-
KOMPOSTIRANJE – SUŠENJE - STABILIZACIJA
KOMPOSTIRANJE
- prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj
[autor] Dr. sc. Zlatko Milanović
Aerobna biološka obrada je važan čimbenik održivog gospodarenja
ot-padom i biološke (organske, ekološke) poljoprivrede i kružnog
toka uglji-ka u prirodi. Kruženje ugljika u biosferi se temelji na
250 x 109 tona suhe materije godišnje (od čega je 100 x 109 tona
ugljik), fotosintezi uz pomoć energije Sunca (oko 2 x 1021 J,
odnosno 7 x 1013 W)(8) uz stvaranje i raz-gradnju biomase. Aerobna
biološka obrada može biti kompostiranje, bio sušenje i bio
stabilizacija. Aerobna biološka obrada kao kompostiranje je
jedinstveni proces internog recikliranja biomase sadržane u otpadu.
Upo-treba komposta smanjuje i antropogene emisije CO2. Proizvedeni
kompost najčešće je moguće iskoristiti u vlastitom vrtu ili na
razini jedinice lokal-ne samouprave te se smanjuje prijevoz i
dodatne emisije CO2.
Iskustva iz grada Beča (MA 48) pokazuju da se kod gnojenja
kompo-stom, u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, jamči
smanjenje godiš-nje emisije do 3,4 tone CO2 ekvivalenta po hektaru.
Kućno/vrtno komposti-ranje je mjera izbjegavanja, jer smanjuje
potrebu postavljanja i pražnjenja posude za odvojeno prikupljanje
biootpada. Kompostiranje otpada sma-njuje i odlaganje posebice
odlaganje lagano birorazgradljivih frakcija ko-munalnog otpada, a
na taj se način također smanjuje emisija staklenič-kih plinova (CO2
i CH4). Oprema potrebna za kompostiranje se proizvodi u RH, pa
kompostiranje nudi mogućnost razvoja hrvatskoga gospodarstva i
lokalno zapošljavanje. Zašto onda u RH radi samo desetak
kompostana? Mnogi projekti kompostana, odnosno kompostišta nisu
uspjeli! Zašto jav-nost u RH samo načelno prihvaća kompostiranje, a
vrlo često se protivi gradnji kompostana “u vlastitom dvorištu”? Da
li u RH nedostaje znanja i/ili motivacije za projekt kompostiranja
otpada?
Kompostana uz odlagalište komunalnog otpada Treskavac (Ponikve
Krk)
V E L J A Č A / F E B R U A R 2 0 1 9 . 21
STRUČNO Kompostiranje (1. dio)
-
STRUČNO
KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee
isključivo na odvojeno prikupljenom komunalnom biootpadu. RH je
ulaskom u EU preuzela EU legislativu (npr. Pravilnik(3)) .
Ljudi od pamtivijeka kompostiraju otpad. Polovicom dvadesetog
stoljeća civilizirani ljudi se udaljuju od prirode i jednostavno
zaboravljaju kompo-stirati. Istovremeno, urbanizirani ljudi
proizvode sve veće količine otpada, koji je najlakše i najjeftinije
bilo odvesti na odlagalište. Ubrzo se pokazalo da sve veća
odlagališta otpada priječe širenje naselja, ali također opasno i
dugotrajno ugrožavaju okoliš te naročito zdravlje ljudi. Najveće i
dugo-trajne ugroze okoliša na odlagalištima uzrokuje odlaganje
biološki lagano razgradivih frakcija komunalnog otpada. Odlaganjem
biootpada bespovrat-no se gubi i vrlo vrijedna biomasa sadržana u
otpadu.
Odmah nakon odlaganja miješanog komunalnog otpada, započinju
biološ-ko-kemijske aktivnosti uz opasne emisije procjedne vode i
odlagališnog pli-na. Za ljude koji borave u blizini odlagališta
komunalnog otpada, upravo odla-ganje biootpada uzrokuje vrlo
neugode mirise i rizike onečišćenja podzemnih voda i tla. Velika je
i opasnost od požara i eksplozija na odlagalištima. Tehnič-kim
mjerama (izgradnjom uređenog odlagališta) štetne emisije se mogu
sma-njiti, ali ne i potpuno spriječiti. Kod odlaganja neobrađenog
MKO redovite su emisije neugodnih mirisa uzrokovane naročito
biorazgradivim tvari.
Temeljem tih spoznaja, u novom mileniju, najprije su razvijene
europ-ske zemlje (prvo Švicarska 2002., a zatim i EU zemlje)
usvojile praksu i do 2010. godine prestale odlagati neobrađeni
komunalni otpad. Nastavno, i RH je usvojila propise sukladno
legislativi EU, ali Hrvatska već godinama ne provodi vlastite
propise. Drastično se kasni u zabrani odlaganja biorazgra-divih
frakcija komunalnog otpada. Nije najvažnije što Hrvatskoj zbog toga
prijeti plaćanje penala, već je zbog odlaganja neobrađenog otpada
ugro-ženo zdravlje ljudi. Obradom i naročito oporabom komunalnog
otpada prije odlaganja otklanjaju se izravni rizici za okoliš.
Komunalni otpad najvećim se dijelom sastoji iz biorazgradivih
frakcija, koje je moguće kompostiratii umjesto odložiti. Prema
propisima gospodarenja otpadom u RH(1,2,6) kom-postiranje je
jedinstveni proces koji omogućava u kratkom vremenu reci-kliranje
biootpada i to čim bliže mjestu nastanka.
2. Osnovni pojmovi
U propisima RH pojmovi vezani uz biorazgradivi otpad, biološku
obradu i biološku oporabu su određeni u nekoliko propisa. Za
komunalno gospo-darstvo, poglavito za kompostiranje je naročito
važno gospodarenje laga-no, odnosno brzo biološki razgradivim
frakcijama. Upravo te frakcije, već nakon nekoliko tjedana uzrokuju
neugodne mirise i druge ugroze okoliša.
1. Uvod
Kompostiranje je naročito pogodna tehnologija za interno
recikliranje komunalnog otpada. Časopis TEHNOEKO redovito stručno
prati problema-tiku aerobne i anaerobne biološke obrade lagano, tj.
brzo biorazgradljivog otpada (npr. Milanović Z., "Kompostirati ili
stabilizirati", Tehnoeko - listo-pad i prosinac 2016; Sinčić D.,
"Toksične tvari u kompostu, digestatu i kom-postu sličnom
materijalu", Tehnoeko - ožujak 2017.; Milanović Z., "Mehanič-ka
obrada i kompostiranje otpada", Tehnoeko – prosinac 2018.).
Komunalne tvrtke koje u RH prednjače u recikliranju su izgradile i
uspješno vode kom-postane odvojeno prikupljenog komunalnog
biootpada (Ponikve Krk, Pre-kom Prelog, Čakom Čakovec i druge).
Hrvatska i EU legislativa izričito pro-pisuju, ne samo odvojeno
prikupljanje, već i recikliranje biorazgradivog komunalnog otpada.
S druge strane Pravilnik RH(3) koji u Dodatku V. odre-đuje način
ukidanja statusa otpada propisuje:
"1. Posebni kriteriji za ukidanje statusa otpada za kompostA.
Kriteriji za otpad koji ulazi u postupak oporabe(1) Osoba koja
obavlja oporabu otpada je dužna osigurati da:
je otpad koji ulazi u postupak uporabe odvojeno sakupljen na
mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem
frakcije miješanog komunalnog otpada, …“.
Proizlazi da se ne može ukinuti status biotpada i proizvesti
kompost iz frakcija MKO (miješanog komunalnog otpada). Međutim, ako
započne od-vojeno sakupljanje komunalnog biootpada, a nema
kompostane, komunal-na tvrtka će biti prisiljena odvojeno
prikupljeni otpad odlagati. Kada sta-novništvo to sazna, a sasvim
je sigurno da će saznati, građani će biti kroz dulje vrijeme
demotivirani za odvojeno prikupljanje. S druge strane, ako se
izgradi kompostana, a nema odvojeno prikupljenog biootpada opet će
biti postavljeno pitanje utrošenih sredstva za gradnju i održavanje
građevine koja nema sirovine. Taj je problem moguće riješiti, a
stručnjaci znaju kako.
U razvijenim europskim zemljama osamdesetih godina prošlog
stoljeća izgrađene su stotine kompostana za biorazgradive frakcije
koja je mehanič-kom obradom izdvojena iz MKO-a. Ubrzo se pokazalo
da to nisu kompostane, jer je u njima proizveden "kompost"
sadržavao nedopustivo velike koncen-tracije štetnih anorganskih i
organskih toksičnih tvari. Nakon gnojenja alp-skih pašnjaka
"kompostom iz MKO" u mlijeku (pa čak i u mlijeku za dojen-čad)
utvrđeni su nedopustivo visoki sadržaji toksina. Nastavno, veliki
broj kompostana je zatvoren i/ili rekonstruiran na prijam samo
odvojeno priku-pljenog biootpada. EU je zatim donijela propise koji
kompostiranje temelje
Prosijavanje komposta na mobilnom bubanj situ - kraj aerobne
biološke obrade odvojeno prikupljenog biorazgradivog komunalnog
otpada
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 ..2222
-
Prema Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za
pročišćavanje ot-padnih voda (2008. godina), kada se mulj koristi u
poljoprivredi(4) određe-na je i biološka obrada otpadnog mulja:
"Obrađeni mulj" znači otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj,
kemij-skoj i toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo
kojem dru-gom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i
opasnosti po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja.
Tehnologije aerobne i anaerobne biološke obrade se već dulje
vrijeme koriste za obradu i oporabu otpadnog mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda. Aerobna obrada se koristi za sušenje
(odnosno prosušiva-nje) kao i za kompostiranje otpadnog mulja, a
anaerobna obrada (digesti-ja, fermentacija) za proizvodnju bioplina
iz otpadnog mulja. Zanimljivo je da suvremena legislativa u
Njemačkoj (2018.) otvara mogućnost da se ot-padni mulj iz uređaja
za pročišćavanje sanitarnih voda iz naselja do 50.000 stanovnika
aerobno biološki obrađuje i kada zadovoljava kriterije koristi kao
kompost.
Prema ZOGO(2) iz 2013. godine određena su tri pojma za
biorazgradive frakcije otpada:
"Biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi
biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom."Biootpad" je biološki
razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i ku-hinjski otpad iz
kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i
slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda."Biorazgradivi
komunalni otpad" je otpad nastao u kućanstvu, osim proizvodnog
otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, a koji u svom sastavu
sadrži biološki razgradivi otpad.
Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada(3) iz 2014.
godine određuje tri osnovna biološka pojma:
"Anaerobna digestija" je tehnološki proces gospodarenja otpadom
ko-jim se, pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u
bioplin-skom reaktoru, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi
otpad uz stva-ranje plina."Čvrsto biogorivo" je biogorivo od
celuloznih materijala i biomase pro-izvedeno od otpada (iz Dodatka
V, koji uključuje između ostalog i am-balažu od drva 15 03 01 te
biorazgradivi otpad 20 02 01)."Kompostiranje" je tehnološki proces
gospodarenja otpadom kojim se, pomoću mikroorganizama, u aerobnim
uvjetima, obrađuje i stabilizi-ra biološki razgradivi otpad uz
razvoj topline. Biološka razgradnja ot-pada kojom se ne upravlja
(npr. truljenje biološki razgradivog otpada) ne smatra se
kompostiranjem.
3. Biološka obrada otpada
Prema Priručniku za tehnike kompostiranja(6) određena su tri
osnovna postupka biološke obrade/oporabe otpada:
1. Biološka obrada aerobnim mikroorganizmima (kompostiranje,
aerobna stabilizacija, aerobno biološko sušenje),
2. Biološka obrada anaerobnim mikroorganizmima
(fermentacija/digesti-ja uz proizvodnju bioplina, anaerobna
stabilizacija),
3. Biološka obrada gujavicama.
Obrada gujavicama – vrlo učinkoviti postupak materijalnog
iskorišta-vanja odvojeno prikupljenog biootpada. U toj biološkoj
obradi najčešće se koristi posebno razvijena kišna kalifornijska
gujavica ("najproduktivnije živo biće"), a konačni proizvod - gnoj
je vrlo bogat humusom. Za sada se vrlo rijetko koristi za
materijalnu oporabu velikih količina komunalnog bio-otpada.
Najčešće se primjenjuje u vrtlarstvu.
Smeđa posuda 120 l za odvojeno prikupljeni biotpad iz kućanstva
u Münchenu (AWM)
KOMPOST I HUMUS NISU ISTO
HUMUS• Humus (lat. zemlja) je ukupnost mrtvih organskih
supstanci,• Humus je sastavni dio tla,• Humus nije kemijski spoj
nego smjesa mrtvih organskih tvari,• Humus nastao kompostiranjem
može sadržavati i do 25% ugi-
nulih i živih mikroorganizama,• Humus je vrlo plodan i netopiv u
vodi (može koloidno dispergirati),• Humus je crne boje i sadrži 50
- 60% C te 3 - 6% N. KOMPOST• Kompost nastaje biološkim procesima
razgradnje lagano raz-
gradive biomase mikroorganizmima,• Kompost je prirodni gnoj i
zaštita biljaka,• Kompostiranjem nastaje CO2 i u vodi topive
mineralne tvari, kao
npr. nitrati, amonijeve soli, fosfati, kalijeve i magnezijeve
soli - djeluju kao gnojivo,
• Kompost omogućava akumulaciju vode,• Može sadržavati
humus.
"Glisten" je jedan od komercijalnih naziva za prirodno organsko
gnojivo
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 . 2233
-
STRUČNO
KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee
Anaerobna obrada - Bioplinska postrojenja se tradicionalno rabe
za ener-gijsku oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje
sanitarnih otpad-nih voda. U svijetu uspješno radi i veliki broj
malih bioplinskih postrojenja na otpad iz staja i na biomasu. U
novom mileniju bioplinska postrojenja se često koriste za
energijsku, odnosno kombiniranu energijsko - materijalnu
oporabu:
• Miješanog komunalnog otpada - npr., u RCERO Ljubljana
postrojenju (2018.) anerobno se obrađuje MKO uz proizvodnju
bioplina. Digestat (osta-tak anaerobne biološke obrade) je moguće
aerobno osušiti i zatim ter-mički oporabiti. Također je moguće, ali
manje učinkovito, ostatak anaerob-ne obrade miješanog komunalnog
otpada aerobno biološki stabilizirati i zatim takozvani stabilat
odložiti na odlagalište neopasnog otpada. Ina-če u RCERO Ljubljana
uspješno radi i kompostana odvojeno prikuplje-nog biootpada.Postoji
mogućnost, koja je manje učinkovita, da se MKO usitni i zatim
ae-robno osuši. Potom se tako prosušeni MKO, kroz projektom
određeno vri-jeme (npr. 5 godina), odlaže, odnosno uskladišti u
takozvano bioreaktor-sko odlagalište. Kroz to vrijeme treba
apsolutno spriječiti dotok vode do osušenog MKO. Nakon toga u
bioreaktorsko odlagalište se uvodi voda i započinje anerobna
biološka razgradnja uz proizvodnju bioplina.
• Odvojeno sakupljeni kuhinjski otpad (npr. ostaci kuhane hrane)
se anae-robno obrađuje uz proizvodnju bioplina (npr. Biogasanlage
Pfaffenau Beč). Ostatak fermentacije - digestat može se
kompostirati i materijal-no iskoristiti (reciklirati).
Aerobna obrada – U praksi se najčešće koriste upravo aerobni
postupci. Ve-lika je brzina i stabilnost aerobne biološke
razgradnje. U aerobnoj razgradnji biomasa se prosušuje, zagrijava
(do približno 70 oC) čime dolazi do higijeniza-cije
(pasterizacije). Nakon toga toplina najčešće nepovratno nestaje u
okoli-šu. Na taj način nepovratno se gubi dio biomase i aerobna
obrada je teoret-ski manje učinkovita od anaerobne. Ali, aerobna
obrada je manje osjetljiva od anaerobne obrade. Temperatura biomase
je viša nego kod anaerobnih postu-paka te se aerobna biološka
razgradnja naziva i toplom biološkom obradom, dok se anaerobna
naziva hladnom biološkom obradom. Zato su bioplinska po-strojenja
toplinski izolirana.
Kompostiranje je za odvojeno sakupljeni zeleni otpad u praksi
dokazano najbolja tehnologija. Nemoguće je u jednom članku opisati
brojne izvedbe otvorenih i zatvorenih, te statičkih i dinamičkih
postrojenja aerobne biološke obrade otpada. U komunalnom
gospodarstvu se najčešće rabi aerobna obra-da u hrpama trokutastog
ili trapeznog oblika. Takve kompostne hrpe mogu biti otvorene (npr.
Zagreb, Beč, Krk) ili natkrivene (npr. Ljubljana, Prelog). U
na-seljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim
halama ili kontejnerima (npr. Zagreb) čime se smanjuju emisije
neugodnih mirisa.
Aerobna biološka obrada otpada prakticira se na tri načina:•
sušenje otpada (kao i sušenje otpadnog mulja), • stabilizacija
otpada (smanjenje biorazgradivosti prije odlaganja),•
kompostiranje, odnosno materijalna oporaba.Postupak aerobne
biološke obrade za tri navedena načina (sušenje, sta-
bilizaciju, kompostiranje) je gotovo isti. Razlika je u čistoći
otpada na ula-zu i izlazu iz procesa aerobne biološke obrade.
Praktična iskustva pokazu-ju da je u svim urbanim sredinama
kompostiranje zelenog otpada obvezni sadržaj cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom. Isto uvijek uključuje lo-kalno - vrtno -
kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet. Optimalno je u
općinama i gradovima početi s kompostiranjem odvojeno prikupljenog
ze-lenog otpada. Nastavno se u takvu kompostanu može postupno
dodavati odvojeno sakupljeni biootpad iz kućanstava.
Zatvoreni sustav kompostiranja s pročišćavanjem otpadnog zraka –
10 biokontejnera tvrtke ML-Entsorgungs-Energieanlagen
U malim bioplinskim postrojenjima na otpad iz staja i
poljoprivrednu biomasu moguće je anaerobno obraditi kuhinjski otpad
(ostatke kuhane hrane)
Natkrivena površina kompostane odvojeno prikupljenog biootpada -
idealno rješenje za sredine do 50.000 stanovnika (oko 5.000 tona
godišnje)
U naseljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno
zatvorenim halama, čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 ..2244
-
4. K0MPOSTIRANJE OTPADA
4.1. Cilj kompostiranjaPriručnik za kompostiranje(6) određuje
cilj kompostiranja:
"Proizvesti materijal, koji je pogodan za različita područja
uporabe, a pre-ma sadržaju humusa, kakvoćom odgovara kompostu."
Cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, poglavito u
dome-ni kružnog gospodarstva, ciljeve kompostiranja poima u
dvojakoj funkciji:
• smanjiti količinu biorazgradih tvari u otpadu (vrtno/kućno
kompostira-nje),
• iskoristiti biorazgradive frakcije otpada uz proizvodnju
kvalitetnog kom-posta (tzv. interno recikliranje).
U praksi se vrlo često gospodarenje lagano biorazgradivih
frakcija ko-munalnog otpada promatra kao mjeru zbrinjavanja otpada.
U RH je tek 2014. godine donesen Pravilnik(3) koji određuje uvjete
potrebne da se komunal-nom biootpadu ukine status otpada.
Kompostiranje je osobito važno za po-imanje lagano biorazgradivih
dijelova otpada kao osobito vrijednog prirod-nog resursa. Projekt
kompostiranja komunalnog otpada, kada se stručno vodi, motivira i
objedinjava sve društvene razine. U tom smislu kompostira-nje je i
mjera edukacije i mjera prevencije i mjera recikliranja i mjera
sma-njenja odlaganja i mjera zbrinjavanja otpada.
Suvremena hrvatska legislativa za odlaganje otpada određuje
granič-ne vrijednosti sadržaja biorazgradljivih tvari u eluatu(9).
Obradom otpada prije odlaganja smanjuje se i sadržaj količine
biorazgradivih tvari, odno-sno aerobna aktivnost u eluatu. Važno je
znati da hrvatska legislativa (od 2013. godine) slijedi EU propise.
Komunalni otpad najvećim dijelom sadr-ži biorazgradive frakcije, a
naročito je veliki udio lagano/brzo biološki raz-gradivih frakcija.
Iz tog razloga komunalna odlagališta su naročito rizična. Termička
obrada s energijskom oporabom otklanja rizike odlaganja komu-nalnog
otpada, ali u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom je
prioritet-na jedino u odnosu na odlaganje. Tehnologija MBO je
prijelazno rješenje, a odvojeno sakupljanje biootpada i
kompostiranje uz anaerobnu obradu MBO su prioriteti kružnog
gospodarstva.
U urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada treba biti
obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To
redovito uključuje i lokalno vrtno - kućno kompostiranje kao
apsolutni prioritet
ŠTO JE KOMPOST, ŠTO JE OTPAD SLIČAN KOMPOSTU, ŠTO JE
STABILAT?
KOMPOST je ostatak aerobne biološke obrade određen kao organsko
gnojivo i poboljšivač tla koji udovoljava propisanim graničnim
vrijednostima za teške me-tale i određene toksične organske tvari
određene Dodatkom V. Pravilnika o nus-proizvodima i ukidanju
statusa otpada.(3)
OTPAD SLIČAN KOMPOSTU je ostatak aerobne biološke obrade, za
koji još nije provedena analiza ili je analiza provedena, a
utvrđene vrijednosti su veće od do-puštenih za kompost klase III
Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpa-da(3).
Stručnjaci u RH su pojam "kompostu sličan materijal" počeli
razmatrati kod analize gradnje Centara za gospodarenje otpadom i
tehnologije MBO – Mehanič-ko biološke obrade: "Radi ispunjenja
ciljeva propisanih člankom 24. Ograničenja u vezi odlaganja
biorazgradljivog komunalnog otpada, Zakona o održivom gospo-darenju
otpadom (NN 94/13) daje se prijedlog određivanja kriterija za
stabilizirani otpad, a za koji se faktor biološke razgradnje smatra
jednakim nuli." Prijedlog ove Upute temelji se na dokumentu: EPA
(2011.) – Protocol For The Evula-tion of Biodegradable Municipale
Waste Sent To Landfill (ISBN 987–1- 84045–401-2). Prilikom odabira
tehničko tehnološkog rješenja mehaničko-biološke obrade miješanog
komunalnog otpada i neopasanog otpada (ulazni materijal u
meha-ničko-biološku obradu) u čijem se procesu dobiva otpad sličan
kompostu po-trebno je uzeti u obzir sljedeće:1. Otpad sličan
kompostu nastaje: a) izdvajanjem frakcije iz miješanog komunalnog
otpada i neopasnog otpa-
da te njegovom biološkom obradom, b) u postrojenjima za
mehaničko-biološku obradu i ispunjava kriterije nave-
dene pod točkama 2. i 3. u nastavku,2. Kriteriji za postupak
obrade: a) biološka obrada se u postrojenju za mehaničku-biološku
obradu obavlja
minimalno 4 tjedna u zatvorenom prostoru u kontroliranim
uvjetima, b) nakon biološke obrade u zatvorenom prostoru sukladno
prethodnoj toč-
ci 2. a) odnosno prije biološke obrade na otvorenom prostoru,
koeficijent respiracije zadovoljava koeficijent AT4 manji ili
jednak 20 mg O2/ g suhe tvari.,
3. Kriterij za otpad sličan kompostu koji se zbrinjava postupkom
D1 (odlaganjem otpada na ili u tlu):* do 31. prosinca 2019.
Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 10 mg O2/ g ST * od 1.
siječnja 2020. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 7 mg
O2/g ST.
STABILAT je ostatak nakon MBO i određen je pravilnicima o
načinima i uvjeti-ma odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
odlagališta(9,10). Pravilnik(9) iz 2015. po prvi put u RH uvodi tri
potkategorije odlagališta neopasnog otpada. Razlika među
potkategorijama je vezana i uz biorazgradivost u eluatu(9) i to
pre-ma "aerobnoj aktivnosti bakterija određenoj stvarnim dinamičkim
indeksom disa-nja (RDRI)" i "otopljeni organski ugljik (DOC)":-
potkategorija odlagališta 1 – bioreaktorsko odlagalište: RDRI <
1.000 mg O2/kg ST po satu- potkategorija odlagališta 2 –odlagalište
stabiliziranog otpada: RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu DOC do
3.000 mg C/kg ST sadržaj toksičnih tvari u eluatu- potkategorija
odlagališta anorganskog otpada s niskim sadržajem
biorazgradive tvari: DOC < 500 mg C/kg ST sadržaj drugih
toksičnih tvari u eluatu.
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 . 2255
-
STRUČNO
KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee
4.2. Prednosti i nedostaci kompostiranja otpada4.2.1. Prednosti
kompostiranja
Kompostiranje komunalnog otpada ima brojne prednosti:
• Kompostiranje je prirodni procesKompostiranje je prirodni
proces kruženja tvari kakav se stalno odvija, primjerice u šumi.
Veliki broj velikih i najsitnijih živih bića (mikroorgani-zama,
gljiva i praživotinja) stalno usitnjava, proždire i probavlja
bioraz-gradivu organsku masu. Na taj se način organske tvari
pretvaraju bio-kemijskim procesima sinteze i razgradnje u idealnu
podlogu za razvoj mladih biljaka(11).Bijeg suvremenog čovjeka od
kompostiranja je zapravo bijeg od priro-de. Organiziranjem
kompostiranja u urbanim sredinama se stvaraju uvjeti ekološke
ravnoteže. Primjerice, kompost proizveden iz urbanog zelenog otpada
omogućava održavanje javnih zelenih površina. U modernim gra-dovima
je sve više zelenih fasada i osobito zelenih krovova.
• Kompostiranje je jedinstvena tehnika gospodarenja
otpadomKompostiranje odnosno aerobna biološka razgradnja je
jedinstveni po-stupak gospodarenja biorazgardljivim otpadom. Ovisno
od znanja i moti-vacije ljudi, aerobna biološka razgradnja
biootpada može biti:
- MJERA IZBJEGAVANJA OTPADA (kućno-vrtno-lokalno kompostiranje:
pro-izvođač, odnosno vlasnik zelenog otpada sam provodi
kompostiranje, kompost lokalno koristi, a posuda za biootpad ostaje
prazna).
- MJERA SMANJIVANJA OTPADA - edukacija javnosti o potrebi i
načinima kompostiranja potiče razmišljanje ljudi o potrebi
odgovornog gospoda-
LOKALNO – KUĆNO -VRTNO KOMPOSTIRANJE
Posljednjih godina u RH ponovo su aktualizirane inicijative za
kom-postiranje u vlastitom vrtu. Brojne nevladine udruge kao i
komunal-ne tvrtke izdale su brošure kojima se motivira i educira
građane za vrtno/kućno kompostiranje. Planom gospodarenja otpadom
RH 2017. – 2022. također se potiče taj najučinkovitiji način
kompostiranja. Neki gradovi besplatno su građanima podijelili vrtne
kompostere i tako-zvane "domaće kuhinjske kompostere" (npr. Boka
shi Organko). Gra-đani koji praktično provode vrtno kompostiranje
uspjeli su, najčešće bez ikakvih dodataka, iz vlastitog biootpada
proizvesti izvrstan kom-post. Važno je znati da je vrijedno
razmjenjivati iskustva u lokalnom kompostiranju. U vrtlarstvu se
kompostiranje gotovo redovito provo-di. Za sada nema točne procjene
koja je količina biorazgradivog ko-munalnog otpada smanjena
vrtnim/kućnim kompostiranjem. Postoje procjene da je načelno moguće
smanjenje količine komunalnog bio-otpada i do 10%. Procjenjuje se
da je u RH učinak lokalnog kompo-stiranja nekoliko puta manji.Vrtno
kompostiranje najčešće se provodi na dijelu vrta koji je u sje-ni.
Površina za kompostiranje jednostavno je ograđena i prilagođena
lokalnim uvjetima. Najčešće se ograda kompostera izrađuje iz drveta
ili cigle. Takozvani plastični brzi vrtni komposteri se koriste
naročito u malim vrtovima i travnjacima. Zagreb 2018. - besplatna
podjela takozvanih brzih vrtnih kompostera kućanstvima
s okućnicom (Čistoća Zagreb), dvadeset godina nakon prve
podjele
Tvrtka ZGO Zagreb je početkom devedestih godina prošlog stoljeća
potaknula proizvodnju i građanima podijelila brze vrtne kompostere,
koje i 2018. godine neki građani još uvijek uspješno koriste
(hrvatski proizvođač tih kompostera je preuzeo obvezu recikliranja
ako dođe do oštećenja kompostera)
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 ..2266
-
Prevrtanje otvorenih hrpa u srednje velikim kompostanama
najčešće se provodi traktorskim prevrtačima, a u velikim zatvorenim
kompostanama mosnim prevrtačem koji se kreće po šinama
DEKLARACIJA KOMPOSTA PROIZVEDENOG IZ ODVOJENO SAKUPLJENOG
BIOOTPADA NA PODRUČJU SAKUPLJANJA TVRTKE PREKOM PRELOG
DEKLARACIJA PROIZVODA: KOMPOST KLASE IPROIZVEDENO OD:
biorazgradivog otpada (drobljeno granje, božićna drvca, trava,
lišće, ostaci cvijeća, biorazgradivi otpad iz domaćinstava,
biorazgradivi otpad iz trgovina i industrije)ŠARŽA 1 – Humus
17,81%, pH Vrijednost 8,34Fizikalno-kemijski parametri, metali,
mikrobiološki parametri: ispitani su u skladu s Pravilnikom o
nusproizvodima i ukidanju statusa otpadaRezultati ispitivanja: PAH:
3,044 (MKD: 6,0), PCB: 0,03 (MKD: 1,0), Bakar, Cink, Kadmij, Krom,
Nikal, Olovo, Živa zadvoljavaju Klasu komposta I, Mikrobiološki
parametri sukladni pravilnikuISPITIVANJE IZVRŠIO: BIO INSTITUT
d.o.o. Čakovec, Izvještaj broj 0/1525/15 od 29.10.2015.KOMPOST
KLASE I - namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i
korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji
uređuje sastav gnojiva i poboljšivača tlaPROIZVEO: GKP RE-KOM
d.o.o. PrelogVELIČINA PAKIRANJA: 50 litara / 30 vreća na
paletiDATUM PAKIRANJA: prosinac 2015. godine
TEHNIKE KOMPOSTIRANJA U HRPAMA
Za proces aerobne biološke razgradnje je nužno osigurati stalni
tok zraka kroz sve dijelove kompostne hrpe. Redovitim miješanjem,
nakon početnog usitnjavanja i ručnim ili strojnim prevrtanjem hrpa
jamči se dotok zraka (može biti i umjetno pojačan dotok zraka).
Širenje zraka ovisi o nizu lokalnih faktora, a najvažniji su: vrsta
biootpada, sadržaj vlage, količina i usitnjenost strukturnih
materijala (npr. drva) itd. Trajanje kompostiranja ovisi o lokalnim
uvjetima i vrsti otpada, a može trajati 3 do 10 mjeseci.
Optimalna količina zraka/kisika u hrpi je 15 do 18% volumena
(kada je manje od 10% umiru aerobni, a razvijaju se anaerobni
mikroorganizmi – neugodni mirisi). Prevelika količina vode
(>70%) zaustavlja protok zraka, bez dovoljno vlage (
-
STRUČNO
KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee
• Kompostiranje je bolje od sortiranjaKompostiranje je načelno
povoljnije od recikliranja metala, papira, stakla, itd... Ostale
vrste odvojeno prikupljene i sortirane iskoristi-ve frakcije
komunalnog otpada mogu se reciklirati, tek ako i kada se plasiraju
na tržište sekundarnih sirovina. Tržišne cijene sekundarnih
sirovina u RH pod izravnim su utjecajem europskih i svjetskih
cijena. Pored toga, odvojeno prikupljeni otpad još nije sekundarna
sirovina, a recikliranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada
osiguravaju poglavito privatne tvrtke.
• Kompostiranje smanjuje "turizam biootpada"Za Hrvatsku to je
naročito vrijedna prednost. U RH vrlo su velike pro-metne
udaljenosti. Primjerice, s jadranskih otoka i Dubrovnika je
slo-ženo i skupo otpadni papir odvesti do Zagreba, Belišća ili u
druge zemlje. Kompostiranje osigurava da se za najveće količine
otpada lo-kalno reciklira biootpad i spriječi nepotreban
prijevoz.
• Sinergijska veza bioplinskog postrojenja i
kompostištaBiorazgradive frakcije čine više od pedeset posto
količine komunalnog otpada. Bioplinska postrojenja i kompostane
nisu konkurencija, već su to projekti koji se međusobno dopunjuju.
Suvremena iskustva po-kazuju da je, poglavito u naseljima, moguće
ostvariti nadopunjavanje anaerobnih postrojenja (bioplinskih) i
kompostiranja. Bioplinska po-strojenja mogu energijski iskoristiti
ne samo kuhinjski već i MKO. Ta-kozvana urbana bioplinska
postrojenja (npr. Agroproteinka Sesvetski Kraljevec) energijski
oporabljuju i ostatke hrane. Odvojeno prikuplje-ni zeleni otpad
uvijek je optimalno kompostirati i lokalno iskoristiti.
• Kompostiranje je i biološka (organska, ekološka)
poljoprivreda, Iskustva grada Beča pokazuju da kompostiranje
otpada, nije samo mjera gospodarenja otpadom, već vrlo važan
čimbenik razvitka bio-loškog kružnog toka tvari u proizvodnji
hrane, što je još i važnije. U posebnoj brošuri MA 48 navodi
važnost kompostiranja za zaštitu tla i podzemnih voda, te vrlo
pozitivan doprinos zaštiti klime. MA 48 Wien ističe da u odnosu na
konvencionalnu poljoprivredu, biološka poljo-privreda korištenjem
komposta po hektaru smanjuje emisiju stakle-ničkih plinova godišnje
za do 3,4 tone CO2 ekvivalenta. Vrlo su slična iskustva i drugih
metropola iz razvijenih europskih zemalja. Kvalite-tan kompost se
nakon četrnaest oglednih godina korištenja u Beču
Amax : 2,9 m2
Amax : 4,3 m2
Amax : 5,6 m2
Amax : 7,8 m2
1,8 m
1,8 m
2,2
m
2,2
m
0,8 m
0,6 m
1,6 m
3,2 m
4 m
5,5 m 5,6 m
4,5 m 5,1 m
4,2 m
3,8 m
Dimenzije i oblik kompostnih hrpi (ovisino od stroja za
prevrtanje)
pokazao kao izvrstan oplemenjivač tla. Prinosi žitarica i povrća
bili su veći za 7 do 10%. Korištenje komposta jamči ne samo
kvalitetnu već i veću proizvodnju hrane, te smanjenje emisije
stakleničkih plinova.
4.2.2. Nedostaci kompostiranja
Mnogi eko entuzijasti u javnosti redovito ističu samo prednosti
kompo-stiranja. Međutim, u praksi mnogi projekti kompostiranja
otpada doživlja-vaju vrlo ozbiljne probleme i to ne samo u RH.
Kompostiranje treba provo-diti čim bliže mjestu nastanka otpada.
Ipak, zbog nedovoljnog znanja mnogi projekti kompostiranja u RH
nisu uspjeli. Za provedbu projekta komposti-ranja otpada uvijek je
nužno dobro poznavati i nedostatke kompostiranja. Glavni nedostaci
provedbe projekta kompostiranja su:
• Neodgovoran i kvazi stručan pristupKompostiranje je
jednostavna tehnologija, ali u provedbi zahtijeva od-govornost.
Stručan pristup nužan je naročito u naseljenim sredinama. Projekt
kompostiranja treba vrlo pažljivo osmisliti i na vrijeme zapo-četi
mjere edukacije i komunikacije s javnošću. Kompostiranje
komu-nalnog otpada se temelji na aktivnom uključivanju pučanstva.
Sasvim sigurno projekt kompostane otpada u općini i gradu neće
uspjeti bez podrške građana. Dosadašnja iskustva u RH pokazuju da
se često u provedbi kompostiranja zanemaruje stručnost.
• Proizvedeni "kompost" može biti niske ili nikakve
kvaliteteNeuvažavanje cjelovitog pristupa također će dovesti do
neuspjeha projekta kompostiranja. Glavni nedostatak je kada
kompostiranje ne proizvodi "kompost" odnosno ostatak kompostiranja
ne zadovoljava strogo propisane granične vrijednosti za:- sadržaj
toksičnih (teških) metala,- sadržaj toksičnih organskih tvari (PCB,
PCDD, PCDF, PAU),- sadržaj zaraznih čimbenika i sjemenki
klijabilnih biljaka.
Kada ostatak kompostiranja prekoračuje granične vrijednost za
štetne tvari vrlo je otežano kompost tržišno plasirati. Često se
gotov kompost kon-fekcionira i oplemenjuje, ali ako su
koncentracije previsoke čak i za klasu III., korištenje komposta
izvan odlagališta može biti upitno(3). Poseban pro-blem je što se
kakvoća komposta nadzire uzimanjem uzorka. Hrvatski pro-pisi točno
određuju proceduru nadziranja kakvoće komposta(3). Međutim, to je u
osnovi samo nadzor uzorka. Nema mogućnosti nadziranja cijele
količi-ne gotovog komposta, te treba prvenstveno inzistirati na
nadzoru kakvoće biootpada koji ulazi u proces kompostiranja.
NAMJENE KORIŠTENJA POJEDINE KLASE KOMPOSTA
Dopuštene namjene korištenja otpada koji je nastao oporabom
(3)(1) Kompost klase I. namijenjen je ekološkoj proizvodnji na
način propisan posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju
i korištenje u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom
koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla.(2) Kompost klase
II. namijenjen je korištenju u poljoprivredi na način propisan
posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača
tla.(3) Kompost klase III. namijenjen je korištenju na tlu koje se
ne koristi za proizvodnju hrane, na šumskom odnosno parkovnom
zemljištu, za potrebe uređenja odnosno rekultivacije zemljišta i za
izradu završnog rekultivacijskog sloja odlagališta.
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 ..2288
-
• Opasnosti tijekom procesa kompostiranja:- emisije neugodnih
mirisa, u praksi te plinovite emisije (merkapta-
ni, H2S) iz procesa kompostiranja su najčešći problemi za
stanovniš-tvo koje živi u susjedstvu kompostana. Odabir lokacije
kompostane je važan čimbenik projektiranja građevine kompostane.
Nadzor i vo-đenje procesa kompostiranja su čimbenici koji mogu
smanjiti emi-sije neugodnih mirisa. Kada se građevina za
kompostiranje nalazi u naseljenom području projektant treba
razmisliti o izvedbi zatvore-ne kompostane.
- emisija otpadnih voda, otpadne vode s površine za
kompostiranje treba sakupljati i akumulirati. Ovisno od vremenskih
uvjeta, akumulirana ot-padna voda je najčešće bogata aktivnim
mikroorganizmima te ju je op-timalno vratiti u kompostne hrpe.
Eventualni višak otpadnih voda, pri-mjerice tijekom sezone kiša,
treba odvoditi u sustav odvodnje i zatim do uređaja za
pročišćavanje.
- izravna ugroza zdravlja zaposlenika, tijekom postupanja s
biootpadom nastaju toksične plinovite emisije, koje mogu ugroziti
zdravlje zaposle-nika i to naročito kod biološke obrade u
zatvorenim prostorima (ha-lama, tunelima, kontejnerima i sl.).
Toksične emisije poglavito su po-vezane s mikrobiološkim
razgradnjom i to u svim fazama postupanja s biootpadom
(sakupljanje, skladištenje, prijevoz, obrada). Povećane
kon-centracije mikrobnih toksina mogu ugroziti zaposlenike u
zatvorenim postrojenjima za biološku obradu. Procjena potencijalnog
rizika se te-melji na sadržaju endotoksina. Studija BIO-MED2(8) je
pokazala da kod koncentracije endotoksina do 7 mg/m3 , uobičajenim
kliničkim ispitiva-njima, nije detektiran utjecaj na zdravlje
ljudi. Toksične emisije su ma-nje opasne kod kompostiranja na
otvorenim ili kod natkrivenih površi-na za kompostiranje.
4.3. Teoretske i praktične osnove kompostiranja (voda, zrak,
hrana, štetne tvari, temperatura, ubrzivači)Kompostiranje je brzo
provediv jedinstveni postupak internog reciklira-
nja, koji naročito malim komunalnim tvrtkama jamči kružno
gospodarenje ot-padom. Proizvedeni kompost učinkovito se koristi na
lokalnoj razini. Osnova kompostiranja je razgradnja lagano
biorazgradivih tvari aerobnim mikroor-ganizmima (bakterije, gljive,
virusi, alge, praživotinje). U prirodi, sve dok u biomasi ima zraka
postupno se razvijaju aerobni mikroorganizmi. Čim nesta-je zraka
ugibaju i postupno počinje razvoj anerobnih mikroorganizama.
Ka-
DVIJE GLAVNE VRSTE BAKTERIJSKIH MIKROBNIH TOKSINA (OTROVA)
Endotoksini (toksičnu aktivnost LPS-a tj. lippopolysaccharida
otkrili su Richard Friedrich i Johannes Pfeiffer i nazvali su je
"endotoksin“) su pirogeni termostabilni toksini vezani uz vanjsku
membranu nekih gram-negativnih bakterija (npr. brucella, neisseris
i vobro vrste), manje su snažni i manje specifični nego
egzotoksini. U velikim količinama uzrokuju hemoragični šok i tešku
dijareju; manje količine uzrokuju groznicu, promjenu otpornosti na
bakterijsku infekciju. Egzotoksini su kemijske supstance koje se
izlučuju izvan stanica mikroorganizama (bakterije, gljive, alge i
protozoe). Jako su toksični, ali vrlo su termolabilni i razgrađuju
se na temperaturama višim od 60 oC. Svi egzotoksini su odlični
antigeni pa u organizmu ljudi i životinja potiču stvaranje
antitijela. Koriste se i kao cjepiva. Zanimljivo je da na povećanoj
temperaturi gube toksičnost, ali zadržavaju antigenost. Endotoksini
ugrožavaju i egzotoksine.
KOMPOST KLASE I namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji
i poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje
gnojivo i poboljšivače tla
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 . 2299
-
STRUČNO
KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee
kvoća i trajanje kompostiranja izravno ovisi o vrsti biootpada i
o uvjetima za život aerobnih mikroorganizama. Na lokalnoj razini je
najlakše održavati op-timalne uvjete opstanka aerobnih
mikroorganizama.
Tijekom procesa kompostiranja, razgradnju osiguravaju aerobni
mikroor-ganizmi - mikro svijet (praživotinje, bakterije, virusi) i
makro svijet (gljive, plijesni, kornjaši, gujavice, stonoge).
Proces kompostiranja, ovisno od lo-kalnih uvjeta, sadrži dijelom i
obradu gujavicama. U svakom slučaju temelj-ni uvjeti za održavanje
i razvitak procesa kompostiranja odgovaraju uvje-tima opstanka
živog svijeta: voda, zrak, hrana, štetni uvjeti, temperatura.
• voda – potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase,
primje-rice "šaka testom": - ako nestane vode živi svijet umire i
proces zastaje te dolazi do mu-
mifikacije,- ako je previše vode kroz kompostnu masu teško
prolazi zrak i aerob-
ni mikroorganizmi ugibaju.
Ovisno o lokalnim vremenskim uvjetima optimalno je u kompostnoj
hrpi održavati vlažnost od 40 do 70%, a optimalna vlažnost je oko
60% (pro-vjera vlažnosti takozvanim "šaka testom"). Kod
kompostiranja u zatvore-nim prostorima (hala, tunel, kontejner)
lakše je održavati vlažnost kom-postne hrpe. Kada je kompostna hrpa
na otvorenom, prevelika količina vode (npr. tijekom oborina) može
se smanjiti prevrtanjem i odvodnjom viška vode s kompostne
površine. Kada je premalo vode, hrpa se jedno-stavno može poprskati
(najbolje akumuliranom vodom). Vrlo je učinkovito ovlaživanje
provesti tijekom prevrtanja posebnim strojem – prevrtačem.
• zrak - kompostiranje se temelji na održavanju aerobnih uvjeta
u svim di-jelovima kompostne hrpe. To znači da treba osigurati
stalni protok zraka (prozračivanje, tj. aeriranje čitave hrpe.
Potrebno je krupne (drvenaste) komade usitniti, a zamuljenu biomasu
(npr. otpadno voće, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda) prorahliti umješavanjem struk-turnih komadića. Zbog
toga, nakon ulaza u kompostanu, a prije formira-nja kompostne hrpe,
biootpad je nužno mehanički pripremiti:- početnim usitnjavanjem
drvenih komada (isključivo koristiti netretira-
no otpadno drvo), - umješavanjem različitih ulaznih vrsta
biootpada,- odavanjem strukturnih materijala (npr. drvene sječke) u
muljeviti bio-
otpad (ostatke povrća i sl.),- dodatnim miješanjem i povremenim
prevrtanjem kompostne hrpe, - upuhivanjem zraka kroz dno kompostne
hrpe (npr. kompostana Pru-
dinec).Za stabilnu aerobnu biološku razgradnju je nužan kisik
(0,1 mg kisika po gramu biorazgradljive mase(8) ). Provedena
istraživanja su pokaza-la da upuhivanje čistog kisika ubrzava
proces kompostiranja. Međutim, u praksi kompostiranje komunalnog
otpada provodi se gotovo redovito prozračivanjem kompostnih
hrpa.
• hrana - bez hrane je nemoguć razvitak mikroorganizama;
teoretski to znači da u kompostnoj masi treba održavati omjer
ugljika i dušika (C:N) oko 25:1 (okvirno i do 35:1); a praktično to
znači osmišljeno umješavati biootpad bogat ugljikom (C) s
biootpadom bogatim dušikom (N). Prevrta-njem se kompostna hrpa
aerira (prozračuje) i dodatno miješa.
• štetni uvjeti za život (denaturiranje proteina) - teški
metali, organski otrovi, jake lužine i jake kiseline izravno
ugrožavaju opstanak života u
OMJER C/N ZA POJEDINE VRSTA BIOOTPADA
a) biootpad bogat ugljikom (C)
..........................................C/Ndrvo i
piljevina..................................................................
500:1papiri
.......................................................................................170:1kora
drveta
..........................................................................
120:1lišće
..........................................................................................
60:1
b) biootpad bogat dušikom (N)konjski stajnjak
...................................................................
25:1goveđi stajnjak
....................................................................
20:1otkos trave
.............................................................................19:1digestirani
otpadni mulj
..................................................16:1otpadna hrana
......................................................................15:1
Kompostder Tehnix - stroj za prevrtanje kompostne hrpe uz
mogućnost ovlaživanja i umješavanja biološkog sredstva za
ubrzavanje procesa kompostiranja, kapaciteta obrade 100 m3/h
Potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, što se
uspješno može obaviti i tzv. "šaka testom"
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 ..3300
-
kompostnoj masi, onemogućavaju razvitak mikroorganizama te
dolazi do zastoja kompostiranja. S druge strane, ako se u
prikupljenom biootpa-du i nalaze povećane koncentracije anorganske
štetne tvari (teški me-tali: kadmij, krom, živa, nikal, olovo,
bakar, cink) i organske štetne tvari (poliklorirani bifenili,
poliklorirani dibenzodioksini / dibenzofurani i dr.) proizvedeni će
kompost biti niže kakvoće (klase), odnosno neće se moći koristiti u
poljoprivredi. Hrvatski propisi(3) određuju sadržaj štetnih tva-ri
u kompostu i to ovisno od tri klase (kompost klase I, klase II,
klasa III), a istovremeno su propisane dopuštene namjene korištenja
za svaku pojedinu klasu. Nešto stariji hrvatski propis(4) određuje
uvjete kada se mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
koristi u poljoprivredi.Poseban je problem što ta dva propisu nisu
potpuno usklađena, te po-stoji sumnja da se u RH uvozi obrađeni
(aerobno biološki) otpadni mulj. Primjerice, jedan hrvatski
propis(4) dozvoljava sadržaj kadmija do 5 mg/kg ST, a drugi
propis(3) dozvoljava za kompost klase I do 0,7 mg/kg ST; za klasu
II do 1,0 mg/kg ST; za klasu III (korištenje na tlu koje se ne
koristi za proizvodnju hrane) do 3,0 mg/kg ST.
• temperatura – temperatura je pokazatelj odvijanja procesa
kompostira-nja, a temperatura je i glavni čimbenik higijenizacije
komposta. Već je navedeno da se tijekom aerobnog biološkog postupka
oslobađa toplina i dolazi do zagrijavanja kompostne hrpe. Ovisno od
lokalnih uvjeta tije-kom aerobne mezofilne faze temperatura je
između 20 i 40 oC, a tijekom termofilne faze temperatura je od 40
do 70 oC.
Voditelju kompostiranja temperatura je izravni pokazatelj
odvijanja procesa kompostiranja. Čim dolazi do smanjivanja
temperature to je znak da je ili kompost proizveden (više nema
hrane) ili da dola-zi do ugroze života mikroorganizama (previše ili
premalo vode, sadr-žaj štetnih tvari); izuzimajući vrtno
kompostiranje, obvezno je dnevno nadziranje temperature, svake
kompostne šarže, najmanje jednom dnevno(3).Temperatura je vrlo
važan pokazatelj takozvane higijenizacije komposta (uklanjanje
patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki. Mjerenje
temperature provodi se dugačkim termometrom, koji prodire do
središta kompostne hrpe. Prema hrvatskom propisu(3) potrebno je
tijekom kom-postiranja u hrpi održavati:
- najmanje 14 dana temperaturu do 55 oC ili do 7 dana
temperaturu 65 oC,- da temperatura ne prelazi 73 oC.
Europske zemlje na sličan način određuju vrijeme održavanja i
visinu tem-perature tijekom procesa kompostiranja:
- Nizozemska .......................... 55 oC ............ 2
dana- Italija ....................................... 55 oC
............ 3 dana- Danska ................................... 55
oC .......... 14 dana- Francuska i Belgija ........ 60 oC
............ 4 dana- Austrija ...................................
65 oC ............ 6 dana
TOPLINSKA INAKTIVACIJA PATOGENA I PARAZITA(8)
Patogeni/paraziti Toplinski učinak
Brucella abortus 61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute
Brucella suis 61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute
Corynebacterium diphtheriae 55 oC – smrt nastupa unutar 45
minuta
Entamoeba histolytica cysts 68 oC – smrt nastupa
Escherichia coli kod 55 oC – većina ugiba unutar jednog
sata
kod 60 oC – većina ugiba unutar 20
minuta
Legionella kod 46 oC – prestaje rast
kod 60 oC – nastupa smrt
kod 75 oC – ne postoji Legionella
Mycobbacterium tuberculasis hominis
66 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta
67 oC – trenutna smrt
Salmonella typhhosa 46 oC – prestaje rast
55 – 60 oC – smrt nastup unutar 30
minuta
Salmonella (ostale) 55 oC – smrt nastupa unutar jednog
sata
60 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta
Taenia saginata 71 oC – smrt nastupa unutar 5 minuta
Trichinella spiahs larvae 50 oC – smanjenje infektivnosti
nakon
jednog sata
62 – 72 oC – nastupa smrt
Način preslaganja trokutastih kompostnih hrpa
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 . 3311
-
STRUČNO
KoKoKoKompmpmpmpososososstitititirarararanjnjnjnjeeee
• trajanje procesa kompostiranja – vrijeme aerobne biološke
obra-de biorazgradivog komunalnog otpada ovisi od lokalnih uvjeta.
Načelno, prema stručnoj literaturi, trajanje procesa je oko 3
mje-seca(8). Iskustva iz RH pokazuju da kompostiranje zelenog
otpada može trajati i do 10 mjeseci (ovisno o vrsti otpada,
lokalnim uvjeti-ma i znanju i umijeću voditelja). Povećanje
temperature omoguća-va da razvitak aerobnih organizama i proces
kompostiranja traje kraće vrijeme. Međutim, kompostiranje se može
provoditi i pri ni-skim temperaturama (npr. u Norveškoj), ali traje
dulje.Redovitim (ali ne prečestim) prevrtanjem kompostna masa se
do-datno prozračuje, a time se ujedno izbjegava stvaranje
anaerobnih područja, otklanjanju neugodni mirisi i dva do tri puta
skraćuje vrijeme kompostiranja. Sastav biootpada također izravno
određu-je vrijeme kompostiranja. Primjerice, drvo načelno
produljuje tra-janje kompostiranja. Na kraju procesa takozvani
svježi kompost se prosijava (najčešće na 12 ili 20 mm) i krupniji
drveni komadi se jednostavno vrate na početak procesa. Povratak
komadića drveta koji još nisu dovoljno razgrađeni izravno pomaže
razbijanju even-tualnih muljevitih zona i prozračivanju mase
biootpada.
• ubrzivači (starteri) – Ubrzivači su dodaci koji se umješavaju
u kompostnu hrpu s ciljem ubrzanja aerobne biološke razgradnje. Na
tržištu se nalaze različiti oblici ubrzivača koji mogu biti smje-se
odabranih bakterija, fermenata i mineralnih tvari. Kod upora-be
ubrzivača važno je zahtijevati certifikate, koji jamče da
odgo-varaju korištenju u organskoj (ekološkoj) poljoprivredi i
uvjetima zaštite podzemne vode. Kao ubrzivač kompostiranja
komercijalno se nudi enzimska mješavina mikroelemenata, huminskih
kiselina i makroelemenata. Ubrzivači pored skraćenja vremena
kompostira-nja smanjuju (odstranjuju) i emisije neugodnih
mirisa(11).U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod
kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje
količi-ne svježeg komposta (dodavanje zrelog komposta je puno manje
učinkovitije). Umješavanje svježeg komposta u kompostnu masu je ne
samo najučinkovitiji već i najjeftiniji načina ubrzanja proce-sa
biološke razgradnje. Uvijek treba uvažiti da je kompostiranje
proces ovisan od lokalnih uvjeta i lokalno prilagođenih
mikroor-ganizama.
LITERATURA1. Strategija gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj, NN
130/2005.2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/2013.;
73/2017.3. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada,
NN
117/2014.4. Pravilnik o korištenju mulja iz uređaja
pročišćavanja otpadnih
voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/2008. 5.
Amlinger F.: „Handbuch der Kompostierung“, Ludwig Boltzman-
Institut für biologischen Landbau und angewandte Ökologie, Wien
1993
6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. –
2022.7. Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi
zakonodav-
stva EU o otpadu, SWD(2018) 414 final, Bruxelles, 24.9.20188.
Gareht Evans: „Biowaste and Biological Waste Treatment“, James
& James Ltd, London UK, 20019. Pravilnik o načinima i
uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/2015.10. Pravilnik o
izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima i uvje-
tima odlaganja otpad, kategorijama i uvjetima rada za
odlagali-šta otpada, NN 103/2018.
11. Benčević K.: „Biokont – osnove biološke poljoprivrede“,
Poslovna zajednica za stočarstvo, Šimrak grafika Zagreb, 1993.
12. Milanović Z.; „Odvojeno sakupljanje i potpuno iskorištavanje
bio-otpada“, MR© , rujan 1997. Zagreb
13. Milanović Z.: „Vodič za kompostiranje – crno zlato iz
otpada“, Su-stav OHO, siječanj 2003. Zagreb
14. Filipović V.: „Numeričke simulacije pronosa izoproturona pri
konvencionalnoj obradi tla uz pomoć komposta dobivenog
re-cikliranjem urbanog bio-otpada“, Hrvatske vode 24(2016), 95,
19-28
15. Goldschmid H., Hauer W:: „“Biotonne“ in der nicht
besiedelten innenstadt von Wien“, Waste Magazin 4/97, 43-46
16. - : „EU-Symposium „Compost – Quality Approch in the European
Union“ Federal Ministry for the Environment,Youth and Family““, 29
– 30 Oktober 1998.
Nastavak u sljedećem broju
Mobilno bubanj sito Tehnix, može se vrlo lako prilagoditi
lokaciji kompostane U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto
tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od
manje količine svježeg komposta
V E LV E L J A ČJ A Č A / FA / F E B RE B R U A RU A R Y 2Y 2 0
1 90 1 9 ..3322