1 POSLOVANjE ZATVORENIH INVESTICIONIH FONDOVA OD OSNIVANjA DO DANAS Investicioni fondovi su jedan od najznačajnijih učesnika među institucionalnim investitorima kojima se pridaje poseban značaj u kreiranju finansijskog tržišta u svakoj zemlji. Stoga, njihovo osnivanje i poslovanje se reguliše posebnim zakonom i obavezno su pod nadzorom regulatora tržišta hartija od vrijednosti. U Republici Srpskoj dominiraju zatvoreni investicioni fondovi, nastali transformacijom privatizacionih investicionih fondova, čije je poslovanje regulisano Zakonom o investicionim fondovima 1 . Na tržištu kapitala Republike Srpske u 2012. godini posluje 16 investicionih fondova, i to četrnaest zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom, i dva otvorena investiciona fonda sa javnom ponudom. Upravljanje navedenim fondovima obavlja trinaest registrovanih društava za upravljanje. S obzirom na rezultate rada zatvorenih investicionih fondova u dosadašnjem periodu i nove okolnosti nastale pod uticajem velike ekonomske i finansijske krize, Komisija za hartije od vrijednosti je izvršila temeljno preispitivanje uslova za njihovo poslovanje s ciljem obezbjeđenja veće zaštite interesa investitora i vraćanje njihovog povjerenja u tržište kapitala Republike Srpske. Pored toga, Komisija je imala u vidu i činjenicu da je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, 2 Bosna i Hercegovina preuzela obavezu da svoje propise usklađuje sa pravnom tečevinom Evropske unije. Tako je u postupku izmjena Zakona o investicionim fondovima bilo neophodno uskladiti pojedine odredbe sa direktivama koje uređuju osnivanje i poslovanje društava za upravljanje i investicionih fondova. Naime, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine 04.10.2010. godine dostavila je dopis svim regulatorima na finansijskom tržištu te entitetskim vladama (između ostalih i na adrese različitih ministarstva u Republici Srpskoj - Ministarstvo finansija, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, te Kabinet predsjednika Vlade - jedinica za koordinaciju i evropske integracije sa obavještenjem da je “na sastanku Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju održanog u Briselu 11. i 12. maja 2010. godine delegacija Bosne i Hercegovine preuzela obavezu izrade uporednih i transpozicionih tabela, koje trebaju da daju pregled entitetskih propisa po odgovarajućim sektorima unutrašnjeg tržišta, njihovu međusobnu usklađenost, kao i usklađenost sa pravom Evropske unije”. Postupajući po navedenom zahtjevu, Komisija za hartije od vrijednosti je u januaru 2011. godine Ministarstvu finansija Republike Srpske dostavila uporedni pregled propisa u vezi sa tržištem kapitala, u okviru kojeg je poseban segment bio posvećen regulaciji segmenta investicionih fondova. U tom kontekstu analizirana je i legislativa Evropske unije i to: 1. Direktiva 85/611 o usklađivanju zakona, uredbi i upravnih propisa koji se odnose na društva za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti (UCITS), 1 Zakon o investicionim fondovima, "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 92/06 od 22.09.2006. godine 2 Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju dana 16.06.2008. godine u Luksemburgu
25
Embed
POSLOVANjE ZATVORENIH INVESTICIONIH … ZIF.pdf · 1 POSLOVANjE ZATVORENIH INVESTICIONIH FONDOVA OD OSNIVANjA DO DANAS Investicioni fondovi su jedan od najznačajnijih učesnika među
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
POSLOVANjE ZATVORENIH INVESTICIONIH FONDOVA OD OSNIVANjA DO DANAS
Investicioni fondovi su jedan od najznačajnijih učesnika među institucionalnim investitorima kojima se pridaje poseban značaj u kreiranju finansijskog tržišta u svakoj zemlji. Stoga, njihovo osnivanje i poslovanje se reguliše posebnim zakonom i obavezno su pod nadzorom regulatora tržišta hartija od vrijednosti. U Republici Srpskoj dominiraju zatvoreni investicioni fondovi, nastali transformacijom privatizacionih investicionih fondova, čije je poslovanje regulisano Zakonom o investicionim fondovima1. Na tržištu kapitala Republike Srpske u 2012. godini posluje 16 investicionih fondova, i to četrnaest zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom, i dva otvorena investiciona fonda sa javnom ponudom. Upravljanje navedenim fondovima obavlja trinaest registrovanih društava za upravljanje.
S obzirom na rezultate rada zatvorenih investicionih fondova u dosadašnjem periodu i nove okolnosti nastale pod uticajem velike ekonomske i finansijske krize, Komisija za hartije od vrijednosti je izvršila temeljno preispitivanje uslova za njihovo poslovanje s ciljem obezbjeđenja veće zaštite interesa investitora i vraćanje njihovog povjerenja u tržište kapitala Republike Srpske.
Pored toga, Komisija je imala u vidu i činjenicu da je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom,2 Bosna i Hercegovina preuzela obavezu da svoje propise usklađuje sa pravnom tečevinom Evropske unije. Tako je u postupku izmjena Zakona o investicionim fondovima bilo neophodno uskladiti pojedine odredbe sa direktivama koje uređuju osnivanje i poslovanje društava za upravljanje i investicionih fondova.
Naime, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine 04.10.2010. godine dostavila je dopis svim regulatorima na finansijskom tržištu te entitetskim vladama (između ostalih i na adrese različitih ministarstva u Republici Srpskoj - Ministarstvo finansija, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, te Kabinet predsjednika Vlade - jedinica za koordinaciju i evropske integracije sa obavještenjem da je “na sastanku Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju održanog u Briselu 11. i 12. maja 2010. godine delegacija Bosne i Hercegovine preuzela obavezu izrade uporednih i transpozicionih tabela, koje trebaju da daju pregled entitetskih propisa po odgovarajućim sektorima unutrašnjeg tržišta, njihovu međusobnu usklađenost, kao i usklađenost sa pravom Evropske unije”.
Postupajući po navedenom zahtjevu, Komisija za hartije od vrijednosti je u januaru 2011. godine Ministarstvu finansija Republike Srpske dostavila uporedni pregled propisa u vezi sa tržištem kapitala, u okviru kojeg je poseban segment bio posvećen regulaciji segmenta investicionih fondova. U tom kontekstu analizirana je i legislativa Evropske unije i to: 1. Direktiva 85/611 o usklađivanju zakona, uredbi i upravnih propisa koji se odnose
na društva za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti (UCITS),
1 Zakon o investicionim fondovima, "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 92/06 od 22.09.2006. godine
2 Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju dana 16.06.2008. godine u
Luksemburgu
2
2. Direktiva 2002/87 o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društva i investicionih društava u finansijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva 73/239, 79/267, 92/49, 92/96, 93/6 i 93/22 i Direktiva 98/78 i 2000/12,
3. Direktiva 2006/49 o adekvatnosti kapitala investicionih društva i kreditnih institucija,
4. Direktiva 2007/16 o primjeni Direktive 85/611 o usklađivanju zakona, uredbi i upravnih propisa koji se odnose na društva za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti (UCITS) u vezi sa pojašnjenjem određenih definicija,
5. Direktiva 2009/65 o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na društva za zajednička ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti (UCITS),
6. Direktiva 2010/43 o primjeni Direktive 2009/65 u vezi sa organizacionim zahtjevima, konfliktima interesa, obavljanju aktivnosti, upravljanju rizicima i sadržaju ugovora između depozitara i društva za upravljanje,
7. Direktiva 2010/44 o primjeni Direktive 2009/65 u vezi sa odredbama koje se odnose na spajanje fondova, tzv. centralno – napajajuće strukture i procedure obavještavanja,
8. Uredba 139/2004 o kontroli koncentracije između preduzeća, 9. Uredba 583/2010 o primjeni Direktive 2009/65 u vezi sa ključnim informacijama
za investitorima i uslovima koji se moraju zadovoljiti kada se obezbjeđuju ključne informacije za investitore ili u vezi sa prospektom na odgovarajućem mediju, drugačijem od papirnog ili posredstvom internet stranice,
10. Uredba 584/2010 o primjeni Direktive 2009/65 u vezi sa formom i sadržajem standardnog izvještaja, upotreba elektronskih sredstava komunikacije sa nadležnim regulatorima koji treba da budu predmet izvještavanja, te procedure za verifikaciju i istragu „na licu mjesta“, kao i razmjenu informacija između nadležnih regulatora,
te su dati pojedinačni komentari u smislu razlika koje su evidentirane.
Komisija je, putem svojih predstavnika u radnoj grupi za izradu radne verzije Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o investicionim fondovima bila aktivno uključena u kreiranju predloženih zakonskih rješenja. S obzirom na predložene izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima i dostavljene komentare na prijedlog teksta, potrebno je dati pregled poslovanja društava za upravljanje i zatvorenih investicionih fondova u periodu od njihovog osnivanja do danas. Stoga, predmet posmatranja u ovom materijalu će biti poslovanje trinaest zatvorenih investicionih fondova (u daljem tekstu ZIF-ova), sa posebnim osvrtom na zatvorene investicione fondove nastalih transformacijom privatizacionih investicionih fondova koji su osnovani u procesu masovne vaučerske privatizacije državnog kapitala u Republici Srpskoj, u skladu sa Zakonom o privatizacionim investicionim fondovima i društvima za upravljanje privatizacionim fondovima.3
Zatvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom u Republici Srpskoj su akcionarska
društva sa sjedištem u Republici Srpskoj koje, uz dozvolu Komisije, osnivaju i njima
upravljaju društva za upravljanje. Predmet njihovog poslovanja je prikupljanje novčanih
sredstava javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih akcija i ulaganje tih sredstava, uz
3 Zakon o privatizacionim investicionim fondovima i društvima za upravljanje privatizacionim fondovima,
Službeni glasnik br. 24/98 od 15.06.2000. godine, 63/02 od 11.10.2002. godine i 67/05 od 21.07.2005. godine
3
uvažavanje načela disperzije rizika.4 Akcije trinaest ZIF-ova u RS su javno emitovane akcije i
uvrštene su na službeno tržište Banjalučke berze. Od 01.08.2004. godine Banjalučka berza je
počela sa računanjem berzanskog indeksa investicionih fondova Republike Srpske (FIRS),
koji odražava trend kretanja cijena akcija zatvorenih investicionih fondova na službenom
berzanskom tržištu.
Slika 1. Indeks fondova Republike Srpske – FIRS u periodu 2004. – 2012. godine Na prethodnoj slici vidljivo je da se vrijednost indeksa investicionih fondova u 2008. godini
vratila na nivo iz 2004. godine, a ta vrijednost se zadržala i u 2012. godini. Pored indeksa
investicionih fondova, bitan pokazatelj atraktivnosti akcija fondova na berzi, predstavlja
podatak o ostvarenom prometu.
4 Član 60. stav 1. Zakona o investicionim fondovima
Tabela 2. Pregled najviših i najnižih cijena akcija ZIF-ova u periodu 2006. - 2011. godine6
6 Najviša i najniža cijena akcija ZIF-ova po godinama predstavlja najvišu, odnosno cijenu u posmatranoj godini po kojoj su se obavljale transakcije akcijama ZIF-ova u
redovnom trgovanju na Banjalučkoj berzi
7
Na osnovu podataka iz tabele 2. vidljivo je da se razlika između najviših i najnižih cijena
akcija ZIF-ova u posmatranom periodu značajno smanjila. Najviše cijene akcija fondova
BLB, Euroinvestment i Jahorina u 2006. godini bile su oko pet puta veće od najnižih cijena
akcija ovih fondova, dok je ova razlika u 2011. godini smanjena tako da su najviše cijene
akcija bile oko dva puta veće od najnižih cijena akcija ovih fondova.
Fond Broj dana trgovanja akcijama ZIF-ova
na Banjalučkoj berzi Trgovanje akcijama
fonda (%)
ZPTP 1.029 92%
KRIP 900 81%
INVP 696 62%
EINP 619 55%
BLBP 604 54%
JHKP 589 53%
PLRP 473 42%
EKVP 436 39%
VIBP 423 38%
BRSP 423 38%
BLKP 367 33%
VBIP 283 25%
PRVP 200 18%
Prosječno 542 49%
Tabela 3. Učestalost trgovanja – likvidnost akcija ZIF-ova u periodu od 01.01.2008. do
30.06.2012. godine7
Iz prethodne tabele vidljivo je da se tek kod šest ZIF-ova trgovalo akcijama više od 50% od
ukupnog broja dana trgovanja. Izdvajaju se Zepter fond i Kristal invest fond, čijim akcijama
se trgovalo u 92%, odnosno 81% ukupnog broja dana trgovanja. Pored snažnog pada cijena i
prometa akcija svih ZIF-ova, kod više od polovine ZIF-ova akcijama se nije trgovalo ni svaki
drugi dan trgovanja. Kod fondova Privrednik invest i VB fond akcijama se trgovalo tek svaki
peti, odnosno četvrti dan trgovanja na Banjalučkoj berzi, što ukazuje na veoma slabu
zainteresovanost investitora za kupovinu ovih akcija.
Na sljedećem tabelarnom pregledu prikazani su podaci o odnosu neto vrijednosti imovine
investicionih fondova (NVI) i tržišne cijene na datum 30.06.2012. godine. Neto vrijednost
imovine zatvorenog investicionog fonda predstavlja razliku između ukupne vrijednosti
imovine i obaveza fonda na dan utvrđivanja vrijednosti. Ukupna vrijednost obračunava se na
osnovu kursnih vrijednosti hartija od vrijednosti i depozita u finansijskim institucijama, te
drugih imovinskih vrijednosti fonda. Dijeljenjem neto vrijednosti imovine sa ukupnim brojem
emitovanih akcija fonda dobija se neto vrijednosti imovine fonda po akciji8.
Fond NVI TC TC/NVI NVI/TC
BLBP 9,64 2,70 28,01% 3,57
BLKP 7,75 2,02 26,06% 3,84
7 Ukupan broj radnih dana Banjalučke berze u odobranom intervalu iznosi 808.
8 NVI se izračunava primjenom odredbi Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti imovine investicionog fonda i
obračunu neto vrijednosti imovine po udjelu ili po akciji investiconog fond („Službeni Glasnik Republike
Srpske“, broj: 102/07, 04/08 i 23/10).
8
Fond NVI TC TC/NVI NVI/TC
BRSP 9,47 4,50 47,52% 2,10
EINP 23,86 10,05 42,12% 2,37
EKVP 10,64 3,85 36,18% 2,76
INVP 0,17 0,043 25,29% 3,95
JHKP 4,97 3,16 63,58% 1,57
KRIP 14,04 5,51 39,25% 2,55
PLRP 15,32 4,97 32,44% 3,08
PRVP 5,46 1,20 21,98% 4,55
VBIP 7,38 3,82 51,78% 1,93
VIBP 9,23 3,89 42,15% 2,37
ZPTP 16,18 5,99 37,02% 2,70
Prosječno - - 37,95% 2,87
Tabela 4. Odnos neto vrijednosti imovine (NVI) po akciji i tržišne cijene (TC) akcija ZIF-
ova na dan 30.6.2012. godine
Prema podacima iz tabele 4. vidljivo je da se akcijama zatvorenih investicionih fondova u
junu 2012. godine trgovalo sa diskontom od 36-78% u odnosu na NVI. Najveći diskont imale
su akcije fonda Privrednik invest (78,02%), a najmanji diskont akcije fonda Jahorina Koin
(36,4%). Prosječni diskont akcija svih ZIF-ova iznosio je 62,05%, odnosno NVI imovine po
akciji svih ZIF-ova u junu 2012. godine, bila je veća čak 2,87 puta u prosjeku u odnosu na
tržišnu vrijednost akcija.
Na osnovu datih podataka, može se vidjeti da akcije ZIF-ova na Banjalučkoj berzi nemaju
očekivani nivo prometa, da su cijene tih akcija na veoma niskom nivou u odnosu na neto
vrijednosti imovine po akciji koja je 2-5 puta veća, te da je veoma slaba likvidnost akcija ZIF-
ova mjerena u prometu i broju dana trgovanja. Ovdje se postavlja pitanje u čemu je osnovni
razlog ovakvog raspoloženja investitora za investiranje u akcije ZIF-ova. S jedne strane,
svjetska ekonomska i finansijska kriza uticala je na pad zainteresovanosti investicione
javnosti za ulaganje u mala i slabo razvijena tržišta kao što je tržište kapitala Republike
Srpske, imajući u vidu sve rizike sa kojima se suočavaju pri donošenju odluke o investiranju u
hartije od vrijednosti. S druge strane, razlog treba tražiti i u aktivnostima samih društava za
upravljanje u procesu upravljanja portfeljom ZIF-ova.
2. Struktura vlasništva ZIF-ova
Na dan 27.09.2012. godine u Republici Srpskoj bilo je 457.616 akcionara ZIF-ova, a najveći
među njima, Zepter fond je imao 98.180 akcionara. Ovo upućuje na zaključak da interes
involviranih ima ne samo ekonomske i socijalne, nego i političke posljedice. Stoga se ovi
razlozi ne smiju zanemariti u daljem osmišljavanju odgovarajućih promjena zakonske
regulative.
FOND < 5% 5%-10% 10%-25% Prvih 10
akcionara
BLBP 74,9 25,1 0 39,5
BLKP 70,0 30,0 0 39,0
BRSP 65,0 20,6 14,4 51,2
EINP 61,6 38,4 0 51,3
EKVP 67,3 0 32,7 39,6
INVP 76,6 13,2 10,3 34,9
9
JHKP 73,9 0 26,1 36,6
KRIP 81,2 6,7 12,2 35,3
PLRP 67,1 12,1 20,8 45,7
PRVP 83,1 0,0 16,9 33,7
VBIP 53,4 7,5 39,2 48,4
VIBP 77,7 0 22,3 26,0
ZPTP 82,3 17,7 0 34,2
Tabela 5. Struktura vlasništva ZIF-ova na dan 27.09.2012. godine9
Podaci iz prethodne tabele pokazuju da postoji značajna koncentracija u strukturi vlasništva ZIF-ova kod prvih deset akcionara. Ovo je od posebnog značaja kada se ima u vidu da, u skladu sa odredbama Zakona o investicionim fondovima, skupština akcionara ZIF-a može valjano da odlučuje ako je zastupljeno najmanje 30% akcija sa pravom glasa.