poljoprivreda - Agrobiz.hr · ekonomija razmjera. Važno je nagla-siti da postizanje ovih ciljeva ne treba promatrati isključivo kroz prizmu pre-uzetih obveza jer će razvoj vodno-ko-munalnog

poljoprivredasavjeti za uspjeh7 ponedjeljak, 2. studenoga 2015.

[email protected] www.poslovni.hr

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Sljedeći broj biltena Poljoprivreda - savjeti za uspjeh

izlazi krajem studenoga

u ovom broju:

Nacionalni plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama iz 2005. godine >9

Navodnjavanje kroz program ruralnog razvoja >10

Sustav javne vodoopskrbe i odvodnje nikada neće biti privatno vlasništvo >8

Navodnjavanje u mediteranskim zemljama 2007. godine >10

Pregled ulaganja u sustave navodnjavanja po godinama >9

Do 2023. ulaganja u vodno

gospodarstvo 4,5 mil. eura

ponedjeljak, 2. studenoga 2015. www.poslovni.hr8 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede za vodno gospodarstvo

Često se u javnosti spominje reforma vodno-komunalnog sustava. Što je to i kakav će utjecaj imati na građane?Ministarstvo poljoprivrede krenulo je u reformu vodno-komunalnog sekto-ra s obzirom da smo se ulaskom u Eu-ropsku uniju obvezali da ćemo do kra-ja 2023. dovesti zdravstveno ispravnu vodu za piće u naselja veća od 50 sta-novnika i kanalizaciju s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do sva-kog mjesta većeg od 2000 stanovnika. Kako bi ostvarili te standarde financi-rat će se izgradnja infrastrukture u vri-jednosti 4,5 milijarde eura, od čega se očekuje da će 3 milijarde biti iz EU fon-dova, a 1,5 milijardi iz nacionalne kom-ponente.

Trenutni problemi vodno-ko-munalnog sektora proizlaze iz njego-ve izrazite fragmentiranosti, s velikim brojem pružatelja usluga (njih oko 160) i velikim gubicima u mreži (oko 46 po-sto). To se u mnogim sredinama očituje kao neekonomično i neučinkovito po-slovanje nadležnih isporučitelja vod-nih usluga. I kvaliteta pruženih usluga je na različitim razinama. Oko 70 po-sto javnih isporučitelja vodnih usluga mala su poduzeća koja godišnje distri-buiraju manje od milijun kubika vode, a prosječni isporučitelj u EU isporuči oko 45 milijuna m3. Pokrivenost vodo-opskrbnom mrežom na području ci-jele RH je oko 95 posto, priključenost oko 90, a odvodnjom 46, dok je svega 28 posto teritorija pokriveno javnom odvodnjom s pročišćavanjem otpad-nih voda.

Stoga je Ministarstvo poljoprivrede krenulo u reformu vodno-komunalnog sektora kako bi postao tehnički, tehno-loški i ekonomski održiv i spreman za povećani opseg poslovanja i postizanje razine kakvoće vodnih usluga koje proi-zlaze iz europskih vodnih direktiva.

Reformom se želi podići kvaliteta vodnih usluga, povećanje stupnja kori-štenja i sigurnosti opskrbe pitkom vo-dom, smanjenje gubitaka u vodoop-skrbnoj mreži, razvoj infrastrukture i povećanje stupnja priključenosti, mo-gućnost korištenja bespovratnih sred-stava fondova EU te općenito postići ekonomija razmjera. Važno je nagla-siti da postizanje ovih ciljeva ne treba promatrati isključivo kroz prizmu pre-uzetih obveza jer će razvoj vodno-ko-munalnog sektora donijeti brojne ko-risti za građane i gospodarske subjekte,

Do 2023. financirat će se izgradnja infrastrukture u vrijednosti 4,5 milijarde eura, od čega se očekuje da će 3 milijarde biti iz EU fondova, a 1,5 milijardi iz nacionalne komponente

Sustav javne vodoopskrbe i odvodnje nikada neće biti privatno vlasništvo

BOŽICA BABIĆ2 [email protected]

Problemi sektora Izrazita fragmentiranost, sa čak 160 pružatelja usluga uz velike gubitke u mreži koji iznose 46 posto svjedoče neekonomičnom i neučinkovitom poslovanju isporučitelja vodnih usluga zbog čega je nužna reforma

a posebno za očuvanje voda i vodnog okoliša za buduće generacije kao i ra-zvoj države u narednom razdoblju.

Što je s naseljima s manje od 2000 stanovnika? Nisu li ona na neki način zakinuta ovom reformom?Ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU obvezali smo se da će do kra-ja 2023. godine biti izgrađena infra-struktura za naselja veća od 2000 sta-novnika za kanalizaciju i 50 stanovni-ka za pitku vodu. S druge strane, Stra-tegijom upravljanja vodama predvi-đeno je da do kraja 2038. za sva nase-lja u RH bude izgrađena infrastruktu-ra za odvodnju i pročišćavanje otpad-nih voda, što se već može financirati iz Mjere 7 Programa ruralnog razvo-ja, gdje su osigurana sredstva do visi-ne investicije od milijun eura, što je prihvatljivo za manja naselja. Na ovaj smo način pokušali maksimalno osi-gurati sredstva za sve sadašnje i budu-će korisnike sustava javne vodoopskr-be i odvodnje na cijelom teritoriju Re-publike Hrvatske.

Javnost se boji moguće privatizacije javnog sustava vodoopskrbe

i odvodnje. Jesu li ti strahovi opravdani?Ne, nema bojazni da sustav javne vo-doopskrbe i odvodnje u bilo koje tre-nutku postane privatno vlasništvo. Re-ći ću vam i zašto sam toliko siguran. Su-kladno zakonu, samo javni isporučite-lji vodnih usluga mogu pružati usluge vodoopskrbe, odvodnje i pročišćava-nja otpadnih voda, a njima su osnivači jedinice lokalne uprave i samouprave (JLS). U slučaju kada bi neki vlasnički udio javnog isporučitelja prešao u vla-sništvo fizičkih ili drugih pravnih oso-ba, on bi izgubio licenciju ili je ne bi ni dobio za obavljanje tih djelatnosti, pa sukladno zakonu ne bi mogao isporu-čivati ni račune. U istom trenutku bi se sva infrastruktura prenijela u vlasniš-tvo JLS.

Okrupnjavanjem će se postići ra-cionalizacija troškova upravljanja su-stavom vodoopskrbe i odvodnje jer će se troškovi održavanja i izgradnje mre-že financirati kroz cijenu vode, a te tvrt-ke neće ostvarivati dobit nego će se sva sredstva koristiti za održavanje i izgrad-nju sustava. Tako će se postići ujedna-čenost cijene koštanja vode na cijelom našem teritoriju. Danas cijena vode

ovisi o razvijenosti sustava, ali i o broju korisnika usluge. Ako danas negdje po-stoji veliki sustav vodoopskrbe i odvod-nje, ali ima malo korisnika, tu je cijena vode daleko viša od cijene u sustavima s racionalnim brojem korisnika.

Vodno gospodarstvo usko je vezano uz poljoprivredu. Bez vode nema poljoprivrede. Kakva je situacija s navodnjavanjem i zašto toliko zaostajemo za ostatkom Europe?Unatoč komparativnim prednostima i prirodnom potencijalu Hrvatske, kao što su: povoljna klima, kvalitetna tla pogodna za navodnjavanje te u konti-nentalnom dijelu relativno bogati vod-ni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onoj mjeri kolike su stvarne potrebe i mogućnosti. Prema službenom popi-su iz 2003. navodnjavano je 9.275 hek-tara od 1.077.403 ha korištenih poljo-privrednih površina, dakle samo 0,86 posto. Usporedbe radi, prema podaci-ma Eurostata, prosječni udio navodnja-vanih površina na nivou EU 27 iznosi 6,7 posto, dok na nivou mediteranskih zemalja prosječni udio navodnjavanih površina iznosi 12,5 posto.

U sklopu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljo-privrednim zemljištem i vodama (NA-PNAV) izgrađeno je osam novih sustava javnog navodnjavanja ukupnog obu-hvata 2.772 hektara. Kroz djelomičnu, te u nekim slučajevima i potpunu sana-ciju zapuštenih sustava, osposobljena je infrastruktura za navodnjavanje na dodatnih 3.987 ha. Trenutno su u grad-nji još dva sustava koji će omogućiti na-vodnjavanje na 6.260 ha poljoprivred-nih površina.

Dakle, možemo govoriti kako smo kroz NAPNAV ukupno priveli svrsi na-vodnjavanja više od 13.000 ha. Istodob-no je za 90 lokacija izrađena studijsko projektna dokumentacija za sustave s ukupno 124.000 ha poljoprivrednih po-vršina diljem Hrvatske.

Programom ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. omogućeno je korištenje sredstava Europskog poljo-privrednog fonda za ruralni razvoj za ulaganje u izgradnju sustava javnog na-vodnjavanja. Ukupno predviđena sred-stva iznose više od 96 milijuna eura od čega su 85 % iz EU, a 15% su nacional-na sredstva. Za ovu mjeru je u visokoj fazi pripremljenosti 46 projekta za oko 30.000 ha poljoprivrednih površina, što se namjerava izgraditi do 2020. Kako bi izgradnja i održavanje sustava javnog navodnjavanja bila isplativa potrebno je da se priključi što veći broj poljopri-vrednika. Stoga je za pristupanje gradnji sustava javnog navodnjavanja potreb-no ugovornim odnosom krajnjih kori-snika i jedinica područne(regionalne) samouprave obuhvatiti minimalno 70% poljoprivrednih površina unu-tar obuhvata svakog pojedinog susta-va javnog navodnjavanja.

ULASKOM U EUROPSKU UNIJU OBVEZALI SMO SE DA ĆEMO DO KRAJA 2023. DOVESTI ZDRAVSTVE-NO ISPRAVNU VODU ZA PIĆE U NASELJA VEĆA OD 50 STANOVNIKA I KANALIZA-CIJU S UREĐAJEM ZA PROČIŠĆA-VANJE OTPADNIH VODA DO SVAKOG MJESTA VEĆEG OD 2000 STANOVNIKA

IGO

R K

RA

LJ/P

IXSE

LL

ponedjeljak, 2. studenoga 2015. www.poslovni.hr 9 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Poželjno navodnjavati U kategoriju pogodnih i umjereno pogodnih površina uključeno više od 835 tisuća hektara

Nacionalni plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama iz 2005. godine

Globalne klimatske promjene zna-čajno utječu na cjelokupno vod-no gospodarstvo pa na taj način

i potrebu za hidrotehničkim meliora-cijama. Strategija razvoja navodnjava-nja kao dijela hidrotehničkih meliora-cija, određena je Nacionalnim planom navodnjavanja i gospodarenja poljo-privrednim zemljištem i vodama (NA-PNAV).

Nacionalni plan predstavlja je-dan od ključnih planskih i provedbe-nih dokumenata unutar hidrotehnič-kih melioracija te dinamika njegove realizacije ima značajnu ulogu u su-stavnom razvoju hidrotehničkih me-lioracija u Hrvatskoj.

Navodnjavanje i zaštita poljopri-vrednih površina od štetnog djelovanja voda od presudne je važnosti u razvo-ju, stabilnosti i gospodarskoj isplativo-sti svake cjelovite poljoprivredne pro-izvodnje. Sve češća pojava ekstrema u okviru godišnjeg vremenskog ciklusa (intenzivne poplave koje se izmjenjuju sa dugim sušnim periodima) potvrđu-je sve veći utjecaj globalnih klimatskih promjena i na području Hrvatske.

Kao izravna posljedica takvih pro-mjena javljaju se veliki gubici u okviru poljoprivredne proizvodnje, odnosno nesigurnost i nestabilnost proizvodnje važnih poljoprivrednih proizvoda (dio ratarske proizvodnje, povrtlarstvo, traj-ni nasadi...), kao i nekonkurentnost po-ljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u uvjetima takve proizvodnje.

Upravo su spomenute činjenice bile osnovni razlog za izradu NAPNAV-a, a desetogodišnja iskustva na imple-mentaciji i realizaciji ovog strateškog dokumenta mogu značajno pridonijeti budućem planskom razvoju navodnja-vanja, kao i boljem sagledavanju ulo-

Za realizaciju ovako ambicioznih ciljeva određen je koordinirani multi-aktivni pristup, te se zbog toga parale-no pristupilo izradi planskih dokume-nata za regionalnu razinu (županijski planovi navodnjavanja), uspostavi na-cionalnih pilot projekata, izradi tehnič-ke dokumentacije za nove sustave na-vodnjavanja, te sanaciji postojećih i iz-gradnji novih sustava navodnjavanja.

U svrhu provedbe NAPNAV-a u Hrvatskim vodama je uspostavljena

provedbena jedinica, a u resornom ministarstvu odgovarajući sektor i odjel. Potrebna financijska sredstva osiguravana su u skladu sa usvoje-nim kriterijima (NAPNAV) u većem dijelu iz državnog proračuna, uz par-ticipaciju županija i krajnih korisni-ka.

Za potrebu kordinacije resorni je ministar na državnoj razini ime-novao stručni tim u koji su uključe-ni eminentni hrvatski stručnjaci za ovo područje.

Unatoč komparativnim predno-stima i prirodnom potencijalu Hrvat-ske navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri koliko su stvarne po-trebe i mogućnosti.

Na nekim dijelovima područja bivše Jugoslavije navodnjavanje je bi-lo relativno razvijeno, što nažalost u Hrvatskoj nije bio slučaj. Procjenju-je se da je u Hrvatskoj do Domovin-skog rata bila izgrađena infrastruk-tura navodnjavanja na samo 13.000 hektara.

Od ukupno 2,95 milijuna hekta-ra, prema podacima Ministarstva po-ljoprivrede, pogodno za navodnjava-nje je 247.150 hektara, dok je umje-reno pogodno čak 588.162 hektara, a u kategoriji zemljišta ograničeno po-godnoga za navodnjavanje nalazi se još 291.401 hektar.

Kako ne postoji službena evi-dencija poljoprivrednih površina sa izgrađenom infrastrukturom navod-njavanja procjenjuje se da je danas moguće organizirano navodnjavati tek između 15 i 18 tisuća hektara po-ljoprivrednih površina što od ukupno 1.077.403 ha korištenih poljoprivred-nih površina predstavlja svega 1,4 do 1,7 posto.

ge hidrotehničkih melioracija unutar vodnog gospodarstva. U samom počet-ku „novog“ pristupa razvoju navodnja-vanja u Hrvatskoj, izradom i prihvaća-njem NAPNAV-a od strane Vlade RH u studenom 2005. godine zacrtani su du-goročni i kratkoročni ciljevi te rokovi realizacije.

Tako je NAPNAV-om predviđeno da se do 2020. godine povećaju poljo-privredne površine pod navodnjava-njem za dodatnih 55.000 hektara.

Pregled ulaganja u sustave navodnjavanja Po godinama

Kroz nacionalni program navod-njavanja (naPnav) u razdoblju

od 2005. do kraja 2014. godine u navodnjavanje je ukupno investirano gotovo 882 milijuna kuna. dok je u 2015. godini, sukladno Planu uprav-ljanja vodama, za istu namjenu osigu-rano 125,85 milijuna kuna.

Kroz naPnav izgrađeno je osam sustava javnog navodnjavanja ukupnog obuhvata 2772 hektara, sa-nirani su sustavi na ukupno 3987 ha te su u gradnji još dva sustava jav-nog navodnjavanja ukupnog obuhva-ta 6260 hektara, što je ukupno više od 13.000 hektara. u tijeku je izra-da projektne dokumentacije za 90 sustava koji će obuhvatiti 124 tisu-će hektara poljoprivrednih površina u više županija.

foto

lia

20040

20

40

60

80

100

120

140

1,21

2005

16,23

iznos (milijuna kuna)

2006

36,09

2007

94,51

2008

138,45

2009

1111 ,83

2010

86,8

2011

96,3

2012

69,11

2013

108,34

2014

122,86

2015

125,85

ponedjeljak, 2. studenoga 2015. www.poslovni.hr10 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Izdašne potpore Županije mogu dobiti 100% od ukupno prihvatljivih troškova ulaganja u projekt navodnjavanja

Model konkurentnosti Sustav navodnjavanja omogućuje veće i kvalitetnije prinose na takvim površinama

Navodnjavanje kroz program ruralnog razvoja

Navodnjavanje u mediteranskim zemljama 2007. godine

U sklopu općeg okvira zajednič-ke poljoprivredne politike Eu-ropske unije potpora za rural-

ni razvoj doprinosi postizanju sljede-ćih ciljeva:

osiguranje konkurentnosti poljo-• privrede;osiguranje održivog upravljanja • prirodnim resursima i akcije pro-tiv klimatskih promjena;postizanje uravnoteženog terito-• rijalnog razvoja ruralnih gospo-darstava i zajednica, uključujući i zadržavanje radnih mjesta.

Za osiguranje ciljeva i prioriteta ko-je promovira Europska komisija u hr-vatskom Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. predviđeno je niz mjera, a konkretna potpora ula-ganju u infrastrukturu navodnjavanja moguća je kroz mjeru 4. Ona regulira ulaganja u fizičku imovinu, odnosno kroz podmjeru 4.3. predviđa potporu za ulaganja u razvoj i unapređenje in-frastrukture u funkciji razvoja i prila-godbe poljoprivrede i šumarstva.

Unutar podmjere 4.3. za prora-čunsko razdoblje 2014.-2020. predvi-đena su sredstva u iznosu 96 milijuna eura od čega glavnina, odnosno 85 po-sto iznosa dolazi iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a 15 posto iz držav-nog proračuna RH. Korisnici ove pod-mjere su jedinice regionalne samou-prave (županije), dok visina potpore iznosi 100 posto od ukupno prihvat-ljivih troškova projekta.

Vrednovanje kriterija za odabir prihvatljivih projekata bit će detaljni-je obrađeno kroz pravilnik koji će de-finirati uvjete korištenja podmjere na osnovu sljedećih načela:

Ekonomska stopa povrata inve-• sticije (prioritet se daje većoj eko-nomskoj stopi povrata investicije iz studije izvedivosti);

Prema statističkim podacima Eu-ropske komisije (Eurostat) pro-sječni udio navodnjavanih po-

vršina na razini Europske unije u spo-menutoj 2007. godini, no bez uključe-nih podataka za Njemačku i Estoniju iznosio je 6,7 posto u odnosu na njiho-ve ukupne poljoprivredne površine.

Neke od mediteranskih zemalja, članica EU, odavno su prepoznale što za njihovo područje znači navodnja-vanje i do sada su velikim investira-njem postigle značajne rezultate što svjedoči i prosječni podatak koji za tu skupinu država iznosi 12,5 posto na-vodnjavanih hektara od ukupnih po-vršina. Grčka je rekorder sa 31,4 posto navodnjavanih poljoprivrednih povr-šina, no vrh ljestvice ipak drži Španjol-ska sa više od 3,2 milijuna navodnja-vanih hektara.

Indeks regionalne razvijenosti • (prioritet se daje području s ni-žim indeksom regionalne razvije-nost na županijskoj razini).Samo projekti koji ostvaruju mi-

nimalni bodovni prag bit će financi-rani raspoloživim ruralnim potpora-ma.

Program ruralnog razvoja utvrdio je uvjete prihvatljivosti projekta. Ula-ganja u nove sustave za navodnjava-nje bit će prihvatljiva samo ako:

Status vodnog tijela nije manji od • dobrog u planu upavljanja vod-nim područjima zbog razloga po-vezanih s količinom vode;Studija utjecaja na okoliš poka-• zuje da neće biti značajnijeg ne-gativnog utjecaja na okoliš zbog ulaganja;Planiranim zahvatom predviđe-• na je uspostava mjerenja potroš-nje vode na nivou ulaganja koje prima potporu.

Kako navodnjavanje po svojoj priro-di zbog velike potrošnje vode može imati izuzetno negativne posljedice na stanje voda, planirani zahvati mo-raju biti usklađeni s Okvirnom direk-tivom o vodama. U tom smislu po-trebno je kroz okolišne dozvole pro-vesti procjenu zahvata na stanje vod-nog tijela, prema članku 4. Okvirne di-rektive o vodama, te propisati, a kroz glavni projekt implementirati potreb-ne mjere i mehanizme zaštite stanja vodnog tijela.

Važno je naglasiti da je za pristu-panje gradnji sustava javnog navod-njavanja potrebno ugovornim od-nosom krajnjih korisnika i jedinica područne (regionalne) samouprave obuhvatiti minimalno 70 posto poljo-privrednih površina unutar obuhvata svakog pojedinog sustava javnog na-vodnjavanja.

Ključni uvjet za sustav javnog navodnjavanja koji provode županije je uključivanje 70% poljoprivrednih površina fotolia

Zemlja Pogodno % Navodnjavano % UkupnoGrčka 1.555.310 38,2 1.279.520 31,4 4.076.230Španjolska 3.671.340 14,7 3.266.330 13,1 24.892.520Francuska 2.670.340 9,7 1.511.730 5,5 27.476.930Italija 3.950.500 31,0 2.666.210 20,9 12.744.200Cipar 45.790 31,4 31.260 21,4 146.000Malta 3.200 31,0 2.810 27,2 10.330Portugal 583.740 16,8 421.520 12,1 3.472.940 Slovenija 4.100 0,8 1.620 0,3 488.770Ukupno 12.484.320 17,0 9.181.000 12,5 73.307.920

Stopa priključenosti (prioritet se • daje većem udjelu poljoprivrednih površina za koje je investitor sklo-pio preliminarni ugovor o priklju-čenju krajnjih korisnika);Aridnost područja u vegetacij-• skom periodu (prioritet se daje područjima s većom sušnosti);

Ocjena energetske učinkovitosti • projekta (prioritet se daje manjem nominalnom pritisku sustava);Pogodnost tla za navodnjavanje • (prioritet se daje većoj neto poljo-privrednoj površini s većom po-godnosti tla za navodnjavanje oci-jenjenom u obuhvatu sustava);