Obavjetenje o nastavi iz predmetaPoslovne aplikacije
Predmet Poslovne aplikacije sluaju i polau studenti redovnog i
vanrednog studija Univerziteta Apeiron. Da bi se ukupan nastavni
proces na ovom predmetu realizovao optimalno, navodimo nekoliko
bitnih napomena koje se studentima daju na znanje i kojih se
trebaju pridravati:
Predmet Poslovne aplikacije se sastoji od dva dijela: teorijskog
i praktinog. Teorijski dio se izlae na predavanjima, a praktini dio
ine vjebe iz izabranih poglavlja ECDL-a (European Computer Driving
Licence);
Vjebe se izvode na raunaru u informatikom kabinetu;
Konana ocjena se formira od vie elemenata i to:1. Prisustvo na
predavanjima i vjebama (25 bodova).Bodovi za prisustvo na
predavanjima i vjebama se dobijaju proporcionalno prisutnosti na
osnovu voene evidencije2. Pismeni test (50 bodova).Test sadri
pitanja iz teorijskog i iz praktinog dijelaSeminarski rad (20
bodova).Tema seminarskog rada je jedan od naslova iz druge kolone
(OBLAST) bilo koje od pet tabela na kraju ovog teksta u kojim su
pokazani planovi (syllabusi) pojedinih modula ECDL-a. Osim ovih
naslova student moe predloiti temu seminarskog rada iz oblasti
kojom se bavi, a u vezi je s ovim predmetom. Izrada seminarskog rad
je obavezna predispitna aktivnost.Seminarski rad se radi u programu
MS Word. Naziv datoteke sa seminarskim radom obavezno poinje imenom
i prezimenom studenta (bez upotrebe slova ,d, ... i specijalnih
znakova u nazivu), npr.: Filip Filipovic Funkcije u programu MS
Excel. 3. Prezentacija seminarskog rada (5 bodova).Sastavni dio
seminarskog rada je i prezentacija rada uraena u programu MS
PowerPoint.
Seminarski rad, uraen prema datim uputstvima, treba poslati
najkasnije dva dana prije ispita na adresu:
[email protected] . Studentima, koji u
prethodnim godinama nisu poloili ovaj predmet, ne priznaju se ve
steeni bodovi po bilo kojem osnovu; Seminarski rad ne treba tampati
ve se sa svim svojim sadrajima (tekst, prezentacija rada i uraene
vjebe) snima u jedinstveni folder sa nazivom ime i prezime
studenta. Ukoliko iz opravdanih razloga student nije poslao
seminarski rad e-mailom, moe ga predati na ispitu, snimljen na CD-u
koji treba biti obiljeen kao to je pokazano na slijedeoj slici:
Uputa za obiljeavanje CD-a sa seminarskim radom
Kao pomo u pripremi za ispit u dodatku se nalaze i planovi
(syllabusi) pojedinih modula ECDL-a.(Vidi tabele na slijedeim
stranicama!)
Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 1, Osnove
informacionih i komunikacionih tehnologija, koji prua osnovu za
teorijski test iz ovog modula.
Modul 1Osnove informacionih i komunikacionih tehnologija,
zahtijeva od kandidata da razumije glavne principe osnova
informacionih i komunikacionih tehnologija na optem nivou, i da
poznaje razliite dijelove raunara. Kandidat bi trebao da bude u
stanju da: Razumije ta je hardver, poznaje faktore koji utiu na
performanse raunara i da poznaje periferne ureaje. Razumije ta je
softver i da poznaje osnovne aplikacije i operativni sistem.
Razumije kako se informatike mree koriste u raunarstvu i da zna za
razliite naine povezivanja na Internet. Razumije ta su osnove
informacionih tehnologija i primjere njihove upotrebe u
svakodnevnom ivotu. Razumije zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao
i aspekte uticaja na ivotnu sredinu pri korienju raunara. Prepozna
znaajne sigurnosne aspekte koji su povezani sa korienjem raunara.
Prepozna znaajne pravne aspekte koji se odnose na zatitu autorskih
prava i zatitu podataka pri radu na raunaru.
POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI
1.1 Hardver1.1.1 Osnovni pojmovi1.1.1.1Razumjeti pojam
hardvera
1.1.1.2Razumjeti ta je personalni raunar. Praviti razliku izmeu
desktop, laptop (notebook) raunara u smislu uobiajenih
korisnika.
1.1.1.3Prepoznati osnovne prenosive ureaje kao to su: PDA,
mobilni telefon, smart telefon, multimedijalni ureaj i poznavati
njihove osnovne funkcije.
1.1.1.4Poznavati osnovne dijelove raunara kao to su: procesor,
vrste memorije, hard disk, uobiajeni ulazni i izlazni ureaji.
1.1.1.5Prepoznati uobiajene ulazne/izlazne portove kao to su:
USB, serijski, paralelni, mreni, FireWire.
1.1.2 Performanse raunara1.1.2.1Poznavati neke od faktora koji
utiu na performanse raunara kao to su: brzina procesora, veliina
memorije, procesor i memorija grafike kartice, broj aktivnih
aplikacija.
1.1.2.2Znati da se brzina (radna frekvencija) procesora mjeri u
megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz)
1.1.3 Memorija i uvanje podataka1.1.3.1Znati ta je memorija
raunara: RAM (radna memorija), ROM i koja je razlika meu njima.
1.1.3.2Poznavati mjerne jedinice kapaciteta za uvanje podataka:
bit, bajt, KB, MB, GB, TB.
1.1.3.3Znati osnovne tipove medija (ureaja) za uvanje podataka,
kao to su: unutranji (interni) hard disk, spoljanji (eksterni) hard
disk, mreni disk, CD, DVD, USB flash memorija, memorijska kartica,
online skladite za uvanje podataka.
1.1.4 Ulazni i izlazni ureaji1.1.4.1mi, tastatura, trackball,
skener, touchpad, digitalna olovka (stylus), dojstik, web kamera
(webcam), digitalna kamera, mikrofon.
1.1.4.2Poznavati osnovne izlazne ureaje kao to su:
ekrani/monitori, tampai, zvunici, slualice.
1.1.4.3Razumjeti da neki ureaji mogu biti i ulazni i izlazni
kao: touchscreens.
1.2 Softver1.2.1 Koncepti1.2.1.1Razumjeti pojam softvera.
1.2.1.2Razumjeti ta je operativni sistem i znati nazive
najzastupljenijih operativnih sistema.
1.2.1.3prezentacije, elektronska pota, pretraivanje interneta,
obrada slika, raunarske igre.
1.2.1.4Praviti razliku izmeu operativnih sistema i softverskih
aplikacija.
1.2.1.5Poznavati neke od opcija za poveanje dostupnosti kao to
su: softver za prepoznavanje glasa, ita ekrana, uveanje ekrana,
tastatura na ekranu.
1.3 Mree1.3.1 Vrste mrea1.3.1.1 Razumjeti pojam lokalne
raunarske mree (LAN), beine lokalne raunarske mree (WLAN), wide
area network (WAN).
1.3.1.2Razumjeti pojam klijent/server.
1.3.1.3Razumjeti ta je Internet i poznavati njegove osnovne
primjene.
1.3.1.4Razumjeti ta je intranet, ekstranet.
1.3.2 Prijenos podataka1.3.2.1Razumjeti koncept preuzimanja
podataka sa mree i postavljanja na mreu.
1.3.2.2Razumjeti ta predstavlja brzina prenosa podataka.
Razumjeti kako se mjeri: bitovi u sekundi (bps), kilobitovi u
sekundi (kbps), megabitovi u sekundi (mbps).
1.3.2.3Poznavati razliite servise povezivanja na internet:
telefonskim putem, irokopojasno (broadband).
1.3.2.4Poznavati razliite mogunosti povezivanja na Internet kao
to su: telefonska linija, mobilni telefon, kablovski, beino,
satelitski.
1.3.2.5Razumjeti neke od karakteristika irokopojasne (broadband)
veze: uvek aktivna, najee bez ogranienja protoka, velika brzina,
vei rizik od napada.
1.4 ICT u Svakodnevnom ivotu1.4.1 Svijet
elektronike1.4.1.1Razumjeti pojam osnova informacionih i
komunikacionih tehnologija.
1.4.1.2Poznavati razliite korisnike servise na internetu kao to
su: elektronska kupovina (e-commerce), elektronsko bankarstvo
(e-banking), elektronska uprava (e government).
1.4.1.3Razumjeti pojam elektronskog uenja (e-learning).
Poznavati neke od osobina kao to su: fleksibilno vrijeme uenja,
fleksibilna lokacija uenja, iskustvo multimedijalnog uenja,
povoljna cijena.
1.4.1.4Razumjeti pojam rada na daljinu. Poznavati neke od
prednosti rada na daljinu kao to su: manje ili nikakvo vrijeme
transporta, vea mogunost fokusiranja na jedan zadatak, fleksibilan
raspored, smanjen potreban radni prostor kompanije. Poznavati neke
od nedostataka rada na daljinu kao to su: nedostatak ljudskog
kontakta, manji akcenat na timski rad.
1.4.2 Komunikacije1.4.2.1 Razumjeti pojam elektronske pote
(e-mail).
1.4.2.2 Razumjeti pojam instant poruka (IM).
1.4.2.3 Razumjeti pojam razgovaranja preko interneta (VoIP).
1.4.2.4 Razumjeti pojam RSS kanala (RSS feed).
1.4.2.5 Razumjeti pojam web log (blog).
1.4.2.6 Razumjeti pojam podcast.
1.4.3 Virtuelne zajednice1.4.3.1 Razumjeti pojam online
(virtualne) zajednice. Prepoznati primjere kao to su: sajtovi za
druenje, Internet forumi, sobe za askanje, online kompjuterske
igre.
1.4.3.2 Poznavati naine na koji korisnici mogu da objave i
razmenjuju razne sadraje preko interneta: web log (blog), podcast,
slike, video i audio snimke.
1.4.3.3 Poznavati znaaj preduzimanja mera sigurnosti prilikom
pristupa online zajednicama: skrivanje svog profila, ograniavanje
koliine linih informacija koje se objavljuju, svijest da je
objavljena informacija javno dostupna, oprez pri kontaktu sa
nepoznatim licima.
1.4.4 Zdravlje1.4.4.1Razumjeti pojam ergonomije.
1.4.4.2Prepoznati da osvjetljenje predstavlja faktor koji pri
upotrebi raunara utie na zdravlje. Biti svjestan da su korienje
vjetakog svjetla, koliina osvijetljenosti i pravac svetla bitni
faktori o kojima bi trebalo voditi rauna.
1.4.4.3Razumjeti da pravilno pozicioniranje raunara, stola i
stolice moe da doprinese pravilnom poloaju za raunarom.
1.4.4.4Prepoznati naine za ouvanje zdravlja pri koritenju
raunara, kao to su: redovne vjebe istezanja, praviti odmore,
primjenjivati tehnike za odmaranje oiju.
1.4.5 Okolina1.4.5.1Poznavati mogunosti da se dijelovi raunara,
toner tampaa i papir recikliraju.
1.4.5.2Znati mogunosti za tednju energije pri upotrebi raunara:
podeavanje automatskog iskljuivanja ekrana/monitora, automatsko
prebacivanje raunara u stanje mirovanja (sleep mode), iskljuivanje
raunara.
1.5 Zatita1.5.1 Identitet / Autorizacija1.5.1.1Razumjeti da je
iz sigurnosnih razloga potrebno da postoje korisniko ime i lozinka
pri prijavljivanju na raunar.
1.5.1.2Poznavati pravilno postupanje sa lozinkama, npr: ne
odavati nikom svoju lozinku, redovno je mijenjati, odgovarajua
duina lozinke, odgovarajua kombinacija slova i cifara.
1.5.2 Sigurnost podataka1.5.2.1Razumjeti znaaj pravljenja kopija
fajlova (datoteka) na drugoj lokaciji.
1.5.2.2 Razumjeti pojam zatitnog zida (firewall).
1.5.2.3 Poznavati naine za spreavanje krae podataka, npr:
koritenje korisnikog imena i lozinke, zakljuavanje raunara i
hardvera pomou sigurnosnog kabla.
1.5.3 Virusi1.5.3.1 Razumjeti pojam raunarskog virusa.
1.5.3.2 Biti svjestan kako virusi ulaze u sistem raunara.
1.5.3.3 Znati kako se zatititi od virusa.
1.6 Zakon1.6.1 Autorska prava1.6.1.1 Razumjeti pojam autorskih
prava (copyright).
1.6.1.2 Razumjeti kako prepoznati licenciran softver: provjerom
ifre proizvoda, registracije proizvoda, provjerom licence
softvera.
1.6.1.3Razumjeti pojam sporazuma licence krajnjeg korisnika.
1.6.1.4Razumjeti pojam uslovno-besplatni (shareware), besplatni
(freeware), otvoreni kod (open source).
1.6.2 Zatita podataka1.6.2.1Prepoznati glavne razloge konvencija
i zakonodavstva za zatitu podataka: zatitu podataka lica iji su
podaci u pitanju, odreivanje odgovornosti vlasnika podataka.
1.6.2.2Prepoznati glavna prava na zatitu podataka koja se
primjenjuju za lice na koje se odnose podaci u vaoj zemlji.
1.6.2.3Prepoznati glavne odgovornosti za zatitu podataka koja se
primjenjuju na vlasnika podataka u vaoj zemlji.
Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 2, Korienje
raunara i upravljanje datotekama, koji prua osnovu za teorijski
test iz ovog modula.
Modul 2 Korienje raunara i upravljanje datotekama, zahtijeva od
kandidata da pokae da zna da upravlja raunarom. Kandidat bi trebalo
da bude u stanju da: Koristi glavne osobine operativnog sistema
ukljuujui podeavanje osnovnih postavki raunara i korienje opcija
pomoi. Efikasno rukuje radnom povrinom raunara i efikasno radi u
grafikom korisnikom okruenju. Poznaje glavne koncepte organizacije
fajlova (datoteka) i da bude u stanju da efikasno organizuje
fajlove i foldere tako da ih je lako pronai i prepoznati. Koristi
softver za pakovanje i raspakivanje velikih fajlova i anti-virus
softver za zatitu od raunarskih virusa. Pokae sposobnost da koristi
osnovne alate za ureivanje teksta i tampanje u okviru operativnog
sistema.
POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI
2.1 Operativni sistem 2.1.1 Prvi koraci 2.1.1.1 Upaliti raunar i
prijaviti se na siguran nain, korienjem korisnikog imena i
lozinke
2.1.1.2Restartovati raunar korienjem odgovarajueg postupka.
2.1.1.3Ugasiti aplikaciju koja ne reaguje.
2.1.1.4Ugasiti raunar korienjem odgovarajueg postupka.
2.1.1.5Upotrijebiti funkcije pomoi (Help) koje su na
raspolaganju.
2.1.2 Podeavanja 2.1.2.1 Prikazati osnovne sistemske informacije
raunara: naziv i verzija operativnog sistema, instalirana radna
memorija (RAM).
2.1.2.2Promijeniti podeavanja radne povrine (desktop): datum i
vrijeme, podeavanje jaine zvuka, podeavanje izgleda radne povrine
(boje, pozadina, rezolucija ekrana, opcije zatite ekrana (screen
saver).
2.1.2.3Definisati i promijeniti jezik tastature.
2.1.2.4Instalirati i deinstalirati softversku aplikaciju.
2.1.2.5Upotrijebiti opciju print screen (snimanje izgleda
ekrana) za snimanje cijelog ekrana ili aktivnog prozora.
2.1.3 Rad sa ikonama2.1.3.1Prepoznavati uobiajene ikone kao to
su one koje predstavljaju: fajlove (datoteke), foldere (fascikle),
aplikacije, tampae, ureaj, kantu za ubre.
2.1.3.2Izabrati i pomeriti ikonu.
2.1.3.3Napraviti i ukloniti preicu na radnoj povrini (desktopu),
napraviti kopiju.
2.1.3.4Korienjem ikone otvoriti fajl (datoteku),
folder(fasciklu), aplikaciju.
2.1.4 Korienje Windowsa2.1.4.1Prepoznati razliite dijelove
prozora: traku naslova (title bar), traku menija (menu bar), traku
alata (toolbar ili ribbon), traku statusa (status bar), klizae
(scroll bar).
2.1.4.2Minimizirati, maksimizirati, promijeniti veliinu,
pomjeriti, skloniti i zatvoriti prozor
2.1.4.3Prelaziti izmeu otvorenih prozora.
2.2 Upravljanje fajlovima (datotekama)2.2.1 Osnovni
pojmovi2.2.1.1Razumjeti kako operativni sistem prikazuje medije
(ureaje) za uvanje podataka, foldere (fascikle), fajlove (datoteke)
u hijerarhijskoj strukturi.
2.2.1.2Razumjeti da operativni sistem koristi medije (ureaje) za
uvanje foldera (fascikli) i fajlova (datoteka) kao to su: tvrdi
(hard) disk, mreni disk, USB flash memorija, CD-RW, DVD-RW.
2.2.1.3Znati mjerenje veliine fajlova (datoteka) i foldera
(fascikli): KB, MB, GB.
2.2.1.4Razumjeti razlog redovnog pravljenja sigurnosnih kopija
(back-up) na pokretni ureaj za uvanje podataka za skladitenje van
mree.
2.2.1.5Razumjeti prednosti uvanja podataka na mrei: lak pristup,
mogunost razmjene fajlova (datoteka).
2.2.2 Fajlovi (datoteke) i folderi (fascikle) 2.2.2.1Otvoriti
prozor koji prikazuje ime i veliinu foldera (fascikle) i njegovu
lokaciju na ureaju.
2.2.2.2Poveati i smanjiti prikaz ureaja i foldera
(fascikli).
2.2.2.3Navigacija do foldera (fascikle) i fajla (datoteke) na
ureaju.
2.2.2.4Napraviti novi folder (fasciklu) i u njemu subfolder
(podfasciklu).
2.2.3 Rad sa fajlovima (datotekama) 2.2.3.1Prepoznati tipove
fajlova (datoteka) koji se najee koriste: dokumente napravljene
programom za obradu teksta, baze podataka, tabele, prezentacije,
prenosivi format dokumenta, slike, zvuni i video zapisi,
kompresovani fajlovi, privremeni fajlovi, izvrni
fajlovi(datoteke).
2.2.3.2Otvoriti aplikaciju za izmenu teksta. Unijeti tekst u
fajl(datoteku), dodijeliti ime i sauvati na lokaciju na ureaju.
2.2.3.3Promijeniti status fajla (datoteke): read-only (samo za
itanje), read-write (itanje i pisanje).
2.2.3.4Poredati fajlove (datoteke) u rastuem ili opadajuem nizu
po imenu, veliini, vrsti, datumu kada je modifikovan.
2.2.3.5Prepoznati dobru praksu prilikom imenovanja
foldera(fascikli) i fajlova (datoteka): koristiti asocijativna
imena kao pomo pri podsjeanju i organizaciji.
2.2.3.6Preimenovati fajl (datoteku), folder (fasciklu).
2.2.4 Kopiranje, premjetanje2.2.4.1Izabrati fajl (datoteku),
folder (fasciklu)
2.2.4.2Kopirati fajlove (datoteke) i foldere (fascikle) iz
foldera smjetenih na razliitim lokacijama.
2.2.4.3Premjestiti fajlove (datoteke) i foldere (fascikle) iz
foldera smjetenih na razliitim lokacijama.
2.2.5 Brisanje (Delete), vraanje (Restore)2.2.5.1 Brisati
foldere (fascikle), fajlove (datoteke) stavljanjem u kantu za ubre
(Recycle bin).
2.2.5.2 Vratiti obrisane foldere (fascikle), fajlove (datoteke)
iz kante za ubre (Recycle bin)
2.2.5.3 Prazniti kantu za ubre (Recycle bin)
2.2.6 Pretraivanje2.2.6.1 Upotrebiti funkciju pretraivanja za
pronalaenje fajlova (datoteka) i foldera (fascikli)
2.2.6.2 Pretraivati fajlove (datoteke) po cijelom ili dijelu
imena i po sadraju.
2.2.6.3 Pretraivati fajlove (datoteke) po datumu modifikovanja,
datumu kreiranja, veliini.
2.2.6.4 Pretraivati fajlove (datoteke) pomou specijalnih
znakova: vrsta fajla (datoteke), prvo slovo naziva.
2.2.6.5 Pregledati listu nedavno korienih datoteka
2.3 Alati2.3.1 Kompresija fajlova (datoteka)2.3.1.1 Razumjeti
pojam kompresovanja fajlova (datoteka).
2.3.1.2 Kompesovati fajlove (datoteke) u folder (fasciklu) na
ureaju za uvanje.
2.3.1.3 Dekompresovati fajlove (datoteke) sa lokacije na
ureaju.
2.3.2 Anti-Virus2.3.2.1 Znati ta je virus i naine kojima se
virus moe prenijeti na raunar
2.3.2.2 Koristiti anti-virus softver za skeniranje pojedinanih
ureaja, foldera, fajlova.
2.3.2.3 Razumjeti zato anti-virus program mora da se redovno
nadograuje.
2.4 Upravljanje tampanjem2.4.1 Opcije tampaa 2.4.1.1Promijeniti
osnovni tampa sa liste instaliranih tampaa.
2.4.1.2Instalirati novi tampa na raunar.
2.4.2 tampanje2.4.2.1Odtampati dokument iz programa za obradu
teksta.
2.4.2.2Korienjem aplikacije za kontrolu procesa tampanja sa
radne povrine (desktopa) pratiti napredovanje procesa tampanja.
2.4.2.3Zaustaviti, ponovo pokrenuti tampanje, brisati zaostale
fajlove (datoteke) iz liste za tampanje korienjem programa za
kontrolu tampanja.
Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 3, Obrada
teksta, koji prua osnovu za teorijski test iz ovog modula.
Modul 3 Obrada teksta, zahtijeva od kandidata da pokae
sposobnost da koristi aplikaciju za obradu teksta da formira
uobiajena pisma i dokumente.
Kandidat bi trebalo da bude u stanju da:
Upravlja dokumentima i sauva ih u razliitim verzijama. Koristi
ugraene opcije kao to su Pomo da povea produktivnost. Formira i
ureuje male tekstualne dokumente koji e biti spremni za dijeljenje
i distribuciju. Primijeni razliito oblikovanje na dokumente da bi
ih poboljao prije distribucije i da prepozna dobru praksu u izboru
odgovarajuih opcija formatiranja (oblikovanja). Umetne tabelu,
slike i crtee u dokumente. Pripremi dokumente za slanje cirkularnog
pisma. Izvri podeavanje stranica dokumenta, provjeri i ispravi
pravopisne greke prije konanog tampanja dokumenta.
POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI
3.1 Korienjeaplikacije3.1.1 Rad sadokumentima3.1.1.1Pokrenuti i
zatvoriti aplikaciju za obradu teksta. Otvoriti i zatvoriti
dokument.
3.1.1.2Kreirati novi dokument korienjem osnovnog i drugih ablona
(template): memorandum, faks, agenda.
3.1.1.3Snimanje dokumenta na odreenu lokaciju na disku. Sauvati
dokument pod drugim imenom na lokaciju na disku.
3.1.1.4Sauvati postojei dokument u drugom formatu: tekst fajl
(datoteka) (.txt), obogaeni tekst fajl (datoteka) Rich Text Format
(.rtf), ablon (template) dokumenta, ekstenzija (nastavak) specifina
za softver, isti program ali razliita verzija.
3.1.1.5Prelaz izmeu otvorenih dokumenata.
3.1.2 Poveanjeproduktivnosti3.1.2.1Podesiti osnovne postavke u
aplikaciji: korisniko ime, primarni folder (fascikla)/medij za
otvaranje i uvanje dokumenta
3.1.2.2Koristiti raspoloive opcije pomoi.
3.1.2.3Upotrebiti funkciju za poveanje (zumiranje)
dokumenta.
3.1.2.4Prikazati i sakriti ugraene trake alata (toolbar-ove).
Prikazati ili minimizirati traku (ribbon).
3.2 Izradadokumenata3.2.1 Unoenjeteksta3.2.1.1Primijeniti
razliite vrste pogleda na dokument.
3.2.1.2Uneti tekst u dokument.
3.2.1.3Uneti simbole i specijalne karaktere kao to su: , , .
3.2.2 Izbor (Select),izmjena (Edit)3.2.2.1Prikazati ili sakriti
znake koji se ne tampaju kao to su: pauze, oznake pasusa, oznake
runog preloma linije, tabulatori.
3.2.2.2Izabrati znak, rije, liniju, reenicu, pasus, cijeli
tekst.
3.2.2.3Izmjena sadraja unoenjem ili brisanjem karaktera i rei u
postojei tekst, pisanje preko postojeeg teksta.
3.2.2.4Koristiti komandu za pretraivanje po kljunoj rijei ili
izrazu.
3.2.2.5Koristiti komandu za zamenu rijei ili izraza.
3.2.2.6Kopirati i premjestiti tekst unutar dokumenta i izmeu
otvorenih dokumenata.
3.2.2.7Obrisati tekst.
3.2.2.8Koristiti funkcije za ponitavanje izmjena (undo),
iponitavanje poslednje izmjene (redo).
3.3 Formatiranje(ureivanje)3.3.1 Tekst3.3.1.1Promijeniti slova:
veliinu i vrstu fonta.
3.3.1.2Primijeniti oblikovanje teksta: podebljanje, zakoenje i
podvlaenje.
3.3.1.3Primijeniti efekte: indeksiranje (subscript),
eksponiranje (superscript).
3.3.1.4Obojiti tekst razliitim bojama.
3.3.1.5Promijeniti mala (lowercase) slova u velika (uppercase) i
obrnuto.
3.3.1.6Upotrebiti automatske funkcije za rastavljanje rijei.
3.3.2 Pasusi(paragrafi)3.3.2.1Napraviti i spojiti pasuse.
3.3.2.2Unijeti i izbrisati prelom linije.
3.3.2.3Prepoznati dobru praksu prilikom poravnavanja teksta:
koristiti komande align, uvlaenje pasusa (indent), tabulatore a ne
ubacivanje praznih karaktera.
3.3.2.4Koristiti poravnanje teksta lijevo, desno, po sredini I
obostrano.
3.3.2.5Uvui pasus: lijevo, desno, prema prvom redu.
3.3.2.6Postaviti, ukloniti i upotrijebiti tabulatore: lijevi,
desni, centralni i decimalni.
3.3.2.7Prepoznati dobru praksu u pravljenju razmaka izmeu
pasusa: koristiti razmak izmeu pasusa a ne Enter.
3.3.2.8Unijeti razmak iznad i ispod pasusa. Primijeniti
jednostruki, jedan i po ili dvostruki prored izmeu linija unutar
pasusa.
3.3.2.9Primijeniti, ukloniti znakove za nabrajanje i numerisanje
na listi koja ima jedan nivo. Mijenjanje stila znakova i brojeva na
listi sa jednim nivoom.
3.3.2.10Dodati ivicu na poetak i na kraj, okvir i sjenenje
3.3.3 Stilovi3.3.3.1Primijeniti jedan od postojeih stilova za
karaktere na izabrani tekst.
3.3.3.2Primijeniti jedan od postojeih stilova za pasuse na jedan
ili vie pasusa.
3.3.3.3Koristiti alat za kopiranje formatiranja (ureivanja).
3.4 Objekti3.4.1 Pravljenjetabele3.4.1.1Pripremiti tabelu za
unos podataka.
3.4.1.2Unijeti i izmeniti podatke u tabeli.
3.4.1.3Oznaiti redove, kolone, elije, cijelu tabelu.
3.4.1.4Unoenje i brisanje redova i kolona.
3.4.2 Formatiranjetabele3.4.2.1Izmijena irine kolone i visine
reda.
3.4.2.2Izmjena stila, debljine i boje okvira elije.
3.4.2.3Sjenenje i bojenje elija.
3.4.3 Grafiki objekti3.4.3.1Umetanje objekta (slika,
fotografija, grafikon, crte) na odreenu lokaciju unutar
dokumenta.
3.4.3.2Izabrati objekat.
3.4.3.3Kopirati i premjetati objekat unutar dokumenta, izmeu
otvorenih dokumenata.
3.4.3.4Promijeniti veliinu, izbrisati objekat.
3.5 Cirkularnapisma3.5.1 Priprema3.5.1.1Otvoriti, pripremiti
dokument kao glavni dokument za izradu cirkularnog pisma (mail
merge).
3.5.1.2Izabrati listu primalaca (mailing list), drugi fajl
datoteku) sa podacima za izradu cirkularnog pisma.
3.5.1.3Umetnuti polja za podatke u glavni dokument cirkularnog
pisma (pismo, naljepnice sa adresama)
3.5.2 Izlazi3.5.2.1Spojiti listu primalaca sa pismom, oznaiti
dokument kao nov fajl (datoteku) spreman za tampu.
3.5.2.2Odtampati cirkularno pismo: pisma, naljepnice.
3.6 Pripremaizlaza3.6.1 Podeavanje3.6.1.1Promijeniti
orijentaciju dokumenta: uspravno, poloeno. Promijeniti veliinu
papira.
3.6.1.2Promijeniti margine cijelog dokumenta: gornja, donja,
lijeva, desna.
3.6.1.3Prepoznati dobru praksu pri dodavanju novih stranica:
umetanjem prijeloma strane (Page break) a ne pomou tastera
Enter.
3.6.1.4Ubaciti, izbaciti prijelom strane u dokumentu.
3.6.1.5Dodati, izmijeniti tekst u zaglavljima, podnojima.
3.6.1.6Dodati polje u zaglavljima, podnojima: datum, brojstrane,
naziv fajla (datoteke).
3.6.1.7Primijeniti automatsko numerisanje strana dokumenta.
3.6.2 Provjera itampanje3.6.2.1Izvriti kontrolu pravopisa
(spell-check) dokumenta i unijeti izmjene kao to su: ispravka
pravopisnih greaka, brisanje rijei koje se ponavljaju.
3.6.2.2Dodati rijei u prilagoeni rijenik (custom dictionary)
putem kontrolora pravopisa.
3.6.2.3Pregled dokumenta prije tampanja (preview).
3.6.2.4Odtampati dokument na instaliranom tampaukoristei izlazne
opcije kao to su: cijeli dokument,pojedinane stranice, broj
kopija.
Slijedei tekst prikazuje nastavni plan za Modul 4, Tabelarne
kalkulacije, koji prua osnovu za teorijski test iz ovog modula.
Modul 4 Tabelarne kalkulacije, zahtjeva od kandidata da razumije
koncept tabelarnih dokumenata i da pokae sposobnost da koristi
tabelarne dokumente za izradu preciznih analiza. Kandidat bi
trebalo da bude u stanju da: Koristi tabelarne dokumente u radu i
da ih sauva u razliitim formatima. Upotrijebi ugraene opcije kao to
su Pomo u okviru aplikacije u cilju poveanja produktivnosti. Unese
podatke u eliju i koristi dobru praksu pri formiranju listi,
izabere, sortira i kopira, premjeta i brie podatke. Ureuje redove i
kolone u radnom listu, kopira, premjeta, brie i na odgovarajui nain
preimenuje radne listove. Unese matematike i logike formule
koristei standardne funkcije tabelarnih dokumenata, koristi dobru
praksu pri unoenju formula i prepozna standardne greke u formulama.
Formatira brojeve i tekst u okviru tabelarnog dokumenta. Izabere,
formira i oblikuje grafikone radi smislenog naina prikaza
informacija. Izvri podeavanje stranica tabelarnog dokumenta i
provjeri i ispravi sadraj tabelarnog dokumenta prije konanog
tampanja dokumenta.
POGLAVLJEOBLASTOZNAKAPOTREBAN NIVO ZNANJA - CILJEVI
4.1 Korienje aplikacije4.1.1 Rad sa tabelarnim dokumentom
(spreadsheet)4.1.1.1Pokrenuti, zatvoriti aplikaciju za rad sa
tabelama.Pokrenuti, zatvoriti tabelarne dokumente.
4.1.1.2Napraviti novi dokument na osnovu ablona.
4.1.1.3Sauvati tabelarni dokument na odreenu lokaciju na ureaju
za uvanje. Sauvati tabelarni dokument pod drugim imenom na odreenu
lokaciju na ureaju.
4.1.1.4Sauvati tabelarni dokument u drugom formatu npr: ablon,
tekstualna datoteka, ekstenzija specifina za odreeni softver, isti
program, ali razliita verzija.
4.1.1.5Prelaz izmeu otvorenih tabelarnih dokumenata.
4.1.2 Poveanje produktivnosti4.1.2.1 Podesiti osnovne opcije
aplikacije: korisniko ime, glavni direktorijum za otvaranje, uvanje
tabelarnih dokumenata.
4.1.2.2 Upotrijebiti raspoloive opcije pomoi.
4.1.2.3 Upotrijebiti funkciju za poveanje (zumiranje)
dokumenta.
4.1.2.4 Prikazati, sakriti ugraene trake alata (toolbars).
Minimizirati, prikazati traku sa alatkama (ribbon).
4.2 elije 4.2.1 Unoenje, izbor 4.2.1.1 Razumjeti da bi elija u
radnom listu trebalo da sadri samo jedan element podataka (na
primer, u jednoj eliji ime a u sljedeoj prezime).
4.2.1.2 Prepoznati dobru praksu pri pravljenju listi:
izbjegavati prazne redove i kolone u samoj listi, ubaciti prazan
red prije sumarnog reda, osigurati da su elije oko liste
prazne.
4.2.1.3 Unijeti broj, datum, tekst u eliju.
4.2.1.4 Oznaiti eliju, opseg susednih elija, opseg elija koje
nisu susjedne, cio radni list.
4.2.2 Izmjena, sortiranje4.2.2.1 Izmjena sadraja elije, izmjena
postojeeg sadraja elije.
4.2.2.2 Koristiti funkcije za ponitavanje izmjena (undo) i za
opoziv (vraanje) posljednje izmjene (redo).
4.2.2.3 Koristiti opciju za pretraivanje odreenog sadraja na
radnom listu.
4.2.2.4 Koristiti opciju za zamjenu odreenog sadraja na radnom
listu.
4.2.2.5 Poredati opseg elija po jednom kriterijumu u rastuem,
opadajuem numerikom redu, rastuem, opadajuem abecednom redu.
4.2.3 Kopiranje, premjetanje, brisanje4.2.3.1 Kopirati sadraj
elije, opseg elija u okviru radnog lista, izmeu radnih listova,
izmeu otvorenih tabelarnih dokumenata.
4.2.3.2 Koristiti alat za automatsko popunjavanje, ruicu za
kopiranje sadraja, za kopiranje ili prirataj novih podataka.
4.2.3.3 Premjestiti sadraj elije, opseg elija unutar radnog
lista, izmeu radnih listova, izmeu otvorenih tabelarnih
dokumenata.
4.2.3.4 Izbrisati sadraj elije.
4.3 Upravljanje radnim listovima4.3.1 Redovi i kolone 4.3.1.1
Oznaiti red, opseg susednih redova, opseg redova koji nisu
susedni.
4.3.1.2 Oznaiti kolonu, opseg susednih kolona, opseg kolona koje
nisu susjedne.
4.3.1.3 Umetanje, brisanje redova i kolona.
4.3.1.4 Izmjena irina kolona i visina redova na odreenu
vrijednost ili na optimalnu irinu ili visinu.
4.3.1.5 Fiksiranje (freeze), defiksiranje naslova redova i
kolona.
4.3.2 Radni listovi 4.3.2.1 Prebacivanje sa jednog na drugi
radni list.
4.3.2.2 Umetanje novog radnog lista, brisanje radnih
listova.
4.3.2.3 Prepoznati dobru praksu davanja naziva radnim listovima:
korienje sadrajnih naziva umjesto prihvatanja unapred ponuenih
imena.
4.3.2.4 Kopirati, premjestiti, preimenovati radni list unutar
tabelarnog dokumenta.
4.4 Formule 4.4.1 Aritmetike formule4.4.1.1 Prepoznati dobru
praksu pri unoenju formula: unijeti referencu na eliju umjesto
kucanja brojeva.
4.4.1.2 Unijeti formule koristei reference na elije i aritmetike
operatore (sabiranje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje).
4.4.1.3 Prepoznati i razumjeti uobiajene greke koje se javljaju
pri unoenju formula: #NAME?, #DIV/0!, #REF!.
4.4.1.4Razumjeti i primijeniti relativne i apsolutne reference
na elije u formulama.
4.4.2 Funkcije4.4.2.1 Koristiti funkcije za sumiranje, prosjek,
minimum, maksimum, prebrojavanje, prebrojavanje elija koje nisu
prazne, zaokruivanje.
4.4.2.2 Koristiti logiku funkciju IF (koja rezultira sa jednom
od dvije ponuene vrijednosti) sa operatorom poreenja: >,