PP prezentacije1. Uloge analitiara informacijskog sustava
analitiar sustava na sustavan nain ispituje kako poslovni sustav
radi, ispitujui ulaze, obradu podataka i izlazne informacije, s
ciljem poboljanja procesa u organizaciji; analitiar sustava mora
moi raditi sa ljudima bilo koje struke i mora imati iskustva u radu
s raunalima analitiar igra mnogo uloga, ponekad balansirajui s vie
njih istovremeno (konzultatnt, ekspert za potporu, agent
promjene).
2. Faze ivotnog ciklusa razvoja IS-a1) Identifikacija problema,
prilika i ciljeva2) Odreivanje zahtjeva za informacijama3)
Analiziranje potreba sustava4) Dizajniranje preporuenog sustava5)
Razvoj i dokumentiranje software-a6) Testiranje i odravanje
sustava7) Implemetacija i procjena sustava
Analitiari se ne slau oko toga koliko je faza u ivotnom ciklusu
razvoja sustava, ali openito hvale njegov organizacijski
pristup.Navedene faze se gotovo nikad ne izvravaju zasebno, odnosno
nekoliko se aktivnosti moe pojavljivati istovremeno i
ponavljati.
3. Oekivanja od uvoenja informatike tehnologije u poslovanje
Uvoenjem informatike tehnologije u poslovanje, izmeu ostalog, eli
se: ubrzati i pojednostaviti obrada poslovnih podataka; iskljuiti
runu obradu podataka o poslovnim procesima gdje god je to mogue;
osigurati memoriranje podataka o svakom poslovnom dogaaju u
trenutku njegovog nastanka; iskljuiti problem redudancije podataka;
osigurati sigurnu bazu podataka neophodnih za poslovno odluivanje u
realnom vremenu; osigurati integriranu informatiku povezanost
poslovnog sustava i dostupnost aurnih podataka i informacija svim
zainteresiranim korisnicima u svakom vremenskom trenutku; poveati
produktivnost rada zaposlenika i njihovu panju i energiju s rune
obrade podataka usmjeriti na praenje i kontrolu odgovornih
poslovnih procesa; optimizirati tokove informacija u poslovnom
sustavu i komuniciranje unutar poslovnog sustava i izmeu poslovnog
sustava i njegove aktivne okolice. poveati motiviranost zaposlenika
za rad i poslovne procese podizanjem radnih uvjeta na visoku razinu
koju omoguuje informatika tehnologija, a u kojima se od zaposlenika
oekuje motiviranost, inventivnost i maksimalni doprinos uspjenosti
poslovnih procesa. poveati otvorenost i konkurentnost poslovnog
sustava na tritu.
4. Osnovne funkcije poslovne programske aplikacije unos podataka
o svim relevantnim poslovnim dogaajima; sigurno memoriranje
podataka u odgovarajuu bazu podataka; standardne dokumente kojima
se realiziraju pojedini poslovni dogaaji; standardna izvjea za
praenje poslovanja koja zadovoljavaju zakonske standarde; posebna
izvjea za potporu menadmenta kod donoenja upravljakih poslovnih
odluka; otvorenost za razmjenu podataka sa drugim sustavima
(eksport/import) i izravna komunikacija; otvorenost za dalji
razvoj, izmjenu postojeih i ugradnju novih funkcija koje podravaju
poslovne procese. zatitu poslovne baze podataka (sigurnosna arhiva
podataka) zatitu aplikacije od tetnih utjecaja putem interneta
(antivirusna i duga zatita)
5. Pojam i funkcija integriranosti paketa poslovne aplikacije
Integriranost podrazumijeva unos jednog primarnog podatka u
analitiku bazu podataka samo na jednom mjestu, kroz jedan primarni
dokument, i njegovo naknadno automatsko procesiranje u smislu
generiranja odreenih sintetikih sekundarnih dokumenata. Funkcija
integriranosti paketa ne pretpostavlja da se nakon konanog unosa
odreenog podatka - dokumenta u bazu podataka izvre sve mogue
transakcije vezane za taj dokument - podatak, jer to najee nije
mogue i nije poeljno.
6. Osnovni zahtjevi funkcije unosa podataka u poslovnoj
aplikacijiFunkcija unosa podataka je sa stajalita korisnika treba
zadovoljiti najmanje sljedee kriterije: ergonomska oblikovanost
(boje, fontovi, grafika) jednostavno snalaenje korisnika prirodan,
jednostavan i brz unos podataka direktna dostupnost svih pomonih
funkcija koje podravaju dokument koji se obrauje (npr. otvaranje
novog kupca ili uvid u saldo dugovanja kupca iz otpremnice).
7. Pojam i osnovne znaajke pregleda podataka iz baze podataka i
generiranja izvjetaja Pored brzog i elegentnog unosa podataka i
sigurne baze, za korisnike poslovne aplikacije najvanija je izlazna
snaga aplikacije u obliku svih potrebnih pregleda i izvjea, kojih
obino ima na stotine. Taj je dio aplikacije, posebno u poslovnim
sustavima koji su u razvoju i koji neprestano generiraju nova
poslovna pravila i vre reinenjering poslovnih procesa, podloan
kontinuiranom razvoju. U navedenom smislu izuzetno je vaan report
generator - dio razvojnog alata koji slui za generiranje reporta -
izvjea.
8. Problemi implementacije poslovnih programskih aplikacije U
ovoj fazi praktino se testiraju sve funkcije aplikacije od strane
njenih neposrednih korisnika i to je obino faza intenzivnih
modifikacija i dorada nekih eventualno nedoreenih funkcija ili pak
otklanjanja nekih greaka koje nisu otkrivene u fazi testiranja.
Problem je u tome to u ovoj fazi poslovni sustav ve radi uz potporu
funkcija nove aplikacije i bilo kakvi zastoji u radu programske
aplikacije imaju direkni negativni utjecaj na poslone procese. U
fazi implementacije neophodna je direktna suradnja isporuitelja
aplikacije s korisnicima pojedinano, s ciljem to breg savladavanja
korisnikih funkcija i stjecanja povjerenja prema aplikaciji, te
pretvaranja korisnika aplikacije u suradnike.
9. Problemi komunikacije s korisnicima poslovnih programskih
aplikacija Korisnici aplikacije su od izvanredne vanosti za uspjeno
uvoenje i praktinu primjenu programske poslovne aplikacije u
poslovnom sustavu. Korisnici aplikacije u poslovnom sustavu obino
se mogu podijeliti u tri grupe: oni koji imaju negativan stav prema
informatikoj tehnologiji openito, ili samo prema konkretnoj
aplikaciji; oni koji su zainteresirani i inventivni, koji
generiraju ideje i predlau izmjene i poboljanja; oni kojih
aplikacija ne zanima, odnosno gladaju je iskljuivo u kontekstu svog
neposrednog posla i rednog mjesta. Administrator aplikacije ima
najvie koristi od druge grupe korisnika, jer su oni nositelji
uspjenog funkcioniranja i razvoja aplikacije.
10. Osnovne znaajke MultiUser i ClientServer poslovnih
programskih aplikacija Pod pojmom Multi/User aplikacije moemo
podrazumijevati svaku aplikaciju koja je namijenjena istovremeno
radu veeg broja korisnika na internoj raunalnoj mrei. Client/Server
aplikacije koriste istoimenu arhitekturu koja podrazumijeva
postojanje aplikacije na strani Clienta i postojanje baze podataka
kao neovisnog sustava na strani Servera. Takve aplikacije rade s
SQL bazama tipa SQLserver, Oracle i druge i namijenene su veim i
velikim poslovnim sustavima.
11. Mogunosti i uloga alata za modeliranje i generiranje baze
podataka Moderni informatiki alati za modeliranje i generiranje
baza podataka imaju vrlo velike mogunosti. Prva temeljna mogunost
je interaktivno stvaranje logikog i fizikog relacijskog modela
podataka. Druga temeljna mogunost je automatsko generiranje fizike
baze podataka iz razvijenog modela. Trea temeljna mogunost je
odravanje strukture i integriteta relacijske baze podataka iz
razvijenog modela (izuzetno vano).
12. Hijerarhijski dijagram sustava poslovne aplikacije
13. Proces unosa podataka u bazu
14. Proces dohvata podataka iz baze
15. Modularni organizacijski dizajn poslovne aplikacije
(T2.).
Modularni organizacijski sustav poslovne aplikacije je sustav u
kojemu moemo aktivirati i deaktivirati sljedee module: uprava,
financijsko knjigovodstvo, nabava robe, veleprodaja, maloprodaja,
komercijala, objekti i radni nalozi, urudbeni zapisnik, osnovna
sredstva. Sustav ima dvije generalne funkcije:a) Automatsko
podeavanje formi slui korisniku da moe dinamiki mijenjati svoje
korisniko suelje. Ako je u kvadratiu zelena kvaica tada je funkcija
aktivirana ako nije tada je deaktivirana. Moe se mjenjati prema
potrebi i bilo kada.b) Forma za print u PDF - slui za printanje
izvjetaja u PDF formatu. Ima viestruku mogunost u smislu da se
jednom pripremljeni izvjetaj kroz taj sustav moe viekratno
koristiti u smislu printa na ekran, printa na papir, printa na pdf
i to ponavljati vie puta.
16. Proces modeliranja i generiranja baze podataka
17. Sustav dokumenata poslovne aplikacije TRENIS
18. Periferni podsustavi poslovne aplikacijeBez kompatibilnosti
sa perifernim sustavima u okviru IS-a poduzea poslovna aplikacija
je praktino neupotrebljiva: sustavi za generiranje barcoda
artikala, lokacija u skladitu i skladinih dokumenata mobilna
tehnologija za offline ili online rad u skladitu kompatibilnost i
interoperabilnost sa MS Office Excel interoperabilnost s drugim
poslovnim aplikacijama u okviru IS-a poduzea.
19. Namjena i konceptualni model aplikacije KISPLACE Aplikacija
je namijenjena pojedinanim poduzeima, holding kompanijama i
knjigovodstvenim servisima za: Voenje kadrovske evidencije
zaposlenika; Voenje opih kataloga koji su osnova obrauna plae;
Voenje podataka o zaposlenicima koji ulaze u sustav obrauna plae;
Obraune plae tijekom poslovne godine; Upravljanje operativnom i
povijesnom bazom podataka o obraunima plaa zaposlenika; Generiranje
naloga za isplate plae zaposlenicima; Generiranje naloga za isplate
doprinosa Iz i Na plau; Generiranje statistikih izvjetaja za PU i
REGOS; Pripremu financijskog knjienja obrauna plae; Druge
mogunosti...
20. Namjena i konceptualni model aplikacije MOBKOMERC To je
pomona Client/Server aplikacija koja otklanja vitalne nedostatke
osnovne poslovne aplikacije poduzea i zaokruuje IS sloenog poduzea
na vioj tehnolokoj i informacijskoj razini; Namijenjena je
terenskim komercijalistima za mobilni rad na terenu u online i
offline nainu komunikacije sa sredinjim IS-om poduzea; Namijenjena
je dislociranim maloprodajno/veleprodajnim mjestima za unos narudbi
za popunu robom (primjenom mobilne tehnologije runih offline
terminala FALCON) koje se ispostavljaju centralnom skladitu
poduzea; Namijenjena je menadmentu poduzea za mobilni rad pri
obilasku trita i pripremi komercijalnog prezentacijskog kataloga
proizvoda; Namijenjena je za upravljanje sredinjom pomonom SQL
bazom sustava mobilne komercijale backup lokalnih SQL baza sa
mobilnih raunala komercijalista; I druge mogue namjene.
21. Namjena i konceptualni model aplikacije FINKSQL To je
Client/server aplikacija namijenjena pojedinanim poduzeima, holding
kompanijama i knjigovodstvenim servisima za efikasno voenje sustava
financijskog knjigovodstva; Radi sa SQL bazom podataka koja se
temelji na razvijenom logikom ERA modelu podataka; Ima sustav
totalnog praenja i pridruivanja svake transakcije u bazi njenom
vlasniku korisniku aplikacije; Ima ugraen sustav poslovnih pravila
za automatsko kontiranje dokumenata; Ima razvijenu dvosmjernu
internet komunikaciju: Automatsko auriranje teaja valuta sa Web
stranice NBH Automatski batch e-mailing serijskih poslovnih
izvjetaja Ima razvijen sustav za automatsku komunikaciju punjenje
Meta Excel tablica statistikih poslovnih izvjetaja; Ima razvijen
sustav za automatsko kontiranje bankovnih izvadaka;
22. Namjena i konceptualni model aplikacije SCRESTIS To je
client/server aplikacija namijenjena za kontrolno praenje rada
restorana Studentskog centra; U okviru istog informacijskog sustava
povezuje podatke iz tri razliite poslovne aplikacije u kompleksni
sustav koji ima mogunost: Upravljanja normativima jela i menia
Planiranje proizvodnje jela i menia restorana Automatsko
generiranje potrebnih koliina namirnica za planirane koliine jela i
menia Automatsko generiranje narudbi za dobavljae Automatsko
kontrolno voenje dnevnog salda namirnice u restoranu; Automatsko
kontrolno voenje prosjene nabavne cijene jela i menia u razdoblju;
Hijerarhijska kontrola elemenata rada sustava od N restorana;
Modularno upravljanje korisnikim pravima u aplikaciji; Izvjetaji o
radu sustava restorana i drugo.
23. Namjena i konceptualni model aplikacije TRENIS To je
kompleksna modularna multi/user i client server aplikacija
namjenjena srednjim i veim trgovako proizvodnim poduzeima; Koristi
internu VFP bazu i SQL server bazu podataka; Podrava sve standardne
funkcije financijskog i robnog knjigovodstva veleprodaje i
maloprodaje primjenom moderne tehnologije; Podrava proizvodno
uslunu djelatnost poduzea kroz posebni modul obrade objekata;
Podrava prostorno distribuirani informacijski sustav poduzea s
mogunou rada dislociranih robnih centara u offline ili online nainu
rada; Ima integrirani modul za upravljanje mobilnim informacijskim
sustavom skladita; Ima ugraenu tehnologiju generiranja, izrade i
rada sa barcodom artikala, lokacija i skladinih dokumenata; Ima
ugraen sustav za automatsko upravljanje korisnikim sueljem na
razini korisnika aplikacije na mrei; Ima izuzetno bogat sustav
poslovnih izvjetaja i drugo.
24. Pojam i primjeri poslovnih pravila koje podravaju poslovne
aplikacije Pod pojmom poslovnog pravila u poslovnoj aplikaciji
podrazumijevamo formalnu, strunu i programsku osnovu za izvoenje
postupaka automatskog generiranja odreenih poslovnih dokumenata vie
razine, iz sustava analitikog knjigovodstva koje prati poslovne
procese. Temeljna pretpostavka moderne poslovne aplikacije jest da
svaka obrada podataka vie razine, koja se moe formalizirati,
jednostavno treba biti realizirana kroz sustav poslovnih pravila.
Poslovna aplikacija bez razvijenog kvalitetnog sustava poslovnih
pravila ima najmanje dva znaajna nedostatka: usporavanje poslovnih
procesa i neaurnost poslovnih podataka; dranje korisnika aplikacije
na najnioj razini operatera unosa podataka, koja je u modernijim
poduzeima neodriva.
PRIMJERI: Sustav automatskog kontiranja dokumenata:- svi U/I
robni dokumenti, izlazni rauni i obavijesti o knjienju, blagajniki
izvjetaj, bankovni izvadci Sustav automatskog generiranja izlaznih
narudbi: skup varijabli kojima se upravlja algoritmom za
izraunavanje potrebnih koliina artikala za narudbu od dobavljaa.
Sustav automatskog generiranja kompleksnih poslovnih izvjetaja:
definiranje potrebnog poslovnog izvjetaja izborom odreenog skupa
formalnih atributa koji kvantificiraju odreene koliinske ili
financijske pokazatelje poslovnog procesa. Sustav automatskog
punjenja statistikih izvjetaja u XLS formatu: definiranje formalne
osnove statistikog izvjetaja s kriterijima obrade financijskih
podataka iz poslovne baze i pozicija u XLS izvjetaju za automatski
upis podataka. Sustav informiranja odreenih korisnika aplikacije o
signifikantnim dogaajima u informacijskom sustavu, primjenom
intranet e-maila: - rezerviranje koliine robe vee od
N*ProsjeniDnevniIzlaz, razlike izmeu originalnog i konanog mobilno
obraenog skladinog dokumenta. Sustav kontrole odobravanja rabata -
rabat na razini stavke izlaznog dokumenta - rabat (kasa skonto) na
razini izlaznog dokumenta Sustav akcijske prodaje Sastavnica
osnovnih jela u restoranu: - osnovne namirnice u jelu i koliine -
istovrsne namirnice i koliine Sastavnica grupnih jela (meni-a) u
restoranu: - osnovna jela u meni-u - zamjenska jela u meni-u
25. Pojam i primjeri automatiziranih algoritama koji su ugraeni
u poslovne aplikacijePod pojmom algoritma u poslovnoj aplikaciji
podrazumijevamo svaki programski automatizirani postupak kojim se
izvodi sloena obrada podataka primjenom odreene standardne ili
heuristike metode
PRIMJERI: Algoritam za automatiziranu izradu plana i otpremnih
naloga cisterni za masovnu dostavu loivog ulja na podruju Zagrebake
upanije: Algoritam za automatsko generiranje potrebnih koliina
artikala za narudbu od dobavljaa: Algoritmi za pripremu statistikih
podataka o plai i generiranje standardnih datoteka za predaju
podataka ovlatenim institucijama dravne uprave: Algoritmi za
automatsko auriranje sintetikih skladita podataka u okviru poslovne
baze podataka Algoritam za sloena pretraivanja baze podataka:
Algoritmi za sinhronizaciju povezanih baza podataka: Algoritam za
generiranje poetnih stanja skladita na poetku nove poslovne
godine:
26. Pojam i znaajke poslovne raunalne mreePod pojmom raunalna
poslovna mrea podrazumijevamo skup meusobno povezanih raunala, koja
meusobno mogu kontrolirano komunicirati i dijeliti odreene mrene
resurse.Standardna mrena arhitektura ukljuuje minimalno jedno
sredinje raunalo (server posluitelj) i vie radnih stanica (client
raunala) koje koriste zajednike resurse servera.Snanija raunalna
mrea (primjer mree na kojoj radi aplikacija TRENIS) moe i treba
imati nekoliko servera: - Komunikacijski Server za upravljanje
mrenim resursima i korisnikim pravima na mrei;- Terminal Server za
pristup poslovnoj mrei i pokretanje aplikacija udaljenih online VPN
korisnika poslovnih aplikacija;- File Server za odravanje
instalacija poslovnih aplikacija- SQL server za instalaciju i
odravanje SQL baza- drugi serveri (Mail server, Web server izd)
27. Osnovna pravila instalacije i odravanja poslovne programske
aplikacije na raunalnoj poslovnoj mreiPolazne pretpostavke za
optimalnu instalaciju i odravanje aplikacije na mrei jesu sljedee:
kompletan instalacijski sustav aplikacije treba biti smjeten na
sredinjem raunalu (serveru) i samo na tom centralnom mjestu se vre
dogradnje i reinstalacije novih verzija aplikacije; lokalna client
raunala trebaju imati minimalne instalacijske komponente aplikacije
koje se automatski auriraju sa servera (GoTrenis/Trenis, GoScRestis
/ ScRestis; baza podataka moe biti locirana na istom serveru kao i
aplikacija (preporuka za interne baze podataka primjer: VFP baza
aplikacije TRENIS) ili na posebnom SQL serveru (preporuka za SQL
baze podataka primjer: SQL baza aplikacije MOBKOMERC, MOBTRENIS,
FINKSQL); poslovna raunalna mrea na kojoj je aplikacija mora biti
dostupna putem neke od standardnih internet komunikacija (VPN ili
izravni remote pristup).
28. Upravljanje pravima korisnika aplikacije na poslovnoj
raunalnoj mrei Postoje tri razine upravljanja pravima korisnika:
Licenciranje korisnikog raunala za pokretanje poslovne aplikacije
Dodjeljivanje prava pristupa i koritenja podataka na razini SQL
baze Dodjeljivanje prava pristupa korisnika pojedinim modulima ili
funkcijama aplikacije Poslovna aplikacija mora imati ugraenu
mogunost kontrole svih ili najosjetljivijih korisnikih transakcija
u bazi podataka. Nedostatak ove mogunosti znaajka je mnogih
aplikacija. Aplikacija treba imati sustav ulaznog logiranja
korisnika i/ili logiranja kod pristupa kontroliranim modulima.
29. Funkcioniranje poslovne aplikacije u distribuiranom IS-u
poduzea Prostorno distribuirani informacijski sustav znaajka je
svakog razvijenog poduzea i poslovne aplikacije trebaju imati
mogunost podrke takvih sustava. Mogunosti moderne ICT tehnologije
omoguavaju kvalitetnu online komunikaciju udaljenih client raunala
sa sredinjim raunalom (servreom), temeljm ega je organizacija
offline rada i komunikacije dislociranih dijelova poduzea postala
nepotrebna i neopravdana. Aplikacija TRENIS je npr. nekoliko godina
nesmetano radila u offline sustavu dislociranih robnih centara.
Prelaskom korisnika aplikacije na totalni online sustav rada
performanse informacijskog sustava znaajno su porasle. Iako je
cijena ulaganja u ICT opremu koja omoguuje kvalitetan rad poslovne
aplikacije u distribuiranom poslovnom sustavu jo uvijek znaajna,
online rad vie nama alternativu.
30. Sustav arhiviranja baze podataka poslovne aplikacije
Sigurnosnu kopiju aplikacije i njene baze treba promatrati kao
vitalni dio poslovnog sustava koji zathijeva neprekidnu kontrolu.
Svaka ozbiljnija havarija sredinjeg raunala na kojemu je
instalirana poslovna baza podataka, ako svjea arhiva podataka ne
postoji, moe poduzee dovesti u dui zastoj i ozbiljne neprilike. U
navedenom smislu sustav sigurnosne arhive treba imati minimalno
sljedee znaajke:- mora biti pokrenut minimalno svaka 24 sata;- mora
se izvoditi automatski (ne smije ovisiti o korisniku);- paket
arhive mora biti odlagan izvan sredinjeg raunala na posebnom
kontroliranom mediju;- ispravnost paketa arhive mora se
kontrolirati.
31. Temeljnica kao element financijske integracije procesa
obrade podataka u okviru poslovne aplikacijeKroz temeljnicu se
analitiki podaci prevode u sustav konta gdje se vodi financijsko
knjigovodstvo temeljnice. Svaka temeljnica je privremena datoteka,
ona ne postoji u bazi podataka ako jo nije zakljuivana. Temeljnica
1 kao osnova za prijelaz sustava financijskog knjigovodstva iz
stare u novu poslovnu godinu.U TRENIS se automatski prenose svi
matini registri; u TRENIS treba unjeti pravila kontiranja
dokumenata iz SOPP-a; FFFF. godina zavrava se u SOPP-u do zavrnog
rauna; u TRENIS se sukcesivno prenosi samo temeljnica 1 iz FFFF.
god.; od 01.01.GGGG. sva knjienja koja se odnose na GGGG. godinu
izvode se u TRENIS-u32. Kartica artikla robe kao element
skladino-robne integracije procesa ulaza i izlaza robe u
skladitu.Skladina kartica robe vodi se po godinama.Stavka na
skladinoj kartici sadri sve podatke o transakciji robe i osnova je
za sve izvjetaje iz robnoj knjigovodstva.Roba ima tri razine
kartice robe: 1. kumulativna na razini svih skladita; 2.
kumulativna na razini lokacije skladita; 3. analitika na razini
skladita.Uvedena je dvojna kontrola prometa robe u skladitu: 1. na
razini lokacija u skladitu; 2. na razini svakog skladita.
Radovi1. Model ifarskog sustava robeTemeljna hipoteza je da ifru
artikla robe treba promatrati kao sustav S = (E, R, F) , tj. da ona
mora imatielemente (E), strukturu (R) i funkciju (F):E dobavljai,
grupe i podgrupe robe;R veze izmeu grupa i podgrupa robe;F
pronalaenje podataka o robi u bazi podataka po razliitim
kriterijima.Ukupna duljina ifre je trinaest znakova, unutar kojih
se prvih deset generira prema razra5enom registruoznaka dobavlja_a,
grupa i podgrupa robe, a zadnje tri znamenke koje predstavljaju
odre5eni tip robe unutar grupe i podgrupe (npr. obi_na arulja od 60
W dobavlja_a XX) generiraju se automatski.Struktura ifre artikla
definira se kao globalna varijabla sustava, a generiranje ifre
novog artikla podkontrolom je ifarskog sustava, tako da nije mogu*e
artiklu dodijeliti proizvoljnu ifru.
2. Model skladinog i robnog podsustavaU programu VISTEL svaki se
U/I dokument tretira dva puta. Prvi puta kao skladini dokument
(radi skoliinama bez cijena) i drugi puta kao robni dokument (radi
s cijenama).
Navedeni model omoguava nesmetani koliinski promet robe kroz
skladite u realnom vremenu i bezzastoja, nesmetano funkcioniranje
komercijale ( pod uvjetom prodaje po poznatim planskim
veleprodajnimcijenama) i naknadnu financijsku obradu robnih
dokumenata, a njegova praktina primjena pokazuje odline
rezultate.
3. Model mjesta troka kao profitnog centraU programu VISTEL
vezivanjem svih robnih dokumenata za entitet mjesta troka stvoren
je efikasni model organizacije poduzea koji omoguuje uinkovito
praenje poslovnih procesa i jednostavnije upravljanje poslovnim
sustavom. Mjesto troka u komercijalnom i financijskom smislu
promatra se i prati kao profitni centar, to omoguuje primjenu
sustava distribuiranog upravljanja komercijalnim sektorom, tj.
distribuiranog upravljanja procesima nabave i prodaje robeSlino kao
i u drugim komercijalnim aplikacijama [ 3 ] u program VISTEL ugraen
je entitet mjesta trokakoji moe imati razliita znaenja kao to su:
oznaka skladita; oznaka prodavaonice maloprodaje; oznaka
komercijaliste u veleprodaji; oznake uredskog prodava_a u
veleprodaji; oznake blagajnika u maloprodaji i sl.
4. Model upravljanja nabavom robeU trgovakom poduzeu je
optimalno upravljanje zalihama robe jednako vano kao i optimalno
upravljanje prodajom i ta dva procesa su u vrstoj meusobnoj vezi.
Za rjeavanje tog problema u program VISTEL ugraen je heuristiki
model automatskog generiranja koliina za narudbu.Drugi problem je
transparentnost narudbe i fakture dobavljaa koji je posebno izraen
u sluaju razlika udogovorenim i odobrenim cijenama i rabatima.
Navedeni problem je u programu VISTEL rijeen ugradnjom rabatnog
sustava dobavljaa na razini ifre svakog artikla robe. Trei problem
je veza izmeu ulazne narudbe dobavljaa i primke robe, tj.fakture
dobavljaa(devizna narudba). Taj je problem u programu VISTEL rijeen
funkcijom importa izlazne narudbe u primku robe uz istovremenu
rekalkulaciju devizne cijene u domau valutu.
5. Model upravljanja veleprodajom robeUvjeti prodaje i-tog kupca
najee su definirani brojem dana odgode plaanja rauna, maksimalnim
iznosom ukupnog trenutnog duga i odgovarajuim poloenim garancijama
plaanja.U sluaju da i-ti kupac ne zadovoljava uvjete nitko u
informacijskom sustavu poduzea za njega nemoe generirati i izdati
izlazni dokument - otpremnicu robe, osim u sluaju da ovlatena osoba
iskljuipostavljena ogranienja.Pored navedenih ogranienja i zatite
ugraene u program VISTEL komercijalista ima direktni uvid
uanalitiku i sintetiku me5usobnog financijskog dugovanja i
potraivanja, tako da kupcu u on-line vezi moe dati promptni odgovor
u sluanju automatske zabrane izdavanja robe.Osnovu opisanog modela
ine registri uvjeta prodaje i limita duga kupaca, te temporary baza
podataka otrenutnom financijskom saldu kupca kao poslovnog
partnera.
6. Model automatskog rezerviranja robeSvaki skladini dokument
programa VISTEL u trenutku auriranja podatka o koliini na stavci
dokumenta, na razini trgovakog poduzea u integralnom registru robe
i na razini konkretnog skladita u kojem se transakcija izvodi,
trenutno aurira tri globalne varijable:zaliha ukupna koliina robe
na zalihirezervirano ukupno rezervirana koliinaraspoloivo ukupno
raspoloiva koliinaModel automatskog rezerviranja robe radi na
razini stavke na svim izlaznim dokumentima (OTP-otpremnica, IZD
izdatnica, POD povratnica dobavljau, PSS meuskladinica, DOS -
dostavnica).Dinamika funkcija automatskog rezerviranja robe u
informatikom je smislu sa stajalita pristupa iauriranja podataka u
bazi podataka jedna od najosjetljivijih funkcija.Ta osjetljivost
proizlazi iz injenice to teoretski, a esto puta i praktino, u istom
trenutku N komercijalista operatera u poslovnoj mrei informacijskog
sustava poduzea eli rezervirati istu koliinu robe.
7.Model skladita kao sustavaDa bi se procesi nabave i prodaje
mogli uinkovito odvijati skladite mora biti organizirano kao sustav
koji omoguuje jednostavno i brzo pronalaenje robe. Program VISTEL
podrava podjelu skladita na lokacije. Lokacije su fiksne pozicije u
skladitu na kojima se u nekom trenutku moe nai bilo koja roba. Veze
izmeu lokacija su njihov logiki redoslijed (sort. po
abecedi)Funkcija lokacija je mogunost optimalnog kretanja kroz
skladite i jednostavno i brzo pronalaenje robe. Navedeni model
podran je sustavom deklaracija naljepnica robe s barcodom i
naljepnica lokacija s barcodom u funkciji primjene pokretnih
skenera barcoda.Struktura oznake lokacije moe biti sljedea:AAXXYY,
gdje je:AA oznaka bloka reda u skladitu;XX oznaka lokacije u bloku
(xx = 01, .., 99);YY oznaka razine na lokaciji (yy = 01, ..,
99)
8. Model sustava maloprodajeMaloprodaja nema robe na zalihi, a
proces maloprodaje odvija se u trenutku pojave kupca u maloprodaji,
pri emu se istovremeno realiziraju tri transakcije: razduivanje
skladita veleprodaje putem dokumenta DOS ( dostavnica maloprodajna
kalkulacija ), zaduivanje maloprodaje ( knjiga popisa o nabavi i
prodaji robe i sintetika prometa po sredstvima plaanja) i
razduivanje maloprodaje putem izdavanja maloprodajnog raunaNavedeni
model moe podrati velike integrirane veleprodajno maloprodajne
sustave, a njegova primjenau smislu financijskih knjigovodstvenih
transakcija bitno pojednostavljuje problem vo5enja maloprodaje.
9. Pojam i primjeri automatiziranih poslovnih
pravilaAutomatizirana poslovna pravila ugraena u informacijski
sustav poslovnog sustava omoguuju sigurno i uinkovito sprovoenje
strategije poslovnog sustava i svim uesnicima poslovnog sustava
pruaju mogunost za jednostavnije i sigurnije obavljanje radnih
zadataka, bez rizika i moguih stresova kao posljedice eventualnih
greaka u praenju poslovnih procesa.Poslovna pravila mogu se
podijeliti na primarna i sekundarna. U skup primarnih poslovnih
pravila ulaze ona pravila koja osiguravaju vitalnost funkcije
poslovnog sustava i o kojima direktno ovisi efikasnost odvijanja
poslovnih procesa. U skup sekundarnih poslovnih pravila ulaze sva
ostala poslovna pravila.
10. Razine praenja zaposlenika u okviru IS-a poduzea1.
Sigurnosna razina praenja aktivnosti zaposlenika u okviru IS-a
poduzeaSigurnosna razina obuhvaa pridruivanje svake transakcije u
bazi podataka zaposleniku koji je transakciju realizirao. Ova
razina, pored sigurnosnih aspekata poslovne baze podataka, ima
veliki znaaj i sa psiholokog stajalita, jer daje do znanja svim
zaposlenicima da e svaka njihova aktivnost u okviru IS-a biti
evidentirana.
2. Kvantitativna razina praenja aktivnosti zaposlenika u okviru
IS-a poduzeaKvantitativna razina obuhvaa sintetiku svih dokumenata
i stavaka dokumenata kojima su realizirani poslovni procesi po
zaposleniku. Ova razina ima operativni znaaj u smislu praenja
dnevne dinamike aktivnosti zaposlenika u okviru IS-a i donoenja
korekcijskih upravljakih odluka u funkciji poboljanja dinamike
radnog procesa
3. Kvalitativna razina praenja aktivnosti zaposlenika u okviru
IS-a poduzeaKvalitativna razina obuhvaa sintetiku financijskih
doprinosa kao rezultata poslovnih procesa po zaposleniku. Ova
razina ima izniman znaaj za menadment jer omoguuje periodino
praenje ostvarenja ukupne funkcije cilja poduzea i funkcije cilja
pojedinih istaknutih zaposlenika zaduenih za praenje realizacije
nabavnog i prodajnog asortimana.
11. Tipini poslovni dopisi i formati pogodni za batch
e-mailingPostoji mnogo poslovnih dopisa koji su pogodni za primjenu
batch emailinga, a neki od tipinih dopisa su:- dnevni bankovni
izvodi (za poslovne subjekte);- dnevne narudbe za N dobavljaa
(veliki sustavi prehrane);- izlazni veleprodajni rauni za N kupaca
(veliki trgovaki sustavi s odgodom plaanja);- pregledi
otvorenih-neplaenih rauna kupaca (poslovni subjekti);- obrauni
kamata kupcima (poslovni subjekti);Svaki od navedenih poslovnih
dopisa u sustavu automatskog batch e-mailinga moe znaajno poboljati
poslovni proces na koji se odnosi i smanjiti trokove
poslovanja.
12. Mogui efekti za batch emailing iz poslovne
aplikacijePrimjenom sustava batch e-mailinga u poslovnom
komuniciranju mogu se posti i brojni efekti od kojih se kao
najvaniji mogu izdvojiti sljede i: utede radnog vremena koje se
troi kod klasinog komuniciranja (telefon, fax, pota); utede
uredskog materijala (papir, fax papir, toner); kvalitetnija
povratna veza o stanju meusobnih potraivanja izmeu poslovnih
subjekata; kvalitetnije informiranje o poslovnim rezultatima
poslovnog subjekta (knjigovodstveni servisi); aurnija naplata
potraivanja od kupaca; vea produktivnost rada zbog oslobaanja
dijela radnog vremena znaajnog broja zaposlenika; stvaranje uvjeta
u kojima se informacijski sustav automatski brine o generiranju i
slanju operativno vanih poslovnih dopisa o kojima ovise poslovni
procesi, a ne da je to obaveza odreenih zaposlenika, i dr.
13. Kriteriji sustava batch emailinga poslovnih dopisaSa
stajalita poiljatelja kao korisnika, od sustava automatskog batch
e-mailinga oekuje se realizacija sljedeih procesa:- generiranje
datoteke e-mail dopisa identine originalu na papiru, u standardnom
formatu;- automatsko generiranje e-maila i attachement datoteke
poslovnog dopisa;- automatsko slanje e-maila u command-line
sustavu, izvan sustava MS Outlook i MS Outlook express bez
asistencije operatera.
U procesu generiranja automatskog batch e-mailinga trebaju biti
zadovoljeni sljedei kriteriji:- minimalno vrijeme generiranja
datoteke e-mail dopisa;- minimalna veliina datoteke;- minimalno
vrijeme slanja datoteke e-mail dopisa putem internet mree;-
univerzalni format datoteke e-mail dopisa kojeg korisnik bez
ikakvih intervencija moe koristiti u okviru standardnog iz MS
Office-a.
Sa stajalita primatelja e-mail poslovnog dopisa trebaju biti
zadovoljeni sljede i kriteriji:- minimalna veliina datoteke e-mail
dopisa;- minimalno vrijeme primanja datoteke e-mail dopisa putem
Internet mree;- jednostavno i izravno otvaranje datoteke e-mail
dopisa u standardnom okruenju sustava MS Office;- zadovoljen
standard hrvatskog character seta znakova;- mogunost intervencija u
datoteci e-mail dopisa prema potrebi;- mogunost izravnog printanja
datoteke e-mail dopisa na odabranom printeru i dr.
14. Osnovne znaajke sustava dinamikog upravljanja korisnikim
sueljima poslovne aplikacije.Forme postojeih aplikacija za unos i
preglede podataka trebaju biti standardno usklaene sa grafikim
mogunostima i raspoloivim prostorom ekrana i time omoguiti
maksimalno moguu koliinu informacija.Naalost, taj standard bilo je
mogue zadovoljiti samo u klasinom tekstualnom formatu DOS
aplikacija i zadovoljen je u sustavima web aplikacija, dok u
standardnim windows aplikacijama taj problem iziskuje posebna
rjeenja.to je forma aplikacije kompleksnija i sadri vie objekata
razliitih tipova, problem veliine forme, njezinih objekata i
fontova tekstualnih informacija postaje sve izraeniji i prirodno
trai dinamiko prilagoavanje forme aktivnoj rezoluciji ekrana i
ekspanziju forme na kompletan ekran.
15. Konceptualni model hibridnog IS-a skladitaProces obrade
skladinog dokumenta dijeli na dvije faze ili dva podprocesa u
povratnoj vezi: 1. Izrada skladinog dokumenta u Glavnoj aplikaciji
- u uredu2. Skladina obrada dokumenta u Mobilnoj aplikaciji - na
lokaciji robe u skladituRealizirana povratna veza je kontrolni
indikator uspjeno zavrene fizike mobilne i knjigovodstvene obrade
skladinog dokumenta.
Pod pojmom 'Glavna aplikacija' podrazumijeva se osnovna
client/server poslovna aplikacija kojom je podrana veina poslovnih
procesa poslovnog sustava, posredstvom standardnih desktop raunala
na poslovnoj mrei.Pod pojmom 'Mobilna aplikacija' podrazumijeva se
dodatna client/server aplikacija kojom su podrani fiziki procesi
protoka robe kroz skladite, posredstvom mobilnih PDA uraja sa
skenerom barcoda.
16. Tijek procesa obrade financijskih podataka u
knjigovodstvenom servisuKlasino zaprimanje dokumenataUnos u bazu i
knjienje dokumenataPriprema naloga za plaanjeArhiviranje ili
vraanje dokumenataGeneriranje izvjetaja o poslovanju
17. ERA model podataka IS-a za planiranje masovne dostave loiva
uljaOsnovni logiki model podataka IS-a dostave, prikazan ERA
modelom na, ine sljedei entiteti:ZONE meusobno prometno povezane
cjeline unutar podruja dostave;CISTERNE - cisterne kojima se
realizira masovna dostava;KUPCI - skup kupaca na podruju
dostave;NARUDZBE - narudbe kupaca;OTNALOZI - izvrni otpremni nalozi
za utovar cisterni i dostavu kupcima.
18. Sustav kontrole provedbe stratekog plana razvoja
IS-aProvedba stratekog plana razvoja IS-a podrazumijeva praktino
izvoenje projektirane baze podataka i aplikacija IS-a. Za razliku
od projektiranja drugih, npr. tehnikih sustava, kod projektiranja i
izvoenja IS-a projektanti i izvoditelji esto su integrirani u timu
istog proizvoaa softvera, ime je suprotno interesima investitora,
onemoguena eksterna kontrola razvoja IS-a u svakoj fazi, sukladno
stratekom planu kao glavnom projektu.Kvalitetan sustav eksterne
kontrole provedbe stratekog plana razvoja IS-a mogue je uspostaviti
pod uvjetom da postoji eksterno razvijen objekt logikog modela
podataka u vlasnitvu poslovnog sustava kao naruitelja, koji je
istovremeno i generator relacijske baze podataka.Opi algoritam rada
sustava kontrole provedbe stratekog plana razvoja IS-a, sukladno
modelu na slici 2., je sljedei:a) izvoa baze podataka i aplikacija
dobiva od investitora, pored projekta stratekog plana razvoja IS-a
i eksterno razvijeni poetni logiki model podataka;b) sukladno bazi
podataka, izvoditelj razvija funkcije pojedinih aplikacija;c) u
sluaju potrebe dopune logikog modela novim entitetima ili
atributima, izvoditelj aurira logiki model podataka i isti vraa
kontrolnom timu investitora;d) kontrolni tim provjerava korekcije
logikog modela u projektu stratekog plana Isa i potvruje ili
osporava izmjenu modela;e) izvoditelj temeljem logikog modela
usklaenog sa kontrolnim timom regenerira radnu bazu podataka i vraa
se na korak b).
19. Kljune faze metodike migracije iz postojeeg u novi ERP
sustav Neki istraivai ERP sustava navode etiri osnovna pravila
migracije podataka koja autori ovog rada koriste kao osnovno
polazite razvoja predloene metodike. Ovom se metodikom migracija
podataka promatra i izvodi kao automatizirani ponavljajui poslovni
proces u realnom vremenu, a ne kao jednokratna tehnika operacija. U
taj su proces, pored proizvoaa novog ERP sustava i automatiziranih
algoritama kojima se u realnom vremenu migriraju podaci iz baze
jedne poslovne aplikacije u drugu, ukljueni samo kljuni ili svi
zaposlenici kompetentni za praenje realizacije pojedinih poslovnih
procesa.
Metodologija uvo-enja ERP sustava razlikuje se od autora do
autora a u pravilu predvia slijedee faze uvoenja:1. Business
Review,2. Project Planning,3. Installation, Upgrade and Data
Conversion,4. Training and Education,5. Business Process
Engineering and Best Practices,6. Conference Room Pilot Testing,7.
Go-Live!,8. Post Implementation Review and Continuous Improvement
[12], [13].