskrcava na Atici,
BITKA NA MARATONSKOM POLJU 13. rujna, najvea do tada, 30 000
Perzijanaca, 10 000 Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD,
koji uz pomo Herodotove strategije izvlai pobjedu
KSERKSO 1. (486.-464.)
priprema se za novi pohod nakon Maratona
481. u Korintu se sklapa SVEGRKI SAVEZ protiv Perzijanaca
SPARTA pjeadija
ATENA mornarica (sukob Temistoklo s pomorskom str. eli
mornaricu, Aristid i kopnena str. pjeatvo)
odluuje se za mornaricu (Drveni e zidovi titi Atenu Pitija) i
gradi se 200 TRIJERA (troveslarki)
480. Kserkso prelazi Helespont
osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju
BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita voenih kraljem
Leonidom, Spartanci znaju da e umrijet, ali se bore 3 dana hrabro,
no uhoda pokae put Perzijancima koji su potukli Spartance i
nastavili do Atene koju su zatim spalili i poruili
BITKA KOD SALAMINE 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od
atenskih trijera
479. u proljee sukobi na kopnu
BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovoa Mardonije i grki
Pauzanija (Leonidin sin) najvea kopnena bitka, Grci pobijedili,
Sparta se povlai iz rata
BITKA KOD RTA MIKALE Grci pobjeuju
478. DELSKI SAVEZ sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu
kako bi oslobodili trgovinu morem
Sparta nije ula jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza
450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno unitena
449. Kalijin Mir izmeu Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a
Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i Crnom Moru)
ZLATNO DOBA GRKE/PERIKLOVO DOBA:
procvat Atene, preko delskog saveza doli do novaca
doba obnove i izgradnje te kulturnog i drutvenog napretka
444.g - PERIKLO (495-429) vojni strateg (funkcija koja se bira
jednom godinje) do smrti
velike ovlasti (vojskovoa, zasjeda u narodnoj slubi, sudjeluje u
radu dravne slube)
niz reformi POLITIKE zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skuptini
( demokratizacija, smiju donosit zakone
NOVI POLITIKI USTROJ:
EKLEZIJA vrhovno politiko tijelo, narodna skuptina
BULE vijea, izvrno tijelo vlasti
AREOPAG vjerska pitanja
HELIJA sudbena vlast
10 STRATEGA vojno zapovjednitvo
SLUBENICI - POLICIJA dravni robovi
uvodi DHETE dnevnice koje se isplauju ljudima iz bula
obnova Atene
spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom
AKROPOLA sve obnovljeno u 5. st
PARTENON graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomo Fidije - DORSKI
STIL EREHTEON oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide JONSKI STIL
NIKIN HRAM KALIKRAT JONSKI STIL PROPILEJI ulaz na Akropolu MNESIKLO
DORSKI STIL razvoj atenske umjetnosti i knjievnosti uvodi TEORIKON
kazalini novac
razvoj gospodarstva i obrta
KERAMEIKOS etvrt obrta i radionica
ERGASTERIJ dravne radionice u kojima se proizvode razne keramike
metalne i kone stvari
pomorska trgovina osigurava trgovake puteve (Egejsko i Crno
More, Juna Italija)
politika i gospodarska dominacija Atene
ATENSKI POMORSKI SAVEZ bivi Delski savez, 300 lanova, riznicu
seli iz Delfa u Atenu, neki ele izai ali Atena ne da, iz
ravnopravnih saveznika prelaze u podanike Atene, visok porez,
atenska mjerila
PELOPONESKI RAT (431.-404.) :
njime zavrava Klasino razdoblje
izvor Tukidid (460.-396.) Povijest Peloponeskog Rata (prvo
kritiko iznoenje povijesti)
uzrok politike i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte
razlike:ATENA
SPARTA
demokratska republika
aristokratska monarhija
Atenski Pomorski savez (300 l)
Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara)
novano gospodarstvo
poljoprivredna zemlja
prevlast na moru
prevlast na kopnu
iri trita prema J Italiji i Sicilijiupada u krizu i gubi mo
pomau Korint i Megara i ele rat s Atenom
povod KORINT glavna luka Peloponeskog saveza i vodei trgovaki
grad na Sredozemlju Atena napada Korintsku koloniju Potideju, a
Sparta staje na stranu korinta
I. FAZA RATA ARHIDAMOV RAT (431.-421.)
431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama
gospodarski unitava Atiku i unitava izvore hrane u Ateni izbija
glad i kuga (umire i Periklo) ratovanje na kopnu (Sparta)
ratovanje na moru (Atena)
U Ateni se javlja gospodarska i politika kriza
narod slua demagoge demagog KLEON potie na rat
422.g BITKA KOD AMFIPOLA:
neodluen
umire i Kleon i Brasida (Sparta)
421.g - NIKIJIN MIR (Nika atenski vojskovoa) primirje na 50
godina
20 godina zatija:
Atena u krizi djeluju demagozi ALKIBIJAD nagovara na napad na
Sirakuzu, korintsku koloniju
Sparta jaa novano ju za izgradnju mornarice pomae Perzija
II. FAZA RATA SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.) 415.g Atena
napada Sirakuzu
Alkibijad bjei Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu
413.g poraz Atene kod Sirakuze
Sparta gradi mornaricu
III. FAZA RATA DEKELEJSKI RAT 404.g poraz Atene kod EGOSPOTAMA
na Helespontu
Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajedniki unitavaju
Atenu
Atena je pod opsadom 9 mjeseci osvojena luka Pirej
potpisuje se mir:
rue se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala)
rasputa se Atenski pomorski savez
predaje Atensku flotu (osim 12 brodova)
Atena mora plaat veliku ratnu odtetu
u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata oligarhija (vladavina
nekolicine bogatih) na elu KRITIJA
POSLJEDICE RATA:
opada mo Atene
Sparta politiki jaa (do 371.g)
Teba preuzima prevlast (do 362.g)
Grka je opustoena jaaju Makedonija i Perzija
GRKA KULTURA KLASINOG DOBA:
klasino razdoblje veliki polet u znanosti i umjetnosti
najvanije: ATENSKA AKROPOLA
KIPARSTVO:
Fidija osmislio izgled Partenona
Miron - Diskobol
Poliklet Diskoforos i Diadumenos
Praksitel Hermes s malim Dionisom
Skopas Afrodita, Menada u plesu
DRAMA:
dramske predstave bile su dio vjerskih sveanosti
KAZALITE pozornica (orchestra) i gledalite (theatron)
razvila se iz DITIRAMBA pjesme u ast Dionizu na praznik
plodnosti
TRAGEDIJA:
glavni glumac protagonist iz zbora satira kor prvo 2, zatim 3
glumca
nastanak tragedije:
buna i vesela satirska sveanost
mitoloko povjesni sadraj s herojskom patnjom glavnog lika
tragedija
ime dobila prema tragos jarac, jer su se u jarca oblaili
Dionizovi satiri
1. natjecanje PIZISTRAT Dionizijske sveanosti 534.godine
pobjednik TESPIS najvei tragiari Eshil, Sofoklo, Euripid
ESHIL: (525.-456). velia rtvu pojedinca u ispunjenju sudbine
Orestija, Tebanska Tetralogija SOFOKLO (479.-406.) - sukob
glavnog lika s okolinom
Kralj Edip, Antigona EURIPID (480.-406.) likovi su borci protiv
lanog morala i predrasuda
Medeja, Elektra, IfigenijaKOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih
napjeva i oponaanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini
pjevaa Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeu ARISTOFAN
Ptice, Ose, Vitezovi
FILOZOFIJA:
SOKRAT napada neznanje i navodi sugovornika da sam doe do
odgovora
SOFISTI uzdizanje ovjeka iznad bogova i tradicije
PLATON kola Akademija ARISTOTEL kola LicejPOVJESNIARI:
Herodot opisuje grko perzijske ratove Tukidid opisuje
peloponeski rat
LJENITVO: Hipokrat odvaja lijenitvo od magije, autor sveane
prisege lijenika
USPON MAKEDONIJE:
poloaj sjever Grke na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU
(Struma), izmeu Tesalije i Trakije
MAKEDONCI bave se ratarstvom i stoarstvom
seoska kultura patrijarhalnog tipa razjedinjeni
vojna kraljevina dinastija Argeada biraju ih plemenski
starjeine
FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)
poetak politikog uspona Makedonije
provodi drutvenu reformu jaa kraljevska vlast
prijestolnica PELA
reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni
plaenicima
FALANGA 16x16 redova, kratki ma, tit i koplje (SARISA)
organizirao KONJICU
teritorijalno proiruje dravu
vojno:
prema obali
u unutranjost rudnici u gorju PANGEJU zlato (zlatni novac)
na Sjever prema Crnom Moru
diplomatski:
potkupljuje grke gradove
ukljuuje se u politiki ivot grkih polisa (zatitnik Delfa zbog
bogatstva
ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grkih polisa
stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja
podupire Filipa II.
DEMOSTEN (384-322) 349. godine FILIPIKE (govori protiv
Filipa)
prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku kolu
338.g savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.
Filip ulazi sa svojom vojskom u Grku
BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) poraz grkih polisa
lijevim krilom zapovijeda 18ogodinji Aleksandar
vlast u grkoj preuzima Filip nestaju grki polisi stvara se
zajednika grka drava
potie osvajanje svegrkog saveza KONFEDERATIVNI SAVEZ skuptina u
Korintu - zima 338.g nastaje KORINTSKI SAVEZ ulaze svi grki polisi
osim Sparte, ostaju politiki i gospodarski neovisni
proglaava se ope zemaljski mir
stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ
posljedica polisi gube slobodu
336.g Filip ubijen na svadbi svoje keri u Egi, nasljeuje ga sin
Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.
ALEKSANDAR VELIKI:
sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov uenik
334.g - prelazi Helespont napada Perzijsko Carstvo (Darija
Treeg)
BITKA NA RIJECI GRANICOS
Perziju predvodi grk Memnon oslobaa JONIJU, osvaja MILET nakon
neznatnog otpora
333.g osvaja GORDIJ
BITKA KOD GRADA ISA novi poraz Darija 3.
osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju
grad Tir prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi
332.g osvaja EGIPAT Siva Amonovo svetite, postaje sin boga
Amona
osniva ALEKSANDRIJU
331.g kree na AZIJU BITKA KOD GAUGAMELA
konani poraz Darija 3. (bjei u Baktriju)
osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu proglaava se kraljem nad
kraljevima 327.g kree na INDIJU poraz kralja Pora (200 borbenih
slonova) povratak prema Babilonu
323.g umire od malarije
DRAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:
Aleksandar voa grkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj
nad kraljevima
ideja svjetskog carstva kozmopolitizam vjenavao svoje vojnike s
lokalnim enama vjenanje Europe i Azije (njegove ene - Roksana i
Statira)
uprava domae plemstvo: satrapije
jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine
gospodarska kriza u Grkoj
novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)
irenje helenske kulture i jezika HELENIZAM RASPAD CARSTVA
Aleksandrova smrt 323.g ratovi oko nasljedstva nasljednici se zovu
DIJADOSI
Antigon Gonate ANTIGONIDI Makedonija, Grka
Seleuk SELEUKIDI Mala Azija, Perzija, Sirija
Ptolomej Lag LAGIDI Egipat, dio Palestine
dinastija PTOLOMEJEVIA
osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i
Armenija
apsolutne birokratske monarhije posljedice:
nestaje Perzijsko carstvo
razvoj novanog gospodarstva
trgovake veze Istoka i Zapada nova roba
HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM gradovi Aleksandrija propast grkih
polisa jaaju monarhije
kultura, umjetnost, znanost HELENIZAM FILOZOFIJA izbacuje Boga
iz svakodnevnog ivota
transformacija religije orijentalni utjecaji
tajni kultovi boice plodnosti i zemlje DEMETRE misterije boga
DIONIZA u Europu prodire kult IZIDE orijentalni misteriji vezani za
uskrsnue
vegetacijska boanstva koja u proljee uskrsavaju
Feniki ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska
MITRA5. Rim - Kraljevstvo i Republika
NAJSTARIJI STANOVNICI APENINSKOG POLUOTOKA
Apeninski polutok na sreditu Sredozemlja nazivan Vrt Europe
obiluje panjacima i rjenim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber)
poljoprivreda (itarice, vinova loza, maslina, smokva) i stoarstvo
prve kulture 3. i 2. tis.pr.Kr kretsko-mikenski utjecaji
1800. se pojavljuje kultura bronanog doba Terra Mara (masna
zemlja) 2. tisuljee indoeuropska seoba naseljavaju Kelti (Gali),
Iliri (Veneti), Liguri i Etruani 1. tisuljee nova indoeur. plemena
u eljeznom dobu Italici (vie plemena Latini, Umbri, Samniani,
Volsci, Oski) 8. stoljee jug poluotoka Grci i Iliri ( kolonije
(Magna Graecia (Kartaga, Korzika, Sardinija, Sicilija)
Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)
podruja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber
porijeklo: nepoznato, mjeavina starosjedioca i doseljenika
jezik: nije odgonetnut piu grkim alfabetom (najopseniji dokument
je Zagrebaka lanena knjiga ispisana etruanskim)
nain ivota: gradska civilizacija, gradovi drave (polisi), savez
12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia, Cacre)
politiki ustroj: aristokratska monarhija kralj i lukumoni
(aristokracija)
gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno
novarstvo (kovaonice novca)
poljoprivreda: obraivani aristokratski posjedi religija: jako
bitna, zagrobni ivot i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una
(brak) i Minerva (mudrost), proricatelji auguri i haruspici,
nekropole (tumuli)
umjetnost: utjecaj Grke graditeljstvo: drvo i opeka, elementi:
luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi
slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grku kiparstvo:
kipovi u bronci i glini, umjetniki obrtPoeci i uspon Rima poloaj:
Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je
preraslo u grad
izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada)
breuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin,
Kapitol, Viminal, Kvirinal
legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i
razaranja Troje dugo je lutao po svijetu - napokon je doao u Lacij
gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo
vladali. Kada je bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s vlasti
brat mu Amulije. Numitorova ki Reja Silvija rodila je s bogom
Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da e mu
oduzeti vlast, te je naredio robu da ih baci u Tiber. Rob to uini,
rijeka koaricu s blizancima izbacila na obalu. uvi pla djece dola
je vuica Martia ( Marsova vuica) i nahranila ih je svojim mlijekom.
Nakon nekoga vremena tuda je prolazio pastir Faustul i vidjevi
djecu odnio ih je kui da ih njegova ena Aka Larencija othrani i
odgoji. Aka Larencija dala je djeacima imena Romul i Rem. Kada su
djeca odrasla uvi za svoju sudbinu, otila su stricu i svrgnula ga s
vlasti. Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za
nagradu djed im je poklonio zemlju na brdacu Palatinu. Tu su braa
poela graditi grad, ali u gradnji se posvaae i Romul ubije Rema.
Romul je grad sam dovrio. osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.
DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)
1. Romul: 753.-716. ( naseljava i utvruje Palatin (Roma
Quadrata), organizira Senat (isprva 100 l.), surauje sa
Sabinjanima2. Numa Pompilije: 716.-672. ( ureuje vojsku, uvodi
religijske obrede (tovanje Jupitera, Junone i Minerve)
3. Tulo Hostilije: 672.-640. ( osvojio Alba Longu, prenosi se
sveta Jupiterova vatra u Rim i nastavljaju se tradicije Alba
Longe
4. Anko Marcije: 640.-616. ( iri teritorij rimske drave, gradi
luku Ostiju5. Tarkvinije Prisko: 616.-579. ( prvi Tarkvinijevac,
iri teritorij, niz javnih radova (ureuje Forum, gradi Circus Max. i
kanal Cloaca Maxima)
6. Servije Tulije: 578.-534. ( reforma uprave dijeli graanstvo u
4 imovinska razreda (1 sloj - 1 skuptina), gradi obrambeni sistem
(Servijev zid)
7. Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510. ( sagradio hram
Jupitera Kapitolijskog
zadnja tri kralja su bili Etruani koji su zapoeli dinastiju
Tarkvinijevaca
etruanski utjecaj graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi,
tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i Auguri) arheoloki nalazi prvi
je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica
(Roma Quadrata, opasana s 4 zida) smjetena je u 8.st.pr.Kr. drutvo
PLEMENSKI SISTEM:
3 plemena TRIBUSI
30 bratstava KURIJE
300 rodova GENS
raslojavanje ( patrijarhalne obitelji ( prema asti se dijeli
zajednika zemlja ( ager publicus )
nakon raslojavanja 2 sloja stanovnitva:
patriciji populus romanus pripadnici stare aristokracije
plebejci plebs seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez
politikih prava, nema brakova s patricijima
patrijarhalno ureenje:
1 rod vie obitelji
Pater Familias ima pravo ivota i smrti
obitelj ine ua obitelj, sluge, robovi i klijenti sva politika
prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj
patrijarhalno ropstvo
posebni odnosi PATRONAT Patroni i klijenti klijenti su bili
plebejci kojim asu patriciji davali posao i savjete, te kad bi ovi
dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona
politiki ustroj: REX doivotna vlast, vrhovni vojskovoa, sudac,
veliki sveenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces snop prua sa
sjekirom u sredini) SENAT vijee aristokrata 300 lanova, stariji od
60 godina, senatori ( patres, predlau zakone koje donosi narodna
skuptina NARODNA SKUPTINA lanovi su populus romanus kurijatske
komicije komicije prema bratstvima
tributske komicije komicije prema imovinskim razredima
centurijatske komicije komicije prema vojnim odredima (donose
zakone, biraju kralja, odluuju o ratu i miru) 510.g. ustanak kojeg
vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin postaju prvi konzuli
509.g. nastaje republikaRimska Republika
moto: SPQR Senatus PopulusQue Romanus
509.g. postaje aristokratska republika prvi konzuli J. Brut i T.
Kolatin
ustroj:
2 KONZULA
konzulat traje godinu dana
iz patricijskih obitelji
doivotna senatorska ast vode unutranje poslove
diktatorske ovlasti u ratu
meusobni veto SENAT
vijee staraca od 300 lanova doivotno i nasljedno (otac (
sin)
savjetodavno tijelo
unutranja i vanjska politika
financijski poslovi
nadziru dravne slube
NARODNA SKUPTINA
svi iz populus romanus
prihvaaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti) biraju
magistrate
kao i prije, tri odbora
odravaju se na Martovu Polju
MAGISTRATURE (opinske slube) moglo se napredovati do konzula
posebna odjea toga s grimiznim obrubom
EDILI uvari reda KVESTORI uvari arhiva, blagajnici CENZORI
procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih graana)
PRETORI suci i upravitelji provincija
sukobi plebejaca i patricija 494.g. secesija ( plebejci se
povlae na Aventin i nee se vratit dok ne dobiju prava rimski konzul
Menenije Agripa pria na Aventinu s plebejcima, objanjava im priu o
udovima (pl) i elucu (pat) uvodi se funkcija pukih tribuna dvojica,
vjerski i politiki nepovredivi, imaju pravo vetaPreureenje rimskog
zakonodavstva: 5.st.pr.Kr. obiajno pravo 450.g.pr.Kr. - Leges
duodecim tabularum zakonik 12 ploa, na Kapitoliju, timokratski
sistem, prvo zapisano pravo sukobi patricija i plebejaca i dalje
traju, puki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj zapoeli pobunu,
ele pojaat funkciju pukih tribuna 366.g. Sekstije Lucije postaje
prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti
plebejac
RIMSKA VOJSKA:
u vojsci su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, a opremu
osiguravaju sami mobilizacija (poziv na slubu) na Palatinu
ratuje se ljeti
vojske sastavljene od legija (pjeaci koje tite konjanici) i
centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi predvoenih
centurionom) vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti
diktatoraRatovi na apeninskom poluotoku:
5.-3.st.pr.Kr. osvajanje Apeninskog poluotoka
sukobi s Etruanima 396.-265. osvajanjem grada Veje 396.
zaposjednuta juna Etrurija
sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju
Latine
390. Gali napadaju i pljakaju Rimdo 265. zauzeta cijela
Etrurija
340.-338. sukob s Latinskim saveznicima osvojeni
343.-290. sukob sa Samnianima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog
klanca ( kaudinski jaram
do 290. zauzimaju sredinji dio Apeninskog Poluotoka
sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomo kralja
Pira iz Epira 279. bitka kod Auskula pirova pobjeda
275. bitka kod Beneventa pobjeda Rimljana
do 265. zauzeta cijela Magna Graecia
cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politika
cjelinaRim u doba republike
Vrste osvojenih gradova:
municipiji osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaaju poreze
ali imaju neka prava saveznici gradovi koji imaju poseban ugovor s
Rimom, nemaju graansko pravo, ali imaju vojnu obvezu, unutr.
samoupravu, a vanjsku politiku im vodi Rim
kolonije novoosnovani gradovi, naseljavanje bivih vojnika (s
punim gr. pravom), ire rimski utjecaj na okolinu, cilj da
kontroliraju osvojena podruja prokonzul (tj. praetor) upravlja
provincijama, bivi konzul, upravna i sudska vlast nad
provincijama
stanovnitvo:
rimski graani sva graanska prava stanovnici osvojenih podruja
ius comercii, conubii i provocationis rimsko graansko pravo: ius
comercii pravo stjecanja imovine
ius conubii pravo sklapanja pravovaljanog braka
ius sufragii pravo glasanja u narodnoj skuptini
ius honorum pravo obnaanja dravnih slubi
ius provocationis pravo priziva (alba na odreenu kaznu)
gospodarstvo:
naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)
do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljine
posjede
patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob
robno novana privreda (iz Lidije, preko Grke i Etruana do Rima)
latifundije (latus irok, fundus zemlja) veliki zemljini posjedi u
vlasnitvu 1 osobe, moe biti zatvorena gosp. cjelina, vlasnici
aristokrati
zbog njih propadaju mali ljudi tj. prolaterci novo siromatvo, te
se sele u gradove
dravno ropstvo zbog poveanja ratnih zarobljenika, rade na
latifundijama novi sloj u drutvu - NOBILI:
drutvo:
populus romanus:
nobiles
a) Ordo senatores pripadnici stare aristokracije, nose togu s
grimiznim obrubom i posebne sandalice
b) Ordo exuester vitezovi, novoobogaeni plebejci ostali
obrtnici, seljaci, trgovci
zakonodavstvo:
RIMSKO PRAVO stvarno, obligaciono, porodino i nasljedno
pravo
promjene helenizacija rimskog drutva
ostavtina Etruana nadsvoeni lukovi, kanalizacija, religija,
pismo, ceste (312. Via Appia dao sagraditi cenzor Apije
Klaudije)
odjea tunika, toga, penula obitelj pater familias i mater
familias
religija politeizam
drava: glavni sveenik pontifex maximus, svetita pontifici,
Vestalke (uvale vjenu vatru u Vestinom hramu) obitelj: glavni
sveenik je pater familias, svaka kua ima kuni oltar, rtvuju se
hrana i vino, kuni bogovi Lari, Penati i Mani kultovi: kult boga
Bakha/Dioniza i boice Kibele (velike Majke)
Punski ratovi
legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski
rod i osudila ga na, izmeu ostalog, punske ratove KARTAGA fenika
kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira semitski
narod Punjani
vlada trgovaka oligarhija okrutna religija
imaju plaeniku vojsku stacioniranu na SicilijiI. PUNSKI RAT
(264.-241.)
povod sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze Rim zauzima Mesanu,
grad za koji se Kartaga zagrijala, pa K. navijeta rat Rimu
sukobi se vode na Siciliji i na afrikom kopnu i moru Kartaane
vodi Hamilkar Barkas (270-228) Rimljani stvaraju ratnu mornaricu (
brodovi sa eljeznim kljunom vrane 260. pomorska bitka kod Mila
pobjeda Rimljana
241. bitka kod Egadskih otoka pobjeda Rimljana, zavretak prvog
rata
posljedice mir, ratna odteta na 10 godina, predaja Sicilije,
kartaki brodovi ne smiju ulaziti u rimske vode
II. PUNSKI RAT (218.-201.)
rat zapoinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal Kartaga se
iri Nova Kartaga (Hispanija)
218.g. Hanibalov pohod 50 tisua pjeaka, 9 tisua konja, 37
slonova 217.g. bitka kod Trasimenskog jezera poraz Rima
216.g. bitka kod Kane poraz Rima (40 tisua vojnika i 80
senatora) 212.g. pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovoa/konzul
Marcel) = Sirakuanin Arhimed koristi bojne strojeve u obrani grada
(uzalud)
Hanibal u Italiji eka pojaanje 207.g. ubijen Hasdrubal
novi rimski vojskovoa Kornelije Scipion (Afriki) odlazi s
vojskom u Afriku, vojni uspjesi
202.g. bitka kod Zame pobjeda Rima uz pomo Numiana posljedice
mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne
odtete, dati sve prekomorske posjede, ne smije voditi vanjsku
politiku
III. PUNSKI RAT (149.-146.)
Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem
Masinisom Kartaga je prijetnja Rimu tako tvrdi senator Marko
Porcije Katon (Stariji) ( Uostalom, smatram da Kartagu treba
razoriti. (kraj svakog njegovog govora)
Kartaga objavljuje rat Numianima 151.g. razlog(povod) ratu
149.g. Rimska vojska se iskrcava u Africi
147/146.g. opsada Kartage - novi vojskovoa - Scipion Emilijan
(Mlai) razara Kartagu
izvori: povjesniar Polibije i nalazite (utvrda) BirsaRatovi na
istoku (241.-218.)
ratovi s Ilirima (229. 218.) kraljica Teuta i Ardijejski
savez
3 rata zbog gusarskih napada Ilira
ratovi s Makedoncima (215.-168.)
kralj Filip V. i njegov sin Perzej
3 rata 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovoa Emilije
Paulo ratovi s Grcima (146.-127.)
146. razoren Korint
Grka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja ratovi sa
Sirijom vladar Antioh 3. poraz 190.g
Uoi graanskih ratova gospodarska kriza propast seljakih posjeda
odlaze u grad - gradska sirotinja ( proleteri dok seljaki posjedi
propadaju, jaaju latifundije promjene pokuaju provesti puki tribuni
Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice SempronijaTIBERIJE
GRAKHO
133.g je puki tribun, predlae agrarnu reformu - Lex Agraria -
odreuje koliko netko moe imati zemlje, ostatak se dijeli
siromanima
2. puki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom otkriva se
ucjena, zakon se priznaje
unato novom zakonu, teko se odreuje zemlja, aristokrati su ljuti
( 133. Tiberijevo ubojstvo novi slojevi: Optimati Senat,
oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi
Populari Narodna skuptina, to vei broj graana u politici,
odreivanje i podrka vitezova zbog javnih slubiGAJ GRAKHO
123.g je puki tribun, reforme: Lex Iudicaria rimska prava
saveznicima
Lex Frumentaria redovita prodaja ita siromasima
poveava prava vitezova u sudstvu osnivanje novih kolonija
posljedice:
sukobi optimata i populara optimati ubili 3000 populara
smrt Gaja i njegovih pristalica
Vojna reforma Gaja Marija i Prvi graanski rat kriza vojske
111.-105.g rat s Numianima i kraljem Jugurtom
107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije
105. Marije pobjeuje Jugurtu Lucije Kornelije Sula se politiki
uspinje 105.-100.g rat sa Cimbrima i Teutonima
Gaj Marije vri reformu vojske uvodi plaeniku vojsku, postaje voa
Populara 91.-88.g Savezniki rat vojskovoa Sula, postaje voa
Optimata 89.-83.g rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4. sukobi oko
toga tko e biti vojskovoa - Senat odabire Sulu, a zatim se
predomilja za Marija
Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g PRVI RIMSKI GRAANSKI
RAT Marije se vraa iz Ponta (od 88.-86.)
83. Sula ponovo ulazi u Rim
82. uspostavlja diktaturu (neograniena vlast, jaa vlast
optimata, uvodi proskripcije popisi ljudi koje treba ubiti)
79. odrie se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)
gospodarska, drutvena i politika kriza ( lo poloaj robova
73.-71.g ustanak robova predvoenih Spartakom bitka kod Vezuva,
pobuna se iri
Marko Licinije Kras gui pobunu
ustanak Marijevaca u Hispaniji voa im je Sertotije, a ustanak
gui Gnej Pompej
63.-62.g urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu
otkriva tadanji konzul Marko Tulije Ciceron 63.g
62.g bitka kod grada Pistorije
izdiu se pojedinci:
Pompej i Kras 70.g postaju konzuli
Cezar 59.g postaje konzul
Prvi Trijumvirat i Drugi graanski rat trijumvirat stvoren 60.g
tajni neslubeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i
utjecaja u politici (tres tri, vir mukarac)
CEZAR ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju De Bello
Gallico u 8 knjiga
POMPEJ namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surauje sa Senatom
KRAS dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g
49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se ogluuje i kri zabranu
o stupanju oruanih snaga na italsko tlo
Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala
granicu i ulazi u grad
pobjeuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bjee u
Grku 48.g bitka kod Farsala Pompej bjei u Egipat, Cezar ga sustie,
Pompeja ubija dounik faraona Ptolomeja
Cezar se umijea u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu
Kleopatre
47.g predaje vlast Kleopatri
odlazi u Malu Aziju, brzo gui pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi,
vici!)
ratuje protiv Pompejevih pristaa u Hispaniji i Africi
vraa se u Rim i vlada od 45. do 44.
konzul, prokonzul, doivotni diktator, puki tribun, imperator i
pontifex maximus naseljava siromane rimske graane po provincijama
pie De Bello Civilis ureuje vojsku legiju ureuje u kohorte (1
kohorta 600 ljudi) 6000 ljudi 10 x 600 ljudi
uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.)
44.g urota republikanaca u Senatu 60 senatora ga ubija na
Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia Pompei na Markovom
Polju
Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat
Drugi Trijumvirat
nova politika i drutvena kriza novi politiari Marko Antonije,
Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri) novi savez - 43.g u
Narodnoj skuptini
dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina
ulaze u Rim teke proskripcije
rat protiv republikanaca
42.g bitka kod Filipa
raspodjela vlasti
Marko Antonije Istok
Gaj Oktavijan Zapad s Ilirikom
Lepid Afrika
sukob interesa Lepid lien vlasti (ali ostaje pontifex
maximus)
36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)
36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku
zemlju
31.g Senat objavljuje rat Egiptu
2.9.31. Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grka) ishodu bitke pomogli
su ilirske liburne, Rim pobjeuje Marko Antonije i Kleopatra bjee u
Egipat i 30.g se zajedno ubijaju
Rimsko Carstvo
Dinastije i podjele
Klaudijevsko Julijevska August, Tiberije, Kaligula, Klaudije,
Neron
Galba, Oton i Vitelije
Flavijevci Tit Flavije Vespazijan, Tit Vespazijan, Domicijan
Antonini Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije,
Lucije Ver, Komod
Severi Lucije Septimije Sever, Karakala, Aleksandar Sever,
Aurelijan
Dioklecijan, Konstantin i Teodozije
Podjela carstva:
principat (August Dioklecijan)
dominat (Dioklecijan nadalje)
Principat
AUGUST (27.pr.Kr. 14.)
Gaj Julije Cezar Oktavijan August
31.g. dobiva nadimak Augustus (uzvieni) nakon bitke kod
Akcija
27. g. dobiva titulu Princeps Senatus, zbog toga naziv razdoblja
Principat formalno je republika
Titule i funkcije:
Prvi senator
Prvi konzul (saziva Senat)
Prvi tribun (predlae zakone i ima pravo veta)
Upravitelj carskih provincija, tj. prefekt
Pontifex maximus od 12.g.pr.Kr
Vrhovni zapovjednik, tj. imperator
Naslovi Caesar Augustus Divi Filius Obnova starih rimskih
tradicija uvodi se Consilium Princeps savjet prvog ovjeka
savjetodavni organ Augustova prava i reforme:
Predlae zakone
Smanjuje broj senatora (popunjava Senat svojim pristalicama)
Ureuje provincije Carske u njima je uvijek stacionirana vojska
(zbog estih pobuna, ratova itd.) Senatorske mirne i starije
provincije
Postavlja upravitelje provincija
Uvodi nove poreze
Utemeljuje carsku gardu (tj. pretorijanske kohorte) stacionirani
na Kvirinalu, oko 4500 ljudi
Organizira vojsku (25 legija, 150 000 ljudi) i uvodi prvu rimsku
mornaricu
Donosi niz zakona o braku i obitelji (Lex Julia)
Sreuje stanje u Rimu Panem et circenses! (Kruha i igara!)
Osvajaki pohodi protiv Kelta i Ilira (osvaja do Dunava)
vojskovoe Agripa, Druz i Tiberije
9.g. bitka u Teutoburkoj umi s Germanima
Granice carstva linija Rajna Dunav
Poinje razdoblje Pax Romana razdoblje mira, moralna i religijska
obnova
Gospodarski i kulturni uspon klasini rimski stil Graevine:
Augustov forum, Ara Pacis Augustae (oltar mira), Panteon Vodovod,
terme, kazalita (gradi se pulska arena)
Umjetnost:
Vergilije, Horacije
Gaj Mecenat novano potpomae umjetnike Znanost:
Tit Livije (59.-17.) Od Osnutka Grada
Dinastija Klaudijevsko Julijevska
TIBERIJE (14.-37.)
Augustov vojskovoa ratuje u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji
Uvruje carsku vlast surauje sa Senatom ( Zakon o uvredi velianstva
Suradnja s pretorijancima
Surov, nezadovoljan i eli zauvijek otii iz Rima 26.g. odlazi na
Capri - vlast preuzima Sejan, kojem je dao velike ovlasti, koji
kuje urotu protiv Tiberija
37.g. uguen jastukom
GAJ CEZAR KALIGULA (37.-41.)
Ime caliga izmica eli neogranienu vlast rasipan, surov, izopaen
( Neka me mrze, samo neka me se boje! Tvrdi da je bog
Sukob sa Senatom (progoni i konfiskacije) - kao konzula
postavlja svog konja Incitata Proganja neistomiljenike, pljake,
konfiskacije, visoki porezi
Takoer ubijenKLAUDIJE (41.-54.)
Za cara ga postavljaju pretorijanci (pretorijanska garda)
Znanstvenik i teoretiar iri graanska prava provincijama (Ius
Honorum) Ratuje u Britaniji (43.g.), Trakiji i Mauretaniji
(Maroko)
Takoer ubijen, otrovala ga je ena AgripinaNERON (54.-68.)
Sin Agripine postaje car sa 16 godina
Umiljeni umjetnik nastupa u kazalitu i svi ga moraju sluati
Razdoblje progona, visoka progona, visokih poreza,
rasipnitva
Sukob sa Senatom
64. poar u Rimu optuuju Krane prvi progoni Krana 66. ustanak
idova Rim alje Tita Flavija Vespazijana u Judeju da sredi stvar
Ustanci u vojsci, u Galiji, Hispaniji i Africi
Senat ga proglauje dravnim neprijateljem osuen na smrt
kamenovanjem Nije ubijen, ubija se sam kraj dinastije
Julijevaca
GODINA ETIRI CARA (GRAANSKI RAT) 68.-69. Galba 68./69.
Oton 69.
Vitelije 69.
69. takoer na vlast dolazi Tit Flavije VespazijanDinastija
Flavijevaca
TIT FLAVIJE VESPAZIJAN (69.-79.)
Neronov vojskovoa u Judeji 66-69. godine poraava idove
Borba za prijestolje potpora legija s Istoka preuzima carski
naslov Ograniava carsku vlast Senat popunjava predstavnicima iz
provincija Gradi Koloseum
70.g. nova pobuna idova opsada Jeruzalema na 5 mjeseci pljakanje
opisuje Titov slavoluk (u Rimu)
Izvor za opsadu - Josip Flavije Otac Tita i Domicijana
TIT VESPAZIJAN (79.-81.)
Vespazijanov sin
Veliki vojskovoa 24.8.79.g. erupcija Vezuva uniteni Pompeji,
Herkulanej i StabijeDOMICIJAN (81.-96.)
Vespazijanov sin
Dobar vojskovoa, ali lo vladar esti sukobi sa senatom Proglasio
se bogom
Ubijen, ubila ga je ena DomicijaDinastija Antonina
NERVA (96.-98.)
MARKO ULPIJE TRAJAN (98.-117.)
prvi car iz provincije (Hispanija) rimski vojskovoa, Neronov
posinak reorganizira i uvruje vojsku razdoblje najveeg
teritorijalnog opsega carstva dva rata s Daanima 101/102.g. i
105/106.g. na Istoku dolazi do Perzijskog Zaljeva 113.g.
nove provincije: Asirija, Mezopotamija, Armenija, Dacija,
Arabija
112. mu se, u ast rata s Daanima, gradi novi Forum sa velikim
stupom i konjanikim kipom, juno od Foruma Romanuma Od Senata dobiva
naslov optimus iri luke Ostiju i Anconu Gradi putove
Potie investicije u poljoprivredu Gradi se sistem pograninih
utvrda (limesa) koji opasavaju Carstvo
PUBLIJE ELIJE HADRIJAN (117.-138.)
Trajanov vojskovoa Uvruje rimske granice Osvaja Britaniju i
Germaniju Putuje puno i boravi u provincijama osniva gradove
Sreuje dravnu upravu vojna i civilna uprava Stvara jedinstven
zakonski sistem - dravni savjet Gradi u Rimu vilu i mauzolej -
Aneoska tvrava (lik Sv. Mihovila) Obnavlja Panteon, gradi zid u
Britaniji i palau blizu Tivolija 131.-136. novi ustanak idova vodi
ih Bar Kohba gerilski rat Jeruzalem postaje rimska vojna kolonija
Aelia CapitolinaANTONIN PIO (138.-161.)
Vladar bez inicijative Nemiri u graninim provincijama Zatije
pred buruMARKO AURELIJE (161.-180.)
suvladar LUCIJE VER (161.-169.)
bivi konzul i tribun
car filozof (stoik samodisciplina i pokoravanje zakonima
prirode)
niz dravnih reformi reforma graanskih prava doba najveeg opsega
carstva prodori Germana 167.g. Kvadi i Markomani barbari dobili
doputenje da se naseljavaju u graninom podruju ratovi u Podunavlju
i na Istoku Dacija i Panonija ustanak u Britaniji i Egiptu umire od
kuge u Vindoboni (Beu)KOMOD (180.-192.)
Aurelijev sin
Lo car gladijatorske igre Ubijen - kraj dinastije Antonina Doba
graanskih ratova Septimije Sever osniva nove dinastije Severa
193.g.Pax Romana
rimski mir prva dva stoljea nakon Kr. zaetnik car August
uspostava reda u cijeloj dravi
gospodarski uspon
doba izgradnje
vrsta vladavina careva potivanje Senata i Magistrata
organizacija vlasti u provincijama
snana i organizirana vojska
manji problemi ustanci u Germaniji, Panoniji i Palestini, borbe
za carski poloaj
drava se teritorijalno iri i utvruje nastanak pograninih utvrda
limesaGOSPODARSKI RAZVOJ
razvoj gradova obrt i trgovina
izgradnja cesta (90 000 km po castu)
kopnena i pomorska trgovina luke Ostija (najvea luka carstva)
uvoz luksuzne robe posrednici iz Kine i Indije
irenje latifundija po rimskim provincijama (posebno Hispaniji i
Galiji)
nastaju prve velike privatne i dravne radioniceURBANIZACIJA
CARSTVA
grad osnovna upravna jedinica
Rim poetkom 2. stoljea ima 1 200 000 stanovnika graevine insule
viekatnice za siromane
gradovi u provincijama graeni blizu vojnih utvrda odatle
upoznavaju i grku kulturu i utjecaj
gradovi graeni planski (glavne ulice cardo i decumanus, na
krianju njih je stajao forum (trg))
gospodarstvo u drugom stoljeu kriza slabi novani (monetarni)
sustav
veliki dravni izdaci
siromaenje malih obrtnika i seljaka
uvoze poljoprivredne proizvode
kozmopolitizam svi stanovnici svih provincija su graani Imperium
Romanum (Rimskog carstva)
dvojnost rimsko helenistike kulture jezina, kulturna i duhovna
dvojnost Istoka i Zapada romanizirani Zapad razvijena agrarna
privreda
helenizirani Istok razvijena kultura i gospodarstvo
helenizacija grki jezik koine jezik kulture (svi obrazovani ga
ue) i politike romaniziranje provincija postavljanje careva iz
provincija (Trajan, Hadrijan (Hispanija), Septimije Sever
(Afrika))
centralizacija uprave jaa dravni aparat (inovnitvo, vojska,
dravni robovi)
razvoj rimskog graanskog prava centralizacija d