POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ IZ PODRUČJA …Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polje Elektrotehnika 1 SADRŽAJ 1. UVOD 2 1.1. Ciljevi studija

Sveučilište u Rijeci Tehnički fakultet

POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ IZ PODRUČJA TEHNIČKIH

ZNANOSTI, POLJE ELEKTROTEHNIKA

Rijeka, rujan 2013.

Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polje Elektrotehnika

1

SADRŽAJ 1. UVOD 2

1.1. Ciljevi studija 2 1.2. Dosadašnja iskustva 3 1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata 3 1.4. Mogućnosti uključivanja u zajednički program s inozemnim sveučilištima 3

2. OPĆI DIO 5 2.1. Naziv studija 5 2.2. Nositelj studija 5 2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa 5 2.4. Inovativnost doktorskog programa 5 2.5. Upis na studij 6 2.6. Odabir polaznika 6 2.7. Kompetencije i mogućnosti nakon završetka studija 6

3. OPIS PROGRAMA 8 3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa 8 3.2. Popis modula i predmeta 10 3.3. Opis predmeta 12 3.4. Ritam studiranja i obveze studenata 61 3.5. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij 61 3.6. Popis predmeta i/ili modula s drugih poslijediplomskih programa 61 3.7. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku 61 3.8. Prijenos ECTS bodova 62 3.9. Završetak studija i prijava teme doktorskog rada 62 3.10. Nastavak studija 62 3.11. Stjecanje potvrde o apsolviranom dijelu doktorskog studija 63 3.12. Stjecanje doktorata znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita 63 3.13. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja 63

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 64 4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa 64 4.2. Podaci o prostoru i opremi 64 4.3. Popis projekata na kojima se temelji doktorski program 64 4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom 65 4.5. Ugovorni odnosi 66 4.6. Optimalan broj studenata 66 4.7. Financiranje doktorskog programa 66 4.8. Kvaliteta doktorskog programa 67

5. PRILOG: Pravilnik o poslijediplomskim doktorskim studijima 68


2

1. UVOD 1.1. Ciljevi studija

Pokretanje poslijediplomskog studija iz područja Tehničkih znanosti, polja Elektrotehnike nastoji se omogućiti magistrima inženjerima elektrotehnike Tehničkog fakulteta, ali i ostalih srodnih institucija u zemlji i inozemstvu, nastavak izobrazbe i daljnje znanstveno usavršavanje u cilju dobivanja visokoobrazovanih kadrova u tom polju znanosti.

Aktualni ciljevi hrvatskog društva su transformacija u društvo znanja i uklapanje u europske i svjetske integracije. Hrvatska se mora razviti u suvereno društvo i ekonomiju znalaca, te državu mudroga međunarodnog političkog partnera velikih sustava i zrelih demokracija. Slabljenje proizvodnog sektora u gospodarstvu i pad broja upisanih studenata na studije iz tehničkih i prirodoznanstvenih područja moraju biti zaustavljeni na način na koji su to postigle druge zemlje koje su uspješno prošle navedenu transformaciju. Znanstvenici koji će biti obrazovani ovim studijskim programom moći će bitno pridonijeti navedenim ciljevima. Oni od njih koji ostanu u sustavu visokog školstva i znanstvenoistraživačkih ustanova obrazovat će nove generacije inženjera i znanstvenika, ali isto tako stvarati nove znanstvene rezultate, te omogućiti transfer znanja i preko svojeg znanstvenog rada i kontakata sa znanstvenicima u inozemstvu pospješiti uključivanje Hrvatske u europske i svjetske integracije. Još je veća potreba naše privrede za kreativnim i poduzetnim mladim znanstvenicima koji će je pokrenuti iz sadašnjeg stanja. Ključni element hrvatske budućnosti su probuđeni stvaratelji, sposobni inženjeri i poduzetnici čije će se tehnološke kreacije mogu konkurentno prodavati po cijelome svijetu. Izobrazba diplomiranih inženjera elektrotehnike i magistra inženjera elektrotehnike od 1999. godine do danas na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci zadovoljilo je potrebu za visokoobrazovanim stručnjacima iz elektrotehnike u Primorsko‐goranskoj županiji, ali i u susjednim županijama. Međutim, u istom periodu raste potreba i za doktorima znanosti iz istog područja. Otvaranje ovog studija omogućit će većim gospodarskim subjektima (HEP, INA, brodogradilišta, Luka Rijeka) dodatno usavršavanje postojećih zaposlenika, ali i mogućnost zapošljavanja novih doktora znanosti. Očekuje se također da će studenti predloženog poslijediplomskog studija dodatno potaknuti inovativnost i razvoj novih tehnologija u većem broju malih i srednjih poduzeća koja djeluju na području industrijske elektronike, brodske elektronike, ugradbenih sustava, informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Tehničkom fakultetu, ali i drugim sastavnicama Sveučilišta u Rijeci već duži niz godina nedostaju doktori znanosti upravo iz polja elektrotehnike, te se očekuje da jedan dio studenata predloženog studijskog programa nastavi rad na Sveučilištu u Rijeci. Postojeći znanstvenoistraživački i stručni projekti, te kontinuirana suradnja s gospodarstvom i poduzetništvom temelji su i pretpostavka daljnjeg nastavka i razvoja kolaborativnih istraživanja, koja će se dodatno poticati predloženim studijskim programom. Stručnjaci i znanstvenici iz gospodarstva uključeni su u osmišljavanje i predlaganje, a predviđena je i njihova suradnja u provođenju studijskog programa. U prvom redu, predviđena je suradnja s većim gospodarskim subjektima (HEP, Uljanik), ali očekuje se suradnja i s malim i srednjim poduzetništvom, posebice s tvrtkama koje su nastale korištenjem znanja i rezultata istraživanja provedenim na Tehničkom fakultetu, te tvrtkama koje se baziraju na primjeni najnovijih rješenja i osmišljavanju novih proizvoda, a zapošljavaju bivše studente Tehničkog fakulteta. Studenti će također imati mogućnost istraživačkoga rada i na sveučilišnim centrima poput Znanstveno‐tehnologijskoga parka te Centra za napredno računanje i modeliranje. Naglasak studija na multidisciplinarnosti i primjeni inovativnih tehnologija i u drugim područjima društva, omogućit će povezivanje s lokalnom zajednicom i udrugama koje nastoje poboljšati kvalitetu života šire zajednice. Dugogodišnje iskustvo poslijediplomskih studija na polju Strojarstva, Brodogradnje i Temeljnih tehničkih znanosti, te suradnja s lokalnom zajednicom u tim područjima, bit će poveznica za unaprjeđenje znanstvenoistraživačke djelatnosti i širenje utjecaja predloženog doktorskog studija.


3

1.2. Dosadašnja iskustva

Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polje Elektrotehnika temelji se na tradiciji poslijediplomskog znanstvenog studija Fakulteta (od 1971. godine).

Studiji elektrotehnike prisutni su na Tehničkom fakultetu od 1987. godine u programu stručnog studija, a od 1999. u programu sveučilišnog dodiplomskog studija. Trenutno se na Tehničkom fakultetu odvija nastava iz područja elektrotehnike na preddiplomskoj i diplomskoj razini, u programima usklađenim prema Bolonjskoj deklaraciji.

Na Tehničkom fakultetu se od 1991. godine do danas izvodio veći broj znanstvenoistraživačkih projekata iz područja elektotehnike, odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Nacionalne zaklade za znanost, a u suradnji s privrednim subjektima provedeno je više stručnih projekata, studija i elaborata. 1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Predloženi studijski program je usklađen s Bolonjskom deklaracijom, čime su ostvarene pretpostavke za pokretljivost studenata u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja. Jedna od predviđenih obveznih aktivnosti studenata je boravak na drugim domaćim ili inozemnim sveučilišnim ili znanstvenim institucijama u trajanju od najmanje tri mjeseca, čime se posebno stimulira nacionalna i međunarodna pokretljivost studenata. Predloženi studijski program omogućava izbor jednog predmeta drugih doktorskih studija Tehničkog fakulteta ili drugih sastavnica Sveučilišta. Predloženi studijski program predviđa također izbor općih matematičkih predmeta. Na taj način stvaraju se pretpostavke za stjecanje kompetencija iz većeg broja znanstvenih polja unutar područja Tehničkih znanosti, pa se stoga potiče i horizontalna mobilnost studenata. Primjenjivost ponuđenih sadržaja u većini tehničkih sustava i procesa pridonijet će privlačenju studenata drugih struka za studiranje i istraživanje u sklopu predloženog studijskog programa. Završetkom studija i stjecanjem akademskog naziva doktora znanosti, omogućuje se daljnje obrazovanje na post‐doktorskim tečajevima, studijima i usavršavanjima. 1.4. Mogućnost uključivanja u zajednički program s inozemnim sveučilištima Fakultet ima razvijenu suradnju s većim brojem inozemnih sveučilišta: Bay Zoltan Institute for Materials Science and Technology, Budimpešta, Mađarska; Budapest University of Technology and Economics, Budimpešta, Mađarska; Cedrat Group, Grenoble, Francuska; Civil Engineering Faculty, University of Maribor, Slovenija; Elettra, Trst, Italija; Faculty of Engineering, Setsunan; Faculty of Mechanical Engineering i Faculty of Electrical Engineering, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenija; FISITA – International Federation of Automotive Engineering Societes; Helmholtz‐Zentrum Geesthacht, Njemačka; GRETh, Bâtiment Lynx, SavoieTechnolac, Le Bourget du Lac – Cedex, Francuska; jasHelsinki University of Technology, Espoo‐Helsinki, Finska; Indian Institute of Technology at Roorkee, Indija; Institut Jožef Božek, ČVUT Prague, Češka Republika; Institute for Resource Efficient and Sustainable Systems, Graz University of Technology, Austrija; Institute of Metals and Technology, Ljubljana, Slovenija; International Institute of Refrigeration, Paris, Francuska; Interuniversity Network in Central Europe, PAMM‐Centre, Budapest University of Technology and Economics, Budapest/Budimpešta, Mađarska; ISES – The International Solar Energy Society, Freiburg, Njemačka; Katholike Universitat Leuven, Belgija; Kielce University of Technology, Kielce, Poljska; Laboratory for Heating, Sanitary and Solar Technology, University of Ljubljana, Slovenija; Mannheim University of Applied Sciences, Germany (Fachhochschule Mannheim), Njemačka; Materials Engineering, Silesian University of Technology in Gliwice, Gliwice, Poljska; Norwegian University of Science


4

and Technology, Center of Ships and Ocean Structures, Norwegian Center of Excelence, Trondheim, Norveška; Politecnico di Milano, Italija; Quanta Technology, Raleigh, SAD; Research and Development Center, Compagnie Industrielle d’Aplications Thermiques (CIAT), Culoz, Francuska; School of Electrical and Computer Engineering, RMIT University, Melbourne, Australia; Signal Processing Research and Consultancy Group, Perinatal Research Centre, University of Queensland, Brisbane, Australia; Slovak University of Technology in Bratislava, Slovačka; Structural Stability Research Council (SSRC), Missouri University of Science and Technology, Rolla, MO, SAD; Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina; Szent Istvan University, Gödollo, Mađarska; Technical University of Lisbon, Instituto Superior Tecnico, Lisabon, Portugal; Technische Universität Darmstadt, FB Maschinenbau, Fachgebiet Mechatronik im Maschinenbau, Darmstadt, Njemačka; The University of Manchester, Manchester, Velika Britanija; University of Applied Sciences of Southern Switzerland, Lugano, Švicarska; University of Applied Sciences, Graz, Austrija; University of Leoben (Montanuniversität Leoben), Austrija; University of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering, Slovenija; University of Maribor, Faculty of Mechanical Engineering, Slovenija; University of Miskolc, Faculty of Mechanical Engineering and Informatics, Mađarska; University of Nantes, Polytech Nantes, Nantes, Francuska; University of New Mexico, Electrical and Computer Engineering Department, Albuquerque, NM, SAD; University of New Mexico, NM, SAD; University of Sao Paulo, Brazil; University of Technology, Krakov, Poljska; University of Trieste, Trst, Italija; University of Udine, Udine, Italija; University of West Bohemia, Faculty of Mechanical Engineering, Plzen, Češka Republika; University Poznan Institut für Fertigungstechnik, Vienna University of Technology; Univerza na Primorskem – Primorski inštitut za naravoslovne in tehnične vede, Slovenija; Valencia University of Technology, Španjolska te se ta suradnja može usmjeriti na osnivanje zajedničkih programa.

Sve navedeno pokazuje realne mogućnosti uključivanja studija ili njegova dijela u zajedničke programe s inozemnim sveučilištima pri daljnjem razvoju studija.


5

2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polje Elektrotehnika 2.2. Nositelj studija

Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci 2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa

Predloženi studijski program usklađen je s misijom i strategijom Sveučilišta u Rijeci jer izravno jača prepoznatljivost Sveučilišta kao istraživačkog sveučilišta i širi bazu znanstvenika i istraživača na polju Elektrotehnike. Predloženi studijski program izravno će povećati broj studenata na doktorskom studiju, povećati broj aktivnih mentora, a indirektno, kroz poticanje i zahtijevanje objavljivanja znanstvenih radova u međunarodnim publikacijama i rad na znanstvenoistraživačkim projektima, ukupnu znanstvenu produktivnost i kvalitetu istraživanja na Sveučilištu. Multidisciplinarnost je također jedna od osnovnih odlika ovog studijskog programa. Predloženi studijski program potiče također unutarnju i vanjsku mobilnost studenata, omogućuje fleksibilne putove učenja i cjeloživotni sustav obrazovanja s naglaskom na izobrazbu studenata koji se žele razvijati u znanstvenom pravcu, stjecati nova i suvremena znanja i vještine, te jača povezanost Sveučilišta s gospodarstvom, korištenjem stručnjaka i znanstvenika iz gospodarstva u nastavi. 2.4. Inovativnost doktorskog programa

Poslijediplomski doktorski studij pokriva znanstveno područje tehničkih znanosti, točnije znanstveno polje elektrotehnike. Jaka prisutnost potrebe poznavanja matematičkih modela i metoda, te primjene računala otvara oba modula doktorskog studija (točka 3.2.) prema prirodnim znanostima, posebno matematici, te prema računarstvu.

Fakultet ostvaruje suradnju sa srodnim europskim visokim učilištima kao što su: Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, itd. u zemlji, te Technische Universität Wien, Austrija, Facoltà di Ingegneria, Università degli Studi di Trieste, Politecnico di Torino odnosno Università degli Studi di Udine, Italija, Fakulteta za strojništvo i Fakulteta za elektrotehniko u Ljubljani, Fakulteta za strojništvo u Mariboru, Slovenija, Vysoké učení technické v Brně, Češka, Technische Universiteit Delft, Nizozemska, Universität Stuttgart, Njemačka, University of Manchester, Velika Britanija, Faculty of Engineering, University Heriot‐Watt, Edinburgh, Škotska, itd. u inozemstvu. Ta suradnja posebno je bitna u realizaciji doktorskog studija. Kroz predloženi studijski program, nastavit će se suradnja sa znanstvenicima i stručnjacima iz gospodarstva. Djelatnici slijedećih tvrtki sudjelovat će u izvođenju nastave i istraživanja u sklopu predloženog studijskog programa i na taj način doprinijeti međusobnoj suradnji i razvoju: Hrvatska elektroprivreda, Operator distribucijskog područja, Distribucijsko područje Elektroprimorje d.o.o., Hrvatska energetska regulatorna agencija, Ericsson Nikola Tesla d.o.o., Hrvatska elektropriveda d.d..


6

2.5. Upis na studij

Na poslijediplomski doktorski studij mogu se upisati osobe koje su završile odgovarajući diplomski sveučilišni studij i stekle najmanje 300 ECTS bodova.

Za pristupnike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005., poslijediplomski doktorski studij mogu upisati osobe koje su završile odgovarajući dodiplomski sveučilišni studij.

U oba slučaja Fakultetsko vijeće utvrđuje koji se studiji smatraju odgovarajućim i donosi konačnu odluku o upisu. Fakultetsko vijeće može u pojedinim slučajevima postaviti dodatne uvjete, primjerice uspjeh u studiranju, itd.

Postupak odabira polaznika je takav da nakon raspisanog natječaja Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost utvrđuje koji pristupnici zadovoljavaju kriterije te predlaže Fakultetskom vijeću odabir polaznika, a zatim Fakultetsko vijeće na temelju tog prijedloga donosi konačnu odluku. Kriteriji odabira su višestruki. Točnije, za upis na prvu godinu doktorskog studija pristupnik mora ispuniti formular za upis na doktorski studij, priložiti dvije preporuke (uz suglasnost mentora), dati pismenu izjavu o razlozima za upis na doktorski studij, priložiti službeni prijepis ocjena, te obaviti razgovor s Povjerenstvom za razgovor s pristupnicima na poslijediplomski doktorski studij imenovanim od strane Fakultetskog vijeća.

Pismena izjava pristupnika treba sadržavati opis njegovog znanstvenog interesa, ideje vezane za doktorski studij, te razloge zbog čega je kandidat izabrao upravo određeno područje istraživanja. 2.6. Odabir polaznika

Postupak odabira polaznika je takav da nakon raspisanog natječaja Povjerenstvo za poslijediplomske studije, prema preporuci Povjerenstva za razgovor s pristupnicima na poslijediplomski doktorski studij, utvrđuje koji pristupnici zadovoljavaju kriterije te predlaže Fakultetskom vijeću odabir polaznika, a zatim Fakultetsko vijeće na temelju tog prijedloga donosi konačnu odluku. Kriteriji odabira su višestruki, a navedeni su člankom 9. Pravilnika o poslijediplomskome doktorskom studiju (u daljnjem tekstu: Pravilnik) u Prilogu. Prilikom prijave na doktorski studij pristupnik mora ispuniti prijavni obrazac za upis na doktorski studij (Prilog A Pravilnika), priložiti životopis (Prilog B Pravilnika) i dvije preporuke (Prilog C Pravilnika), priložiti službeni prijepis ocjena, ostalu dokumentaciju traženu natječajem, te razgovarati s povjerenstvom imenovanim od strane Fakultetskog vijeća.

Odabir pristupnika odvijat će se u skladu s člankom 9. Pravilnika. Razgovor s povjerenstvom imat će za svrhu ponajprije provjeru pravilnog odabira modula i imenovanje mantora za budućeg polaznika, a u slučajevima većeg broja pristupnika od broja koji se upisuje (vidjeti točku 4.7.) bit će i temelj za odabir polaznika. 2.7. Kompetencije i mogućnosti nakon završetka studija

Završetkom studija student će steći stupanj doktora znanosti koji će prvenstveno označavati da izvrsno poznaje određenu znanstvenu tematiku unutar elektrotehnike i da je dokazao sposobnost originalnog znanstvenog istraživanja. Po završetku studija, studenti će biti u stanju kritički vrednovati postojeće metode, komponente i sustave, samostalno razvijati nove metode analize i sinteze tehničkih sustava u elektrotehnici, te predlagati nova i optimizirati postojeća rješenja.

Studenti će vrsno poznavati literaturu i nerazjašnjene probleme iz određenog područja te će steći sposobnosti osmišljavanja i provođenja znanstvenoistraživačkog projekta, objavljivanja rezultata istraživanja te predstavljanja tih rezultata drugim znanstvenicima.

Bit će svjesni važnosti i vodit će posebnu brigu o etici i društvenim vrijednostima u svojim projektima. Kroz timski rad na zajedničkim projektima i općenito kroz odnose s nastavnicima, domaćim i

međunarodnim znanstvenicima steći će vještine potrebne za stvaranje i razvijanje međuljudskih odnosa,


7

posebno u multikulturalnim i međunarodnim istraživačkim timovima. Nadalje, studenti će morati biti sposobni izraziti svoje stavove u prisutnosti stručnjaka u istom ili komplementarnom području istraživanja i rada (na kongresima, seminarima, gostovanjima na drugim institucijama, itd.). Zahtijevat će se autonomnost u učenju, vrlo dobro razumijevanje procesa učenja, te želja i sposobnost komunikacije i prenošenje vlastitog znanja mlađim studentima.

Studenti doktorskog studija težit će interdisciplinarnom pristupu u traženju optimalnih rješenja u analizi signala, informacija i sustava, te u integraciji i poboljšanju složenih sustava.

Predloženi studijski program omogućuje stjecanje znanja i vještina u osmišljavanju, razvoju i primjeni novih tehnologija u elektroenergetici, elektronici, obradi signala, robotici i automatici. Znanja koja će polaznik steći završetkom studija ovisit će o odabranom modulu i predmetima i uključivat će neke od specifičnih kompetencija iz područja:

‐ aktivnih distribucijskih mreža, ‐ inteligentnih elektroničkih okruženja, ‐ analize i obrade nestacionarnih signala primjenom vremensko‐frekvencijskih distribucija, ‐ modernoga računalom potpomognutoga modeliranja u elektromagnetizmu, ‐ fotoničkih komponenata, ‐ inteligentnih sustava, umjetne inteligencije i komunikacije čovjek‐stroj, ‐ primjene i analize obnovljivih izvora energije, ‐ mjerenja i analize kvalitete električne energije, ‐ sustava za analognu i digitalnu obradu signala, ‐ nelinearnih sustava automatskog upravljanja, ‐ novih energetskih paradigmi, ‐ modeliranja sustava za distribuciju i potrošnju električne energije, ‐ modeliranja procesnih informacijskih sustava i primjene inteligentnih sustava u elektroenergetici, ‐ rada i upravljanja sinkronim generatorom u elektroenergetskim sustavima, ‐ teorije informacija, ‐ uslužne robotike, ‐ mekog računarstva (neizrazite logike, neuronskih mreža, genskih algoritama) ‐ matematičkog modeliranja, ‐ matematičkih metoda optimizacije, ‐ statističkih metoda i stohastičkih procesa. Po završetku studija, studenti će imati mogućnosti zapošljavanja u javnom i privatnom sektoru,

posebno u ranije navedenim gospodarskim subjektima s kojima Fakultet ima razvijenu suradnju, ali i drugdje u Hrvatskoj i inozemstvu. Tehnički fakultet, ali i druge znanstvenoistraživačke institucije i instituti, uključivat će netom obrazovane znanstvenike u rad na znanstvenoistraživačkim projektima i širiti bazu potencijalnih znanstveno‐nastavnih djelatnika.

Nakon završetka doktorskog studija otvarat će se brojne mogućnosti nastavka znanstvenoistraživačkog rada na matičnoj instituciji ili srodnim institucijama u Hrvatskoj ili inozemstvu, kao i post‐doktorskog usavršavanja.


8

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa

Predloženi studijski program se u organizacijskom smislu nastavlja na tradiciju i praksu postojećih doktorskih studija Tehničkog fakulteta. Doktorski studijski program ima različitu organizaciju za studente s punim (full‐time) odnosno za studente s dijelom (part‐time) radnog vremena. U oba slučaja studenti su obvezni sakupiti najmanje 180 ECTS bodova.

Za studente s punim radnim vremenom minimalno trajanje doktorskog programa je 3 godine (6 semestara), a njegove aktivnosti navedene su u Tablici 1.

Tablica 1. Aktivnosti (studenti s punim radnim vremenom) ECTS

A) Provedba znanstvenoistraživačkog rada pod nadzorom i uz pomoć mentora odnosno sumentora koji će rezultirati izradom, ocjenom i obranom doktorskog rada

90

B) Polaganje obveznog i izbornih predmeta propisanih studijskim programom doktorskog studija

42

C) Boravak na drugim domaćim ili inozemnim sveučilišnim ili znanstvenim institucijama u trajanju od najmanje tri mjeseca

minimalno 20

D) Objavljivanje znanstvenih radova i predstavljanja znanstvenih rezultata na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima

minimalno 28

Ukupno: minimalno 180 U tablicama koje slijede navodi se detaljnija razrada predviđenih aktivnosti. Tablica 2.

A) Znanstvenoistraživački rad (90 ECTS) Napomena Na kraju 2. semestra student javno izlaže o rezultatima istraživanja koja je u međuvremenu obavio. Prezentaciji pored mentora studenta, voditelja modula te jednog nastavnika iz upisanog modula studija prisustvuju i drugi studenti odnosne godine na doktorskom studiju. O obavljenom izlaganju mentor studenta podnosi izvješće Fakultetskom vijeću. Za upis druge godine studija izvješće mora biti ocijenjeno pozitivnom ocjenom.

3 ECTS (priprema prezentacije i izlaganje o rezultatima

istraživanja)

Na kraju 4. semestra student javno izlaže o rezultatima istraživanja koja je u međuvremenu obavio. Prezentaciji pored mentora studenta, voditelja modula te jednog nastavnika iz upisanog modula studija prisustvuju i drugi studenti odnosne godine na doktorskom studiju. O obavljenom izlaganju mentor studenta podnosi izvješće Fakultetskom vijeću. Za upis treće godine studija izvješće mora biti ocijenjeno pozitivnom ocjenom.

3 ECTS (priprema prezentacije i izlaganje o rezultatima

istraživanja)

Prilikom upisa u 3. godinu studija student podnosi prijavu teme doktorskog rada. Prijava i obrana teme provodi se sukladno Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci. Uvjeti za prijavu teme doktorskog rada su odslušani svi predmeti te položena predmeti prvog semestra.

10 ECTS (prijava i obrana teme)

Objavljen ili prihvaćen za objavljivanje jedan rad u inozemnom (ili dva u domaćem) časopisu koji je zastupljen u CC‐u (Current

20 ECTS


9

Contents), SCI‐ju (Science Citation Index), odnosno SCI ‐ Expanded‐u (student mora biti prvi autor i tema rada mora biti neposredno vezana za temu doktorskog rada). Znanstvenoistraživački rad koji će rezultirati izradom, ocjenom i obranom doktorskog rada.

50 ECTS (rad) 4 ECTS (obrana)

Tablica 3.

B) Polaganje predmeta (42 ECTS) God. Sem. Polaganje predmeta ECTS Napomena

Obvezni predmet 6 15 sati nastave Izborni predmet 1 6 15 sati nastave Izborni predmet 2 6 15 sati nastave Izborni predmet 3 6 15 sati nastave

1.

Izborni predmet 4 6 15 sati nastave Izborni predmet 5 6 15 sati nastave

1.

2. Izborni predmet 6 6 15 sati nastave

2. 3./4. ‐ ‐ ‐ 3. 5./6. ‐ ‐ ‐

Tablica 4.

C) Boravak na drugim domaćim ili inozemnim sveučilišnim ili znanstvenim institucijama u trajanju od najmanje 3 mjeseca (minimalno 20 ECTS)

U pravilu se organizira od 3. semestra nadalje. Boravak na drugoj instituciji reguliran je u skladu s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci. Student dokazuje boravak potvrdom te institucije s naznačenim periodom boravka i kratkim opisom aktivnosti i rezultata boravka.

Tablica 5.

D) Objavljivanje znanstvenih radova i prezentacije znanstvenih rezultata na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima (minimalno 30 ECTS)

ECTS

Rad u inozemnom časopisu koji je zastupljen u CC‐u, SCI‐ju ili SCI‐Expanded‐u. 20 Rad u domaćem časopisu koji je zastupljen u CC‐u, SCI‐ju ili SCI‐Expanded‐u. 10 Rad u časopisu s međunarodnom recenzijom koji je zastupljen u drugim značajnim bibliografskim bazama podataka.

5

Međunarodni znanstveni skup održan u inozemstvu ili Hrvatskoj. Međunarodni znanstveni skup je skup održan u organizaciji ili pod pokroviteljstvom međunarodne strukovne udruge ili ugledne inozemne institucije, s međunarodnim znanstvenim i recenzentskim odborom. U svakom se slučaju vrednuju samo potpuni tekstovi, a ne sažeci ili prezentacije. * Bonus bodovi ukoliko je student kao autor ili koautor predstavio rad na međunarodnom kongresu što dokazuje potvrdom potpisanom od strane predsjedavajućeg sekcije na kojoj je rad izlagan.

3 + 2*

Udio doprinosa pojedinih autora u objavljenim znanstvenim radovima računa se kako slijedi: do tri autora ‐ svaki po 100%, četiri autora ‐ svaki po 75%, pet autora ‐ svaki po 50%, šest ili više autora ‐ svaki po (100/broj autora)%. Svi studenti su obvezni prije obrane doktorskog rada objaviti ili imati prihvaćen barem jedan članak u časopisu koji je zastupljen u CC‐u, SCI‐ju ili SCI‐Expanded‐u.

Za studente s dijelom radnog vremena čitava struktura opisana za slučaj studenata s punim radnim

vremenom može se dogoditi u dvostruko više vremena, tj. minimalno trajanje doktorskog programa onda


10

može biti od 3 do 6 godina. Posebno, boravak na drugoj znanstvenoistraživačkoj instituciji izvan Sveučilišta za ove studente nije obvezan već je predviđeno obavljanje drugih aktivnosti koje su po opterećenju studenta ekvivalentne boravku na drugim institucijama (minimalno 20 ECTS) kao npr. polaganje dodatnih predmeta, objavljivanje znanstvenih radova, itd.

3.2. Popis modula i predmeta

Nastava doktorskog programa je organizirana u dva modula: 1. Elektroničko‐informacijski sustavi 2. Elektroenergetika i nove tehnologije Posebnih preduvjeta za upis pojedinog predmeta ili skupine predmeta nema, osim činjenice da pri

oblikovanju programa (izbor predmeta i red upisivanja) studentu pomaže mentor. Student upisuje jedan obvezan predmet (Metodologiju znanstvenoistraživačkog rada) i šest izbornih predmeta, vodeći računa o adekvatnoj zastupljenosti predmeta odabranog modula. Osim predmeta iz odabranog modula, student bira predmete i iz grupe zajedničkih predmeta, predmeta drugog modula ili jedan predmet drugih doktorskih studija Tehničkog fakulteta ili Sveučilišta u Rijeci.

Svi predmeti doktorskog programa su jednosemestralni i imaju po jedan sat tjedno aktivne nastave, dakle ukupno 15 sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu, a vrednovani su sa 6 ECTS bodova.

Popis svih obveznih i izbornih predmeta podijeljen po modulima dan je u tablicama koje slijede. Također su navedeni:

• semestar u kojem će se izvoditi pripadna nastava, • nositelji, • oznaka je li predmet obavezan (O) ili izborni (I) za navedeni modul.


11

Zajednički predmeti

ZAJEDNIČKI PREDMETI

Godina studija: 1.

Semestar: I.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS1

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada

Prof. dr. sc. J. Dobrinić 15 0 0 6 O

Matematičko modeliranje i numeričke metode

Izv. prof. dr. sc. N. Črnjarić‐Žic 15 0 0 6 I

Metode optimizacije Prof. dr. sc. S. Maćešić 15 0 0 6 I

Statističke metode i stohastički procesi

Prof. dr. sc. S. Maćešić Izv. prof. dr. sc. N. Črnjarić‐Žic

15 0 0 6 I

Modul 1. Elektroničko‐informacijski sustavi

MODUL ELEKTRONIČKO–INFORMACIJSKI SUSTAVI

Godina studija: 1.

Semestar: I.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

Analiza i obrada nestacionarnih signala

Izv. prof. dr. sc. M. Vrankić 15 0 0 6 I

Elektromagnetsko modeliranje Izv. prof. dr. sc. M. Joler 15 0 0 6 I

Fotoničke komponente Izv. prof. dr. sc. V. Gradišnik 15 0 0 6 I

Mjerenje i analiza kvalitete električne energije

Izv. prof. dr. sc. S. Vlahinić 15 0 0 6 I

Mješovita obrada signala Prof. dr. sc. N. Stojković 15 0 0 6 I

Nelinearni sustavi automatskog upravljanja

Prof. dr. sc. M. Cecić 15 0 0 6 I

MODUL ELEKTRONIČKO–INFORMACIJSKI SUSTAVI

Godina studija: 1.

Semestar: II.


Ambijentalna inteligencija Izv. prof. dr. sc. M. Vrankić 15 0 0 6 I

Inteligentni sustavi Prof. dr. sc. I. Ipšić 15 0 0 6 I

Projektiranje digitalnih sustava Izv. prof. dr. sc. S. Vlahinić

Prof. dr. sc. F. Gregoretti 15 0 0 6 I

Uslužna robotika Doc. dr. sc. K. Lenac 15 0 0 6 I

Uvod u meko računarstvo i primjene

Doc. dr. sc. T. Galinac Grbac

Izv. prof. dr. sc. D. Huljenić 15 0 0 6 I

1 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.


12

Modul 2. Elektroenergetika i nove tehnologije

MODUL ELEKTROENERGETIKA I NOVE TEHNOLOGIJE

Godina studija: 1.

Semestar: I.


Modeli stohastičkih procesa informacija

Prof. dr. sc. J. Šimunić 15 0 0 6 I

Modeliranje sustava za distribuciju i potrošnju električne energije

Izv. prof dr. sc. V. Komen 15 0 0 6 I

Pouzdanost tehničkih sustava Prof. dr. sc. D. Matika 15 0 0 6 I

Sustavi upravljanja sinkronim generatorima

Doc.dr.sc. N. Bulić 15 0 0 6 I

Teorija informacija s primjenama Prof. dr. sc. Ž. Jeričević 15 0 0 6 I

MODUL ELEKTROENERGETIKA I NOVE TEHNOLOGIJE

Godina studija: 1.

Semestar: II.


Aktivne distribucijske mreže Doc. dr. sc. S. Žutobradić 15 0 0 6 I

Inteligentni elektroenergetski sustavi – Smart Grids

Doc. dr. sc. S. Skok 15 0 0 6 I

Izabrana poglavlja iz energetskih komponenti i sustava obnovljivih izvora energije

Doc. dr. sc. D. Franković 15 0 0 6 I

Nova energetska paradigma Izv. prof. dr.sc. A. Višković 15 0 0 6 I

3.3. Opis predmeta U nastavku se daje opis svakog predmeta.


13

Opće informacije Nositelj predmeta Srđan Žutobradić

Naziv predmeta Aktivne distribucijske mreže

Studijski program Poslijediplomski doktorski studij

Status predmeta izborni

Godina 1. ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način

izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15+0+0

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je osposobiti studente za razumijevanje specifičnosti aktivnih distribucijskih mreža, te za primjenu, analizu i određivanje prikladnih metoda za proračune i analize aktivnih distribucijskih mreža.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. analizirati utjecaj distribuiranih izvora električne energije na distribucijsku mrežu 2. modelirati elemente aktivne distribucijske mreže 3. primijeniti prikladne metode za proračun aktivnih distribucijskih mreža 4. primijeniti odgovarajuće vrste zaštite aktivnih distribucijskih mreža 5. koncipirati optimalne sheme priključenja distribuiranih izvora na aktivne distribucijske mreže

1.4. Sadržaj predmeta Općenito o integraciji distribuiranih izvora električne energije u distribucijsku mrežu. Energetske okolnosti u aktivnim distribucijskim mrežama (naponske prilike, struje kratkog spoja, flikeri, viši harmonici). Modeliranje elemenata za proračune. Zaštita aktivnih distribucijskih mreža od kvarova – zaštita postrojenja u proizvodnom objektu, zaštita aktivne distribucijske mreže. Utjecaj distribuiranih izvora na elektroenergetski sustav. Napredni mjerni uređaji za obračun potrošnje električne energije. Očekivani razvoj naprednih distribucijskih mreža.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad ostalo

________________ 1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Studenti su obavezni pratiti nastavu, izraditi seminarski rad i projekt te pristupiti usmenom ispitu. Seminarski rad i projekt se trebaju izvesti uz konzultacije s predmetnim nastavnikom.

1.8. Praćenje1 rada studenata

1 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.


14

Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 2 Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju rezultata seminarskog rada, projekta te na temelju usmenog ispita.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. N. Jenkins; J.B. Ekanayake; G. Strbac; Distributed Generation, IET, 2010.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. S. Chowdhury; S.P. Chowdhury; P. Grossley; Microgrids and Active Distribution Networks, IET, 2009.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1. N. Jenkins; J.B. Ekanayake; G. Strbac; Distributed Generation, IET, 2010. 1 3-5

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Kroz ustrojeni sustav praćenja kvalitete Fakulteta.


15

Opće informacije Nositelj predmeta Miroslav Vrankić

Naziv predmeta Ambijentalna inteligencija






Cilj predmeta je osposobiti studente za analizu i sintezu inteligentnih elektroničkih okruženja.


Nema preduvjeta.

1.16. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. analizirati inteligentna okruženja 2. opisati koncept sveprisutnog računalstva 3. primijeniti lokacijski temeljene i kontekstualno svjesne sustave 4. opisati koncept ambijentom podržanog življenja

1.17. Sadržaj predmeta

Inteligentna okruženja. Inteligentni umreženi objekti. Sveprisutno računalstvo. Lokacijski temeljeni i kontekstualno svjesni sustavi. Inteligentna sučelja. Ambijentom podržano življenje.



samostalni zadaci



________________ 1.19. Komentari

1.20. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti nastavu, izraditi seminarski rad i projekt te pristupiti usmenom ispitu. Seminarski rad i projekt se trebaju izvesti uz konzultacije s predmetnim nastavnikom.

1.21. Praćenje2 rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 2 Eksperimentalni

rad



16

Pismeni ispit Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio 1.22. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju rezultata seminarskog rada, projekta te na temelju usmenog ispita. 1.23. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

H. Nakashima; H. Aghajan; J. C. Augusto; Handbook of Ambient Intelligence and Smart Environments, Springer, 2009.



H. Nakashima; H. Aghajan; J. C. Augusto; Handbook of Ambient Intelligence and Smart Environments, Springer, 2009. 1 3-5




17

Opće informacije Nositelj predmeta Viktor Sučić

Naziv predmeta Analiza i obrada nestacionarnih signala






Studenti će se upoznati s osnovnim konceptima analize i obrade nestacionarnih signala primjenom vremensko-frekvencijskih distribucija (VFD). Upoznat će se s tehnikama dizajna VFD, mjerama kvaliteta prikaza signala pomoću različitih distribucija, kao i algoritmima za procjenu nestacionarnih parametara signala.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student će moći: - opisati prednosti vremensko-frekvencijske analize signala - definirati signal, njegove osnovne parametre i svojstva u vremensko-frekvencijskom prostoru - opisati heuristične metode definiranja VFD, uključujući spektrogram i Wigner-Villeovu distribuciju - definirati kvadratne VFD i njihova svojstva - opisati različite interferencijske pojave u VFD te metode za njihovo uklanjanje - definirati ambiguitetnu funkciju signala - primijeniti različite tehnike dizajna VFD - definirati mjere koncentracije i kompleksnosti VFD - estimirati trenutnu frekvenciju signala iz njegovog vremensko-frekvencijskog prikaza - primijeniti vremensko-frekvencijske alate za analizu i obradu nestacionarih signala u praksi

1.4. Sadržaj predmeta Vremensko-frekvencijski koncepti; prednosti vremensko-frekvencijskih prikaza signala. Formulacija i karakteristike signala u vremensko-frekvencijskom prostoru; nestacionarnost, Hilbertova transformacija, analitički signal, jednokomponentni i višekomponentni signali, trenutna frekvencija signala. Heuristične metode definiranja vremensko-frekvencijskih distribucija (VFD); Wigner-Villeova distribucija, Fourierova transformacija na vremenskom otvoru, spektrogram. Teorija kvadratnih vremensko-frekvencijskih distribucija; definicije, svojstva i primjeri. Dizajn kvadratnih vremensko-frekvencijskih distribucija; interferencije, ambiguitetna funkcija, poželjna svojstva za praktične aplikacije, VFD sa separabilnim filtrima. Prilagođene VFD i VFD višeg reda. Mjere koncentracije i kompleksnosti vremensko-frekvencijskih prikaza. Vremensko-frekvencijske tehnike procjene trenutne frekvencije signala. Primjeri primjene vremensko-frekvencijske analize signala u praksi. Software-ski paketi za vremensko-frekvencijsku analizu i obradu nestacionarnih signala.



samostalni zadaci


laboratorij mentorski rad


18

ostalo

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Studenti su obvezni prisustvovati nastavi, izraditi projektni zadatak te pristupiti pismenom i usmenom ispitu.

1.8. Praćenje3 rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt 2,5 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata vršit će se na temelju postignutih rezultata na projektnom zadatku, pismenom i usmenom ispitu.


B. Boashash, “Time-Frequency Signal Analysis and Processing: A Comprehensive Reference”, Elsevier, 2003.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. L. Cohen, “Time-Frequency Analysis: Theory and Applications”, Prentice Hall, 1995. 2. P. Flandrin, “Time-Frequency/Time-Scale Analysis”, Academic Press, 1999.


B. Boashash, “Time-Frequency Signal Analysis and Processing: A Comprehensive Reference”, Elsevier, 2003. 0 3-5





19

Opće informacije Nositelj predmeta Miroslav Joler

Naziv predmeta Elektromagnetsko modeliranje






Ciljevi predmeta su naučiti studente principima i tehnikama modernoga računalom potpomognutoga modeliranja u elektromagnetizmu. Studenti će naučiti kako odabrati i postaviti adekvatne numeričke tehnike, izgraditi računalni model koristeći komercijalni paket ili pišući vlastiti računalni kod, računalom naći rješenje te analizirati rezultate.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student će biti u stanju: 1. opisati značajke elektromagnetskoga (EM) problema i raspraviti o mogućim numeričkim metodama za kvantitativnu analizu 2. koristiti metodu konačnih razlika u vremenskoj domeni za modeliranje računalne domene 3. opisati ključne elemente i korake računalnoga modeliranja EM problema 3. računalno modelirati i analizirati EM problem koristeći ili CAD alat ili pišući vlastiti kod 4. opisati kompromise između parametara modela i njihove efekte na simulaciju i rješenje

1.4. Sadržaj predmeta Pregled teorije elektromagnetizma. Klasifikacija elektromagnetskih (EM) problema. Metoda konačne razlike. Metoda konačne razlike u vremenskoj domeni. Rubni uvjeti. Temelji metode momenata i metode konačnih elemenata. Vremenska crta numeričkih EM metoda i kodova. CAD modeliranje: modeliranje geometrije, opis materijala, postavljanje frekvencije, veze između parametara, aspekti stabilnosti, pobudni signal, postavljanje rubnih uvjeta, ravnine simetrije, postavljanje vrste izvora, monitori rezultata, analiza rezultata. Optimizacija simulacije i trgovanje vrijednostima parametara.



samostalni zadaci



1.6. Komentari


Studenti su obvezni pratiti nastavu i uraditi zadatke čitanja literature, domaće zadaće i projekt.


20


rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt 2,5 Kontinuirana provjera znanja 3 Referat Praktični rad


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju uspjeha u zadanim zadacima u predmetu.


1. M. N.O. Sadiku, Numerical Techniques in Electromagnetics with MATLAB, CRC Press, 3rd ed., 2009.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. A. Taflove and S. C. Hagness, Computational Electrodynamics: The Finite-Difference Time-Domain Method, 3rd ed, Artech House, 2005.


1. M. N.O. Sadiku, Numerical Techniques in Electromagnetics with MATLAB, CRC Press, 3rd ed., 2009. 1 3-5





21

Opće informacije Nositelj predmeta Vera Gradišnik

Naziv predmeta Fotoničke komponente






Fizika fotoničkih komponenata s tehnologijom izrade istih, objašnjenje fizikalnih pojava ključnih za rad fotoničkih komponenata, numeričko modeliranje fotoničkih komponenata.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student će biti u stanju: - Analizirati fiziku poluvodička. - Opisati i analizirati fizikalne pojave u fotoničkim komponentama, optičke procese u poluvodičima, apsorpciju svjetlosti, brzine generacija-rekombinacija, defektna stanja i njihov utjecaj na rad poluvodičkih komponenata. - Primijeniti modele fizikalnih pojava u numeričkom modeliranju fotoničkih komponenata. - Analizirati rad fotoničkih komponenata. - Opisati i analizirati osnove tehnologije izrade suvremenih fotoničkih komponenata. - Primijeniti fotoničke komponente u području tehnike i medicine.

1.4. Sadržaj predmeta Osnovne poluvodiča monokristalnog i amorfnog silicija. Osnove kvantne mehanike. Elektroni u kristalnoj i pojasnoj strukturi. Generacija svjetlosti. Detekcija svjetlosti. Defekti i njihov utjecaj na svojstva komponenata. LED, fotodiode, sunčane ćelije. Numeričko modeliranje fizikalnih pojava, fotodioda i sunčanih ćelija. Tehnologije izrade poluvodičkih fotoničkih komponenata. Detekcija i raspoznavanje boja s primjenom kod senzora slike. Metode ekstrakcije parametara sunčanih ćelija.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Obvezna nastava, izrada samostalnih zadataka i projektnog zadatka. Prezentacija projektnog zadatka i usmeni ispit. Moguće objavljivanje znanstvenoistraživačkog članka proizašlog iz projektnog uratka.


22


rad 0,5

Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje 0,5


Portfolio 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Pronalaženje znanstvene literature - znanstvenih članaka, izrada modula za modeliranje odabrane fizikalne pojave, numeričko modeliranje, izrada i izlaganje projektnog zadatka, usmeni ispit 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. S. M.Sze,K.K. Ng, Physics of Semicondutor Devices, J.Wiley &Sons, Inc.2007. 2. S. L. Chuang, Physics of Photonic Devices, J.Wiley &Sons, Inc.2009. 3. B.E.A. Saleh, M.C. Teich, Fundamentals of Photonics, J.Wiley &Sons, Inc.2007.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. K. Tomizawa, Numerical Simulation of Submicron Semiconductor Devices, Artech House, Boston, London1993. 2. IEEE Transactions on Electron Devices, IEEE Electron Device Letters. 3. znanstveni članci IEEE, IAP, Elsevier, npr. Solid-State Electronics i dr.


S. M.Sze,K.K. Ng, Physics of Semicondutor Devices, J.Wiley &Sons, Inc.2007. 1 3-5

S. L. Chuang, Physics of Photonic Devices, J.Wiley &Sons, Inc.2009. 1 3-5 B.E.A. Saleh, M.C. Teich, Fundamentals of Photonics, J.Wiley &Sons,

Inc.2007. 1 3-5





23

Opće informacije Nositelj predmeta Srđan Skok

Naziv predmeta Inteligentni elektroenergetski sustavi – Smart Grids






Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa inteligentnim energetskim sustavima i gospodarskim razvojem, odnosno ekonomskim aspektima primjene inteligentnih energetskih sustava (Smart Grid). Studenti će stjecati znanja sa područja inteligentnih elektroenergetskih sustava, kao i o specifičnostima u energetskim tržišnim odnosima, važnosti i aspektima energetske politike i njenim utjecajima na razvoj inteligentnih energetskih sustava.


Nema preduvjeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

• Opisati moderne elektroenergetske sustave, • Poznavati Smart Grid tehnološka rješenja, • Povezati Smart Grid u okruženju prijenosnih i distributivnih elektroenergetskih mreža, te distribuiranih izvora

električne energije (obnovljivi izvori električne energije), • Definirati pojam Smart Grid u kontekstu tržišta energije, • Definirati i analizirati elektroenergetsku politiku u funkciji poticanja inteligentnih elektroenergetskih sustava, • Pregled inteligentnih elektroenergetskih sustava, • Analizirati ekonomsku isplativost implementacije inteligentnih energetskih sustava.

1.4. Sadržaj predmeta Definicija inteligentnih elektroenergetskih sustava (Smart Grid). Pregled inteligentnih elektroenergetskih sustava i obnovljivih izvora energije. Plan razvoja (roadmap) inteligentnih elektroenergetskih sustava i inteligentnih sustava mjerenja (Smart Metering-a). Energetska politika u funkciji poticanja inteligentnih elektroenergetskih sustava. Učinci razvoja inteligentnih elektroenergetskih sustava na ekonomije zemalja. Ekonomska isplativost implementacije inteligentnih elektoenergetskih sustava u okruženju slobodnog tržišta energijom. Pozicija inteligentnih elektroenergetskih sustava u okviru Europskih energetskih paketa. Pregled izvedenih projekata inteligentnih elektroenergetskih sustava.



samostalni zadaci



___________________

1.6. Komentari


24



rad




1. Clark W. Gellings: The Smart Grid: Enabling Energy Efficiency and Demand Response, CRC Press; 1 edition (August 21, 2009).

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Stan Mark Kaplan: Smart Grid: Modernizing Electric Power Transmission and Distribution; Energy Independence, Storage and Security; Energy Independence and Security Act and Resiliency; Integra (Government Series), TheCapitol.Net, Inc. (September 11, 2009).


Clark W. Gellings: The Smart Grid: Enabling Energy Efficiency and Demand Response, CRC Press; 1 edition (August 21, 2009). 1 3-5





25

Opće informacije

Nositelj predmeta Ivo Ipšić

Naziv predmeta Inteligentni sustavi




izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15+0+0 1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je usvajanje znanja o postupcima i metodama razvoja inteligentnih sustava.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. analizirati postupke i metode koje se koriste pri razvoju inteligentnih sustava 2. opisati arhitekturu inteligentnih sustava 3. primijeniti programske alate za razvoj ekspertnih sustava 4. analizirati i pripremiti bazu podataka uzoraka potrebnih za gradnju inteligentnih sustava

1.4. Sadržaj predmeta Definicije, funkcije i svojstva inteligentnih sustava. Primjena, područja i metode umjetne inteligencije. Inteligentni agenti. Postupci prikaza znanja. Postupci automatskog učenja i zaključivanja. Statistički postupci automatskog učenja. Neuronske mreže. Sustavi za komunikaciju čovjek-stroj. Primjena umjetne inteligencije u sustavima upravljanja i vođenja. Ekspertni sustavi. Sustavi za govorni dijalog u komunikaciji čovjek stroj.



samostalni zadaci



1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Sudjelovanje u konzultacijama, proučavanje studijske literature, izrada seminarskog rada i projekta iz područja inteligentnih sustava.

1.8. Praćenje7 rada studenata Pohađanje 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1,5 Eksperimentalni



26

nastave rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 2



Ocjenjuje se seminarski rad i projekt kojega studenti izrađuju tijekom semestra.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. N. Pavešić. Raspoznavanje vzorcev. ZAFER Ljubljana 1995. 2. L. Gyergyek, N. Pavešić, S. Ribarić: Uvod u raspoznavanje uzoraka, Tehnička knjiga Zagreb, 1988. 3. Russell, S., Norvig, P., Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1995.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 4 Huang, X. D., A. Acero and H. W. Hon (2000). Spoken Language Processing: A Guide to theory, Algorithm and System Development, Prentice Hall, New Jersey, USA. 5.Jurafsky, D., and J. Martin (2000). Speech and Language Processing, An Introduction to Natural Language Processing, Computational Linguistics, and Speech Recognition. Upper Saddle River, New Jersey: Prentice Hall.


N. Pavešić. Raspoznavanje vzorcev. ZAFER Ljubljana 1995. 1 3-5 L. Gyergyek, N. Pavešić, S. Ribarić: Uvod u raspoznavanje uzoraka,

Tehnička knjiga Zagreb, 1988. 0 3-5

Russell, S., Norvig, P., Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1995. 0 3-5


Kroz ustrojeni sustav osiguranja kvalitete Fakulteta.


27

Opće informacije Nositelj predmeta Juraj Šimunić

Naziv predmeta Izabrana poglavlja iz energetskih komponenti i sustava obnovljivih izvora energije





1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je osposobiti studente za kritičku analizu, primjenu i planiranje postrojenja u kojima se koriste obnovljivi izvori energije te ukazati na globalnu važnost obnovljivih izvora u kompetitivnosti s konvencionalnim energentima obzirom na njihovu ekološku prednost, tehničko-tehnološke karakteristike te zakonodavne i ekonomsko-financijske pokazatelje i probleme.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. primijeniti suvremene tehnologije za iskorištavanje obnovljivih izvora energije te procijeniti potencijal obnovljivih izvora

energije 2. primijeniti metode tehno-ekonomske analize pri planiranju projekata obnovljivih izvora 3. definirati koncepciju priključenja postrojenja s obnovljivim izvorom energije na elektroenergetski sustav 4. analizirati i procijeniti utjecaj priključka obnovljivog izvora na elektroenergetski sustav 5. primijeniti metode za povećanje energetske učinkovitosti

1.4. Sadržaj predmeta Pojam obnovljivog izvora energije. Sunčeva energija. Energija vjetra. Hidroenergija. Energija biomase, otpada i biogoriva. Geotermalna energija. Ostali tipovi obnovljivih izvora. Tehno-ekonomska analiza postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energija. Problematika priključenja postrojenja s obnovljivim izvorima energije na javnu elektrodistribucijsku (prijenosnu) mrežu. Utjecaj rada postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije na elektroenergetski sustav. Pojam energetske učinkovitosti i primjena u praksi.



samostalni zadaci


laboratorij mentorski rad ostalo ________

1.6. Komentari



28


rad




1. Lj. Majdandžić; Obnovljivi izvori energije, Graphis, Zagreb, 2008. 2. P. Kulišić; Novi izvori energije-sunčana energija i energija vjetra, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Grupa autora: SUNEN - Program korištenja energije sunca, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. 2. Grupa autora: ENWIND - Program korištenja energije vjetra, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. 3. Grupa autora: BIOEN - Program korištenja energije biomase i otpada, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. 4. Grupa autora: MAHE - Program izgradnje malih hidroelektrana, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. 5. Grupa autora: GEOEN - Program korištenja geotermalne energije, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb.


Lj. Majdandžić; Obnovljivi izvori energije, Graphis, Zagreb, 2008. 0 3-5 P. Kulišić; Novi izvori energije-sunčana energija i energija vjetra, Školska

knjiga, Zagreb, 1991. 0 3-5





29

Opće informacije Nositelj predmeta Nelida Črnjarić-Žic

Naziv predmeta Matematičko modeliranje i numeričke metode





1.1. Ciljevi predmeta Poznavanje područja matematičkog modeliranja temeljenog na običnim i parcijalnim diferencijalnim jednadžbama potrebnih za rješavanje problema koji se pojavljuju u inženjerskoj praksi. Matematičko postavljanje problema, definiranje modela i njihovo rješavanje primjenom odgovarajućih metoda i softvera.

1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema uvjeta.


Povezati neke matematičke modele s tipičnim fizikalnim problemima, razlikovati matematičke modele koji se temelje na običnim odnosno parcijalnim diferencijalnim jednadžbama. Pravilno tumačiti temeljne ideje i svojstva numeričkih metoda za rješavanje diferencijalnih jednadžbi te njihove prednosti i nedostatke. Definirati tipične matematičke modele u inženjerstvu te ih prepoznati i opisati u problemima iz struke. Postaviti matematičku formulaciju problema, analizirati složenost i rješivost problema. Definirati odgovarajući numerički model postavljenog problema primjenom gotovih softvera i/ili pisanjem vlastitog programa. Usporediti različite pristupe. Procijeniti i analizirati dobivene rezultate. Poboljšati točnost rezultata kombinacijom različitih pristupa.

1.4. Sadržaj predmeta Modeli bazirani na običnim diferencijalnim jednadžbama. Dinamika sustava i kaos. Numeričko rješavanje metodom konačnih razlika. Runge-Kutta metode. Modeli bazirani na parcijalnim diferencijalnim jednadžbama u mehanici fluida, termodinamici i teoriji elastičnosti. Varijacijski principi. Zakoni očuvanja mase, količine gibanja i energije primjenjeni na probleme mehanike kontinuuma. Rubni problemi za Laplaceovu i Poissonovu jednadžbu sa primjenama. Jednadžba difuzije topline i koncentracije. Valna jednadžba. Propagacija zvuka i jednadžbe akustike. Rješavanje sustava linearnih algebarskih jednadžbi. Direktne i indirektne metode. Numeričko rješavanje Laplaceove jednadžbe, jednadžbe vođenja topline i valne jednadžbe metodom konačnih razlika. Kratki uvod u metodu konačnih elemenata i konačnih volumena.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari -



30

Prisutnost na nastavi (konzultacijama), rješavanje projektnog zadatka te priprema i izlaganje seminara.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1,5 Eksperimentalni

rad




Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, projektni zadaci, seminar.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Strang, G.: Introduction to applied mathematics, Wellesley-Cambridge Press, Cambridge, 1986. Chapra, S.C., Canale, R.P.: Numerical methods for engineers, McGraw Hill Book Co., 1989. Press, W.H., Taukolsky, S.A., Flannery, B.P., W.T.: Numerical recipes, Cambridge Press, 1986.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) LeVeque, J.R., Finite Volume Methods for Hyperbolic Problems, Cambridge Univ. Press, 2002. Cheney, W., Kincaid, D.: Numerical mathematics and computing, Thomson Brooks/Cole, 2004.


Strang, G.: Introduction to applied mathematics, Wellesley-Cambridge Press, Cambridge, 1986. 2 3-5

Chapra, S.C., Canale, R.P.: Numerical methods for engineers, McGraw Hill Book Co., 1989. 2 3-5

Press, W.H., Taukolsky, S.A., Flannery, B.P., W.T.: Numerical recipes, Cambridge Press, 1986. 2 3-5




31

Opće informacije Nositelj predmeta Senka Maćešić

Naziv predmeta Metode optimizacije





1.1. Ciljevi predmeta Poznavanje područja optimalnog upravljanja potrebno za prepoznavanje optimizacijskih problema u inženjerskoj praksi. Matematičko postavljanje problema optimalnog upravljanja i njihovo rješanje primjenom odgovarajućih metoda i softvera.



Klasificirati metode optimizacije, tumačiti temeljne ideje metoda, usporediti prema prednostima, nedostacima i području primjenljivosti. Povezati stručna znanja i matematičke metode optimizacije te prepoznati i opisati optimizacijske probleme u struci. Postaviti matematičku formulaciju optimizacijskog problema, analizirati učinak varijacija formulacije, složenost i rješivost problema. Analizirati mogućnosti primjene pojedinih metoda na optimizacijske probleme, usporediti i odabrati metodu. Istražiti mogućnosti rješavanja problema primjenom gotovih softvera i/ili pisanjem vlastitog programa. Usporediti pristupe. Analizirati rezultate optimizacije, kombinacijom i varijacijom metoda i pristupa poboljšati točnost rezultata.

1.4. Sadržaj predmeta Problemi optimalnog upravljanja u tehnici. Problemi optimalnog upravljanja stacionarnim pojavama. Problemi optimalnog upravljanja nestacionarnim pojavama. Problemi optimalnog dizajna. Problemi kalibracije parametara modela. Optimizacijski problemi permutacijskog tipa i optimalnog grupiranja. Metode optimizacije. Powellove metode. Metode najbržeg spusta i metoda konjugiranih smjerova (CGD). Metoda simuliranog annealinga. Simpleks metoda. Cjelobrojno programiranje. Dinamičko programiranje. Genetski algoritam i genetsko programiranje. Softver za probleme optimalnog upravljanja.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari -




32

1.8. Praćenje9rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1,5 Eksperimentalni

rad




Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, projektni zadaci, seminar

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Winston, W. L.: Operations Research Application and Algorthms, Duxbury Press, Belmont, 1993. Press, W. H. <at al.>: Numerical Recipes in C, 2nd ed. University Press, Cambridge, 1990. Goldberg, E. D.: Genetic Algorithms in Search, Optimization, and Machine Learning, Addison-Wesley Publishing Company, New York, 1989.



Winston, W. L.: Operations Research Application and Algorthms, Duxbury Press, Belmont, 1993. 1 3-5

Press, W. H. <at al.>: Numerical Recipes in C, 2nd ed. University Press, Cambridge, 1990. 1 3-5

Goldberg, E. D.: Genetic Algorithms in Search, Optimization, and Machine Learning, Addison-Wesley Publishing Company, New York, 1989.

1 3-5





33

Opće informacije

Nositelj predmeta Julijan Dobrinić

Naziv predmeta Metodologija znanstvenoistraživačkog rada


Status predmeta obvezatan



1.1. Ciljevi predmeta Razvijanje spoznaje o značajkama znanosti, te razlikovanju znanstvenog od stručnog rada. Upoznavanje s znanstvenoistraživačkom djelatnosti i temeljima metodologije znanstvenoistraživačkog rada.


Nema uvjeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Navesti temelje teorije znanosti i odnosa znanosti s drugim relevantnim djelatnostima. Razlikovati znanstveni i stručni rad na temelju poznavanja značajki znanstvenog rada. Analizirati dosadašnji razvoj znanosti s poznavanjem situacije u Svijetu i Republici Hrvatskoj. Opisati organiziranje znanstvenog istraživanja. Razlikovati značajke istraživanja. Opisati metodologije znanstvenog istraživanja. Opisati tehnologije objavljivanje rezultata znanstvenog istraživanja.

1.4. Sadržaj predmeta Teorija znanosti: pojam, razvoj, odnos znanosti i tehnologije. Tendencije razvoja suvremene znanosti. Podjela znanosti. Znanstvene kategorije. Znanstvena djelatnost. Znanstveno istraživanje: eksperimentalno istraživanje, teorijsko istraživanje, odnosi. Metodologija znanstvenog istraživanja: pojam i podjela temeljnih znanstvenih metoda. Tehnologija znanstvenog istraživanja. Obrada i priopćavanje rezultata znanstvenoistraživačkog rada: pisana djela, vrste i značaj. Znanstvenoistraživački rad u gospodarstvu i industriji. Znanstvenoistraživački rad na sveučilištu.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari -



1.8. Praćenje10 rada studenata Pohađanje 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni



34

nastave rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 3



Pohađanje nastave, aktivnost u istraživanju, projektni zadaci, seminar

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 4. izd., Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) M. Žugaj, K. Dumičić, V. Dušak: Temelji znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2006. M. Marušić: Uvod u znanstveni rad, Medicinska naklada, Zagreb, 2008. T. Greenfield: Research methods, Arnold, London, 1996.


Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 4. izd., Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. 2 10




35

Opće informacije Nositelj predmeta Saša Vlahinić

Naziv predmeta Mjerenje i analiza kvalitete električne energije





1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je osposobiti studente za kritičku analizu kvalitete električne energije, te za primjenu, analizu i definiranje novih metoda za mjerenje kvalitete i lociranje izvora poremećaja.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. analizirati utjecaj kvalitete električne energije na rad uređaja i sustava 2. primijeniti metode za simuliranje i modeliranje harmonične distorzije 3. primijeniti FFT i analizirati pogreške prilikom mjerenja 4. analizirati mjernu nesigurnost u složenim i nelinearnim mjernim algoritmima 5. primijeniti napredne metode spektralne analize 6. analizirati, primijeniti i predložiti nove algoritme za otkrivanje izvora poremećaja

1.4. Sadržaj predmeta Pojam kvalitete električne energije. Izvori poremećaja kvalitete i utjecaj na rad opreme. Harmonična distorzija. Izvori i utjecaj na rad opreme. Modeliranje i simuliranje harmonične distorzije. Spektralna analiza. Primjena FFT-a u mjerenjima. Analiza mjerne nesigurnosti kod FFT-a i ostalih mjernih algoritama. Napredne metode spektralne analize. Algoritmi za otkrivanje izvora poremećaja.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari



36


rad




1. R.C. Dugan; M.F. McGranaghan; S. Santoso; H.W. Beaty; Electrical Power System Quality, McGraw-Hill, second edition, 2003.


1. J. Arrillaga; N. R. Watson; Power System Harmonics, Willey, second edition, 2003.


R.C. Dugan; M.F. McGranaghan; S. Santoso; H.W. Beaty; Electrical Power System Quality, McGraw-Hill, second edition, 2003. 1 3-5





37

Opće informacije Nositelj predmeta Nino Stojković

Naziv predmeta Mješovita obrada signala


Status predmeta Izborni



1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznavanje polaznika sa sustavima za obradu analognih i digitalnih signala. Pri tome će se pažnja obratiti na analizu postojećih rješenja te mogućnosti iznalaženja novih rješenja s poboljšanim karakteristikama.


Nema uvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon obavljenih svih obveza polaznik će moći:

1. Opisati sustave za analogno-digitalnu obradu signala 2. Analizirati i projektirati analogne filtre viših redova u raznim strukturama 3. Analizirati i projektirati filtre s preklapanim kapacitetima 4. Analizirati i projektirati sklopove za A/D i D/A pretvorbu signala 1.4. Sadržaj predmeta

Sustavi za analognu i digitalnu obradu signala. Filtri s operacijskim i strminskim pojačalima. Filtri s preklapanim kapacitetima. A/D pretvornici, građa i principi rada. D/A pretvornici, građa i principi rada.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati nastavu, obaviti potreban rad u laboratoriju, izvršiti potrebna istraživanja i izraditi projektni zadatak.


rad 0,5

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 3


Portfolio



38

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Student će se ocijeniti temeljem ocjene provedenih aktivnosti: laboratorijskog rada, rezultata istraživanja i projektnog zadatka. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Wai-Kai Chen, The Circuits and Filters Handbook, second edition, CRC PRESS, 2003.



Wai-Kai Chen, The Circuits and Filters Handbook, second edition, CRC PRESS, 2003. 1 3-5




39

Opće informacije Nositelj predmeta Vitomir Komen

Naziv predmeta Modeliranje sustava za distribuciju i potrošnju električne energije






Cilj predmeta je osposobiti studente za teorijsko i praktično rješavanje složenih zadataka u području planiranja, dizajniranja i vođenja pogona sustava za distribuciju, razvođenje i potrošnju električne energije.


Nema preduvjeta.

1.29. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. primijeniti metode za prognoze i procjene vršnih opterećenja i energije 2. izraditi matematičke modele elemenata distribucijske mreže 3. primijeniti metode za proračun distribucijskih mreža u svim pogonskim stanjima 4. analizirati, odabrati i primijeniti metode za planiranje razvoja i dizajn distribucijskih mreža 5. analizirati i predložiti rješenja za zaštitu, vođenje pogona i automatizaciju 6. predložiti tehnička rješenja strukture potrošačkog postrojenja i instalacije 7. analizirati i primijeniti suvremena tehnička rješenja u sustavu za distribuciju i potrošnju 8. analizirati opasnosti u primjeni električne energije i dizajnirati zaštitu

1.30. Sadržaj predmeta Struktura sustava za distribuciju, razvođenje i potrošnju električne energije. Potrošnja električne energije. Klasifikacija i karakteristike opterećenja. Metodologija prognoze i procjene vršnih opterećenja i energije. Opterećenje napojnog voda i energetskog transformatora. Modeliranje distribucijskog voda, energetskog transformatora i opterećenja. Točne i približne metode proračuna napona i tokova snaga elemenata mreže u normalnim i poremećenim stanjima. Proračuni mreža sa simetričnim i nesimetričnim opterećenjem. Distribucijska mreža sa distribuiranim izvorima. Planiranje i dizajn distribucijskog sustava. Zaštita, vođenje pogona i automatizacija u distribucijskom sustavu. Kvaliteta električne energije. Planiranje i dizajn potrošačkih električnih postrojenja i instalacija. Pametne električne instalacije. Sigurnost i zaštita u potrošnji električne energije.



samostalni zadaci



________________ 1.32. Komentari



40

Studenti su obvezni pratiti nastavu, izraditi seminarski rad i projekt te pristupiti usmenom ispitu. Seminarski rad i projekt se trebaju izvesti uz konzultacije s predmetnim nastavnikom.


rad




Nastavni materijali dostupni na web stranici.

1.37. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. E. Lakervi, E.J. Holmes: Electricity Distribution Network Design, Peter Pereginns Ltd, London, 1995. 2. Kersting,W.H.: Distribution System Modelling and Analysis, CRC Press, London, 2002.



Kroz ustrojbeni sustav praćenja kvalitete Fakulteta.



41

Opće informacije Nositelj predmeta Mojmil Cecić

Naziv predmeta Nelinearni sustavi automatskog upravljanja


Status predmeta Izborni




Cilj predmeta je produbljivanje i primjena temeljnog znanja iz teorije automatskog upravljanja na nelinearne sustave automatskog upravljanja.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju:

- izvršiti linearizaciju - analizirati nelinearne regulacijske sustave u vremenskom području - analizirati nelinearne regulacijske sustave u faznom prostoru - ispitati stabilnost nelinearnih regulacijskih sustava

1.4. Sadržaj predmeta Nelinearni regulacijski sustavi. Linearizacija. Elementi nelinearnih regulacijskih sustava. Relejni sustavi. Prijelazne pojave. Harmonička linearizacija nelinearnih regulacijskih sustava. Opisna funkcija. Analiza nelinearnih sustava u faznoj ravnini. Fazni portreti. Analiza stabilnosti: stabilnost po Nyquistu, stabilnost po Ljapunovu.



samostalni zadaci



1.6. Komentari



rad



42




Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju rezultata seminarskog rada, projekta te na temelju usmenog ispita.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Z. Vukić, Lj. Kuljača, D. Đonlagić, S. Tešnjak, Nonlinear Control Systems, CRC Press, 2003. C. L. Phillips, J. M. Parr, Feedback Control Systems, Pearson, London, 2003.


T. Šurina, Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 1981.


Z. Vukić, Lj. Kuljača, D. Đonlagić, S. Tešnjak, Nonlinear Control Systems, CRC Press, 2003. 1 3-5

C. L. Phillips, J. M. Parr, Feedback Control Systems, Pearson, London, 2003. 1 3-5




43

Opće informacije Nositelj predmeta Alfredo Višković

Naziv predmeta Nova energetska paradigma






Osposobljavanje polaznika za suočavanje s dvostrukim izazovom energetske i klimatske sigurnosti potrebne pri sudjelovanju u donošenju poslovnih i političkih odluka u energetskom sektoru, s primjerom Energetske zajednice jugoistočne Europe.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita polaznik treba biti u stanju: 1. analizirati rezultate simulacije tržišta električne energije i tržišta emisija ugljikovog dioksida 2. koristiti regulativu Europske unije i Protokola iz Kyota 3. analizirati sve aspekte energetske sigurnosti države 4. razvijati znanstvene projekte nove energetske paradigme

1.4. Sadržaj predmeta Uloga pravila i institucija u globalnoj energetici (uvod). Globalni energetski sistem, trading i ulaganja. EU Energetska strategija (Direktive). Elektroenergetski sustavi niskog ugljika. Energetska tržišta: cijene, strukture i ekonomija. Kyoto protokol, ostvarenje i budući razvoj: regulativa, strategije, tehnologije. Nove energetske paradigme. Dodatno (za izradu projekta i seminarskog rada): Od monopola do konkurentnosti na tržištu. Simulacija scenarija tržišta električne energije. Komparativna studija tržišta električne energije razvijenih zemalja.



samostalni zadaci



1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti nastavu, izraditi seminarski rad i projekt, te pristupiti usmenom ispitu. Seminarski rad i projekt trebaju se izvesti uz konzultacije s predmetnim nastavnikom.


44


rad

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje



Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju rezultata seminarskog rada, projekta te na temelju usmenog ispita.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Dijelovi poglavlja iz: Grubb, Jamasb, Pollit (2008) Delivering a Low-Carbon Electricity System. Cambridge: Cambridge University Press. Corazza, Višković (2010) Svjetlo ili mrak: Koncept čovjek – energija, pogled iz Bruxellesa. Zagreb: IMO - Liderpress. Piani, Višković,Saftić (2011) Protokol iz Kyota; Ostvaranje i budući razvoj, zakonodavstvo, strategije, tehnologije. Zagreb: Graphis.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Goldthau, Witte (2010) Global Energy Governance: The New Rules of the Game. Washington, DC: Brookings Institution Press. Višković (2009) Svjetlo ili mrak - energetska sigurnost - političko pitanje. Zagreb: HATZ - Liderpress.


Grubb, Jamasb, Pollit (2008) Delivering a Low-Carbon Electricity System. Cambridge: Cambridge University Press.

Primjerke za svakog polaznika osigurava profesor

Corazza, Višković (2010) Svjetlo ili mrak: Koncept čovjek – energija, pogled iz Bruxellesa. Zagreb: IMO - Liderpress.

Primjerke za svakog polaznika osigurava profesor

Piani, Višković,Saftić (2011) Protokol iz Kyota. Ostvaranje i budući razvoj, zakonodavstvo, strategije, tehnologije. Zagreb: Graphis.

Primjerke za svakog polaznika osigurava

profesor





45

Opće informacije Nositelj predmeta Juraj Šimunić

Naziv predmeta Modeli stohastičkih procesa informacija






Upoznavanje sa sadržajima iz područja modeliranja informacija procesa za složene tehničke sustave i postrojenja


Nema uvjeta

1.42. Očekivani ishodi učenja za predmet Objasniti modularnu strukturu tehničkih sustava i istraživati modele procesnih informacija realnog vremena u elektroenergetskom sustavu. Prikazati varijable procesa u višedimenzionalnom vektorskom prostoru. Opisati tehnološko funkcijski model informacija procesa te objasniti i interpretirati izvore procesnih informacija električnih postrojenja. Opisati prostor elementarnih događaja i prostor vjerojatnosti promatranih eksperimenta. Analizirati dinamiku procesnih informacija te razumijevati i obrazložiti programsku podršku u centrima vođenja elektroenergetskog sustava. Objasniti empirijske i teorijske distribucije frekvencija procesnih informacija.

1.43. Sadržaj predmeta Modularna struktura tehničkih sustava. Struktura varijabli u funkciji identifikacije pogona. Prikaz varijabli procesa u višedimenzionalnom vektorskom prostoru. Pojam varijable signala i informacije u modularnoj strukturu parametara procesa. Tehnološko funkcijski model informacija procesa. Uređajni dizajn procesnih informacija temeljen na objektno orijentiranoj analizi. Stohastičko promatranje procesa informacija. Prostor elementarnih događaja, algebra događaja i prostor vjerojatnosti promatranih eksperimenta. n-dimenzionalna slučajna varijabla procesnih informacija. Krivulja regresije, empirijska, linearna i nelinearna prostorno-vremenska korelacija procesnih informacija. Eksperimentalna analiza dinamike procesnih informacija. Empirijske i teorijske distribucije frekvencija procesnih informacija.



samostalni zadaci



________________ 1.45. Komentari




46


rad 1,5

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 3

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad


Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, projektni zadaci, seminar

1.49. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Pauše Ž., Uvod u teoriju informacije, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Šimunić J., Modular structure of stochastic process information for power system control, CIT 3,1995. Booch, G., Object Oriented Analysis and Design with Applications, Addison – Wesley OTS, 1994.

1.50. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Strauss C., Practical Electrical Network Automation and Communication Systems, Elsevier, 2003. Brand K.P., Lohmann V., Wimmer W., Substation Automation Handbook, UAC, 2003. Shahidehpour M., Wang Y., Communication and Control in Electric Power Systems, Wiley & Sons, 2003.


Pauše Ž., Uvod u teoriju informacije, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 0 3-5 Šimunić J., Modular structure of stochastic process information for power

system control, CIT 3,1995. 0 3-5

Booch, G., Object Oriented Analysis and Design with Applications, Addison – Wesley OTS, 1994. 0 3-5





47

Opće informacije

Nositelj predmeta Dario Matika

Naziv predmeta Pouzdanost tehničkih sustava






Upoznaje s sadržajima vezanim uz pouzdanost tehničkih sustava. Razvijanje sposobnosti studenta da samostalno analizira i procijeni pouzdanost tehničkog sustava.


Nema uvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Objasniti temeljne pojmove teorije pouzdanosti. Modelirati pouzdanosti sustava s neovisnim komponentama.Analizirati pouzdanost sustava s ovisnim komponentama. Analizirati sigurnosti i rizik tehničkih sustava. Analizirati pouzdanost i stablo kvarova složenih tehničkih sustava. Objasniti eksperimentalne metode određivanja pouzdanosti.

1.4. Sadržaj predmeta Temeljni pojmovi teorije pouzdanosti: pouzdanost komponente, funkcije gustoće vjerojatnosti kvara i učestalosti kvara. Modeliranje pouzdanosti sustava s neovisnim komponentama. (Serijska, paralelna i kombinirana konfiguracija). Matematički modeli za proračun pouzdanosti i raspoloživosti složenih sustava. Pouzdanost sustava s ovisnim komponentama. Sustav s rezervom. Markovljevi modeli. Sustav s popravljivim komponentama. Analiza sigurnosti i rizika tehničkih sustava. Pojam učinkovitosti tehničkog sustava, definicija parametara učinkovitosti. Analiza pouzdanosti i analiza stabla kvarova složenih tehničkih sustava. Eksperimentalne metode određivanja pouzdanosti.



samostalni zadaci


laboratorij mentorski rad ostalo _______

1.6. Komentari -

1.7. Obveze studenata Prisutnost na nastavi (konzultacijama), rješavanje projektnog zadatka, priprema i izlaganje seminara te izlazak na usmeni ispit.


rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje 3,0

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat 0,5 Praktični rad

Portfolio


48

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjena aktivnog sudjelovanja u nastavi, ocjena izrade projektnog zadatka. Usmeni ispit.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Vujanović, N., Teorija pouzdanosti tehničkih sistema, Beograd, 1987 (Theory of Reliability of Technical Systems) http://www.weibull.com/basics/system_reliability.htm http://blocksim.reliasoft.com/ 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Kolowrocki Krzysztof, Soszynska-Budny Joanna, Reliability and Safety of Complex Technical Systems and Processes, 2011, XX, 476p 101 illus, ISBN 978-0-85729-693-1 Briolini Alessandro, Reliability Engineering: Theory and Practice, Sixth Edition, 2010,ISBN 978-3-642-14951-1 Pham, Hoang (Ed.), Handbook of Reliability Engineering, 2003, XXXI, 663p, ISBN 978-1-85233-453-6 http://www.journalamme.org/papers_vol43_1/4311.pdf

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Vujanović, N., Teorija pouzdanosti tehničkih sistema, Beograd, 1987

(Theory of Reliability of Technical Systems) 1 3-5




49

Opće informacije Nositelj predmeta Francesco Gregoretti, Saša Vlahinić Iz

Naziv predmeta Projektiranje digitalnih sustava






Cilj predmeta je pružiti detaljni uvid u metodologije projektiranja kompleksnih digitalnih sustava. To zahtjeva pregled mogućnosti u projektiranju i mogućnosti integracije različitih komponenti. Analizirat će se sustavi koji se sastoje od mikroprocesora / mikrokontrolera, programibilnih logičkih komponenti, memorije i sučelja s vanjskim svijetom. Posebni naglasak će se dati kako povezivati i programirati projektirane podsustave, kako omogućiti kontinuirani tijek projektiranja, odnosno kako odabrati najbolji alat i metodologiju.


Nema preduvjeta.

1.55. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: - opisati i analizirati opću strukturu digitalnih sustava - analizirati osnovna obilježja mikroprocesora opće namjene i unutarnji ustroj procesora posebne namjene - integrirati dodatne funkcije u procesorske jedinice opće namjene - prilagoditi tijek programiranja - analizirati glavne periferne uređaje - primijeniti strategije međupohrane i određivanja takta, te primijeniti različite metodologije povezivanja i implementacije - integrirati vanjske jedinice u postojeće procesne jedinice, - analizirati i koristiti programibilne logičke komponente (PLD, FPGA).

1.56. Sadržaj predmeta Opća struktura digitalnih sustava: procesna jedinica, memorije. I/O jedinice, mreže za povezivanje, napajanje i takt. Glavne karakteristike mikroprocesora opće namjene: unutarnja struktura, taksonomija, model programiranja. Unutarnja struktura procesora za posebne namjene: DSP, koprocesori, DMA upravljačka jedinica, rekonfigurabilni procesori. Integracija dodatnih funkcija u procesorske jedinice bilo izmjenom ISA-e ili s dodatkom koprocesora. Tijek programiranja. Glavni periferni uređaji: digitalni i analogni I/O, sinkroni i asinkroni komunikacijski sustavi. Strategije za međupohranu i sheme za podešavanje takta, metodologije za povezivanje i implementaciju. Integracija periferija u postojeće procesorske jedinice. Programibilni logički dijelovi (PLD, FPGA): unutarnja arhitektura, tijek projektiranja, napajanja, optimizacije površine i brzina.



samostalni zadaci



________________


50

1.58. Komentari


Studenti su obavezni pratiti nastavu, sudjelovati u laboratorijskom radu te izraditi projekt.


rad 3,5

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio

1.61. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju rezultata pisanog ispita i rada u laboratoriju.

1.62. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. F. Vahid, T. Givargis, Embedded System Design, A unified Hardware/Software Introduction, John Wiley and Sons, 2002.



F. Vahid, T. Givargis, Embedded System Design, A unified Hardware/Software Introduction, John Wiley and Sons, 2002 0 3-5





51

Opće informacije Nositelj predmeta Nelida Črnjarić-Žic

Naziv predmeta Statističke metode i stohastički procesi





1.1. Ciljevi predmeta Poznavanje statistističkih metoda potrebnih za obradu podataka vezanih uz probleme tehničke struke te osnova stohastičkih procesa. Obrada i analiza statističkih podataka pomoću usvojenih metoda korištenjem statističkih softvera, modeliranje inženjerskih problema kao stohastičkih procesa.



Razlikovati metode statističkog zaključivanja, tumačiti temeljne ideje metoda statističkog zaključivanja. Definirati stohastičke procese i Markovljeve lance kao posebnu vrstu stohastičkih procesa, iskazati i pravilno tumačiti temeljne rezultate stohastičkih procesa. Prepoznati i opisati probleme iz struke u kojima se mogu primijeniti različite statističke metode te probleme koji se mogu modelirati kao stohastički procesi. Postaviti adekvatnu formulaciju problema za primjenu odgovarajuće statističke metode, odnosno modelirati problem kao stohastički proces. Analizirati mogućnosti primjene različitih metoda statističkog zaključivanja u postavljenom problemu, usporediti i odabrati adekvatne metode. Obraditi skup statističkih podataka i analizirati ga korištenjem odgovarajućih statističkih metoda pomoću gotovih statističkih softvera. Analizirati rezultate statističke obrade podataka, protumačiti dobivene rezultate i donijeti određene zaključke o podacima, te eventualna predviđanja na osnovu dobivenih zaključaka.

1.4. Sadržaj predmeta Elementi statističkog zaključivanja: Bayesovske metode, metode temeljene na uzorcima, statističke ocjene, parametarski testovi, analiza varijance, višedimenzionalne slučajne varijable, regresijska i korelacijska analiza, matematičke osnove statističkih metoda za kontrolu kvalitete. Statističke metode pomoću računala. Stohastički procesi: Markovljevi lanci, stohastička matrica, optimalno upravljanje Markovljevim lancima. Stacionarni i regularni lanci. Markovljevi procesi. Homogeni Markovljevi procesi. Procesi rađanja i umiranja. Stacionarni stohastički procesi. Korelacijska teorija stacionarnih stohastičkih procesa. Neke primjene u tehnici.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari -


52




rad




Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, projektni zadaci, seminar.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Montgomery, D.C., Runger, G.C.: Applied Statistics and Probability for Engineers, Wiley, New York, 2003. Devore, J.L.: Probability and Statistics for Engineering and the Sciences, Duxbury Press, 1995. Winston, W. L.: Introduction to probability models: Operations Research, Volume II, Duxbury Press, 2003.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) McClave, J.T., Dietrich, F.: Statistics, Collier Macmillan Publishers, London, 1988. Elezović, N.: Statistika i procesi, FER, Element, Zagreb 2008.


Montgomery, D.C., Runger, G.C.: Applied Statistics and Probability for Engineers, Wiley, New York, 2003. 1 3-5

Devore, J.L.: Probability and Statistics for Engineering and the Sciences, Duxbury Press, 1995. 1 3-5

Winston, W. L.: Introduction to probability models: Operations Research, Volume II, Duxbury Press, 2003. 1 3-5




53

Opće informacije Nositelj predmeta Neven Bulić

Naziv predmeta Sustavi upravljanja sinkronim generatorima





1.1. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa problematikom rada sinkronog generatora na elektroenergetskom sustavu.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student trba biti u stanju: 1. Matematički modelirati sinkroni stroj sa upravljačkom strukturom i sustavom uzbude u radu na elektroenergetski sustav 2. Analizirati problematiku stabilnog rada sinkronog generatora 3. Primijeniti napredne metode upravljanja sinkronim generatorom u cilju proširenja stabilnog rada.

1.4. Sadržaj predmeta 1. Matematički model sinkronog generatora ( model sedmog reda, model u prostoru stanja, model za razmatranje elektromehaničkih oscilacija rastavljanje na brzu i sporu dinamiku) 2. Stabilnost rada sinkronog generatora na elektroenergetskom sustavu 3. Regulacijska struktura, tipovi uzbuda, zaštite unutar sustava uzbude 4. Elektromehaničke oscilacije, stabilizacija njihanja, tipovi PSS-a, napredne strukture upravljanja 5. Suvremeni sustavi upravljanja, mikroprocesori u sustavima upravljanja, digitalni sustav upravljanja



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari



54

1.8. Praćenje18 rada studenata Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 2.5 Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 3 Esej Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad


1. P.Kundur, „Power System Stability and Controll“, McGraw-Hill, New York, 1994. 2. P.M. Fuad, A.A. Anderson, „ Power System Control and Stability“, IEEE PRESS, New York 1994.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1.G. Rogers, „Power System Oscillation“, Kluwer Academic Publishers, Springer Boston 2000. 2.Yuri A. Kuznetsov, Elements of Applied Bifurcation Theory, Second Edition, Springer 1997.


P.Kundur, „Power System Stability and Controll“, McGraw-Hill, New York, 1994. 0 3-5

P.M. Fuad, A.A. Anderson, „ Power System Control and Stability“, IEEE PRESS, New York 1994 0 3-5





55

Opće informacije Nositelj predmeta Zeljko Jericevic

Naziv predmeta Teorija informacija sa primjenama



Godina 1. Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 6

Broj sati (P+V+S) 15+0+0 1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je osposobiti studente za razumijevanje i praktičnu primjenu teorije informacije. Studenti ce naučiti primijeniti teoriju informacije u širokom opsegu sustava za komunikacije, pohranu i obradu podataka.


Osnovno programiranje u linux okolišu.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita studenti ce moći: 1. analizirati komunikacijski kanal 2. analizirati neodređenost upotrebom informacijske entropije i drugih informacijskih mjera, 3. primijeniti metode teorije informacije u obradi podataka, 4. analizirati, predložiti i implementirati nove aplikacije bazirane na teoriji informacije.

1.4. Sadržaj predmeta Kurs je usmjeren na komunikacijsku i računsku analizu baziranu na teoriji informacije. Naglašena je fizikalna priroda informacije, veza s teorijom vjerojatnosti i fizikalnim konceptom entropije. Glavne teme su: vjerojatnost i informacija, informacija i računanje, kodiranje i kompresija, analiza toka informacija u biološkim sustavima, kompleksnost, šum i korekcija grešaka.



samostalni zadaci



_________________ 1.6. Komentari


1.8. Praćenje19 rada studenata Pohađanje 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 2 Eksperimentalni



56

nastave rad Pismeni ispit Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje



Igor S. Pandžić i drugi, “Uvod u teoriju informacije i kodiranje”, Element, Zagreb, 2007. Robert M. Gray, “Entropy and Information Theory”, Springer-Verlag, New York, 1990, http://ee.stanford.edu/~gray/it.html.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Željko Pauše, “Uvod u teoriju informacije”, Školska knjiga, Zagreb, 1980.


Igor S. Pandžić i drugi, “Uvod u teoriju informacije i kodiranje”, Element, Zagreb, 2007. 1 3-5

Robert M. Gray, “Entropy and Information Theory”, Springer-Verlag, New York, 1990, http://ee.stanford.edu/~gray/it.html Slobodno dostupna 3-5




57

Opće informacije Nositelj predmeta Kristijan Lenac

Naziv predmeta Uslužna robotika





1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je podučiti studente o uslužnoj robotici kroz predavanja i implementaciju robotskog sustava; podučiti studente kako programirati robotski sustav; i podučiti studente kako simulirati robotski sustav koristeći platformu za robotske simulacije. Cilj je pomoći studentima u projektiranju, simulaciji, konstruiranju i programiranju robota za učinkovita rješenja izabranih problema u uslužnoj robotici.


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. opisati projekte uslužnih robota i njihovu primjenu u industriji 2. identificirati komponente, senzore i pomoćne sustave uslužnog robota 3. primijeniti osnovne principe u projektiranju robota 4. koristiti simulatorsku platformu kao i modularan robotski paket alata tijekom projektiranja robota 5. programirati uslužnog robota koristeći programske jezike visoke razine

1.4. Sadržaj predmeta Aplikacije uslužnih robota. Komponente i podsustavi uslužnih robota. Metode kontrole i povezivanja na robota. Programiranje robota. Platforma za robotske simulacije i paket alata za razvoj robotskih aplikacija. Izabrane aplikacije.



samostalni zadaci



1.6. Komentari


Studenti su obvezni pratiti nastavu, izabrati ili predložiti projekt i formalno prezentirati rezultate rada.

1.8. Praćenje20 rada studenata Pohađanje 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni



58

nastave rad Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje


Portfolio 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata će se vršiti na temelju rezultata projekta te na temelju usmenog ispita. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Nema obvezne literature.


1. R. Murphy, Introduction to AI Robotics, MIT Press, Cambridge, 2000. (Knjiga je slobodno dostupna.)





59

Opće informacije Nositelj predmeta Tihana Galinac Grbac, Darko Huljenić

Naziv predmeta Uvod u meko računarstvo i primjene





1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je osposobiti studente za primjenu neizrazite logike, neuronskih mreža, genskih algoritama u rješavanju problema iz područja optimiranja, raspoznavanja uzoraka i automatskog upravljanja


Nema preduvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon položenog ispita student treba biti u stanju: 1. prepoznati skupove podataka s mogućom primjenom metoda mekog računarstva 2. primjeniti metode mekog računarstva za modeliranje procesa iz područja problema 3. primjeniti i izraditi jednostavne računalne programe s primjenom postojećih algoritama 4. razumjeti primjenu odabranog algoritma mekog računarstva 5. analizirati, vrednovati i tumačiti rezultate dobivene primjenom algoritama

1.4. Sadržaj predmeta Definicije, ciljevi mekog računarstva te značaj primjene. Neizrazito računarstvo. Definicija i primjeri neizrazitih skupova. Grafička interpretacija. Osnovna svojstva neizrazitih skupova i operacije nad neizrazitim skupovima. Neuro-računarstvo. Neuronske mreže i model biološkog neurona. Arhitektura neuronske mreže. Vrste mreža i vrste učenja. Genski algoritmi. Biološka evolucija. Pojam jedinke i populacije, definicija gena. Rekombinacija i mutacija. Umjetna evolucija. Komponente i parametri genskih algoritama. Primjeri mekog računarstva u primjeni.



samostalni zadaci



________________ 1.6. Komentari



60


rad




1. V. Kecman, Learning and Soft Computing: Support Vector Machines, Neural Networks, and Fuzzy Logic Models (Complex Adaptive Systems), MIT Press, Cambridge, MA, 2001.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. D. K. Chartuvedi, Soft computing: Techniques and its applications in Electrical Engineering, Springer, 2008. 2. D. Dasgupta, Z. Michalewicz, Evolutionary Algorithms in Engineering Applications, Springer-Verlag, Berlin, 1997. 3. Neural Network, Fuzzy Logic, and Genetic Algorithms - Synthesis and Applications", by S. Rajasekaran and G.A. Vijayalaksmi Pai, (2005), Prentice Hall, Chapter 1-15, page 1-435.


Learning and Soft Computing: Support Vector Machines, Neural Networks, and Fuzzy Logic Models (Complex Adaptive Systems) 0 3-5




3.4. Ritam studiranja i obveze studenata

Uvjet za upis u drugi semestar, i za studenta s punim i za studenta s dijelom radnog vremena, su odslušani predmeti prvog semestra, a uvjeti za upis u treći semestar dodatno još i odslušani predmeti drugog semestra, položeni predmeti iz prvog semestra te pozitivno ocijenjeno javno izlaganje o rezultatima istraživanja. Posebnih preduvjeta za upis pojedinog predmeta ili skupine predmeta, osim onih koji su definirani činjenicom da je za svaki predmet određen semestar u kojem ga je moguće upisati, te da studenta pri izboru predmeta i redu upisivanja vodi mentor, nema.

Prije upisa na treću godinu studija student mora prijaviti temu. Uvjet za prijavu teme su položeni predmeti prvog semestra nastave. Dodatni uvjeti za upis pojedinih semestara propisani su s člancima 25. do 29. Pravilnika. Uvjeti za predaju doktorskog rada su definirani su s člankom 34. Pravilnika.

Propisani rokovi za studente koji studij pohađaju s dijelom radnog vremena dvostruko su dulji obzirom na propisane rokove za studente u punom radnom vremenu.

3.5. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij postiže se kroz rad voditelja poslijediplomskog doktorskog studija, voditelja modula doktorskog studija i mentora studenata.

Voditelj doktorskog studija potvrđuje odabir kolegija prema prijedlogu mentora prije nego ih student upiše u indeks.

Fakultetsko vijeće imenuje svakom studentu mentora na prijedlog Povjerenstva. Mentor se imenuje iz redova izabranih nastavnika u znanstveno‐nastavna zvanja na poslijediplomskom studiju. Mentor pomaže studentu u oblikovanju programa doktorskog studija, upućuje studenta u literaturu i u primjenu odgovarajućih znanstveno‐istraživačkih metoda te pomaže studentu u izboru teme i izradi doktorskog rada. Također, mentor jednom godišnje podnosi izvješće o radu studenta Fakultetskom vijeću odnosno dekanu. 3.6. Popis predmeta i/ili modula s drugih poslijediplomskih programa

U sklopu slobodnog izbornog predmeta student može upisati ne samo predmete izvan upisanog modula već i iz nekog drugog poslijediplomskog programa izvan Fakulteta. Popis takvih predmeta nije unaprijed definiran već takav predmet student bira u dogovoru s mentorom. 3.7. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Popis predmeta koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku: ‐ Aktivne distribucijske mreže ‐ Ambijentalna inteligencija ‐ Analiza i obrada nestacionarnih signala ‐ Elektromagnetsko modeliranje ‐ Fotoničke komponente

2

‐ Inteligentni sustavi ‐ Inteligentni elektroenergetski sustavi – Smart Grids ‐ Izabrana poglavlja iz energetskih komponenti i sustava obnovljivih izvora energije ‐ Matematičko modeliranje i numeričke metode ‐ Metode optimizacije ‐ Metodologija znanstvenoistraživačkog rada ‐ Mjerenje i analiza kvalitete električne energije ‐ Mješovita obrada signala ‐ Modeliranje sustava za distribuciju i potrošnju električne energije ‐ Nova energetska paradigma ‐ Pouzdanost tehničkih sustava ‐ Projektiranje digitalnih sustava ‐ Statističke metode i stohastički procesi ‐ Sustavi upravljanja sinkronim generatorima ‐ Teorija informacija s primjenama ‐ Uslužna robotika ‐ Uvod u meko računarstvo i primjene Popis predmeta koji se mogu izvoditi i na talijanskom jeziku: ‐ Mjerenje i analiza kvalitete električne energije ‐ Projektiranje digitalnih sustava ‐ Uslužna robotika 3.8. Prijenos ECTS bodova

Za predmet koji će student izabrati s drugih poslijediplomskih studija na Sveučilištu ili drugim sveučilištima prihvatit će se oni ECTS bodovi koji su predmetu pripisani na matičnoj ustanovi. Pri upisu takvih predmeta student će morati voditi računa o tome da ukupni broj ECTS bodova iz nastave na doktorskom studiju mora biti barem 42. 3.9. Završetak studija i prijava teme doktorskog rada

Studij se završava uspješnom obranom doktorskog rada i stjecanjem najmanje 180 ECTS bodova. Uvjeti za prijavu teme doktorskog rada su odslušani predmeti iz prvog i drugog te položeni

predmeti iz prvog semestra doktorskog studija. Student je obvezan prijaviti temu doktorskog rada pri upisu u treću godinu doktorskog studija te je javno braniti pred povjerenstvom priznatih stručnjaka u području iz kojeg je prijavljena tema. Načini prijave doktorske teme te postupci i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada definirani su s člancima 30. i 31. Pravilnika.

Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada regulirani su s člancima 34., 35. i 36. Pravilnika, a uvjeti i načini obrane doktorskog rada u skladu s člancima 37. i 38. istog Pravilnika.

3

3.10. Nastavak studija Uvjeti nastavka studija definirani su s propisima na nacionalnoj razini kao i aktima Sveučilišta u Rijeci. 3.11. Stjecanje potvrde o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa Studentu koji će u bilo kojoj fazi doktorskog studija prekinuti studij izdavat će se potvrda koja će sadržavati popis svih obveza koje je izvršio, podjednako uključujući i položene ispite, ili obavljene druge obvezne i izborne aktivnosti te stečene pripadne ECTS bodove. Studentu koji će steći doktorat uz diplomu izdat će se isti takav detaljan dokument s popisom i ECTS bodovima svih izvršenih obveza. 3.12. Stjecanje doktorata znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Uvjeti upisa na poslijediplomski doktorski studij i stjecanja doktorata znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita regulirani su člankom 10. Pravilnika.

Tako će student, koji je ostvario značajna znanstvena dostignuća koja odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, moći steći doktorat znanosti upisom na doktorski studij i izradom doktorskog rada, a bez pohađanja nastave i polaganja ispita. Navedena značajna znanstvena dostignuća morat će moći dokazati objavljivanjem najmanje tri znanstvena rada u znanstvenim ili znanstveno‐stručnim inozemnim časopisima (koji su zastupljeni u Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded) koji su tematski povezani s njegovim studijskim programom doktorskog studija, boravkom u trajanju od najmanje jednog semestra na inozemnoj sveučilišnoj ili znanstveno instituciji te aktivnim sudjelovanjem na najmanje dva međunarodna znanstvena skupa. 3.13. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja je šest godina za studenta s punim radnim vremenom, odnosno deset za studenta s dijelom radnog vremena.

4

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Prostor potreban za izvođenje nastave na Fakultetu osiguran je na postojećoj lokaciji. 4.2. Podaci o prostoru i opremi Fakultet ima na raspolaganju 11922 m2 bruto površina, od čega 8062 m2

otpada na glavnu zgradu Fakulteta, a 3860 m2 otpada na zgradu laboratorija. Od 6726 m2 korisnih površina predavaonica od kojih su neke opremljene za udaljena predavanja, kabineta nastavnika, laboratorija, računskog centra i knjižnice, dio se koristi za potrebe izvođenja nastave preddiplomskih sveučilišnih studija. Za predviđeni broj studenata moguće je kvalitetno organizirati predavanja u suvremeno opremljenim predavaonicama, te izvođenje vježbi s obzirom na raspoloživu opremu u 48 laboratorija: Laboratorij za mjerne sustave, Laboratorij za digitalnu obradu slike, Laboratorij za statističku analizu i obradu signala,Laboratorij za elektroniku,Laboratorij za automatiku i robotiku pri Zavodu za automatiku i elektroniku; Laboratorij za brodsku hidromehaniku, Laboratorij za inženjerstvo morske tehnologije, Laboratorij za brodogradnju i Laboratorij za računarsko inženjerstvo u brodogradnji pri Zavodu za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije; Laboratorij za električne strojeve i pogone, Laboratorij za niskofrekvencijska električna i magnetska polja, Laboratorij za elektroenergetiku, Laboratorij za primjenu energetske elektronike, Laboratorij za istraživanje tržišta električne energije pri Zavodu za elektroenergetiku; Laboratorij za tehnička mjerenja, CIM Laboratorij, Laboratorij za inteligentne strojeve i obradne sustave, Laboratorij za obradu odvajanjem čestica, Laboratorij za plastičnu obradu i obradne strojeve i Laboratorij za zavarivanje i osiguranje kvalitete pri Zavodu za industrijsko inženjerstvo i management; Laboratorij za konstruiranje podržano računalom, Laboratorij za akustiku, Laboratorij za mjerenje hrapavosti, Laboratorij za fotoelasticimetriju, Laboratirij za precizno inženjerstvo, Laboratorij za tenzometriju i Laboratorij za hidrauliku i pneumatiku pri Zavodu za konstruiranje u strojarstvu; Laboratorij za fiziku i zaštitu okoliša i Fonoloaboratorij pri Zavodu za matematiku, fiziku, strane jezike i kineziologiju; Laboratorij za toplinsku obradu i inženjerstvo površina, Laboratorij za ispitivanje materijala i Kemijski Laboratorij pri Zavodu za materijale; Laboratorij za mehaniku fluida i hidrauličke strojeve i Laboratorij za računarsko inženjerstvo pri Zavodu za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo; Laboratorij za komunikacije i mrežne sustave, Laboratorij za programsko inženjerstvo i obradu informacija, Laboratorij za primjenu informacijskih tehnologija, Laboratorij za umjetnu percepciju i autonomne sustave pri Zavodu za računarstvo; Laboratorij za ispitivanje čvrstoće konstrukcija, Laboratorij za numeričku analizu konstrukcija, Laboratorij za dinamiku strojeva, Laboratorij za dinamičku izdržljivost konstrukcija, Laboratorij za mjerenje i analizu deformacija i Laboratorij za mehatroniku u strojarstvu pri Zavodu za tehničku mehaniku; Laboratorij za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, Laboratorij za rashladnu tehniku, Laboratorij za motore, Laboratorij za industrijsku energetiku, Laboratorij za toplinska mjerenja i Laboratorij za toplinske turbostrojeve pri Zavodu za termodinamiku i energetiku, te tri informatička kabineta.

5

4.3. Popis projekata na kojima se temelji doktorski program U nastavku je dan popis u ovom trenutku aktivnih znanstvenoistraživačkih programa i projekata na Fakultetu financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Naziv programa Voditelj Analiza odziva konstrukcija i strojeva s ciljem efikasnijeg projektnog rješenja

Red. prof. dr. sc. Josip Brnić

Obnovljivi izvori i racionalno korištenje energije Red. prof. dr. sc. Bernard FrankovićOptimizacija svojstava strojarskih konstrukcija za inovativne primjene

Red. prof. dr. sc. Božidar Križan

Istraživanje visokoproduktivne inteligentne proizvodnje Akademik Elso Kuljanić Brodsko pogonsko postrojenje visokog stupnja djelovanja i niske emisije u okoliš

Red. prof. dr. sc. Vladimir Medica

Naziv projekta Voditelj Otvoreno tržište i nove tehnologije u procesnom informacijskom sustavu EES‐a

Red. prof. dr. sc. Juraj Šimunić

Optimizacija i dizajn vremenskofrekvencijskih distribucija Izv. prof. dr. sc. Viktor Sučić Numeričke simulacije i optimizacija brodskih dizelskih motora Red. prof. dr. sc. Vladimir Medica Istraživanje metoda sprječavanja onečišćenja mora od objekata morske tehnologije

Red. prof. dr. sc. Julijan Dobrinić

Numeričko modeliranje hidrodinamičkog opterećenja i odziva pomorskih objekata

Red. prof. dr. sc. Jasna Prpić‐Oršić

Konačnoelementni modeli za analizu stabilnosti grednih konstrukcija Red. prof. dr. sc. Goran Turkalj Redukcija vibracija i buke strojeva mehatroničkim pristupom Red. prof. dr. sc. Roberto Žigulić Numerička analiza odziva konstrukcija za određena područja eksploatacije

Red. prof. dr. sc. Josip Brnić

Podatljivi uređaji ultra‐visoke preciznosti za uporabu u mikro i nanotehnologiji

Red. prof. dr. sc. Saša Zelenika

Konstrukcija i optimizacija prijenosnika snage Red. prof. dr. sc. Boris Obsieger Materijali, trajnost i nosivost suvremenih zupčastih prijenosnika Red. prof. dr. sc. Božidar Križan Primijenjena istraživanja rashladnih sustava s novim radnim tvarima Red. prof. dr. sc. Branimir Pavković Istraživanje i razvoj komponenata i sustava obnovljivih izvora energije

Red. prof. dr. sc. Bernard Franković

Istraživanje visokoproduktivnih obrada na inteligentnim obradnim sustavima

Akademik Elso Kuljanić

Modeliranje naprednih proizvodnih struktura kod inteligentne proizvodnje

Red. prof. dr. sc. Tonči Mikac

Superračunalne simulacije u zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije

Red. prof. dr. sc. Zoran Mrša

Numeričko modeliranje i optimizacije strujanja fluida Red. prof. dr. sc. Luka Sopta Optimiranje parametara i predviđanje rezultata toplinske obrade metala

Red. prof. dr. sc. Božo Smoljan

Numeričko modeliranje, simulacija i optimizacija u oblikovanju lima Red. prof. dr. sc. Zlatan Car Projektiranje modela organizacijskih struktura kooperacijskih mreža Red. prof. dr. sc. Goran Cukor

6

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Tijela poslijediplomskoga doktorskog studija su dekan, prodekan za znanstvenu djelatnost, Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost, voditelj poslijediplomskog doktorskog studija, voditelji modula i mentori studenata.

Opseg djelovanja svakog pojedinog tijela propisan je Pravilnikom. 4.5. Ugovorni odnosi S pristupnikom koji ostvari pravo na upis na doktorski studij u punom radnom vremenu sklopit će se ugovor o radu na suradničkom radnom mjestu asistenta na određeno vrijeme u trajanju najduže 6 godina. S pristupnikom koji ostvari pravo na upis na doktorski studij koji sam plaća studij sklopit će se ugovor o studiranju uz plaćanje kojim se uređuju međusobna prava i obveze. Sa suradnim institucijama na kojima će studenti boraviti u sklopu doktorskog studija, ili obratno koje će na Fakultet upućivati svoje studente doktorskih studija, sklopit će se ugovori kojima će se regulirati stjecanje kreditnih bodova, izvođenje istraživačkog rada, obrane doktorskih disertacija, ostvarivanje obveznih i izbornih aktivnosti i sl. 4.6. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata je 10 studenata po studijskoj godini. Pri ovoj procijeni uzeti su u obzir prostor, oprema, broj nastavnika, te broj potencijalnih voditelja doktorskih tema. Pri tom se nije uzelo najveće moguće brojke (1‐2 studenta po mogućem voditelju doktorske teme) već naprotiv bitno manje kako bi uvjeti za svakog pojedinog studenta doktorskog studija bili što bolji mogući. 4.7. Financiranje doktorskog programa

Izvori financiranja doktorskog programa su sredstva Tehničkog fakulteta, ali i različiti drugi izvori financiranja kao što su školarine studenata, zaklade, stipendije lokalne uprave i države, inozemni izvori, a naročiti naglasak biti će na industrijskom okruženju i kolaborativnim projektima.

U slučaju studenata s punim radnim vremenom sklapa se ugovor o radu na suradničkom radnom mjestu asistenta pa su i njegova plaća, socijalna i zdravstvena zaštita i dr. tako i riješeni, tj iz sredstava Ministarstva. Ostali troškovi ‐ troškovi znanstveno istraživačkog rada, boravka na drugim institucijama izvan Sveučilišta, sudjelovanja na kongresima itd. financirani su iz sredstava znanstveno‐istraživačkog projekta, zaklada, stipendija, inozemnih izvora i sl. Financiranje doktorskog studija pristupnika s dijelom radnog vremena ostvaruje se kroz razne vrste stipendija ili osobno.

7

4.8. Kvaliteta doktorskog programa

Tehnički fakultet kao sastavnica Sveučilišta u Rijeci preko svog Odbora za kvalitetu radi provođenja evaluacijskih postupaka i uključivanje u sveučilišnu mrežu sustava osiguranja kvalitete, radi na:

• anketiranju studenata, • razvijanju indikatora kvalitete, • provođenju interne evaluacije i samo‐evaluacijskih postupaka, pripremanju eksterne evaluacije, • raspravama o unaprjeđenju nastave i promicanju e‐learninga, • istraživanju kompetencija nastavnog osoblja, • organizaciji edukacije osoblja (nastavnika, suradnika, administrativnog osoblja), • uvođenju upravljanja prema normi ISO 9001 u administrativno‐tehničkoj podršci.

8

5. PRILOG: Pravilnik o poslijediplomskim doktorskim studijima

Sveučilište u Rijeci TEHNIČKI FAKULTET

PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM DOKTORSKIM STUDIJIMA

Rijeka, rujan 2013.

9

Na temelju čl. 63. st. 6. toč. 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN. br. 123/03., 198/03., 105/04., i 174/04., 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13), čl. 104. st. 1. Statuta Sveučilišta u Rijeci (pročišćeni tekst od 10. prosinca 2008.) i čl. 43. Statuta Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakultetsko vijeće Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci na 12. redovitoj sjednici održanoj dana 27. rujna 2013., donijelo je

PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM DOKTORSKIM STUDIJIMA

1. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se organizacija i provedba poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija (u daljnjem tekstu: Studij), te postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (u daljnjem tekstu: Fakultet).

2. ORGANIZACIJA STUDIJA I PREDMETNA PODRUČJA

Članak 2. Naziv i duljina trajanja Studija, ECTS bodovi

Studiji se ustrojavaju kao studiji za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti sukladno pozitivnim zakonskim propisima i općim aktima Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta. Nazivi studija su: Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polja Strojarstva, Brodogradnje, Temeljnih tehničkih znanosti i Interdisciplinarnih tehničkih znanosti i Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polja Elektrotehnike.

Studij se izvodi u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (u daljnjem tekstu: ECTS). Studij se izvodi u punom radnom vremenu (full-time) ili u dijelu radnog vremena (part-time), a

ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz Znanstvenog područja Tehničke znanosti.

Završetkom studija stječe se najmanje 180 ECTS bodova, od kojih se najmanje 20 ECTS bodova stječe kroz boravak na drugim sveučilišnim ili znanstvenim institucijama u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Članak 3. Znanstveno područje, polja, grane i predmetna područja Studija

Studiji se provodi iz znanstvenih polja Brodogradnja (2.02), Strojarstvo (2.11), Temeljne tehničke znanosti (2.15), Interdisciplinarne tehničke znanosti (2.16) i Elektrotehnika (2.03) unutar znanstvenog područja Tehničke znanosti.

Nastava na Studiju pokriva gore navedena znanstvena polja, a organizirana je po predmetnim područjima - modulima.

Moduli na Poslijediplomskom doktorskom studiju iz područja Tehničkih znanosti, polja Strojarstva, Brodogradnje, Temeljnih tehničkih znanosti i Interdisciplinarnih tehničkih znanosti su Proizvodno strojarstvo, Termoenergetika, Računarska mehanika, Projektiranje i gradnja plovnih objekata, Konstruiranje u strojarstvu, Osiguranje kvalitete i vođenje tehničkih sustava i Ekološko inženjerstvo i zaštita okoliša. Moduli na Poslijediplomskom doktorskom studiju iz područja Tehničkih znanosti, polja Elektrotehnike su Elektroničko-informacijski sustavi i Elektroenergetika i nove tehnologije.

Članak 4. Tijela Studija

Tijela Studija su dekan, Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost, prodekan za znanstvenu djelatnost, voditelj poslijediplomskih studija, voditelji modula i mentori.

10

Članak 5. Trajanje Studija

Poslijediplomski doktorski studij za upisane studente koji studij pohađaju u punom radnom vremenu na Tehničkom fakultetu u pravilu traje tri godine (šest semestara).

Trajanje studija za studente koji Studij pohađaju s dijelom radnog vremena je dvostruko duže obzirom na trajanje studija za studente u punom radnom vremenu.

3. UPIS NA STUDIJ

Članak 6. Provedba upisa, javni natječaj za upis, konačna odluka o izvođenju Studija

Upis na Studij provodi se na temelju javnog natječaja koji raspisuje Fakultetsko vijeće u pravilu 6 mjeseci prije početka nastave.

Javni natječaj sadrži podatke o uvjetima i postupku upisa, broju mjesta, ispravama koje se podnose i rokovima za prijavu na natječaj i upis.

Fakultetsko vijeće donosi konačnu odluku o izvođenju Studija za koji je raspisan javni natječaj.

Članak 7. Pravo prijave na Studij

Pravo prijave na Studij imaju državljani Republike Hrvatske, strani državljani te osobe bez državljanstva.

Za prijavu na Studij odgovarajući preduvjet je - sveučilišni diplomski studij na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci ili na nekom od sveučilišnih studija na tehničkim ili srodnim fakultetima na kojima je kandidat postigao najmanje 300 ECTS bodova uključujući i preddiplomski ciklus ili - sveučilišni dodiplomski studij završen na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci ili na nekom od tehničkih ili srodnih fakulteta na temelju studijskih programa započetih prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakona).

Članak 8. Dokumenti uz prijavu na Studij

U prijavi za Studij pristupnici prilažu: - ispunjeni prijavni i obrazac za životopis, - dokaz o potrebnim kvalifikacijama iz čl. 7, - uvjerenje o položenim ispitima uz popis ocjena te ocjenu diplomskog rada, - dvije preporuke pristupnikova mentora na prethodnoj razini studija ili druge osobe u znanstvenom zvanju upoznate s kvalitetama pristupnika, - suglasnost o mentorstvu uz životopis mentora, - rodni list i potvrdu o državljanstvu, - potvrdu ustanove ili druge pravne osobe ili potpisanu izjavu pristupnika o plaćanju troškova Studija.

Prijavni obrazac i obrazac za životopis PDS-1 i PDS-2, te obrazac za preporuku PDS-3 dani su u Prilozima A, B i C te čine sastavni dio ovoga Pravilnika.

Pristupnici koji su stekli diplomu u inozemnoj obrazovnoj ustanovi dužni su prije upisa na Studij Fakultetu dostaviti rješenje nadležnog tijela o priznavanju inozemne diplome.

Članak 9. Odabir pristupnika

Prijedlog pristupnika za upis na Studij Fakultetskom vijeću daje Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost na temelju izvješća Povjerenstva za razgovor s pristupnicima na poslijediplomski doktorski studij imenovanog od strane Fakultetskog vijeća, odnosno temeljem sljedećih pokazatelja: - uspjeha na prethodnoj razini studija (diplomski studij, odnosno dodiplomski studij započet prije stupanja na snagu Zakona),

11

- ocjene završnog rada na prethodnoj razini studija, - stečenih kompetencija, - studentskih nagrada i aktivnosti, - preporuke pristupnikova mentora na prethodnoj razini studija ili druge osobe u znanstvenom zvanju upoznate s kvalitetama pristupnika, - predstavljanja pristupnika pred Povjerenstvom za razgovor s pristupnicima na poslijediplomski doktorski studij.

Precizan način bodovanja pristupnika dan je u Prilogu D, koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 10. Upis na Studij bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Pristupnici koji su ostvarili znanstvena dostignuća koja svojim značenjem i sadržajem odgovaraju programu doktorskog studija mogu biti oslobođeni pohađanja nastave i polaganja ispita.

Gornji pristupnici moraju imati ekvivalent od najmanje tri znanstvena rada, na kojima je student prvi autor, objavljena u znanstvenim ili znanstveno-stručnim inozemnim časopisima (koji su zastupljeni u Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded) koja su tematski povezana s njihovim programom doktorskoga studija a boravili su najmanje jedan semestar na inozemnoj znanstvenoj instituciji i aktivno sudjelovali na najmanje dva međunarodna znanstvena skupa.

Aktivno sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu jest registrirano sudjelovanje u radu skupa s vlastitim znanstvenim radom (samostalnim ili u koautorstvu) i održanom prezentacijom.

Boravak od najmanje jednog semestra na inozemnoj znanstvenoj instituciji dokazuje se odgovarajućom potvrdom institucije, iz koje je vidljivo da je boravak bio provođen s ciljem objavljivanja traženih radova.

Odluku o ispunjavanju uvjeta za oslobađanje od pohađanja nastave i polaganja ispita donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanosti, a uz suglasnost Senata, čime pristupnik po toj osnovi započinje Studij s već unaprijed stečena 42 ECTS boda. Radovi i aktivnosti temeljem kojih su ispunjeni uvjeti za oslobađanje od pohađanja nastave i polaganja ispita ne mogu se bodovati dvostruko, odnosno ne mogu se bodovati kao ostale izvannastavne aktivnosti na doktorskom studiju. Bodove (20 ECTS bodova) koji se unutar studija prikupljaju ispunjavanjem nastavnih obaveza ili istraživačkim radom za vrijeme boravka na sveučilišnim ili znanstvenim institucijama izvan sastava Sveučilišta potrebno je prikupiti dodatnim znanstveno-istraživačkim radom.

Fakultet ne provodi postupak stjecanja doktorata izvan doktorskog studija.

Članak 11. Oslobađanje od pohađanja dijela nastave i polaganja odgovarajućih ispita

Pristupnik koji je stekao određena znanja temeljem objavljenih znanstveno-istraživačkih radova ili pohađanjem nastave i polaganjem ispita na poslijediplomskom magistarskom studiju započetom prije reforme visokoga obrazovanja 2005. može biti oslobođen pohađanja dijela nastave i polaganja odgovarajućih ispita u vrijednosti do najviše 30 ECTS bodova.

Pristupnik u zvanju magistra tehničkih znanosti može biti oslobođen pohađanja nastave i polaganja ispita u vrijednosti do 42 ECTS boda.

Rješenje o oslobađanju od pohađanja dijela nastave i polaganja odgovarajućih ispita donosi dekan na temelju mišljenja voditelja poslijediplomskih studija.

Članak 12. Dodatne nastavne obaveze

Voditelj poslijediplomskih studija, u dogovoru s voditeljem modula, može pristupniku propisati obavezu upisa i polaganja odgovarajućeg broja za doktorski studij relevantnih predmeta s odgovarajućeg diplomskog studija na Fakultetu, i to na temelju uvida u stečene kompetencije, koje se utvrđuju iz dodatka diplomi odnosno popisa predmeta završenog sveučilišnog diplomskog ili dodiplomskog studija. Stečene kompetencije utvrđuju se iz dodatka diplomi odnosno popisa predmeta završenog studija.

12

Na taj način stečeni ECTS bodovi ne ubrajaju se u bodove koje pristupnik ima obvezu steći unutar poslijediplomskog doktorskog studija.

4. VOĐENJE KROZ STUDIJ

Članak 13. Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost

Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost je ključno fakultetsko tijelo zaduženo za vođenje Studija i unapređenje njegove kvalitete. Preko voditelja poslijediplomskih studija i Odbora za kvalitetu ono analizira sve aspekte kvalitete nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju.

Članove Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana. Predsjednik Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost u pravilu je prodekan za znanstvenu djelatnost.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost: - utvrđuje pristupnike koji ispunjavaju uvjete za prijavu na Studij te Fakultetskom vijeću predlaže listu pristupnika za koje se predlaže odobravanje upisa na doktorski studij, - predlaže mentore i komentore, - sastaje se u pravilu tjedan dana prije Fakultetskog vijeća i o svojim sjednicama izvještava dekana i Fakultetsko vijeće, - razmatra provedbu programa Studija i raspravlja probleme vezane uz njegovu realizaciju, - kontinuirano analizira postojeći Studij te u cilju njegova stalnog poboljšanja iznosi rezultate evaluacija te Fakultetskom vijeću predlaže promjene programa i načina izvedbe Studija, - prenosi izvješća mentora dekanu ili Fakultetskom vijeću, - predlaže Fakultetskom vijeću mentore te sastav povjerenstava za ocjenu i obranu teme odnosno doktorskog rada, - predlaže Fakultetskom vijeću sastav Povjerenstva za razgovor s pristupnicima na poslijediplomski doktorski studij.

Članak 14. Voditelj poslijediplomskih studija

Voditelj poslijediplomskih studija - u pravilu je član Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost, - sudjeluje u pripremama u vezi s osnivanjem, početkom rada i radom poslijediplomskih studija, - brine o pripremi i izvedbi programa poslijediplomskoga studija, - potvrđuje odabir kolegija prema prijedlogu mentora, prije nego ih student upiše u indeks, - u dogovoru s nastavnicima pojedinih kolegija utvrđuje raspored nastave, - predlaže Povjerenstvu za poslijediplomske studije i znanost mentora i komentore studenta, - prati evidenciju upisa studenata te o tome izvještava prodekana za poslijediplomske studije i znanost, - brine o dokumentaciji i drugim aktima u vezi sa Studijem, sudjeluje u pripremanju materijala za sjednice Fakultetskog vijeća kada Vijeće raspravlja o Studiju, - podnosi dekanu godišnje izvješće radu studija na obrascu PDS-4 (Prilog E: Godišnje izvješće radu studija), - brine o provođenju odluka i zaključaka Fakultetskog vijeća u vezi sa Studijem, - obavještava nastavnike o rasporedu nastave i brine o redovitom održavanju nastave, - prisustvuje postupku obrane tema doktorskih radova i obrane doktorskih radova te promociji studenata.

Članak 15. Prodekan za znanstvenu djelatnost

Prodekan za znanstvenu djelatnost - brine o osuvremenjivanju Studijskog programa, - saziva i vodi sastanke Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost.

13

Članak 16. Dekan

Dekan - predlaže članove Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost Fakultetskom vijeću, - prihvaća ili odbija godišnje izvješće o radu studenata, - prihvaća ili odbija godišnje izvješće o radu mentora, - odlučuje o opravdanosti razloga na temelju kojih student traži mirovanje svojih obaveza.

Članak 17. Fakultetsko vijeće

Fakultetsko vijeće - utvrđuje prijedlog nastavnih programa poslijediplomskoga studija i njihovih izmjena, - donosi odluku o imenovanju nastavnika kolegija na poslijediplomskim studijima, - donosi odluku o raspisivanju natječaja za upis studenata, - donosi konačnu odluku o izvođenju Studija za koji je raspisan javni natječaj, ako ima dovoljan broj pristupnika koji ispunjavaju uvjete za upis, i odlučuje o popisu studenata kojima se odobrava upis na Studij, - određuje mentore i komentore na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost, - određuje sastav povjerenstava za ocjenu odnosno obranu teme i doktorskog rada, - donosi odluku o sastavu Povjerenstva za razgovor s pristupnicima na poslijediplomski doktorski studij, - započinje s obustavljanjem postupka za stjecanje doktorata znanosti, - odlučuje o drugim pitanjima značajnim za organiziranje i izvođenje poslijediplomskih studija sukladno Zakonu i Statutu.

Članak 18. Mentor i komentori

Prilikom prijave na Studij student mora, po prethodnom dogovoru sa voditeljem modula i potencijalnim mentorom, za mentora predložiti nastavnika na poslijediplomskom studiju ili nekog drugog priznatog stručnjaka izvan redova nastavnika. Suglasnost mentora student dokazuje preporukom iz koje se jasno vidi da nastavnik pristaje biti studentov mentor.

Za mentora doktorskog rada može se imenovati samo nastavnik koji je u zadnjih pet godina objavio najmanje dva rada u časopisu indeksiranom u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded. Prilikom prijave mentora potrebno je, uz suglasnost mentora, priložiti životopis mentora i dokaze o ispunjavanju ovog uvjeta.

Na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost Fakultetsko vijeće prilikom odobravanja upisa određuje studentu mentora, koji preuzima obavezu stručnog vođenja studenta prilikom izrade doktorskog rada.

Ukoliko za mentora bude predložena osoba izvan redova nastavnika Fakulteta na poslijediplomskom studiju, Fakultetsko vijeće studentu imenuje i mentora ili komentora iz redova nastavnika na poslijediplomskom studiju.

Fakultetsko vijeće može studentu dodijeliti komentora i u drugim slučajevima, ukoliko zaključi da to može biti od koristi studentu u toku studija.

Mentor i komentori - pomaže studentu u oblikovanju programa doktorskog studija, - zajedno sa studentom planira dinamiku polaganja ispita iz prvog semestra, - upućuje studenta u odabir studijskih obaveza iz drugog semestra i s njime planira dinamiku obavljanja tih obaveza, - upućuje studenta na odgovarajuće sadržaje pojedinih predmeta diplomskog studija, ukoliko u određenim dijelovima studentovo predznanje nije na razini potrebnoj za nesmetano praćenje doktorskog studija,

14

- upućuje studenta u literaturu, - upućuje studenta u primjenu odgovarajućih znanstveno-istraživačkih metoda vezano na zajedničko područje istraživanja, - pomaže studentu u izboru i preciznom definiranju teme doktorske radnje, - zadužen je za stručno vođenje studenta prilikom izrade doktorske radnje, - zadužen je za uspostavljanje kontakta sa sveučilišnom ili znanstvenom institucijom na kojoj student treba ostvariti dio svojih obaveza, - podnosi godišnje izvješće o radu studenta.

Članak 19. Student

Svake godine sredinom rujna student putem voditelja poslijediplomskih studija podnosi dekanu izvješće o svom radu na obrascu PDS-5 (Prilog F: Godišnje doktorandovo izvješće). Student ima pravo promijeniti mentora i/ili temu doktorskog rada, uz pisani zahtjev studenta i očitovanje dotadašnjeg mentora, na obrascu PDS-6 (Prilog G: Zahtjev za promjenu teme i/ili mentora).

Članak 20. Godišnje izvješće o radu studenta

Svake godine sredinom rujna mentor putem voditelja poslijediplomskih studija podnosi dekanu izvješće o radu studenta na obrascu PDS-7 (Prilog H: Godišnje izvješće mentora).

Izvješće iz prethodnog stavka: - ocjenjuje studentov rad u proteklom godišnjem razdoblju, - ocjenjuje napredovanje kroz Studij, - procjenjuje daljnji tok Studija, - naglašava naročite dosege studenta, - ukazuje na nedostatke studenta i naznačuje mjere za njihovo uklanjanje, - ukazuje na eventualno nepoštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta.

Ukoliko je izvješće negativno, student treba biti upoznat s njime prije njegova podnošenja dekanu odnosno Fakultetskom vijeću i ima pravo o njemu se očitovati.

Članak 21. Negativno godišnji izvješće

Ukoliko dekan odnosno Fakultetsko vijeće prihvati negativno izvješće o radu studenta, mentor i komentori dužni su izraditi plana rada studenta za slijedeću godinu i tijekom te godine pratiti provođenje plana putem redovitih mjesečnih sastanaka sa studentom.

Izvješće na kraju toga semestra, s kojim treba biti upoznat student i o kojem se ima pravo očitovati, podnosi se dekanu odnosno Fakultetskom vijeću.

5. IZVEDBA STUDIJA I STUDIJSKE OBAVEZE

Članak 22. Studijske obaveze

Studijske obaveze dijele se na: - nastavne obaveze, kojima se stječe najmanje 42 ECTS bodova, - znanstveno-istraživački rad, kojim se stječe najmanje 118 ECTS bodova,

Student koji studira u punom radnom vremenu dužan je najmanje 20 ECTS bodova prikupiti ispunjavanjem nastavnih obaveza ili istraživačkim radom za vrijeme boravka na sveučilišnim ili znanstvenim institucijama izvan sastava Sveučilišta.

Na studente koji Studij pohađaju s dijelom radnog vremena ne odnosi se obveza boravka na drugoj znanstvenoj instituciji, te oni mogu 20 ECTS bodova koji se odnose na boravak na sveučilišnim ili znanstvenim institucijama izvan sastava Sveučilišta prikupiti dodatnim znanstveno-istraživačkim radom.

15

Članak 23. Nastavne obaveze

Nastavne obaveze sastoje se od slušanja i polaganja ispita iz obaveznih i izbornih predmeta, čime se stječe najmanje 42 ECTS boda.

Obavezni predmeti propisani su studijskim programom, a sastoje se od zajedničkih predmeta i temeljnih predmeta određenog modula.

Izborni predmeti za svako predmetno područje Studija propisani su studijskim programom. Unutar izbornih predmeta studentu će se nuditi teme vezane uz uže područje istraživanja

predmetnog nastavnika, od kojih student jednu detaljnije obrađuje u obliku seminarskog rada. Teme unutar izbornih predmeta mogu se mijenjati u ovisnosti o trenutnoj znanstvenoistraživačkoj

aktivnosti predmetnog nastavnika. Predmeti koji se mogu predavati na engleskom jeziku propisani su studijskim programom. Student može upisati i predmete s drugog poslijediplomskog doktorskog studija u iznosu do

najviše 18 ECTS bodova na temelju ugovora o studiranju između Fakulteta i ustanove na kojoj se Studij provodi.

Članak 24. Znanstveno-istraživački rad

Znanstveno-istraživački rad sastoji se od definiranja originalne hipoteze rada, utvrđivanja odnosa hipoteze i dosadašnjeg znanja iz područja istraživanja, detaljne razrade hipoteze kojom se na logičan način pokazuje njezina primjenjivost u području istraživanja te dokaza održivosti hipoteze.

Znanstveno-istraživački rad vrednuje se kroz obavezne i izborne aktivnosti. Obavezne znanstveno-istraživačke aktivnosti iznose 90 ECTS bodova, a jesu sljedeće:

- priprema i prijava teme doktorskog rada, čime se stječe 8 ECTS bodova, - javna obrana teme doktorskog rada, čime se stječu 2 ECTS boda, - dva javna izlaganja o rezultatima istraživanja, čime se stječe 6 ECTS bodova, - izrada i prihvaćena pozitivna ocjena doktorskog rada, čime se stječe 50 ECTS bodova, - izrada i objavljivanje izvornog znanstvenog rada, u kojem je student prvi autor u inozemnom znanstvenom časopisu (ili dva u domaćem) indeksiranom u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded, čime se stječe 20 ECTS bodova, - javna obrana doktorskog rada, čime se stječu 4 ECTS boda. Izborne znanstveno-istraživačke aktivnosti jesu sljedeće: - izrada i objavljivanje izvornog znanstvenog rada u inozemnom znanstvenom časopisu indeksiranom u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded, čime se stječe 20 ECTS bodova, - izrada i objavljivanje izvornog znanstvenog rada u domaćem znanstvenom časopisu indeksiranom u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded, čime se stječe 10 ECTS bodova, - izrada i objavljivanje znanstvenog rada u znanstvenom časopisu izvan baza Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded, čime se stječe 5 ECTS bodova, u iznosu do najviše 10 ECTS bodova, - izrada i objavljivanje članka u zborniku radova međunarodnog znanstvenog skupa, čime se stječu 3 ECTS boda, u iznosu do najviše 6 ECTS bodova, - prezentacija članka objavljenog u zborniku međunarodnog znanstvenog skupa na samome skupu, čime se stječu 2 ECTS boda, u iznosu do najviše 4 ECTS boda,

Obaveznim i izbornim znanstveno-istraživačkim aktivnostima mora se steći najmanje 118 ECTS bodova.

16

Članak 25. Prvi semestar Studija

U prvome semestru Studija student se upoznaje s teorijskim osnovama određenoga predmetnog područja kroz nastavu iz zajedničkih predmeta i obaveznih, odnosno izbornih predmeta područja, ukupne vrijednosti 30 ECTS bodova.

Članak 26. Drugi semestar Studija

U drugome semestru student u suradnji s mentorom odabire dva izborna predmeta ukupne vrijednosti 12 ECTS bodova i započinje sa znanstveno-istraživačkim radom kroz istraživanje stanja područja i osmišljavanje hipoteze rada.

Student može upisati i više od dva izborna predmeta, ako u dogovoru s mentorom procijeni da mu upisivanje izbornih predmeta neće ometati obavljanje studijskih obaveza.

Tijekom drugog semestra student ima obavezu održati javno izlaganje o rezultatima svog istraživanja. O obavljenom izlaganju mentor studenta podnosi izvješće voditelju poslijediplomskih studija.

Članak 27.

Treći semestar Studija U trećem semestru student započinje s istraživačkim radom na doktorskom radu.

Članak 28.

Ostali semestri Studija U preostalim semestrima student se u potpunosti bavi istraživačkim radom na doktorskom radu,

što uključuje i njegovo pisanje. Tijekom četvrtog semestra student ima obavezu održati još jedno javno izlaganje o rezultatima svog istraživanja. O obavljenom izlaganju mentor studenta podnosi izvješće voditelju poslijediplomskih studija.

Student prijavljuje temu doktorskog rada pri upisu na treću godinu, koju prezentira na javnoj obrani prije završetka trećeg semestra.

Studijske obaveze nekog semestra mogu biti obavljene i unutar nekog drugog semestra, ako to ne narušava logički slijed studijskog programa i ukoliko nije u proturječju s Pravilnikom o studijima Sveučilišta.

Članak 29. Uvjeti upisa u naredne semestre

Za upis u naredni semestar potrebna je ovjera prethodnog semestra. Za upis u treći semestar potrebno je položiti predmete iz prvog semestra i na taj način skupiti

najmanje 30 ECTS bodova te imati pozitivno ocijenjeno javno izlaganje o rezultatima svog istraživanja. Za upis u peti semestar potrebno je imati pozitivno ocijenjeno javno izlaganje o rezultatima svog

istraživanja iz četvrtog semestra. Za upis u četvrti semestar potrebno je položiti izborne predmete iz drugog semestra i na taj način

skupiti najmanje 12 ECTS bodova. Za upis u šesti semestar potrebno je prijaviti i javno obraniti temu doktorskog rada i na taj način

skupiti 10 ECTS. Tijekom šestog semestra potrebno je izraditi i predati doktorski rad na ocjenu. Kada Fakultetsko

vijeće usvoji pozitivno izvješće Stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, student ostvaruje 50 ECTS bodova.

Članak 30. Prijava teme doktorskog rada

Student prijavljuje temu doktorskog rada u dogovoru s mentorom kao uvjet za upis na treću godinu Studija.

17

Prijava teme sadrži naslov doktorskog rada, pregled znanstvene discipline kojoj rad pripada, predmet istraživanja, svrhu i ciljeve istraživanja, obrazloženje radnih hipoteza i teza, znanstvene metode koje će se primijeniti, okvirni sadržaj, očekivani znanstveni doprinos, primjenu rezultata istraživanja te popis literature i drugih izvora.

Tema doktorskog rada prijavljuje se na obrascu PDS-8 (Prilog I: Prijava teme doktorskog rada). Prijava teme formom i sadržajem treba nedvosmisleno ukazivati na to da je kandidat sposoban za

samostalan znanstveno-istraživački rad temeljen na znanstveno-istraživačkoj metodologiji. Uz prijavu teme doktorskog rada student mora priložiti i pisanu suglasnost mentora.

Članak 31.

Ocjena i obrana teme doktorskog rada Student javno brani prijavu teme doktorskog rada pred Povjerenstvom za ocjenu teme doktorskog

rada, koje čine članovi u znanstveno-nastavnom, odnosno znanstvenom zvanju koji su priznati stručnjaci u području iz kojega je prijavljena tema doktorskog rada, a koje imenuje Fakultetsko vijeće, te mentorom i prodekanom za znanstvenu djelatnost ili voditeljem poslijediplomskih studija.

Povjerenstvo za ocjenu teme doktorskog rada ima zadatak utvrdi odgovara li predložena tema po svojem sadržaju i opsegu zahtijevanoj razini doktorskog studija, je li na tu temu moguć originalan znanstveno-istraživački rad koji odgovara međunarodnim kriterijima kvalitete doktorata te je li kandidat na temelju vlastitih akademskih kvaliteta i na studiju akumuliranog znanja uz primjereno mentorsko vođenje sposoban doseći tako postavljeni cilj.

Na temelju prijave teme i ocjene javne obrane, Povjerenstvo za ocjenu teme doktorskog rada u roku od najdulje tri mjeseca od dana podnošenja prijave podnosi Fakultetskom vijeću izvješće na obrascu PDS-9 (Prilog J: Ocjena teme doktorskog rada) koje treba, pored ostaloga, sadržavati zaključak u kojem je navedena ocjena prijave i obrane teme doktorskog rada, s obrazloženjem te ocjene i prijedlogom Fakultetskom vijeću.

Na prijedlog Povjerenstva za ocjenu teme doktorskog rada, Fakultetsko vijeće može tražiti od studenta doradu prijave. Ako Povjerenstvo negativno ocijeni prijavu teme i nakon što je tražena njezina dorada, Fakultetsko vijeće donijet će odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti i o tome obavijestiti studenta.

Fakultetsko vijeće dužno je najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja inicijalne prijave donijeti odluku o prihvaćanju ili odbijanju teme doktorskog rada te o tome obavijestiti studenta (obrazac PDS-10 – Prilog K: Odluka o odobravanju teme doktorskog rada).

6. DOKTORSKI RAD I ZAVRŠETAK STUDIJA

Članak 32. Završetak Studija

Studij završava položenim ispitima, zadovoljenim svim drugim obavezama doktorskog studija te uspješnom izradom i javnom obranom doktorskog rada.

Članak 33. Doktorski rad

Doktorski rad je originalni znanstveno-istraživački rad koji temeljito obrađuje jedan uži problem unutar pojedine znanstvene grane ili više njih, a kojim student dokazuje sposobnost samostalnog istraživanja i čini značajan međunarodno priznat doprinos u znanstvenom području tehničkih znanosti.

Doprinos u znanstvenom području tehničkih znanosti smatrat će se značajnim i međunarodno priznatim ukoliko student kao glavni autor objavi rezultate cjelokupnoga ili dijela vlastitoga istraživanja na izradi doktorskog rada u barem jednom izvornom znanstvenom radu u inozemnom časopisu (ili dva u domaćim) iz područja tehničkih znanosti indeksiranom u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded.

18

Doktorski rad student izrađuje pod nadzorom mentora. Doktorski rad je javan i ne može biti naknadno objavljen.

Doktorski rad se može predati na ocjenu i prihvatiti za obranu u monografskom obliku (tradicionalni model) ili može biti temeljen na objavljenim znanstvenim radovima (skandinavski model).

Doktorski rad temeljen na objavljenim znanstvenim radovima sadržava pregled rada u opsegu od najmanje 50 stranica i najmanje šest priloženih objavljenih znanstvenih radova, a u kojima je student prvi autor na najmanje tri rada te suautor samo uz mentora i komentore.

Priloženi radovi u doktorskom radu temeljenom na objavljenim radovima trebaju činiti sadržajnu i logičku cjelinu i biti neposredno vezani na temu rada, a svi trebaju biti izvorni znanstveni radovi objavljeni u inozemnim časopisima iz područja tehničkih znanosti indeksiranima u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded.

Izrada i opremanje doktorskog rada propisat će se Pravilnikom o izradi i opremanju doktorskih radova Sveučilišta, Uputama za izradu i opremanje doktorskog rada na Sveučilištu u Rijeci.

Doktorski rad može biti napisan na hrvatskome ili engleskome jeziku.

Članak 34. Zahtjev za ocjenu doktorskog rada

Student koji je položio sve ispite na doktorskom studiju pismeno podnosi zahtjev za ocjenu doktorskog rada voditelju poslijediplomskih studija, a uz obrazac za prijavu doktorskog rada zahtjevu prilaže životopis na standardiziranom obrascu u dva primjerka, pisanu suglasnost mentora i komentora da rad zadovoljava kriterije doktorskog rada uz prijedlog sastava Stručnog povjerenstva za ocjenu, tri neuvezana primjerka doktorskog rada, CD sa cjelokupnim sadržajem doktorskog rada u prihvatljivom elektroničkom zapisu, indeks (ispis ocjena), sažetak doktorskog rada (20-30 redaka) na hrvatskome i engleskome jeziku, fotokopiju članaka tematski vezanih uz doktorski rad, te potvrdu o lekturi naslova doktorskog rada od strane službenog lektora Sveučilišta u Rijeci.

Student smije podnijeti zahtjev za ocjenu doktorskog rada jedino ukoliko su mu kao glavnom autoru objavljeni (ili prihvaćeni za objavljivanje) rezultati cjelokupnoga ili dijela vlastitoga istraživanja na izradi doktorskog rada u barem jednom izvornom znanstvenom radu u jednom od inozemnih (ili dva rada u domaćim) časopisa indeksiranih u bazi Current Contents, Science Citation Index ili Science Citation Index Expanded.

Članak 35. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada

Doktorski rad ocjenjuje Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada koje se sastoji od neparnog broja članova u znanstveno-nastavnom, odnosno znanstvenom zvanju koji su priznati stručnjaci u području iz kojega je tema doktorskog rada i koje imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost, a od kojih je najmanje jedan član iz druge sveučilišne ili znanstvene institucije. Mentor (komentor) doktorskog rada ne može biti predsjednik Povjerenstva.

Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada odlučuje o ocjeni doktorskog rada većinom glasova i dužno je izvješće o ocjeni doktorskog rada podnijeti Fakultetskom vijeću najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka doktorskog rada. Izvješće Povjerenstva se podnosi na obrascu PDS-11 (Prilog L: Izvješće o ocjeni doktorskog rada).

Izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mora sadržavati zaključak u kojem se izrijekom navodi izvorni znanstveni doprinos doktorskog rada, a članovima Fakultetskoga vijeća dostupan je na uvid u trenutku upućivanja poziva na sjednicu. Na sjednici Fakultetskoga vijeća predsjednik Povjerenstva podnosi skraćeno usmeno izvješće s naglaskom na ostvareni izvorni znanstveni doprinos doktorskog rada.

Ukoliko Fakultetsko vijeće smatra da izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada ne pruža sigurnu osnovu za donošenje odluke o ocjeni doktorskog rada, može u Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada izabrati nove članove i tražiti da oni podnesu odvojena izvješća ili imenovati novo povjerenstvo te tražiti da ono ponovo razmotri i ocijeni doktorski rad i podnese izvješće.

19

Članak 36. Dorada i odluka o ocjeni doktorskog rada

Na prijedlog Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Fakultetsko vijeće može zatražiti od studenta doradu doktorskog rada.

Ukoliko Fakultetsko vijeće prihvati negativnu ocjenu Povjerenstva i nakon što je zatražena dorada izvršena, Fakultetsko vijeće donosi odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti i o tome obavještava studenta.

Kad Fakultetsko vijeće prihvati pozitivnu ocjenu doktorskog rada, ono u pravilu na istoj sjednici imenuje Povjerenstvo za obranu doktorskog rada i djelovođu obrane doktorskog rada.

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada sastoji se od članova izabranih pod istim uvjetima pod kojima su izabrani članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada.

Članak 37. Obrana doktorskog rada

Obrani doktorskog rada može pristupiti student koji je položio sve ispite i ispunio sve obaveze doktorskoga studija.

Doktorski rad mora biti dostupan javnosti najmanje 15 dana prije obrane. Obrana doktorskog rada održava se najkasnije u roku od dva mjeseca od dana kad je Fakultetsko

vijeće prihvatilo pozitivnu ocjenu doktorskog rada. Doktorski rad mora biti dostupan javnosti, objavom na službenoj internet stranici Fakulteta,

najmanje petnaest dana prije datuma obrane doktorskog rada. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada određuje dan i mjesto obrane doktorskog rada vodeći

računa o prijedlogu mentora i studenta. Najmanje osam dana prije obrane doktorskog rada na oglasnoj ploči Fakulteta objavljuju se ime i

prezime studenta, naslov doktorskog rada, sastav Povjerenstva za obranu doktorskog rada te vrijeme, dan i mjesto obrane doktorskog rada.

Ako student bez opravdanog razloga ne pristupi obrani rada u roku iz prethodnog stavka, dekan na prijedlog Povjerenstva za obranu doktorskog rada obustavlja postupak za stjecanje doktorata znanosti i o tome obavještava studenta.

Doktorski rad se može braniti samo jednom. U slučaju da rezultati istraživanja doktorskog rada uključuju inovaciju podobnu za zaštitu prava

intelektualnog vlasništva, student i mentor mogu o tome izvijestiti Ured za transfer tehnologije Sveučilišta. U tom slučaju, student može, uz suglasnost mentora, prije predaje doktorskog rada na ocjenu, zatražiti da se s predanim doktorskim radom postupa tajno, do trenutka javne obrane.

Ured za transfer tehnologije provodi Postupak pravne zaštite i komercijalizacije rezultata istraživanja u skladu s Pravilnikom Ureda za transfer tehnologije. U tom se slučaju, javna obrana može, uz suglasnost studenta, odgoditi do najdulje godinu dana od predaje doktorskog rada na ocjenu. Zahtjev za odgodu javne rasprave podnosi se na obrascu PDS-12 (Prilog M: Zahtjev za odgodu javne rasprave). Zahtjevu treba priložiti potvrdu Ureda za transfer tehnologije.

Članak 38.

Postupak obrane doktorskog rada Obrana doktorskog rada je javna i o njoj se vodi zapisnik. Predsjednik Povjerenstva za obranu doktorskog rada otvara postupak obrane doktorskog rada,

iznosi opće podatke o studentu, rezultatima njegova studija te čita izvješća na temelju kojih je Fakultetsko vijeće pokrenulo postupak obrane doktorskog rada.

Nakon izvješća predsjednika Povjerenstva za obranu doktorskog rada student izlaže sadržaj doktorskog rada i objašnjava zaključke do kojih je u radu došao u trajanju od najviše 45 minuta.

Nakon studentova izlaganja predsjednik Povjerenstva za obranu doktorskog rada daje riječ članovima Povjerenstva, a kasnije i ostalim nazočnima, koji postavljaju pitanja i iznose primjedbe na rad te po potrebi traže objašnjenja u vezi s doktorskim radom i obranom.

20

Student je dužan odgovoriti na postavljena pitanja te dati tražena objašnjenja, a na vlastiti zahtjev može mu biti odobrena kraća stanka za pripremu odgovora.

Nakon što Povjerenstvo za obranu doktorskog rada ustanovi da se o predmetu obrane dovoljno raspravljalo, predsjednik Povjerenstva zaključuje obranu, a Povjerenstvo se povlači na vijećanje.

Na vijećanju Povjerenstvo za obranu doktorskog rada glasovanjem donosi odluku o rezultatu obrane, koju nakon povratka s vijećanja predsjednik Povjerenstva javno proglašava s naznakom je li kandidat obranio doktorski rad jednoglasnom odlukom povjerenstva, većinom glasova ili je nije obranio.

Protokol obrane reguliran je obrascem PDS-13 (Prilog N: Protokol obrane doktorskog rada).

Članak 39.

Zapisnik o obrani doktorskog rada O javnoj obrani doktorskog rada vodi se zapisnik koji sadrži sljedeće podatke: prezime (ime

roditelja) i ime studenta, matični broj, jedinstveni matični broj građana, stručnu spremu nakon završenog sveučilišnog dodiplomskog, diplomskog studija, odnosno poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti, imena članova povjerenstva, datum odluke Fakultetskoga vijeća kada je donesena odluka o prihvaćanju teme rada, datum obrane rada, tijek obrane s pitanjima koja se postavljaju, te zaključak povjerenstva za obranu s naznakom stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti određenoga znanstvenog područja i polja.

Zapisnik o obrani podnosi se na obrascu PDS-14 (Prilog O: Zapisnik o obrani doktorskog rada).

Članak 40.

Djelovođa Povjerenstva za obranu doktorskog rada

Djelovođa Povjerenstva ima sljedeće dužnosti:

- organizira poslove oko osiguravanja uvjeta za održavanje obrane doktorskog rada,

- priprema predsjedniku Povjerenstva za obranu rada podloge i dokumente za provođenje postupka,

- priprema obrasce o protokolu i zapisniku obrane,

- prije obrane daje upute auditoriju o pravilima ponašanja tijekom obrane,

- obavlja sve poslove vezane uz izradu dokumentacije o obrani doktorskog rada i

- obavlja sve ostale predviđene poslove u dogovoru s predsjednikom Povjerenstva za obranu doktorskog rada.

Članak 41. Uvezani doktorski rad

Nakon obranjenog doktorskog rada student u doktorskom radu popunjava list s podacima o autoru i sastavu Povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskog rada (I. Autor, II. Doktorski rad, III. Sastav Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, IV. Sastav Povjerenstva za obranu doktorskog rada), potpisima

21

članova Povjerenstva i datumu obrane. Uvezani doktorski rad student, u roku od 10 dana prije obrane, u devet primjeraka predaje voditelju poslijediplomskih studija koji dalje postupa sukladno pozitivnim propisima i općim aktima Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta.

Članak 42. Doktorski rad s odgođenim objavljivanjem

Kada se u sklopu doktorskog studija istraživanje provodi za potrebe gospodarstva ili u suradnji s istraživačkim centrom u gospodarstvu, vijeće nositelja Studija može isključiti javnost iz obrane doktorskog rada i odgoditi njegovo javno objavljivanje radi zaštite intelektualnog vlasništva najviše do tri godine, odnosno do javnog objavljivanja patentne prijave.

U slučaju iz prethodnog stavka članovi povjerenstva potpisuju izjavu o čuvanju tajnosti podataka.

Članak 43.

Diploma o doktoratu znanosti Na temelju pozitivne odluke Povjerenstva za obranu doktorskog rada (Prilog P: Odluka o obrani

doktorskog rada) Sveučilište izdaje diplomu o doktoratu znanosti. Diplomu o doktoratu znanosti uručuje rektor na svečanoj promociji.

Članak 44.

Knjiga doktora znanosti O obrani doktorskih radova vodi se posebna knjiga koja ima oblik matične knjige, a vodi je

Fakultet. U matičnu knjigu doktora znanosti upisuju se ovi podaci: prezime (ime roditelja) i ime, mjesto i

datum rođenja, sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij koji je prethodno završen, znanstveno područje i polje, naslov rada, ime predsjednika, mentora (komentora) i sastav povjerenstva za ocjenu rada, dan donošenja odluke o prihvaćanju rada, sastav povjerenstva za obranu rada, datum obrane, ocjena obrane rada, znanstveno područje i polje iz kojeg student stječe akademski stupanj doktora znanosti, te naziv i početak poslijediplomskoga doktorskog studija.

7. PRAVA I OBAVEZE STUDENATA

Članak 45. Ugovorni odnosi

S pristupnikom koji ostvari pravo upisa na Studij u punom radnom vremenu sklapa se ugovor o radu na suradničkom radnom mjestu asistenta na određeno vrijeme u trajanju od najviše šest godina.

S pristupnikom koji ostvari pravo upisa na Studij u punom radnom vremenu koji sam plaća studij sklapa se ugovor o studiranju uz plaćanje, kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze.

Članak 46. Prava i obaveze studenata

Student ima prava i obaveze sukladno pozitivnim propisima i općim aktima Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta.

Članak 47. Mirovanje studentskih obaveza

Prava i obaveze studenata miruju za vrijeme trudnoće i rodiljnog dopusta, za vrijeme duže bolesti, kao i u slučaju drugih opravdanih razloga.

O opravdanosti tih razloga odlučuje dekan na temelju molbe koju student podnosi putem voditelja poslijediplomskih studija.

Student kojemu su prava i obveze mirovale nastavlja Studij prema važećem studijskom programu.

22

Članak 48. Nastavak Studija nakon prekida

Student kojemu prestane status studenta može nastaviti Studij, ukoliko to odobri Fakultetsko vijeće na temelju mišljenja i prijedloga Povjerenstva za poslijediplomske studije i znanost.

Student koji nastavlja Studij nakon prestanka statusa obavezan je prihvatiti sve promjene studijskog programa nastale za vrijeme prekida te troškove Studija snositi prema uvjetima natječaja za generaciju s kojom nastavlja Studij.

Na temelju odluke voditelja poslijediplomskih studija studentu iz prethodnog stavka mogu se priznati svi položeni ispiti, odslušani kolegiji i izvršene druge studijske obaveze istovjetne onima prema važećem programu.

Članak 49. Maksimalna duljina Studija

Student koji je upisao doktorski studij u punom radnom vremenu gubi status studenta ako ne završi Studij u roku od šest godina od dana upisa.

Student koji je upisao doktorski studij u dijelu radnog vremena gubi status studenta ako ne završi Studij u roku od deset godina od dana upisa.

Članak 50. Prestanak statusa studenta

Osobi prestaje status studenta: - kada završi Studij, - kada se ispiše sa Studija, - kada Fakultetsko vijeće donese odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti, - kada ne završi Studij u roku.

O obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti odlučuje Fakultetsko vijeće na temelju mišljenja i prijedloga Povjerenstva za poslijediplomske studije, u skladu s ovim pravilnikom i ostalim pozitivnim propisima i općim aktima Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta.

Student u punom radnom vremenu gubi status doktorskog studenta prestankom ugovora o radu radi teže povrede radne obaveze ili Etičkog kodeksa.

8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51. Obavljene studijske obaveze i stečeni ECTS bodovi postojećih studentata

Studentima upisanim na Studij na dan prihvaćanja ovoga pravilnika (postojećim studentima) priznaju se sve obavljene studijske obaveze, odgovarajući ECTS bodovi i upisani semestar Studija.

Postojeći studenti dužni su obaviti sve u indeks upisane studijske obaveze na način određen studijskim programom po kojem su Studij upisali.

Članak 52. Upis postojećih studenata u naredni semestar Studija

Postojeći studenti nastavljaju Studij prema studijskom programu važećem u vrijeme upisa.

Članak 53.

Prilozi Pravilniku Sastavni dio ovog Pravilnika čine:

• Prilog A – Prijavni obrazac (PDS-1)

23

• Prilog B – Obrazac za životopis (PDS-2) • Prilog C – Obrazac za preporuku (PDS-3) • Prilog D – Odabir kandidata • Prilog E – Godišnje izvješće o radu studija (PDS-4) • Prilog F – Godišnje doktorandovo izvješće (PDS-5) • Prilog G – Zahtjev za promjenu teme i/ili mentora (PDS-6) • Prilog H – Godišnje izvješće mentora (PDS-7) • Prilog I – Prijava teme doktorskog rada (PDS-8) • Prilog J – Ocjena teme doktorskog rada (PDS-9) • Prilog K – Odluka o odobravanju teme doktorskog rada (PDS-10) • Prilog L – Izvješće o ocjeni doktorskog rada (PDS-11) • Prilog M – Zahtjev za odgodu javne rasprave (PDS-12) • Prilog N – Protokol obrane doktorskog rada (PDS-13) • Prilog O – Zapisnik s obrane doktorskog rada (PDS-14) • Prilog P – Odluka o obrani doktorskog rada

Članak 54. Tumačenje Pravilnika

Tumačenje odredbi ovog Pravilnika može davati dekan Fakulteta svojim odlukama ili obvezujućim napucima.

Članak 55. Izmjene i dopune Pravilnika

Izmjene i dopune ovoga Pravilnika donose se na način propisan za njegovo donošenje.

Članak 56. Stupanje na snagu

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Fakulteta. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik od 28. ožujka 2013., KLASA: 003-05/13-1/01, URBROJ: 2170-57-01-13-1. DEKAN: Prof. dr. sc. Goran Turkalj KLASA: 003-05/13-1/01 URBROJ: 2170-57-01-13-1 U Rijeci, 28. ožujka 2013. Ovaj je Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Fakulteta dana 28. ožujka 2013. kada je i stupio na snagu. GLAVNI TAJNIK: Tomo Vergić, dipl. iur.

24

Prilog A – Prijavni obrazac Obrazac PDS-1

PRIJAVA ZA UPIS NA POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ NA

TEHNIČKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Prezime................................................, Ime................................., Državljanstvo.......................................................

Datum rođenja ...................................................., Mjesto rođenja ..............................................................................

Adresa stalnog boravka ..............................................................................................................................................

e-mail ..................................................…...., Telefonski broj za kontakt .....................................................................

Adresa za kontakt .......................................................................................................................................................

Naziv i adresa poslodavca ..........................................................................................................................................

Asistent: DA NE Znanstveni novak: DA NE

PODACI O ŠKOLOVANJU Završeni fakultet ......................................................................................., u .............................................................

Datum prvoga upisa ..............................................., datum diplome ..........................................................................

a) Prosječna ocjena predmeta (bez diplome) ......., b) Ocjena diplomskoga rada ......, c) Ocjena obrane rada .......

d) Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima (priložiti dokaz) DA NE

e) Autorstvo na članku u stručnom časopisu s recenzijom (priložiti bibliografiju i kopije članaka) DA NE

f) Boravak na domaćoj ili inozemnoj sveučilišnoj ili znanstvenoj instituciji (priložiti dokaz)

početak (datum) ......................................., završetak (datum) ........................................., broj semestara ...............

g) Studentske nagrade (priložiti dokaz) DA NE

h) Ostale značajne dosadašnje aktivnosti i rad .........................................................................................................

....................................................................................................................................................................................

....................................................................................................................................................................................

MODUL, MENTOR I NAČIN STUDIJA Prijavljujem se za studij na studijskom modulu

a) polja Strojarstva, Brodogradnje, Temeljnih tehničkih znanosti i Interdisciplinarnih tehničkih znanosti □ Modul 1. Proizvodno strojarstvo □ Modul 2. Termoenergetika □ Modul 3. Računarska mehanika □ Modul 4. Projektiranje i gradnja plovnih objekata

□ Modul 5. Konstruiranje u strojarstvu □ Modul 6. Osiguranje kvalitete i vođenje tehn. sustava □ Modul 7. Ekološko inženjerstvo i zaštita okoliša

b) polje Elektrotehnike□ Modul 1. Elektroničko-informacijski sustavi □ Modul 2. Elektroenergetika i nove tehnologije

pod mentorstvom ................................................................................................. (priložiti suglasnost mentora) Studirati želim □ u punom radnom vremenu □ u dijelu radnog vremena Studij plaćam □ sam/sama (priložiti izjavu o plaćanju školarine) □ studij mi plaća ......................................................................(priložiti potvrdu pravne osobe o plaćanju školarine)

25

RAZLOZI ZA PRIJAVU NA STUDIJ, OČEKIVANJA I ISTRAŽIVAČKI INTERESI U ne više od 500 riječi opišite što vas je navelo na prijavu na poslijediplomski doktorski studij na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, što od studija očekujete i kojim područjima znanosti biste se željeli baviti.

Datum prijave ............................................ Izjavljujem da su navedeni podaci točni Potpis kandidata ________________________

Prilozi: □ Bibliografija i fotokopije objavljenih radova □ Dokaz o sudjelovanju na međunarodnim znanstvenim skupovima □ Dokaz o boravku na domaćoj ili inozemnoj sveučilišnoj ili znanstvenoj instituciji □ Dokaz o studentskim nagradama □ Dvije preporuke □ Službeni prijepis ocjena □ Potvrda (izjava) o plaćanju školarine □ Ostala dokumentacija prema uvjetima natječaja ........................................... ........................................... Prijavu pošaljite do ______ na adresu: Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet (Služba studentske evidencije), Vukovarska 58, 51000 Rijeka

26

Prilog B – Obrazac za životopis Obrazac PDS-2

OBRAZAC ZA ŽIVOTOPIS POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ NA TEHNIČKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Adresa Telefon

Telefaks Elektronička pošta, Web adresa

Državljanstvo Datum rođenja

RADNO ISKUSTVO

• Datumi (od – do) Ustanova zaposlenja Naziv radnog mjesta

Funkcija Područje rada

• Datumi (od – do)

Ustanova zaposlenja Naziv radnog mjesta


• Datumi (od – do)

Ustanova zaposlenja Naziv radnog mjesta


27

ŠKOLOVANJE

Datum Mjesto

Ustanova Zvanje

Datum Mjesto

Ustanova Zvanje

Datum Mjesto

Ustanova Zvanje

Datum Mjesto

Ustanova Zvanje

USAVRŠAVANJE

Godina Mjesto

Ustanova Područje

Godina Mjesto

Ustanova Područje

Godina Mjesto

Ustanova Područje

28

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Materinji jezik

Strani jezici

Jezik Govori

Piše Čita

Jezik

Govori Piše Čita

SOCIJALNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

TEHNIČKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

OSTALE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

DODATNI PODACI

VLASTORUČNI POTPIS _______________________

29

Prilog C – Obrazac za preporuku Obrazac PDS-3

PREPORUKA ZA UPIS NA POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ NA

TEHNIČKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI Ime i prezime kandidata: ________________________________________________________ 1) Molimo da ocijenite kandidatove sposobnosti zaokruživanjem odgovarajuće ocjene (0 – najmanja, 5 najveća): Savjesnost i karakter (marljivost, sistematičnost, odgovornost, pouzdanost, integritet, kolegijalnost, iskrenost) 0 1 2 3 4 5 Akademska kvaliteta i inicijativnost (samostalnost, znatiželjnost, kreativnost) 0 1 2 3 4 5 2) Ukoliko želite, u donjem okviru možete zapisati svoje dodatne opaske o kandidatu, suglasnost o eventualnom mentorstvu* i sl. Po potrebi možete koristiti i poleđinu obrasca ili dodatne listove papira.

Ime i prezime davatelja preporuke: ________________________________________________ Zaposlenje i funkcija: ___________________________________________________________ Telefonski broj, e-mail: __________________________________________________________

Potpis: ______________________________

* Ukoliko je davatelj preporuke ujedno i potencijalni mentor, prilažu se životopis mentora i dokaze o ispunjavanju uvjeta za mentorstvo

30

Prilog D – Odabir kandidata

ODABIR KANDIDATA ZA DOKTORSKI STUDIJ

1. Kriteriji za odabir kandidata Kriteriji za odabir kandidata su sljedeći:

1. Uspjeh na prethodnoj razini studija (dodiplomski, diplomski ili magistarski studij), 2. Ocjena završnog rada (diplomskog ili magistarskog), 3. Ocjena obrane završnog rada (diplomskog ili magistarskog), 4. Dosadašnji istraživački rad, 5. Studentske nagrade, 6. Preporuke mentora odnosno druge osobe u znanstvenom zvanju upoznate s kvalitetama kandidata, 7. Predstavljanja kandidata pred Povjerenstvom za poslijediplomski studij, koje može uključivati i provjeru znanja, kao i poznavanje engleskoga jezika, 8. Interes kandidata za studij u punom radnom vremenu; u slučaju jednakog ispunjavanja uvjeta, prednost imaju kandidati za studij u punom radnom vremenu.

Ovi kriteriji dijele se u sljedeće kategorije koje nose odgovarajući broj bodova:

- Uspjeh na prethodnoj razini studija (A) 30 - Objavljeni radovi (B) 20 - Studentske nagrade (C) 15 - Preporuke i zainteresiranost mentora za rad s kandidatom (D) 25 - Razgovor (E) 10

a ukupan broj bodova određuje se na temelju zbroja bodova tih kategorija. Kandidati će biti poredani od onih s najvećim brojem bodova do onih s najmanjim. Svim kandidatima u gornjem dijelu liste koji ulaze u upisnu kvotu bit će ponuđen upis na studij. Način određivanja bodova unutar tih kategorija definiran je kako slijedi. 2. Uspjeh na prethodnoj razini studija (ocjena A) Ocjena A određuje se na sljedeći način: A = 7*A1 + 3*A2 – 20 gdje je

A1 - prosječna ocjena svih ispita i vježbi A2 - ocjena završnog rada

Ocjena A na može biti veća od 30. 3. Objavljeni radovi (ocjena B) Ocjena B određuje se na sljedeći način: B = 10*B1 gdje je

B1 – ocjena znanstveno-istraživačkog rada u zadnjih pet godina iz prijavljenog područja studija Ocjena B1 dobiva se zbrajanjem sljedećih ocjena za svaki objavljeni rad:

- članak u zborniku radova domaćeg skupa 0.10 - članak u zborniku radova međunarodnog skupa 0.25 - članak u neindeksiranom stručnom časopisu 0.25 - članak u časopisu indeksiranom u sekundarnim bazama 0.50 - članak u časopisu indeksiranom u bazama CC, SCI ili SCI Expanded 1.00

Popis sekundarnih baza te udio doprinosa pojedinih autora u objavljenim znanstvenim radovima određuju se na način definiran Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05). Ocjena B ne može biti veća od 20.

31

4. Studentske nagrade (ocjena C) Ocjena C određuje se na sljedeći način: C = C1 + C2 + C3 + C4 gdje je

C1 = 10 – sveučilišna nagrada ili nagrada na nivou države C2 = 5 – fakultetska nagrada C3 = 2*n – n je broj predmeta na kojima je kandidat tijekom studija radio kao demonstrator C4 = 2 – ukoliko je kandidat sudjelovao u nastavi na visokoškolskoj instituciji

Ocjena C ne može biti veća od 15. 5. Preporuke i zainteresiranost mentora za rad s kandidatom (ocjena D) Ocjena D određuje se na sljedeći način: D = D1 + D2 + D3 gdje je

D1 = 0-5 – ocjena savjesnosti i karaktera (marljivost, sistematičnost, odgovornost, pouzdanost, integritet, kolegijalnost, iskrenost) D2 = 0-5 – ocjena akademske kvalitete i inicijativnosti (samostalnost, znatiželjnost, kreativnost) D3 = 15 – ukoliko unutar redova nastavnika Fakulteta postoji mentor voljan da prihvati kandidata

Ove ocjene dodjeljuju se na temelju pisanih preporuka, a po potrebi i na temelju dodatnih pojašnjenja preporučilaca. Ocjena D ne može biti veća od 25. 6. Razgovor (ocjena E) Na razgovoru se provjerava motivacija kandidata i interes za studij te ocjenjuje općenit odnos kandidata prema znanstveno-istraživačkom radu. Razgovor može uključivati i provjeru znanja iz područja interesa kandidata te iz engleskoga jezika. Ocjena se dodjeljuje na temelju općeg dojma kojega je kandidat ostavio, a pitanja koja si član Povjerenstva može postaviti prilikom ocjenjivanja su između ostalih i sljedeća: Intelekt i način razmišljanja

1. Ostavlja li kandidat dojam da je sposoban odgovoriti obavezama studija? 2. Ostavlja li kandidat dojam sistematičnosti i izražene sposobnosti logičkog rasuđivanja? 3. Ostavlja li kandidat dojam sposobnosti kritičkog sagledavanja vlastitog rada? 4. Ostavlja li kandidat dojam sposobnosti originalnog razmišljanja?

Znanje i vještine

5. Ostavlja li kandidat dojam izražene kompetentnosti u području svojega zanimanja? 6. Ostavlja li kandidat dojam osposobljenosti za praćenje literature na engleskom jeziku? 7. Ostavlja li kandidat dojam sposobnosti izražavanja na engleskom jeziku? 8. Ostavlja li kandidat dojam da je vješt radu na računalu i programiranju?

Interes i motivacija

9. Ostavlja li kandidat dojam posebne zainteresiranosti za znanstveno-istraživačku djelatnost? 10. Ostavlja li kandidat dojam zainteresiranosti za rad sa studentima na dodiplomskom studiju? 11. Odražava li kandidat sklonost prema javnom predstavljanju rezultata svojega rada? 12. Ostavlja li kandidat dojam da je spreman maksimalno uložiti svoje vrijeme i trud u studij?

Ozbiljnost

13. Ostavlja li kandidat dojam da je svjestan kompleksnosti studija? 14. Ostavlja li kandidat dojam da je svjestan vremena potrebnog za uspješan završetak studija? 15. Ostavlja li kandidat dojam da je spreman na izazove studija? 16. Ostavlja li kandidat dojam objektivnosti pri valoriziranju vlastitog rada i rada drugih?

32

Sklonost ka radu u grupi 17. Odražava li kandidat sklonost prema radu sa studentima? 18. Odražava li kandidat sklonost prema radu u grupi? 19. Odražava li kandidat sklonost prema argumentiranoj raspravi? 20. Ostavlja li kandidat dojam spremnosti na pomoć i podjelu znanja s drugima?

Ocjena E ne može biti veća od 10. 7. Studij u punom radnom vremenu ili u dijelu radnog vremena U slučaju jednakog broja bodova prednost imaju kandidati za studij u punom radnom vremenu.

33

Prilog E – Godišnje izvješće o radu studija Obrazac PDS-4

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU STUDIJA

Opći podaci Nositelj studija

Adresa

Fiksni telefon/fax Akademska godina za koju se podnosi izvješće

Naziv doktorskog studija

Područje studija

Datum izdavanja dopusnice

Upisna kvota Ukupan broj ECTS bodova koji se stječe završetkom studija

Ukupan broj ECTS bodova koji se stječe pohađanjem nastave i polaganjem ispita

Voditelj doktorskog studija 1. PODACI O DOKTORSKOM STUDIJU U AKADEMSKOJ GODINI

1.1. Broj upisanih studenata

Puno radno vrijeme

Dio radnog vremena

1.2. Broj upisanih obaveznih predmeta

1.3. Broj upisanih izbornih predmeta

1.4. Broj ponuđenih izbornih predmeta

1.5. Od toga predmeta generičkih vještina

1.6. Broj predmeta na engleskom jeziku 1.7. Broj predmeta koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku

Tehnički fakultet Sveučilište u Rijeci

34

1.8. Broj potencijalnih mentora 1.9. Iznos školarine za (u kunama)

Studij u punom radnom vremenu

Studij u dijelu radnog vremena 2. STRUKTURA NASTAVNIKA U AKADEMSKOJ GODINI

a. Sveučilište u Rijeci

i. Nositelj studija

Redoviti profesori

Izvanredni profesori Docenti UKUPNO

Broj Prosječna starost

(u godinama)

ii. Drugi

Redoviti profesori



(u godinama)

b. Drugi - Hrvatska

Redoviti profesori



(u godinama)

c. Drugi - inozemstvo

Redoviti profesori



(u godinama)

3. STRUKTURA DOKTORANADA U AKADEMSKOJ GODINI

PREMA VRSTI STUDIRANJA

2.1. Broj doktoranada upisanih na studij u akademskoj godini

1. godina 2. godina 3. godina

35

I. semestar II. semestar I. semestar II. semestar I. semestar II. semestar Puno radno vrijeme Dio radnog vremena Inozemni doktorandi 4. godina 5. godina 6. godina I. semestar II. semestar I. semestar II. semestar I. semestar II. semestar Puno radno vrijeme Dio radnog vremena Inozemni doktorandi

2.2. Broj odobrenih doktorskih tema

2.3. Broj obranjenih doktorskih radova 2.4. Prosječna starost doktoranada koji

su obranili doktorski rad

2.5. Prosječno trajanje studija doktoranada koji su obranili doktorski rad

(u godinama)

PREMA VRSTI FINANCIRANJA STUDIJA I SPOLU

2.6. Vrsta financiranja studija 1. godina 2. godina 3. godina Doktorirali M Ž M Ž M Ž M Ž

Znanstveni novak

Asistent

Predavači/Viši predavači

Stipendija Troškove snosi poslodavac (druga pravna osoba)

Samofinanciranje

UKUPNO

4. MENTORSTVO U AKADEMSKOJ GODINI

4.1. Broj mentora koji su vodili doktorande

4.2. Broj mentora čiji su doktorandi obranili rad

4.3. Broj objavljenih znanstvenih radova mentora

36

4.4. Broj objavljenih znanstvenih radova mentora u inozemnim publikacijama

4.5. Broj znanstvenih radova mentora u koautorstvu s doktorandom

4.6. Broj znanstvenih radova mentora u koautorstvu s doktorandom u inozemnim publikacijama

5. BROJ ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA U AKADEMSKOJ GODINI

Financiranje

MZOŠ Gospodarstvo/javni sektor

Međunarodni Ostali UKUPNO

Broj projekata Broj nastavnika na doktorskom studiju uključenih u projekte

Broj doktoranada ovog studija uključenih u projekte

6. KVALITETA NASTAVE U AKADEMSKOJ GODINI

Za ocjenu kvalitete nastave podaci se dobivaju iz anketa koje sastavnica periodično provodi sukladno programu doktorskog studija. Ako se takva anketa ne provodi, to je potrebno naznačiti. Sažeto navedite glavna mišljenja i eventualne zamjerke doktoranada izražene u anketi o kvaliteti studija, i to naročito za: korisnost i kvalitetu izvora informacija za učenje; korisnost nastave za razumijevanje zadanih sadržaja; sadržaj i kvalitetu izbornih kolegija; sadržaj i kvalitetu obveznih kolegija; ocjenu količine nastave u odnosu na istraživanje; ponudu izbornih kolegija; mogućnost pohađanja kolegija koji nisu u sastavu studija; zadovoljstvo mentoriranjem, zadovoljstvo kvalitetom istraživanja, iskustva s gostovanja na drugoj znanstvenoj instituciji, zadovoljstvo suradnjom s drugim doktorantima.

7. USAVRŠAVANJE DOKTORANADA U AKADEMSKOJ GODINI (odnosi se na akademsku godinu za koju se radi izvješće)

Vrsta usavršavanja Broj doktoranada ovog studija koji su se usavršavali u inozemstvu

Trajanje usavršavanja (u tjednima)

Broj inozemnih doktoranada koji su se usavršavali na ovom studiju

Trajanje usavršavanja (u tjednima)

Znanstveno

Nastavno

Stručno

NAPOMENA (po potrebi)

37

Mjesto, datum i potpis

U Rijeci, Potpis

(ime i prezime voditelja doktorskog studija)

38

Prilog F – Godišnje doktorandovo izvješće Obrazac PDS-5

GODIŠNJE DOKTORANDOVO IZVJEŠĆE

Opći podaci Naziv doktorskog studija Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice

Matični broj doktoranda/doktorandice

Razdoblje za koje se podnosi izvješće

E-pošta Vrsta studija (molimo označiti polje) puno radno vrijeme s dijelom radnog vremena

2. MENTOR/MENTORI 1.1. Mentor/Mentori

Titula, ime i prezime Ustanova, država

1.2. Komentor


3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE a. Je li izrađen plan rada? (molimo označiti polje) da ne

b. Ako ste označili „ne“ u prethodnom pitanju, obrazložite zašto i predložite kako da se to poboljša

c. Opišite napredak od posljednjeg izvješća (max. 500 riječi) d. Ukratko opišite plan rada za iduće razdoblje (max. 500 riječi)


39

e. Navedite poteškoće koji utječu ili mogu utjecati na tijek vašeg studija

f. Sudjelovanje u izvođenju nastave (kolegiji u čijem izvođenju sudjelujete-navedite vrstu i trajanje nastave)

Naziv kolegija Vrsta nastave Trajanje (tjedno, u satima nastave)

Ukupno (semestralno, u satima

nastave)

g. Sudjelovanje u znanstvenim i stručnim projektima (u protekloj akademskoj godini)

Ustanova Od Do Naziv i vrsta projekta

h. Usavršavanje u inozemstvu (u protekloj akademskoj godini)

Država Ustanova Od Do Naziv

i. Sudjelovanje u znanstvenim i stručnim skupovima (u protekloj akademskoj godini)

Ustanova Od Do Naziv skupa i vrsta priopćenja

j. Predmeti propisani izvedbenim planom

Predmet ECTS bodovi Ocjena

40

k. Znanstveni radovi (Priložiti ispis objavljenih znanstvenih radova iz CROSBI elektroničke bibliografije za proteklu akademsku godinu)

3. EVALUACIJA MENTORA 2.7. Molimo vas da na ljestvici od 1 - 5 ocijenite (1 - nedovoljan,2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar, 5 - odličan)

Jasno postavljanje istraživačkih ciljeva i očekivanja od doktoranda 1 2 3 4 5

Pomoć u planiranju godišnjih istraživačkih aktivnosti i stručnog usavršavanja

1 2 3 4 5

Redovitost mentorskog rada s doktorandom 1 2 3 4 5

Poticanje na objavljivanje i pomoć pri objavljivanju znanstvenih radova 1 2 3 4 5

Mentorov odnos prema doktorandu sveukupno 1 2 3 4 5

4. EVALUACIJA DOKTORSKOG STUDIJA 4.1. Molimo vas da na ljestvici od 1-5 ocijenite koliko ste zadovoljni kvalitetom godišnjeg programa doktorskog

studija koji pohađate 1 - nedovoljna 2 - dovoljna 3 - dobra 4 - vrlo dobra 5 - odlična

4.2. Ako ste u prethodnom pitanju odabrali 1 ili 2, obrazložite i predložite kako da se to poboljša


U Rijeci, Potpis (ime i prezime doktoranda)

Ispunjeni obrazac potrebno je dostaviti Voditelju poslijediplomskog doktorskog studija najkasnije do 15. rujna tekuće akademske godine.

41

Prilog G – Zahtjev za promjenu teme i/ili mentora Obrazac PDS-6

ZAHTJEV ZA PROMJENU TEME I/ILI MENTORA

Opći podaci Naziv doktorskog studija Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice


E-pošta

Hrvatski Naslov teme

Engleski

1. NOVI NASLOV TEME (Ispuniti samo ako se želi promijeniti tema doktorskog rada. U tom slučaju uz ovaj obrazac potrebno je priložiti i novi Obrazac I. Prijava teme doktorskog rada)

Hrvatski 1.1. Naslov teme

Engleski

2. OBRAZLOŽENJE ZAHTJEVA ZA PROMJENU TEME I/ILI MENTORA

3. PODACI O MENTORU/MENTORIMA

1.1. Mentor/i



42

3.2. Komentor


2. NOVI MENTOR/MENTORI 4.7. Mentor/i


4.8. Komentor


OČITOVANJE VODITELJA STUDIJA O ZAHTJEVU

MJESTO, DATUM I POTPIS

U Rijeci, Potpis

(ime i prezime doktoranda)

43

Potpis (ime i prezime voditelja studija)

Potpis (ime i prezime novog mentora)

44

Prilog H – Godišnje izvješće mentora Obrazac PDS-7

GODIŠNJE IZVJEŠĆE MENTORA

NAZIV DOKTORSKOG STUDIJA

1. SAVJETNIK/MENTOR/MENTORI 1.1. Savjetnik (Titula, ime i prezime)

1.2. Mentor/i


1.3. Komentor


1.4. Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice

1.5. Matični broj doktoranda/doktorandice

1.6. Razdoblje za koje se podnosi izvješće

2. NAPREDOVANJE NA STUDIJU 2.1. Je li izrađen plan rada te ostvaruje li doktorand napredak prema tome planu? (molimo označiti polje)

Izradio plan rada da ne

Ostvario napredak prema planu rada da ne

2.2. Ako ste označili „ne“ u prethodnom pitanju, obrazložite zašto i predložite kako da se to poboljša


45

2.3. Na ljestvici od 1-5, ocijenite kvalitetu napretka doktorandovog istraživačkog rada (od posljednjeg izvješća)

1 - nedovoljna 2 - dovoljna 3 - dobra 4 - vrlo dobra 5 - odlična

2.4. Ako ste u prethodnom pitanju odabrali 1 ili 2, obrazložite zašto i predložite kako da se to poboljša

2.5. Komentar o doktorandovom napretku od posljednjeg izvješća

3. EVALUACIJA DOKTORANDA 3.1. Molimo vas da na ljestvici od 1 - 5 ocijenite (1 - nedovoljan,2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar, 5 - odličan)

Pripremljenost doktoranda za konzultacije 1 2 3 4 5

Planiranje i izvršavanje godišnjih istraživačkih aktivnosti i stručnog usavršavanja

1 2 3 4 5

Napredak u savladavanju metodologije znanstvenog istraživanja 1 2 3 4 5

Pisanje i objavljivanje znanstvenih radova 1 2 3 4 5

Doktorandov odnos prema studiju općenito 1 2 3 4 5

3.2. Na ljestvici od 1-5, ocijenite ukupnu kvalitetu doktorandovog rada

1 - nedovoljna 2 - dovoljna 3 - dobra 4 - vrlo dobra 5 - odlična 3.3. Ako ste u prethodnom pitanju odabrali 2, obrazložite zašto i predložite kako da se to poboljša (Ako je ukupna kvaliteta doktorandovog rada ocijenjena kao nedovoljna (1) to automatski povlači akciju Fakultetskog vijeća – odluku o pojačanom praćenju ili o neuspješnom završetku studija)

3.4. Komentar o ukupnoj kvaliteti doktorandovog rada

4. MIŠLJENJE O SPOSOBNOSTI KANDIDATA ZA NASTAVAK STUDIJA

4.1. Može li doktorand nastaviti studij?

a) Da b) Da, uz određene uvjete c) Ne

4.2. Ako ste u prethodnom pitanju odabrali b) ili c), obrazložite

4.3. Ostale napomene i mišljenja mentora (po potrebi)

46


U Rijeci, Potpis

(ime i prezime mentora i komentora)

Ukoliko je ocjena pod 3.2. nedovoljna (1), doktorand popunjava nastavak obrasca.

47

2) Molimo da se očitujete o izvješću vašeg mentora. Po potrebi nastavite na dodatnom listu papira.

Datum: ____________________ Potpis doktoranda: ______________________________ Ispunjeni obrazac potrebno je dostaviti voditelju poslijediplomskog doktorskog studija najkasnije do 15. rujna tekuće akademske godine.

Poslijediplomski doktorski studij

48

Prilog I – Prijava teme doktorskog rada Obrazac PDS-8

PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA

Opći podaci i kontakt doktoranda/doktorandice Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice

Nositelj/Nositelji studija

Naziv studija


Ime i prezime majke i/ili oca

Datum i mjesto rođenja

Adresa

Fiksni telefon/ mobilni telefon

E-pošta

1. NASLOV PREDLOŽENE TEME 1.1. Hrvatski

1.2. Engleski

1.3. Područje/polje

2. PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR/MENTORI 2.1. Mentor/i

Titula, ime i prezime Ustanova, država E-pošta



49

Minimalni opći kriteriji za odabir mentora: - mora imati doktorat znanosti i biti izabran u znanstveno zvanje; - mora imati najmanje dvije godine poslijedoktorskog iskustva; - mora biti voditelj (suvoditelj ili partner) domaćeg ili međunarodnog projekta ili biti na drugi način u

mogućnosti osigurati podršku za provedbu znanstvenih istraživanja; - mora zadovoljavati minimalne kriterije izvrsnosti.

Ukoliko mentor nije zaposlenik Sveučilišta u Rijeci doktorandu se obavezno dodjeljuje komentor sa sastavnice Sveučilišta koja provodi doktorski studij. 2.2. Komentor


3. OBRAZLOŽENJE TEME 3.1. Sažetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) 3.2. Sažetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima) 3.3. Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) 3.4. Cilj i hipoteze istraživanja (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) 3.5. Materijal, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima)

3.6. Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) 3.7. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)


50

3.8. Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama)

3.9. Predloženi izvori financiranja istraživanja

Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis

Nacionalno financiranje

Međunarodno financiranje

Ostale vrste projekata

Samostalno financiranje 3.10. Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (po potrebi)

SUGLASNOST PREDLOŽENOG MENTORA S PRIJAVOM TEME

Izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje.

Potpis

(ime i prezime mentora ili više njih)

Potpis

(ime i prezime komentora)

IZJAVA

Izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu.



51

Prilog J – Ocjena teme doktorskog rada Obrazac PDS-9

OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA



Naziv studija


Jezik pisanja rada

Hrvatski Naslov predložene teme

Engleski

Područje/polje



1.2. Komentor




52

1.3. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme


1.

2.

3.

4.

5.

1.4. Sjednica nadležnog tijela koje je imenovalo Povjerenstvo (naziv tijela i datum održavanja sjednice)

1.5. Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja (po potrebi)


53


54

A. IZVJEŠĆE S JAVNE OBRANE TEME DOKTORSKOG RADA

Mjesto i vrijeme održavanja

Trajanje izlaganja

Postavljena pitanja članova povjerenstva

Postavljena pitanja iz publike

Posebno važni elementi iz diskusije

Trajanje diskusije

Završetak obrane


55

B. OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti)

Mišljenje i prijedlog (izrijekom navesti je li na predloženu temu moguć originalni znanstveni rad u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima kvalitete doktorata te je li kandidat sposoban doseći zastavljeni cilj)

Prijedlog izmjene ili dorade naslova

Prijedlog za promjenu mentora, komentora i/ili imenovanje drugog mentora, komentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu)

Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu)

Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje)

Potpis

(ime i prezime člana povjerenstva) Napomena (po potrebi)


56

Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora

Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis:

1. (predsjednik Povjerenstva)

2.

3.

4.

5.


57

U Rijeci,


58

Prilog K – Odluka o odobravanju teme doktorskog rada Obrazac PDS-10

ODLUKA O ODOBRAVANJU TEME DOKTORSKOG RADA



Naziv studija


Jezik pisanja rada

Hrvatski Konačni naslov teme

Engleski

Područje/polje



1.2. Komentor




59

1.3. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora


1.

2.

3.

4.

5.

1.4. Datum javne obrane teme (dan/mjesec/godina)

1.5. Datum upisa doktorskog studija (dan/mjesec/godina)

1.6. Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu)


60

1.7. Sjednica nadležnog tijela koje je donijelo odluku o odobravanju teme (naziv tijela i datum održavanja sjednice)

1.8. Napomena (po potrebi)

POPIS PRILOGA (izvan obrasca)

3. Prijava teme doktorskog rada 4. Ocjena teme doktorskog rada 5. Mišljenje Etičkog povjerenstva sastavnice (po potrebi)

DATUM I OVJERA – PEČAT I POTPIS ODGOVORNE OSOBE

U Rijeci, Potpis (ime i prezime)

M.P.


61

Prilog L – Izvješće o ocjeni doktorskog rada Obrazac PDS-11

IZVJEŠĆE O OCJENI DOKTORSKOG RADA



Naziv studija


Jezik pisanja rada

Hrvatski Naslov doktorskog rada

Engleski

Područje/polje 1. MENTOR/MENTORI I POVJERENSTVO ZA OCJENU DOKTORSKOG RADA

1.1. Mentor/Mentori


1.2. Komentor




62

1.3. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada


1.

2.

3.

4.

5.

1.4. Sjednica nadležnog tijela i točka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo

2. OCJENA DOKTORSKOG RADA 2.1. Ocjena doktorskog rada*


63

(ocjena mora sadržavati zaključak u kojem se izrijekom navodi izvorni znanstveni doprinos i/ili novo otkriće)

2.2. Mišljenje i prijedlog*

2.3. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada

Titula, ime i prezime, ustanova, država: Potpis:

1. (predsjednik Povjerenstva)

2.

3.

4.


64

5.

2.4. Napomena (po potrebi)

U Rijeci,

* U slučaju da je u Povjerenstvo imenovan stranac ili više njih, ocjena, mišljenje i prijedlog mogu biti napisani na engleskome jeziku.


65

Prilog M – Zahtjev za odgodu javne rasprave Obrazac PDS-12

ZAHTJEV ZA ODGODU JAVNE RASPRAVE

Opći podaci Naziv sastavnice

Naziv doktorskog studija Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice


E-pošta

Hrvatski Naslov teme

Engleski

MENTOR/MENTORI Mentor/i


Komentor


ZAHTJEV

Molim da mi odobrite odgodu javne obrane doktorskog rada pred članovima Povjerenstva za ocjenu i obranu rada. Razlog ovome zahtjevu jest činjenica da rezultati istraživanja doktorskog rada uključuju inovaciju podobnu za zaštitu intelektualnog prava putem Ureda za transfer tehnologije na Sveučilištu u Rijeci. Kako javna obrana



66

doktorskog rada prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske predstavlja javnu objavu koja diskvalificira zaštitu prava putem patenta i drugih oblika zaštite intelektualnog vlasništva, molimo vas da odobrite odgodu procedure.


Potpis

(ime i prezime voditelja studija) Potpis

(ime i prezime mentora ili više njih)


67

Prilog N – Protokol obrane doktorskog rada Obrazac PDS-13

PROTOKOL OBRANE DOKTORSKOG RADA Povjerenstvo ulazi u prostor za obranu redom: 5. član, 3. član, predsjednik, 2. član, 4. član. Doktorand stoji ispred Povjerenstva. Članovi Povjerenstva i ostali nazočni stoje, a Predsjednik čita:

Poštovana/i pristupnice/pristupniče, poštovani članovi Povjerenstva i ostali nazočni, ustanovljujem da će danas, doktorand/doktorandica

(Ime i prezime doktoranda/doktorandice)

braniti svoj doktorski rad s naslovom

Jezik pisanja rada


Engleski

a izrađen pod mentorstvom

1.1. Mentor/Mentori


1.2. Komentor


Utvrđujem da je osigurana potpuna javnost obrane. Članovi Povjerenstva i ostali nazočni sjedaju a da sjednu, a Predsjednik čita:. Utvrđujem da su ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti na temelju kojih će doktorand/doktorandica (Ime i prezime doktoranda/doktorandice) braniti svoj doktorski rad. Doktorski rad branit će se pred Povjerenstvom od član(ov)a u sastavu:



68


1.

2.

3.

4.

5.

koje je Fakultetsko vijeće Tehničkog fakulteta imenovalo dana:

Fakultetsko vijeće Tehničkog fakulteta doktorski rad prihvatilo je dana: i imenovalo povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada u sastavu:

Izabrano povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada Titula, ime i prezime: Ustanova, država

1.

2.

3.

4.

5.

Predsjednik čita životopis doktoranda/doktorandice:

Predsjednik čita sažetak doktorskog rada:

Predsjednik čita ocjenu znanstvenog doprinosa doktorskog rada:


69

Predsjednik daje riječ doktorandu/doktorandici riječima:

Molim doktoranda/doktorandicu da izloži svoj doktorski rad u trajanju do 45 minuta.

Po završetku izlaganja, Predsjednik konzultira ostale članove o prihvaćanju izlaganja te izvješćuje pristupnika o mišljenju Povjerenstva. Pita doktoranda/doktorandicu da li želi odgovarati na pitanja odmah ili nakon kraće stanke (10 do 15 minuta). Odmah ili nakon stanke, Predsjednik moli članove Povjerenstva da postave pitanja iz područja istraživanja. Na kraju Predsjednik postavlja pitanja doktorandu.

Pitanja Povjerenstva za obranu doktorskog rada 2. član Povjerenstva

3. član Povjerenstva



Predsjednik Povjerenstva Predsjednik pita nazočne žele li postaviti pitanja i moli postavljača pitanja da se prethodno predstavi.

Pitanja nazočnih Ime i prezime Pitanje

Predsjednik zaključuje postupak riječima:

Ukoliko nema više pitanja, proglašavam obranu doktorskog rada završenom i predlažem da se Povjerenstvo povuče na vijećanje.

Povjerenstvo se povlači na vijećanje pri čemu ostali nazočni stoje.

***

Nakon vijećanja članovi Povjerenstva ulaze pri čemu svi nazočni ustaju i stoje tijekom čitanja odluke. Nakon povratka Predsjednik čita:

Temeljem izlaganja (ime i prezime doktoranda/doktorandice) Povjerenstvo za obranu doktorskog rada nakon javne obrane donijelo je jednoglasno ( većinom glasova)

O D L U K U da je


70


obranio/la svoj doktorski rad.

Povjerenstvo će zamoliti rektora Sveučilišta u Rijeci da


promovira u najviše akademsko zvanje

DOKTOR/DOKTORICA ZNANOSTI Iz znanstvenog područja znanosti,

znanstvenog polja


71

Prilog O – Zapisnik o obrani doktorskog rada Obrazac PDS-14

ZAPISNIK O OBRANI DOKTORSKOG RADA

Podaci o doktorandu Titula, ime i prezime doktoranda/doktorandice

OIB

Datum, mjesto i država rođenja

Narodnost / državljanstvo Naziv, mjesto i godina završetka fakulteta

Opći uspjeh završenog fakulteta i stečena stručna sprema

Služi se stranim jezikom

E-pošta

Podaci o doktorskom radu Jezik pisanja rada


Engleski Odluka Fakultetskog vijeća o pokretanju postupka ocjene doktorskog rada Sjednica broj od (Datum sjednice)

Odluka Fakultetskog vijeća o pozitivnoj ocjeni doktorskog rada Sjednica broj od (Datum sjednice)

Znanstveno područje Tehničke znanosti

Znanstveno polje

Znanstvena grana



72

Mentor/Mentori


Komentor


Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada Titula, ime i prezime: Ustanova, država

1.

2.

3.

4.

5.

Životopis doktoranda/doktorandice:

Sažetak doktorskog rada:

Ocjena znanstvenog doprinosa doktorskog rada:


73

Podaci o obrani

Datum, mjesto obrane

Djelovođa

Ocjena obrane

Trajanje obrane Početak u sati Završetak u sati

Pitanja Povjerenstva za obranu doktorskog rada





Predsjednik Povjerenstva

Pitanja nazočnih Ime i prezime Pitanje

Zaključak povjerenstva za obranu

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada Titula, ime i prezime Ustanova, država Potpis

1.

2.

3.

4.

5.


74

Prilog R – Odluka o obrani doktorskog rada

(Primjerak teksta Odluke kada je doktorand/doktorandica obranio/la svoj doktorski rad)

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada nakon javne obrane donijelo je jednoglasno – većinom glasova (podvući)

O D L U K U

da je


obranio/la svoj doktorski rad.

Povjerenstvo će zamoliti rektora Sveučilišta u Rijeci da


promovira u najviše akademsko zvanje

DOKTOR/DOKTORICA ZNANOSTI

Iz znanstvenog područja znanosti,

znanstvenog polja

U Rijeci, M.P.


75

(Primjerak teksta Odluke kada doktorand/doktorandica nije obranio/la svoj doktorski rad)

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada nakon javne obrane donijelo je

O D L U K U

da


nije obranio/la svoj doktorski rad.

U Rijeci, M.P.

POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ IZ PODRUČJA …Poslijediplomski doktorski studij iz područja Tehničkih znanosti, polje Elektrotehnika 1 SADRŽAJ 1. UVOD 2 1.1. Ciljevi studija

Documents