Pregledni lanak U K Rou doi 10.21464/fi37111 Primljeno dra ko Perić Vijenac Zobundžije HR Osijek mislionica@ ahoo com Politi ka psihologija Ro ssea o a »plemenitog divljaka« a etak Kao nastavlja smjera kontraktualne filozofije Rousseau pristupa poim druga iji na in od prethodnika Svojom tezom o plemenitom divljaku uspo - no prirodno stanje a time priprema put za druga iju konstrukciju dru tom teorijskom slijedu on pravi razliku izme u naturalisti ke definicije slobode koja implicira moralnu slobodu Svojim osebujnim terminima mourdesoi même i amour propre pripremio je antropolo ku transformaciju ovjeka u sociolo ku Osobito sna nom pokazat će se njegova teorija suverena kao opće volje s dru tvenog ugovora Iako se smatra nastavlja em filozofa dru tvenog ugo nalazi inspiraciju u gr koj i rimskoj filozofskoj misli Ovim se radom poku od va nih pretpostavki Rousseauove filozofske misli a time i sudjelovati nam je Rousseau u naslije e ostavio Klj ne rije i plemeniti divljak prirodna sloboda gra anska sloboda ljubav premasebisamoljublje dru tveni ugovor opća volja suveren gra anin Jean Jacques Rousseau Nakonvelikih filozofsko politi kih sustava u Engleskoj ponajprije T Hob besa iJLockeakoji surazvijali teoriju dru tvenog ugovora tateorija dobiva svojeg protagonista inaeuropskom kontinentu u Francuskoj u liku idjelu Jean Jacquesa Rousseaua Rousseau jenascenu iza ao tvrdnjom dajedno stavno želi biti objektivno kriti an spramprethodno anakronisti kih teori jadru tvenog ugovora koje surazvijali spomenuti mislioci Rousseau jeu Raspravi o porijeklu i osnovama nejednakosti me u ljudima ( iscours sur l origine de l inégalité parmi les hommes napisao Svi filozofi koji suispitivali dru tvene osnove osjećali supotrebu dado u doprirodnog stanja ali nijedan od njih do njega nije stigao 1 Rousseau nemisli danjegovi prethodnici usvojim istraživanjima o dru tve nimodnosima nisu postigli zna ajan uspjeh ali supremanjemunapravili metodi ku pogre ku To potvr uje re enicom 1 Jean Jacques RousseauRasprava oporijek luiosnovama nejednakosti me uljudima u Jean Jacques Rousseau Rasprava o pori- jeklu i osnovama nejednakosti me u ljudim ru tveni ugovor preveo alibor Foretić Školska knjiga Zagreb str
14
Embed
Politička psihologija Rousseauova »plemenitog divljaka«€¦ · Politička psihologija Rousseauova »plemenitog divljaka« Sažetak Kao nastavljač smjera kontraktualne filozofije,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
SažetakKao nastavljač smjera kontraktualne filozofije, Rousseau pristupa poimanju čovjeka na drugačiji način od prethodnika. Svojom tezom o plemenitom divljaku uspostavlja originalno prirodno stanje, a time priprema put za drugačiju konstrukciju društvenog ugovora. U tom teorijskom slijedu on pravi razliku između naturalističke definicije slobode i građanske slobode koja implicira moralnu slobodu. Svojim osebujnim terminima Amourdesoi-mêmei amourpropre pripremio je antropološku transformaciju čovjeka u sociološku dimenziju. Osobito snažnom pokazat će se njegova teorija suverena kao opće volje svih sudionika društvenog ugovora. Iako se smatra nastavljačem filozofa društvenog ugovora, Rousseau nalazi inspiraciju u grčkoj i rimskoj filozofskoj misli. Ovim se radom pokušalo razviti neke od važnih pretpostavki Rousseauove filozofske misli, a time i sudjelovati u mišljenju kakvo nam je Rousseau u naslijeđe ostavio.
Nakonvelikihfilozofsko-političkihsustavauEngleskoj,ponajprijeT.Hob-besaiJ.Lockeakojisurazvijaliteorijudruštvenogugovora,tateorijadobivasvojegprotagonista inaeuropskomkontinentuuFrancuskoju liku idjeluJean-JacquesaRousseaua.Rousseau jenascenu izašao tvrdnjomda jedno-stavno želi biti objektivno kritičan spram prethodno anakronističkih teori-ja društvenogugovorakoje su razvijali spomenutimislioci.Rousseau je uRaspravi o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima (Discours sur l’origine de l’inégalité parmi les hommes)napisao:
IakojeRousseauupoznatsdosezimasvojihprethodnikainjihovimspisima,unjimanenalaziopisživota»plemenitogdivljaka«(le bon sauvage)kojijeosnovapolazištanjegoveteorije.Premanjemu,plemenitijedivljakesencijal-nielementprirodnogstanjaokakvomjeRousseaupisao.ZbogtečinjeniceRousseaujekrenuo,kakosamkaže,istraživatiprirodunanačinsličanonomukakotosvakodnevnoizvodenašifizičariostvaranjusvijeta.Onjeanaliziraodruštvenogčovjekasvojegavremenanatakavnačindasvojommaštomskidasnjegasvedruštvenoitežiapstraktnimputomprikazatiizvornogprirodnogčovjeka.Rousseauprirodnogčovjekaprikazujeplemenito,veseloirazdraga-no,kakobezbrižnotumarašumamaipoljima.Tajplemenitidivljaktražihladpoddrvetomhrasta,gasižeđnaprvompotokuisavijaležajupodnožjuistogstablakojemu je priskrbiloobrok.3 Pojamdivljak uRousseauovovrijemenijenužnoznačiopogrdantermin.Prijesvega,tajjeterminpodrazumijevaoslobodnoživljenjeljudiuprirodi.Plemenitidivljakpodrazumijevaplemenitenagonskeosjećaje,neosvrćesenadrugeivodibriguosvomživotu.Životuskladusprirodomvaljanjenačinživota,aRousseauživotdivljegčovjekasmatra plemenitim.Za razliku od njega, nekimislioci 17. stoljeća prirodupoimajusamokaostrojnisistemizakojegništanestoji.Kodnjegajestvarznatnodrukčijepostavljena.NatraguRousseaua,moglobisekazatidaonoštojeizvornodobrosamoposebipretpostavljasamuzrokdobrotekojiimaishodišteuprirodi.TakavmisaonidiskursukasnijemRousseauovuizlaganjupojavitćesekaoteškoćauodnosunatumačenjetogakakavčovjekpostajeuciviliziranomdruštvu.Naovommjestu teškoseotetidojmuineukazatinaindicijuproblema,atojekakorazumjetičovjekovuprirodnuosamljenostiprirodnudobrotukaoinherentnaobilježjačovjekauprirodnomstanju.Nanekinačin,prirodnuosamljenostmožesetumačitiidovoditiuodnossvoljompostizanjaneovisnogmišljenjapojedinca.TakvogledišteodgovaraRousseau-ovomkonceptuodgojakojegjerazvijaousvojemdjeluEmil.Tonužnonetrebaznačitidajeuprirodičovjekabitisolipsistnanačindasprječavakon-taktesdrugimljudima,negodauodnosusdrugimarespektiranjihovuauto-nomijumišljenjakaoštotozahtijevazasebe.Usprkostvrdnjioprirodnojsa-modostatnostipojedinacauprirodnomstanju(statum naturale),normativnokorištenjepojmaprirodeomogućujeRousseaudapotajnouvedeintrinzičanmeđuodnosljudiuprirodi.Ljudirastumeđuživotinjama,promatraju,oponašajunjihovuvještinuiuzdi-žusedoinstinktazvijeri.Divljičovjek,kojiježiviomeđuživotinjama,brzosenašaousituacijidasemjerisnjima.Alijeuskoroiztogaizvukaouspo-redbupase,osjetivšidaihvišenadmašujeulukavostikakvuonenemogunadvladatisnagom,naučiodaihsevišeneboji.Prirodazapovijedasvakojži-votinjiizvijerjesluša.Čovjekjeizloženistomutjecaju,alisesmatraslobod-nimdapristaneilidaseodupre,anaročitoseusvijestiotojslobodipokazujeproduhovljenostnjegoveduše.4
Čovjekaodživotinjanedijelesamorazumigovor,kakosumisliliAristo-telinekidrugimisliociprijeRousseaua,negoprijetogasvojstvoslobodnog djelovanja (qualité d’agent libre) i sposobnost usavršavanja (faculté de se perfectionner).5
sadržiizobiljeprirodnihdobara,nemapotrebedadođedokonfliktameđupo-jedincima.Valjauočitidasuupojmuprirodnogstanjasadržanevažnepretpo-stavkeRousseauovepolitičketeorije:teorijskiprioritetpojedinacaodređujeizvorneslobodekaonezavisnosti,razlikovanjefizičkogaimoralnogasvije-tautemeljenoganaslobodnojvolji.6Međutim,Rousseauniježeliorazvijatiprirodnunejednakostmeđupojedincima.Onseodlučiozapotpunodrugači-jidiskurskojićenjegovumisaousmjeritiusmjerusuprotnomodHobbesa.Ustvari,Rousseaujenaglašavaorazlikeizmeđuprirodnogčovjeka(l’homme civililil’homme de l’homme)pasečinikakoimništanijezajedničko.Među-tim,udanašnjevrijeme:
»Doduše, iprirodniječovjek,premaRousseauu,sposobanzasažaljenje;aliononeizvireizneke izvorne ‘etičke’odlikenjegovevolje,negosamo izdaramašte.Čovjekpoprirodi imasposobnostdasestavinamjestodrugog,kakousmisluonogaštoovaj jest, tako iu smisluonogaštoosjećaitamoć‘uživljavanja’omogućujemudatuđupatnjudoodređenemjereosjetikaovlastitu.«9
Uovomnavodusvakakoplijenipozornosttermindar maštekojiserazlikujeodetičkogobilježja.ŠtozapravoCassirerpodrazumijevapodsintagmomdar mašte– ili tiobilježjamaštovitostipojedincauprirodnomstanju–nijedokrajaeksplicirano.Nokakogod,valjaukazatinatodajeRousseauprikazao
2
Ibid.
3
Ibid.,str.31.
4
Ibid.,str.36.
5
Ibid.
6
DragutinLalović, »Poredak slobode.Rouss-eauovo shvaćanje demokratske političke za-jednice«,Politička misao16(1/1979),str.11.
7
AlanBarnard,History and Theory in Anthropology, Cambridge University Press, Cam-bridge2004.,str.18.
Udomaćojliteraturiuvriježiloseprevoditipojamamour de soi-même uglav-nomkaosamoljubljeililjubav prema sebi.Tajpojamoznačujetemeljnupri-rodnu strast i nagon za samoodržanjem.Trebamoga razlikovati odamour propre, što sekodnasprevodikaosebičnost,samoljublje,oholost isamoživost.13Osebujnostidistinkcijutihpojmovaveomajevažnouočitijerseunjihovu značenju kriju važni elementi koji obilježavaju gotovo cjelokupanRousseauovfilozofskiopus.Sampokušajdaserazumijutipojmovipredstav-ljaozbiljnupoteškoću.Hrvatskijeziknemaodgovarajućeterminekojibibiliekvivalenttimfrancuskimkompleksnimpojmovimaizatoimvaljapoklonitivećupažnju.URaspravi o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima Rousseaujenapisaoubilješcio:»Netrebapoistovjećivatisamoljubljeiljubavpremasamomsebi,dvijeipoučincimasasvimrazličitestrasti.Ljubavpremasamomsebi(amourdesoi-même)jeprirodanosjećajkojiimasvakaživotinjakadapazinavlastitoodržanjeikoji,učovjekaupravljanrazumomiublažavansamilošću,stvaračovječnostivrlinu.Samoljublje(amourpropre)jezavisan,patvorenosjećaj,stvorenudruštvukojiimasvakipojedinackadamarivišezasebenegozadruge,kojinadahnjujeljudenasvazlaštoihoničinejednidrugimaikojijepraviizvorčasti.«14
Važnojeuočitidaamour de soiiliudrugojverzijiamour de soi-même pred-stavljaprirodniinstinktkojioznačujebriguzasebe.Osimbrigezasebetajinstinktoznačujesklonosttraženjuprosperitetaisiguranputkrozživot.ZaRousseauanemaznačajnijerazlikeizmeđuanimalnogsebe-održivoginstink-tailjudskogamour de soi-mêmeunatočtomeljudiimajuistančanijiosjećajzaracionalnost,usavršavanje iplaniranjebudućnosti,negošto to imajuži-
votinje.Instinktsamozaštitekodživotinjalimitiranjenaograničenuikratkubudućnost.Kodživotinjariječjeozadovoljenjuosnovnihpotreba,kaoštojetraženjejela i izbjegavanjeozljeda.Kodljudiseamour de soi-mêmemožetransformiratiusofisticiranumotivaciju.Akodotakvetransformacijedođe,ondaamour de soi-mêmemožepostatimotivzapostizanjeambicijekojaobli-kujevrstuživota,prilagođenupremavišimvrijednostimakojemisebisamimapostavljamo.Uprirodnomstanjuukojemuseljudskazajednicasamonazire,amour de soi-mêmenijeukompeticijisnašimtendencijamastrasti.Promjen-ljivostiprilagodljivostprincipaamour de soi-mêmenijejednosmjernogzna-čenja.Tajprincipomogućujetransformacijupremaracionalnostiimoralu,alijeudruštvenimokolnostimapodložanmoralnojdegradaciji.Za razliku od amour de soi-même, princip amour propre u Rousseauovojmislizauzimavišeprostoraikompleksnijegjeznačenja.Tajjepojamjedanodključnihterminanjegovemoralnepsihologije.Uobičajilogaseprevoditikaonekakavmoralnonegativanprincip,iakouosnoviamour proprenemoranužnotendiratiumoralnudegradaciju.Zapravo,principamour proprepred-stavljaantropološkimodelkojiomogućujesebe-transformacijuu logičkomsmisluzamjeneljudskeprirodezaonoštočovjeksvojimčinjenjempostaje.Uistinskomprirodnomstanjuamour proprenepostoji,štopotvrđujenavod:»Stogajerazumljivokadakažemdaunašemprimitivnom,istinskomprirodnomstanjuamour proprenepostoji.Kadasvakičovjekzasebnosebegledakaojedinipromatračkojigavidi,kaojedinobićeusvijetukojesezanimazanjega,kaojedinisudacvlastitihzasluga,nemogućejedaseunjegovojdušiprobudiosjećajkojiproizlaziizuspoređivanjakojaonnijemogaoučiniti.«15
Prvustvarkojutrebamoovdjeuočitijedistinkcijadvajuoblikaljubavipremasamimasebiusmisluobjektaidobrote,kojusvatkoodnasželipostići:amour de soi-mêmenajopćenitijeznačizaštitasebesamauegzistencijalnomsmislu,dokseamour proprenajčešćeodnosinaugledičastsobziromnatokakojenetkoudruštvupozicioniranicijenjen.Pojedinackojijeusebirazvioprincipamour propremotivirastrastdabudedionečegaidastječedruštvenustratifi-kacijskupoziciju.Prvopojavljivanjeprincipaamour proprejeu»Raspraviopo-rijekluiosnovamanejednakostimeđuljudima«namjestugdjeRousseaupiše:
Onačinuisugestijiprijevoda,aionaputkuorazlikovanjufrancuskihterminaamour de soiiamour propre vidi58.bilješkuspomenutogLalovićevarada:D.Lalović,»Poredakslobo-de.Rousseauovoshvaćanjedemokratskepo-litičkezajednice«,str.24.
Ovojejednaodprvihidiličnihdeskripcijaprincipaamour proprekojaprijesvegaoslikavaprincipindividualnostiisebstva,anemoralnioblikpoštivanjailipriznanjeodstranedrugihpojedinaca.Naglašenesupartikularnevrijed-nostikojesustečenerođenjem,anerazvijeneputomvlastitihtežnjiizalaga-nja.Drugoobilježjeprincipaamour proprealudiranaprirodnurelativnostsobziromnaapsolutnikarakteramour de soi-même.UsvomdjeluEmil ili O odgojuRousseauotomekaže:»Ljudskagaslabostčiniprijateljskim;patnje,kojesunamsvimazajedničke,privlačenasljud-skomrodu.Ništamunebismodugovali,danismoljudi.Svajeprivrženostznakvlastitenedo-statnosti.Kadnitkoodnasnebibioupućennadrugeljude,nitkonebimislionatodaimsepridruži.Stogatrebamozahvalitisvojojkratkojsrećisamoradisvojenemoći.Samosramotnobićemožebitiistinskisretno;samoBoguživaapsolutnoblaženstvo.«17
»Sdrugestranerazmišljanjanalaziseljubavpremasebi,premakojojsenašepostojanjenevinoafirmira: ljubavpremasebiuzimauobzir isključivovlastitubit,onaignorirarazlikuizmeđuostalih, posljedično, ona se nemože aktivno suprotstaviti drugima.Ali čim se drugi pojavi,postajemo žrtvama vlastitog samoljublja, uspoređujući se s drugim omogućujemo nastanakzla.«19
URousseauovimdjelimainstinktamour proprenijeništamanjeznačajanodsimpatijejednihspramdrugihililjudskogjezika.PremaRousseauu,svesutevještineoblikovanenaumjetannačin,tojestsvesuljudskiproizvod.Akojeamour proprejednostavnoumjetnaljudskatvorevina,ondazaštogasenezovejednostavnosocijalnimljudskimodređenjem,negogasenaglašenona-zivaumjetnim(artificijelnim)značenjem?Štosugerirafrancuskariječfacticeusmisluznačenjaamour proprekaonečegaštoljudikreiraju?IakoRousseaunigdjeeksplicitnonepišeotojdistinkciji,izjednačavajućisocijalnosartifi-cijelnimkojejesuprotnoodnaturalnog,naglašavadapojedincimorajuimatinekusocijalnurelaciju.Timdiskursomnekihneodređenihodnosameđupoje-dincimaRousseauotvaramogućnostrelacijskevarijabilnostimeđuljudima.U stvari, tom relacijskomkonstrukcijomnaglasit će značenje koje ljudskavoljadisponirameđupojedince.Cjelokupnogledano,amour propre je ek-stenzivnogznačenja,imarazličitasvojstvaiudruštvudjelujemotivacijskinaljude.Točinitakodanetkoprocjenjujesebeuodnosunadruge,aliistovreme-nouzimauobzirimišljenjedrugihosebi.TakvomformulacijomRousseaukreirapsihološkuteorijumotivacijeljudskihdjelovanja.TapsihološkateorijaomogućujeRousseauupokazatikakoudruštvuvladajumeđuljudskenapetostikojesenikadnesmanjuju.Osimtoga,htiojepokazatidaudruštvudominiraapriornomišljenjeosnovnihosjećajaistrastikojejesvojstvenoljudima.Ov-
Rousseaujehtiopokazati,suprotnoodHobbesa,dapojedincimoguživjetiuskladuislobodi.Čakiakopojedincimorajuživjetizajedno,odnosimeđunji-mavarijabilnisuioviseisključivoonjihovojvolji,premdaneiovoljisvakogodtihpojedinaca.Neradiseotomedapojedinacmožebiratihoćeliilinećeživjetiudruštvu,toneovisinužnoonjemu.Rousseaujenastojaopokazatidao pojedincimaovisikakoćekonfiguriratiodnoseudruštvu.Zanjegajedru-štvenisvijetartificijelanusmisludasudruštveneinstitucijeproduktljudskepovijestiidapostojeatavizmikojinanepravedannačindajuprednostodređe-nimpojedincimaspramdrugih.Rousseausmatradaseproblemnejednakostimeđu ljudimamože riješiti. Prema njemu, nada je za čovjeka osigurana uprirodnojdobrotiizatozagovarapovratakprirodikaoiskonskomislobod-nomnačinuživljenja.Povratakprirodiznačiodbacivanjedruštvenihstegaipovrataksamomesebineovisnootuđemmišljenjuituđojvolji.
Konceptualno strukturiranje slobode i zakona u Rousseauovoj filozofiji
Iakoobojicapišuonegativnojslobodi,Hobbesovadefinicijanegativneslo-bodejenanekinačinopterećenakompatibilističkimpoimanjemili,konkretni-je, opterećena mehanicističkim determinizmom. Ovdje se može kritiziratiHobbesadanijeshvatiotodakadagovorimooslobodnojvolji,ondanego-vorimooslobodiopćenito,negoomogućnostiljudskevolje.26Zarazlikuodnjega,Rousseauuromantičarskojmanirigovorioljudskojsrećiizadovolj-stvukojumupričinjavanjegovasloboda.UpismuDe Malesherbesu, Montmo-rency, 4. siječnja 1762.,Rousseaupiše:»Jednomriječi,vrstasreće,kojamitreba,nijetolikoutome,dačinim,štohoću,kolikoutome,danečinim,štoneću.Aktivniživotnemausebiništa,štomemami;jabihstoputaradijepristaonato,danikadaništaneradim,negodaradimneštoprotivsvojevolje.«27
Izovakvog jenavodavidljivodaRousseauovusamljenišetačvišeuživausamotnimšetnjama,negoudruštvukojemuuskraćujeslobodu.Topretpo-stavljadadruštvozakojećeseRousseauzalagatimoraosiguratiodređenesocijalneuvjetekojiomogućujuslobodusvimsvojimčlanovima.OnseslažesHobbesomdajesmisaodruštvaočuvanjepojedinaca,alineprihvaćapoliti-kudruštvapodanikauodnosunasuverena(monarha),kakojeHobbesmislio.Općenito, kontraktualne teorije prijeRousseauauzimajuprirodni zakonzaosnovutemeljnihpravačovjekaizkojihseudruštvurazvijapozitivnizakon.Prirodnizakonjošjeuvijekvelikimdjelompostavljaostandardepozitivnomzakonu.Prematojinterpretaciji,moglosedogoditidapojedinciizigravajuza-konjerjebilolakookrenutiseodpozitivnihzakonapremaprirodnimzakoni-maitakounositizbrkuudruštvo.28Rousseaujeizprethodnihkontraktualnihteorijaizvukaopoukudamogućnostkonfuzijekojustvaraodnossadapozitiv-nizakon,tumačenusuodnosusprirodnimzakonom,trebarazriješiti.Ustvari,Rousseaujemislioda,ukolikovaljanokoristimoprirodnizakon,utolikoćeiz
RousseauDruštveni ugovor započinjerečenicom:»Čovjekserađaslobodan,aposvudajeuokovima.«29
Rousseaupokazujedaneodstupaodprirodnogzakonasnamjeromdaopravdadruštvenekonvencije.Akobismotoželjelipojasniti,obrazložilibismodatoznačidaRousseaupretpostavljakakosuljudisvjesnidaimjeslobodadanarođenjem.Osim toga,možesekazatidaRousseaunije samu tomeštoznazapostojanjeprirodnogzakona,negosuiostalimnogobrojnipojedincisvje-sninjegovapostojanja.Uželjidakreirateorijupravednogdruštvakojabiseznatno razlikovala od nepravednog koruptivnog društva, pritom imajući naumudruštvokojegaokružuje,Rousseausmatradasečovjekmoravratitisvo-jemishodnomprirodnomstanju.Kakvogoddruštvobilo,čakinajpravednije,onojenanekinačinalijenacijaodprirode.30Osnovnojenačelokonstitucijelegitimnoggrađanskogporetkaslobodnavoljapojedinca,odnosnodruštveniugovor.Društveniugovorkonstituiragrađanskodruštvo i istodobnočini le-gitimnimpolitičkiautoritet.Društvenomugovoru,smatraRousseau,prethodiskupsnagasastavljenodmnogihpojedinaca.Tisupojedinciraspolagalivlasti-tomsnagomiprirodnomslobodomkojesubileprvaoruđaunjihovompreživ-ljavanju.31Rousseauajezanimalo,akoseobvežudruštvenimugovorom,kakosetipojedincitrebajuponašati,adanenaškodesamimasebiidaočuvajusvojusloboduisnagu.Tojest,prihvaćanjemdruštvenogugovoranesmijuzanema-ritiosnovnaoruđa–snaguislobodu–kojesuimbilejedinasredstvapreživ-ljavanjauprirodnomstanju.Naravno,ovojekriznasituacijakojujeRousseaumoraoriješiti.Prihvatitidruštveniugovorpretpostavljalojestavitiseuodnossasvimdrugimugovornimpojedincima.Imatibeneficijuodugovora,aništaneustupitizauzvrat,činilosenerješivimproblemom.TajproblemRousseaujestaviopredsebekaonajvažnijizadatakkojimorariješiti.Onzapravonastoji:
22
FrederickNeuhouser, »Freedom,Dependen-ce,andGeneralWill«,The Philosophical Review 102 (3/1993), str. 363–395, str. 364.doi:https://doi.org/10.2307/2185902.
23
Jean-Jacques Rousseau, Du contrat social, Livres I à IV,Nathan,Paris,1998.,str.36.
ZdravkoPerić,Ontološko-epistemološka kon-strukcija moći u djelu Thomasa Hobbesa,disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta uZagrebu,Odsjekzafilozofiju,Zagreb2011.,str.92.
27
ŠimeVučetić(ur.),Pisma francuskih enciklopedista, prevela Emilija Marinović-Uzelac,Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Za-greb1951.,str.203.
28
Leo Strauss, What is Political Philosophy?,UniversityofChicagoPress,Chicago1988.,str.51.
PoteškoćauinterpretacijiRousseauovadruštvenaugovorautomeještoenti-tetikojisklapajudruštveniugovornisunaprostopojedincikojisklapajuugo-vor samomeđusobom.Društveniugovor jevišedimenzionalan,obavezujekompleksnije:»Opazitćemodatajčinudruživanjasadržiusebiobostranuobavezu.Tojesporazumizmeđujavnog tijela (public) ipojedinaca (particuliers), idapojedinac sklapajućiugovorsasamimsobom,obvezujesebeudvostrukomznačenju;itokaočlansuverenapremapojedincimaikaočlandržavepremasuverenu.«35
Ovdje jevažnouočiti što sedogađa snarodomkaoobvezujućomstranomu društvenom ugovoru.Rousseau je, osim prethodnog objašnjenja naroda,obrazložiosljedeće:»Narodprijenegojesebiizabraokralja,štogajedrugomogloučinitinarodom,akonedruštveniugovor?Prematome,društveniugovorjeosnovasvakomgrađanskomdruštvuiubićutogačinatrebamotražitibićedruštva,štogaontvori.«36
Ujedno je, kao rezultat ugovora, tijelo naroda suveren s pojedincima kaopojedincima.Smisaoodredbedruštvenogugovoraočitujeseutomedasva-ki udruženi otuđi sva svoja pravau korist zajednice.Ovdje valja istaknutiodredbu društvena ugovora koja zahtijeva apsolutnu alijenaciju svih pravaugovaratelja.Podpojmomzajednicepodrazumijevasesuverenkojinijeinemožebitinekipojedinaciliskupina,negosamokolektivnoimoralnotijelo.Rousseaunaprostosmatrasvesudionikeudruštvenomugovorusuverenom.Ustvari,Rousseaujerazvioteorijupolitičkogzakonakojaseosnivanasu-verenitetu.Teksada,nakonštojeozakoniosuverenakojemudajeapsolutnuvlastnadsvimnjegovimčlanovima,možeodgovoritinapitanještoznačiap-solutnaalijenacijasvihpravakojepojedinciposjedujuištosedogađautolikoukolikonekipojedinactoneprihvati.OvdjeseRousseauapsolutnoslažesHobbesominjegovimtumačenjemdruštvenaugovora.Akobipojedincimainakonugovornogutemeljenjagrađanskogporetkaostalanekaprava,tadanit-konebimogaolegitimnosuditiidjelotvornoodlučivatiuslučajuprijepornihsituacijaizmeđunjihijavnogtijelazatoštonaprostonemanadređeneinstan-ce jer, zadržavajući svoja privatna prava, suverenu se omogućuje suđenje.Odnosno,budućidabisvatkozadržavaonekopravodabudesudacuvlastitojstvari,djelovalibisuprotnodruštvenomugovoru:
ŽanŽakRuso[Jean-JacquesRousseau],»Sofi-ja ili žena«, u:ŽanŽakRuso [Jean-JacquesRousseau],Emil ili O vaspitanju,preveoDu-šan Tamindžić, Estetika, Valjevo, Beograd1990.,str.554.
35
Ibid.,str.555.
36
Ibid.,str.554.
37
J.-J.Rousseau,Du Contrat Social,str.43.
38
Dragutin Lalović, Mogućnosti političkog: preko građanina ka čovjeku,Disput,Zagreb2006.,str.133.
sezakonimajezlo.40Pokoravanjezakonuunjegovojinterpretacijineznačiništaviše,negopokoritisesamomsebi.Općenitajevolja(volonté générale)izrazžudnjedaseneštoučini.Dabiseneštoučinilonužnajemoćkojadjelujemeđupojedincima.Takvanužnostčinirazlikuizmeđuzakonodavnogiizvrš-nog,izmeđusuverenaivlade.Suverenmoželegitimnodonositizakonesamooopćenitimstvarima,primjenazakonanapojedinačnepostupkeiliosobenijestvarnjegovaautoriteta,negopripadavladi.Vladapostupapremauputamaopćenitevoljeisvojomvlašćuusmjeravapostupkegrađanauskladusvoljomsuverena.Onajeposrednikizmeđusuverenaipojedinačnoggrađanina.Vladamora biti dovoljnomoćnada vladanadposebnimvoljamagrađana, ali nesmijebititolikomoćnadavladainadopćenitomvoljomilizakonima.Opće-nitavolja/volonté généralejeodgovornaproblemnepravdekojasedogodilaljudima.Nepravdumožečinitisamoindividualnavolja,alikadasuteindivi-dualnevoljeuopćemskladuonesusavršenosredstvozapolitičkiporedak.41Onarješavaproblemamour propre,adruštveniugovorproblemslobodeuprirodnom stanju.Udruženjem u društveni ugovor nastaje opća volja kojajejedinilegitimnisuveren.NinakojisedruginačinuRousseauovojdržavinemožepojavitilegitimnisuveren.Prirodanemožepropisivatistandardeudržaviotometkotrebavladati,tojestvarkonvencije.KadaRousseaugovoriodruštvenomugovoruiopćenitojvoljikaoosnovicjelokupnoglegitimnogporetka,mislinalegitimitetkojisvojeishodištepronalaziisključivouljud-skojvolji.Voljajejedinstvenoljudskovlasništvokojepropisujestandardeudržavi.Svojpolitičko-pravnipoduhvatRousseaujezamisliokaooslobođenjevoljeodsvih transcendentalnihstandarda.Društvenimugovorompojedincigubenaturalnuslobodu,alizauzvratdobivajucivilnuslobodukojaomoguću-jezaštitunjihovihpravaiposjeda.CivilnaslobodauRousseauovumisaonomkonceptuimpliciramoralnuslobodujersepojavljujekaoposljedicaljudskogdjelovanja.Moralnasloboda,nanekinačin,pretpostavljatransformacijuin-stinktaupravednost,tojestucivilniporedakkojegajeslobodančovjeksebisamomnamijenio.Tonijeništadrugo,negosamo-ozbiljenjeprirodnogčovje-ka(plemenitogdivljaka)kaoslobodnoggrađanina,atimeikaopravneosobe–subjektaprirodnogpravatemoralnogiumnogindividuumakojijeistinskasvrhadruštvenogugovoraisupstancijalegitimnoggrađanskogporetka.KodRousseaua se događaobrat u tumačenju slobodeu odnosunaHobbesa.ULevijatanujenapisanodaslobodazapojedincepočinjetamogdjezakonpre-stajeiligdješuti.42ZaRousseauazakonomogućujeslobodu–teksazakonomljudipostajuslobodni.Ovdje,nasuprotniminterpretacijamaslobode,vidljivajeisferatumačenjaodnosaprivatnoijavno.Govorećioslobodi,Hobbesgo-voriumaniriliberala,čovjekimasvojuprivatnusloboduimožejukoristitina sebi svojstven način.Ta interpretacija privatnosti slobode svojstvena jeliberalima iuvijeksuspremnibraniti takvuslobodu.Rousseauovaslobodajerepublikanska.OnsmatraHobbesovuprivatnusloboduposesivnomslobo-domjerdajeprvenstvoprivatnomspramjavnog.Privatneslobode,kakvegodbile,uvijeksupotencijalnaopasnostzaporedak.Rousseauovigrađaniimajumoralnuslobodunaosnovizakonakojisusebisamikreirali.Činuspostavegrađanskog društva istovjetan je činu ustanovljavanjamorala i obavezamapremadrugimaudruštvu.
To je zaRousseaua primjer kakav građanin treba biti.On smatra da ljuditrebajuživjetislobodnonanačinsebe-obvezujućegzakona.Zatoželivratitidignitetpoliticikojanadilaziosobneinterese.Motivza takvupolitikuopetpronalaziugrčkompolisu.Grcinisutematiziraliindividualnuslobodu,onisubilisklonijiopćempoimanjuslobode.Rousseaujeznaodanjegovaopćavoljanijeprimjenjivauvelikimdržavama.Korzikujesmatraovaljanimmjestomgdjebisemoglaprimijenitipolitikaopćevolje.Nounatočsvemu,Rousseaujebioskeptikpopitanjuvaljanostidemokratskogmodelaupravljanja:
Uzsavsvojtrudpronalaskaopćeprihvatljiveformulekojabizadovoljilasvesudionikedruštvenaugovora, naneki načinRousseauostaje skeptik u po-vjerenjupremaljudima.Njemu,sanjaru,kojizamišljadrugačijisvijet,nemamjestameđuljudima.Onjerazlikovaomoralnogčovjekaidobrogčovjeka.Moralančovjekdjelujeizosjećajadužnostiiimakaraktergrađaninadostojnapovjerenja.Dobar čovjek slijedi prirodne porive, on je osobito osjećajan ivolidrugeljude.SebejeRousseausmatraodobrimčovjekom,anjegovesuIspovjediopisživota,djelovanjaiosjećajatakvaživota.
RésuméEn tant que successeur du courant philosophique contractualiste, Rousseau aborde une conception de l’homme de manière bien différente de celle de ses prédécesseurs. A travers sa thèse du « bon sauvage », il élabore un état naturel originel et ainsi prépare la voie à une construction autre du contrat social. Dans cette suite théorique, il fait une différence entre la définition naturaliste de la liberté et la liberté civile, qui elle, implique la liberté morale. Par ses termes particuliers d’« amour de soi » et d’« amour-propre », il annonce la transformation anthropologique de l’homme au sein de sa dimension sociologique. La théorie de la souveraineté en tant que volonté générale de tous les acteurs du contrat social aura une importance particulière. Bien qu’il soit considéré comme l’un des successeurs des philosophies du contrat social, Rousseau trouve son inspiration dans la pensée philosophique grecque et romaine. Ce travail tente de développer certaines présuppositions de la pensée rousseauiste, et de ce fait, de participer à sa réflexion telle qu’elle nous a été léguée.