UVOD
Moemo slobodno postaviti pitanje, vezano za sam kraj XX i poetak
XXI veka, koliko jo ima pojmova u naem svakodnevnom ivotu koji su
doiveli tako snanu ekspanziju svog znaenja kao to je re
informacija. U ovom radu e mo podobnije obraditi sveru
informacionih tehnologija i sistema u preduzeu. Savremeno
poslovanje karakteriu brze promene u okruenju i sve vei pritisak
konkurencije. Menadment poslovnih sistema mora stalno da pronalazi
reenja za sve turbulentnije poslovno okruenje. Izmeu ostalih i
pitanje razvoja sopstvene strategije u oblasti: poslovanja,
automatizacije, integracije, informacije i iskorienja resursa. Ne
postoji podruije gde ne postoji evidentan uticaj elemenata
infirmacionih sistema, posebno u delu tehnologije, metoda,
standarda i informacionih sisema u uem smislu. Sama konkurencija je
sve ozbiljnija samom injenicom da ima savremenija informaciona
reenja. Namee se potreba da poslovni sistem razvija strategije od
kojih je i jedna strategija razvoja informacionih sistema. Osnovni
ratlog primene informacionih sistema je u visokoj produktivnosti
koju obezbeuju savremena tehnoloka reenja.Projektovanje
informacionog sistema predstavlja jednu etapu u razvoju
informacionog sistema. Projektom se odreuje sastav i svojstva novih
informacionih sistema koji zamenjuju postojee informacione sisteme
u radnim organizacijama i drugim organizacionim sistemima. Do
potrebe i zahteva za projektovanje novih informacionih sistema
dolazi onda kada organizacija tehnologija i tehnika obrade i
proizvodnje informacija u postojeim informacionim sistemima nisu
vie u stanju da prue potreban obim informacija zadovoljavajueg
kvaliteta.Pod sistemom se podrazumeva skup elemenata koji su
meusobno povezani tako da predstavljaju odreenu celinu koja kao
takva egzistira. Naziv sistem potie od grke rei to sistema to
oznaava celinu sastavljenu iz delova. Svaki sistem se sastoji od
podsistema , koji se dalje dele na komponente , a ovi na jo manje
delove, tako da svaki od njih moemo smatrati izolovanim sistemom.
Moe se zakljuiti da je pojam sistema vezan za kompleksnost i
interakciju. Informacioni sistem podrazumeva skup razliitih
operacija nad informacijama neophodnim za odluivanje u nekom
organizacionom sistemu, iji je on podsistem. Informacioni sistem
mora biti efikasna kombinacija ljudi i ureaja , gde maine slue za
brzo i tano reavanje odreenih procesa, a ljudi obavljaju kreativnu
analizu i odluuju. Relacije izmeu sastavnih delova informacionih
sistema se ostvaruju prenosom informacija. Informacioni sistem je
komunikacioni sistem koji proizvodi informacije. Ovaj sistem svojom
delatnou treba da omogui prikupljanje i sistematizaciju izvornih
podataka , prenos, memorisanje, auriranje, odnosno potrebno je
projektovati odgovarajuu datoteku ili bazu podataka koja e omoguiti
efikasno pretraivanje i dostavljanje podataka na mestu upotrebe
itav ovaj proces namenjen je da se optimalno rei sistem upravljanja
i funkcionisanja u razvoju nekog procesa.
1. POJAM INFORMACIONIH SISTEMA
1.1. SistemSistem je funkcionalni skup objekata i njihovih veza.
Svaki od objekata u sistemu posjeduje niz svojstava (atributa).
Takoe i veze izmeu pojedinih objekata (elemenata) sistema se mogu
opisati nizom atributa. Sistem intereaguje sa okolinom. Uticaj
okoline na sistem naziva se ulazom dok se uticaj sistema na okolinu
naziva izlazom. Takoe, sistem moe da intereaguje sa drugim
sistemima. Veze sistema sa okolinom se moe ostvariti razmjenom
materije, energije i informacija. Nain na koji su elementi sistema
povezani odreuje strukturu sistema. Struktura sistema direktno
odreuje funkcionisanje sistema.Sistemi se dijele na osnovu
razliitih kriterijuma na:Po nainu kreiranje: - prirodne - vjetakePo
stepenu apstrakcije: - apstraktni - realniPo promjenljivosti u
vremenu: - statiki - dinamikiPo odreenosti ponaanja: -
deterministiki - stohastikiPo sloenosti: - prosti - sloeniPo
povezanosti sa okolinom: - otvoreni - zatvoreni
1.2. Podatak i informacijaPodatak je kodirana predstava neke
osobine, nekog koncepta, objekta, injenice ili dogaaja u realnom
sistemu. Informacija je protumaeni podatak odnosno znanje koje se
moe "izvui" iz podatka. Podatak i informacija se koriste kao
sinonimi. Podatak je meutim objektivna kategorija dok je
informacija subjektivna kategorija odnosno zavisi od naina na koji
neki pojedinac tumai ili koristi predstavljeni podatak. U okviru
ovog rada mi emo podrazumjevati da se podaci mogu reprezentovati na
kompjuterski prihvatljiv nain, odnosno da se mogu kvantifikovati
brojevima, karakterima, datumima itd. Nain na koji dolazi do
formiranja podatka nas ne interesuje. Meutim, interesuju nas
procesi obrade podataka koji mogu da dovedu do kreiranja drugih
podataka ili do odreene akcije. Mi emo pod informacionim sistemom
podrazumjevati sistem koji svoje veze sa okolinom obavlja razmjenom
informacija. Napomenimo da informacioni sistem ne mora biti
zasnovan na runaru ali da emo mi u okviru ovog rada razmatrati samo
one informacione sistema koji su realizovani na raunaru. Ovakvi
sistemi se nazivaju CBIS (Computer Based Information Systems).
Razvoj informacionih sistema posebno postaje dinamian ezdesetih
godina kada se razvijaju sistemi za automatsku obradu podataka.
1.3. Prouavanje informacionog sistemaInformacioni sistemi se
prouavaju na razliitom nivou na velikom broju kola i 2.fakulteta.
Kod nas se najdetaljnije ovom temom bavi Fakultet organizacionih
nauka u Beogradu. Tamo postoji poseban smer na kome se izuavaju
informacioni sistemi i projektovanje informacionog sistema u okviru
desetak predmeta. Na tehnikim fakultetima informacioni sistemi se
obino prouavaju iz ugla projektanta, programera, odravanja,
raunarske povezanosti, projektantna baza podataka. Na fakultetima
drutvenih nauka obino se prouavanje informacionih sistema sagledava
sa stanovitapodrke poslovnim procesima. Na zapadu postoje posebni
fakulteti na kojima se izuavaju informacioni sistemi. Predlaemo
studentima da ove fakultete potrae na Internetu (npr. pretraivanje
tipa "Department of information Systems".
1.4. Tipovi informacionih sistema Upravljaki informacioni sistem
- UIS (Management Information Systems - MIS) je sistem koji prenosi
uva i obrauje podatke potrebne za upravljanje. Sistem za podrku
odluivanju (Decision Support Systems) je informacioni sistem
kojipotpomae donoenje odluka.Po nainu primene informacione sisteme
moemo grubo podeliti na one koji vre samoskladitenje i pronalaenje
informacija i one koji vre obradu. Mi emo razmatrati sistem koji sa
svojim podsistemima moe da realizuje obe ove operacije.1.5.
Automatizacija kancelarijskog poslovanjaAutomatizacija kancelarije
obuhvata sljedee grupe poslova: Komunikacija unutar organizacije
(Electronic Mail); Komunikacija izmeu organizacija (Electronic Data
Interchange - EDI); Planiranje radnog vremena (Time
management&Planning); Upravljanje projektima (Project
management); Obrada dokumenata (Graphics Editor); Arhiviranje i
pretraivanje dokumenata (Document Library); Priprema upravljakih
odluka; Memorisanje i pretraivanje poslovnih podataka; Priprema i
realizacija poslovnih sastanaka.
1.6. Informacioni sistem - realni sistemMi u principu neemo
sagledavati originalni sistem ve emo polaziti od modela
informacionog sistema. U praksi se meutim originalni sistem prvo
mora modelovati. Sredstava za modeliranje sistema ima vie. Samu
sutinu informacionog sistema predstavlja baza podataka (ili sistem
baza podataka) koja sadri meusobno povezane podatke kojima se
modeluju objekti, veze izmeu objekata (entiteta) kao i odgovarajui
atributi (obeleja - osobine) objekata i veza. Pored podataka
informacioni sistem mora da sadri podatke o procesima (ili model
procesa). Pod procesima se podrazumjevaju radnje koje generiu
promene stanja u informacionom sistemu i koje generiu izlaze iz
sistema. Pored toga esto se vri i modelovanje resursa sistema.
1.7. Razvoj informacionog sistemaProjekat informacioni sistem po
pravilu realizuje tim strunjaka koji nisu sastavni
deo3.organizacije u kojoj se implementira. Naravno, oekuje se visok
stepen saradnje organizacije i projektana. Da bi se obavio uspeana
razvoj informacioni sistem neophodno je: obezbediti podrku
rukovodstva firme; ukljuiti korisnike u sve faze razvoja; koristiti
dokazane metodologije razvoja informacionog sistema; jasno
definisanje ciljeva i zadataka sistema; usredsrediti se na
najvanije probleme i eventualne povoljnosti; jednostavan i
adekvatan dizajn; dobar program obuke ukljuenih osoba; adekvatan
plan uvoenja nakon zavretka projekta; dobro definisan i organizovan
program odravanja.
1.8. Faze u razvoju informacionog sistema Planiranje razvoja;
Analiza i dizajn; Implementacija; Funkcionisanje i odravanje;
Vrednovanje i kontrola.Svaka od pomenutih faza se mora odraditi.
Faze se mogu deliti na podfaze ili aktivnosti.
1.9. Planiranje razvoja informacionog sistemaOva faza je deo
stratekog planiranja jedne organizacije. Aktivnosti u okviru ove
faze su:1. Identifikacija i definisanje problema. Potreba za
kreiranjem novog informacionog sistemapotiu iz sledeih razloga:
Problemi sa postojeim informacionim sistemom; elja za iskoriavanjem
novih ansi i pogodnosti; Rastua konkurencija; Potreba za
efikasnijim korienjem informacija; Reorganizacija u organizaciji
(spajanje, razdvajanje, i slino); Razvoj same organizacije; Promene
na tritu i okruenju.2. Analiza postojeeg informacionog sistema.
Treba sagledati stanje hardvera, sistemskog i aplikativnog
softvera, informatikih kadrova, trokova funkcionisanja;
iskorienosti postojeih resursa, te na kraju treba proceniti
kvalitet, pravovremenost, primerenost koliine, naina prezentacije
samih informacija koje postojei sistem prua.3. Treba odgovoriti na
pitanje to se promenama u informacionom sistemu eli postii.4. Treba
se odluiti na uvoenje potpuno novog ili modifikovanog informacionog
sistema. Da bi se ovo postiglo treba uporediti koje e se funkcije
iz postojeeg sistema zadrati, koje e biti modifikovane a koje e
biti uvedene. Treba zatim razmotriti organizaciju podataka i klasa
podataka, baza podataka itd. Na osnovu razlika izmeu projektovanog
i trenutnog informacionog sistema donosi se odluka o tipu promena u
informacionom sistemu. 4.5. Projektovanje logike strukture baze
podataka. Ovaj deo se realizuje na nivou entiteta (objekata) i veza
meu njima (ERWIN).6. Definisanje koncepcije tehnike podrke. Na
osnovu ciljeva koji se ele postii informacionim sistemom, veliine
organizacije itd donosi se odluka o obimu i strukturi raunarskih
resursa, komunikacione i periferijske opreme, sistemskog softvera,
itd. Kod hardvera treba obezbijediti: visoku integraciju; modularnu
izgradnju (hardverski sistem bi trebao da zaivi na relativno malom
procentu nominalne opreme i da se naknadnim ugradnjama samo postiu
poboljavanja i proirivanja primene); visoka pouzdanost, sigurnost i
raspoloivost (na kritinim mestima treba predvidetidupliranje
kapaciteta); lako odravanje.Sistemski softver treba da obezbedi:
Modularnost; User frendly okruenje; podrka drugim programskim
alatima; efikasno korienje postojee opreme; jednostavno
odravanje.7. Definisanje modela kadrovske podrke. Ovo se odnosi na
nain kako su organizovani delovi i pojedinci u organizaciji kojima
je povereno voenje poslova u domenu informacionog sistema.8.
Specifikacija potrebnih ulaganja. Ova stavka obuhvata procenu
ulaganja u sljedee elemente informacionog sistema: hardver;
sistemski softver, softver za rad sa bazama podataka; softver za
automatizaciju kancelarijskog poslovanja; razvoj i obuku
informatikih kadrova.9. Analiza izvodljivosti projekta. Kada se ovo
analizira treba voditi rauna o sledeem: Tehnika izvodljivost
(obezbeivanje hardvera i softver); Ekonomski (da li se mogu
obezbediti sredstva i da li e dalje poslovanje informacionogsistema
biti isplativo); Zakonski (da li postoje zakonske smetnje za rad
zamiljenog informaciong sistema. Primer kada to nije ba onako kako
zamislimo je naa studentska sluba. Naime, informacioni sistem
univerziteta je predvideo mogunost online prijavljivanja ispita.
Ovo postie automatizaciju ove funkcije, problemi su nastali kada se
uoilo da po zakonu ispitna prijava studenta mora da bude u dosijeu.
Ovo je spreilo automatski unos rezultata ispita i dosta devastiralo
prvobitno zamiljenu proceduru); Operacionalni (da li e sistem biti
prilagoen podrku ljudima koji e ga koriste); Planski (da li se
sistem moe realizovati na vreme).10. Utvrivanje prioriteta i izbor
projektanta. Informacioni sistem se uvodi na najkritinijim mestima
prvo (mestima koja su vezana za najvei broj radnika, ili za najvie
rukovodstvo, ili za najvanije poslove firme).11. Planiranje
realizacije projekta. Ovo je sloena faza koja se poverava nekom
strunjaku iz oblasti organizacije rada.5.12. Prihvatanje ili
odbijanje plana razvoja. Ako su prikupljene informacije dovoljne za
donoenje odluke treba doneti odluku o razvoju informacionog sistema
(pozitivnu ilinegativnu, odluka nije apriori pozitivna jer su
ulaganja obino znaajna), a ako nema dovoljno informacija treba
zahtevati prikupljanje dodatnih informacija i injenica o
informacionom sistemu. Trenutna procena da ne treba ii na novi ili
modifikovani informacioni sistem ne znai da predloeni plan razvoja
nije dobar ve samo da ne treba ii u dalji razvoj u ovom trenutku.
Takvi projekti se "skladite" i mogu se koristiti moda u narednom
periodu.
1.10. Analiza i dizajn informacionog sistemaU ovu se fazu ide
kada je plan razvoja informacionog sistema usvojen. Analiza se
provodi detaljno na sve automatizovane i neautomatizovane poslove.
Osnovno sredstvo koje se danas koristi za analizu informacionog
sistema je sistemska strukturirana analiza. Dizajn sistema je
specifikacija novog sistema koji e postavljene zahteve obaviti na
efikasan nain. Kod dizajna sistema postoje dve vane faze:- logiko
projektovanje;- fiziko projektovanje.Logiko projektovanje obuhvata
modeliranje podataka i modeliranje procesa. Rezultat logikog
projektovanja mora biti razumljiv za korisnika i projektanta i
treba da bude nezavisan od implementacije.Fiziko projektovanje je
prevoenje logikog projekta na konkretnu opremu, konkretne softvere
koji ukljuuju konkretne baze podataka.Faze analize i dizajna su
karakteristine po bogatoj dokumentaciji koja ih prati. Tenja je da
se danas razviju sistemi koji e na osnovu projekta odraenog u nekom
programskom paketu vriti automatsko voenje dokumentacije.
1.11. Implementacija sistemaPrethodne faze imaju izlaz "na
papiru". Dakle polazei od realnih potreba i realnog sistema stie se
do projekta. Implementacija je faza u kojoj se projekat treba
implementirati na realni sistem u realnim uslovima.Faze u
implementaciji projekta su: Najava (cilj ove faze je uklanjanje
straha zaposlenih i savlaivanje otpora koji postoje); Organizacija
kadrova informacionog sistema; Izbor i instalacija opreme (treba
raspisati tendere, voditi rauna o vremenu isporuke,instalacije,
garantnim rokovima, obezbijeenom servisu itd); Izrada ili nabavka
softvera (postoji mogunost da se firma u skladu sa svoim potrebamai
raspoloivim kadrovima opredjeli za kupovinu gotovog softvera;
razvoj softvera sa sopstvenim kadrovima; kombinovanje prethodna dva
naina; razvoj softvera po porudbi) Formiranje baze podataka (baza
podataka je kima informacionog sistema tako da je ovo jedna od
najvanijih faza); Obuka korisnika; Zamena sistema (obino za prvo
vreme dva sistema rade paralelno, zatim novi sistem zamenjuje
stari, ali i dalje tako da se neko vreme najvaniji elementi
dupliraju; treba znati da vani elementi starog sistema esto budu
zadrani i u novom jer je njihova zamena najkomplikovanija).6.2.
INFORMACIONI SISTEMI
Informacioni sistem u najoptijem smislu je svaki sistem razvijen
u cilju kreiranja, sakupljanja, uvanja, prenosa, obrade i
interpretacije informacije. Informacijom se ovde smatra znanje ili
dopuna znanja, a predstavlja se podacima. Informacioni sistemi se
mogu bazirati i samo na pisanoj i usmenoj komunikaciji, ali je
verovatnije da e zahtevati upotrebu raunara za upravljanje
sakupljanjem, uvanjem, obradom i distribucijom informacija. Istu
informaciju mogu da upotrebe ljudi na razliite naine i u razliita
vremena. Raunari omoguuju efikasnost i mogunosti informacionih
sistema koji ne postoje bez njih. Informacioni sistem je obino
jedan od podsistema poslovnog sistema. Proizvodni sistem
predstavlja osnovu dobijanja proizvoda potrebnih za zadovoljenje
pojedinaca, drutva u celini i razvoja privrednog sistema svake
zemlje. Proizvodni sistem predstavlja osnovni deo ukupnog,
poslovnog sistema preduzea koji ima zadatak da transformie ulazne
komponente: materijal, energiju i informaciju u proizvod zadatih ,
na bazi istraivanja trita, karakteristika u cilju podmirenja
potreba rasta standarda pojedinaca i drutva u celini.Proizvodni
sistem definisan je spregom tehnoloko- tehnike i ekonomsko
drutvenih podsistema kome je cilj da transformisanjem materijala-
sirovine kao ulaza u sistem povea vrednost tog ulaza.Proces
proizvodnje karakterie sloenost informacija koje se prikupljaju,
obraujui na osnovu kojih se donose odgopvarajue odluke.
Informacioni sistem je ovde skup normi , postupaka, odreenih
sredstava potrebnih za prikupljanje, memorisanje, obradu i
emitovanje informacija prema okruenju sistema ili za potrebe samog
sistema u cilju donoenja adekvatnih odluka . Cilj je projektovanje
informacionog sistema proizvodnje poboljanja informacija u smislu
da postanu tane, prikladne i odgovarajue za razne nivoe proizvodnje
u organizacionoj celini koje obuhvata poslove proizvodnje. Elementi
informacionih sistema. Za uspeno odvijanje svih aktivnosti:
prikupljanja, obrade, izgraen sistem treba da bude sinteza etiti
elementarna podsistema:
ORGWARE(organizacija)
LIFEWARE (kadrovi)
Hardver - predstavlja materijalnu osnovu IS gde ubrajamo
elektronski raunar, ulazno-izlazne ureaje, ureaje za prenos
podataka na daljinu i ostalu opremu neophodnu za obradu
podataka.Softver - obuhvata nematerijalne elemente IS: programe,
rutine, procedure, organizaciju, obradu podataka, i eksplataciju
rezultata obrade podataka, sa posebnim naglaskom ne obezbeuje
informacije.Kadrovi - su timovi strunjaka organizatora elektrine
obrade podataka, sistem 7.
analitiara, programera, operatora i korisnike IS.Organizacije -
obuhvata razliite organizacijske postupke, metode i naine
pokazivanja ostalih podsistema, u skladnu, funkcionalnu i ekonominu
uslugu.Samo kroz kvalitetnu i skladnu kombinaciju svih podsistema,
moe se omoguiti formiranje IS za adekvatno upravljanje poslovnim
sistemom. Kao deo komunikacijskog sistema svaki IS se danas sastoji
od ljudi i raunara koji formiraju ili koriste informacije i stupaju
u vezu sa ostalim komunikacionim elementima, radi ostvarivanja
ciljeva poslovnih sistema. Izmeu elemenata sistema podaci se
prenose komunikacionim kanalima, i kao rezultat njihove obrade
javljaju se podaci ili informacije, koji se prikljuuju preko
formalzovanih i neformalizovnih sistema. Da bi se obezbedilo
prikupljanje, sistematizacija i grupisanje izbornih podataka, zatim
prenos, memorisanje, uvanje i auriranje potrebno je u okviru IS
projektovati odgovarajuu datoteku ili bazu podataka koja e da
omogui efikasno pretraivanje i dostavljanje podataka na mesto
upotrebe. Strukturu sistema sainjavaju elemanti sistema i njihove
meusobne veze. Informacioni sistem poslovnog sistema je skup
postupaka, metoda, tehnika i resursa, organizovanih tako da podre
poslovanje poslovmih sistema putem brzog i tanog registrovanja
podataka i informacija u toku rada, odluivanja i upravljanja
poslovnim sistemom. Sastoji se od vie podsistema koji ine
jedinstven sistem projektovan u obliku i na osnovu savremenih
mogunosti u obradi informacija, komunikaciji i obradi podataka.
Prema tome, informacioni sistem moemo definisati na sledei
nain:Informacioni sistem je skup ljudi i opreme koji po odreenoj
organizaciji i tano definisanim metodama obavljaju prikupljanje,
prenos, obradu, memorisanje i dostavljanje podataka i informacija
na korienje.Osnovni zadatak informacionog sistema je da korienjem
podataka proizvodi informaciju. Ovi podaci mogu biti formalizovani
i neformalizovani. Formalizovani podaci imaju fiksnu, nepromenljivu
i unapred zadatu strukturu i duinu. Neformalizovani podaci imaju
promenljivu duinu i nemaju unapred utvrenu strukturu. etiri osnovne
aktivnosti vezane za obradu informacija u informacionim sistemima
su:- prikupljanje podataka- obrada podataka- uvanje ( memorisanje )
podataka- dostavljanje podataka korisnicimaStrukturu sistema ine
elementi sistema. Osnovni elementi informacionih sistema su:-
hardware ( oprema )- software ( programi )- lifeware ( kadrovi )-
orgware ( organizacija )- netware ( mrea )- comware ( komunikacije
)Osnovne kategorije informacionih sistema su:- Sistemi za obradu
podataka - vre automatsku obradu velikog broja podataka,
8.npr.kontrola inventara.- Uprabljaki informacioni sistemi - vre
automatsku analizu podataka i proizvode informacije koje slue za
upravljanje poslom, npr. mesena analiza prodaje.- Sistemi za podrku
odluivanju - vre specijalne analize koje se tiu stratekih problema
odluivanja u upravljanju, npr. dugorono planiranje nabavke. Sve
informacione sisteme u osnovi delimo na:- prirodne i- vetake Podela
informacionih sistema se vri na osnovu razliitih kriterijuma, kao
to su vrsta podataka, stepen primene informacione tehnologije, veze
sa okolinom i td. Prema stepenu primene informacione tehnologije
razlikujemo:- centralizovane informacione sisteme- autonomne
informacione sisteme i- distribuirane informacione sisteme Na
osnovu veze sistema sa okolinom:- otvorene i- zatvorene Na osnovu
vrste ciljeva na:- sisteme sa fiksnim ciljevima i- sisteme sa
promenljivim ciljevima Na osnovu postojanja povratne sprege:-
sistemi sa jakom unutranjom kontrolom i- sistemi sa slabom
unutranjom kontrolomNa osnovu navedena tri kriterijuma mogu se
definisati i sledee etiri vrste sistema:- statiki- dinamiki-
homeostatiki- kibernetskiPrema sposobnosti povezivanja razliitih
podsistema razlikujemo:- integrisane i- neintegrisane informacione
sisteme Sloenost upravljanja i odluivanja zahteva sve veu koliinu
informacija. To znai da informacioni sistem treba da da
dokumentovane informacije potrebne za uravljanje i odluivanje,
prezentira funkciju upravljanja i odluivanja u trenutku kada je to
potrebno, a da dokumentacija kao nosilac informacija slui da omogui
kontrolu i ocenu delovanja u poslovnom sistemu. Zbog toga se
poslednjih godina sve vie razvija potreba za projektovanjem i
izgradnjom informacionih sistema. Osnovni proizvod u informacionom
sistemu je informacija, a ujedno i osnovni inilac u procesima
odluivanja. Odluke se donose na osnovu kvaliteta prikupljenih
informacija. Postoji niz definicija informacije sa razliitih
aspekata. Uopteno, informacija je sve ono to se koristi za
uspostavljanje veza i odnosa a to su: govor, podaci, signali,
slike, odnosno sve ono to daje nove podatke i injenice o nekoj
pojavi ili dogaaju. 9. Informacija je iri pojam od podatka. Da bi
neki podatak bio informacija treba da:- postoji skup podataka- da
je taj skup ureen- da smanji neznanje Podatak je nosilac
informacije i slui za tehniko uobliavanje informacija kako bi se
one mogle sauvati i prenositi. Podatak je formalan zapis
informacije. Na osnovu toga se informacija moe definisati kao ureen
skup podataka o odreenom objektu koji smanjuje neznanje.Na slici je
data blok ema jednog modela informacionog sistema:
prikupljanje dokumenataselekcija dokumenata i
informacijaidentifikacija dokumenata i informacijaorganizacija
zbirki dokumenata i informacijatraenje dokumenata i
informacijaodgovor na pitanjeevolucija sistemakorisnik
sistemaformulacija pitanjaanaliza pitanjaodlaganje
dokumenata,biblioteka i arhiva
10.3. INFORMACIONI SISTEMI U PROIZVODNOM SISTEMU-PROCESU
Proizvodni sistem kao kompleksan sistem opisan je aktivnostima i
njihovim uzajamnim vezama u okviru pojedinih funkcija. Kreiranje
pojedinih aktivnosti, njihovo izvoenje, usaglaenost i
sinhronizacija u okviru pojedinih funkcija praeni su tokovima
informacija. Tokovi informacija zajedno sa mestima na kojima se
informacije stvaraju, prikupljaju, obrauju, uvaju i sa kojima se
informacije neposredno koriste predstavljaju informacioni sistem
proizvodnog sistema. Specifinosti informacionih modela ogledaju se
u sledeem:- za formiranje organizacione funkcije potreban je
najmanje jedan skup informacija, a najee uestvuje vie takvih
skupova.- svaka organizaciona funkcija praena je odgovarajuim
skupom informacija.- jedan skup informacija uestvuje u formiranju
vie organizacionih funkcija.- osnovna karakteristika informacionih
sistema jeste da u kreiranju, obradi i prenosu uestvuju ljudi to
bitno utie na njegovo funkcionisanje.Zajedniko za proizvodne
sisteme je da se njihovo funkcionisanje moe podeliti u tri osnovne
aktivnosti-procesa:- proces postavljanja zadataka i ciljeva
poslovanja (funkcija cilja)- proce upravljanja proizvodnim sistemom
sa ciljem da se realizuju proizvodni zadaci i ciljevi ( funkcija
upravljanja )- proces realizacije poslovnih ciljevaematski se
osnovne funkcije proizvodnog sistema mogu prikazati sledeom
emom:
trite proizvodaproizvodnjaupravljanjeciljevi i
zadacitritespoljni uticaji
11.4. TOKOVI INFORMACIJA U PROIZVODNOM SISTEMU-PROCESU
Za identifikaciju bilo kog proizvodnog sistema potrebno je
odrediti tokove materijala i tokove informacija. Osnovne aktivnosti
unutar jednog proizvodnog sistema predstavljene su ematski a
zajednika osobina im je da su svi povezani sa centrom za
prikupljanje, uvanje i obradu informacija:
proizvodnjaprojektovanjeizrada prototipaistraivanje i razvoj
kontrola kvalitetatransportprikupljanje,obrada i uvanje
informacijaskladiteprodajaeksploatacijaodravanje
Poslovanje proizvodnog sistema se moe podeliti na nekoliko
osnovnih procesa u kojima se stvaraju, prikupljaju i akumuliraju
sve informacije koje su porebne za nesmetano funkcionisanje
proizvodnog sistema:- proces osvajanja novog proizvoda- proces
pripreme proizvodnje- proces proizvodnje- proces kontrole- proces
ekonomike i finansija
12.5. PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA
Projektovanje informacionih sistema spada u vrhunska
projektovanja naunika i strunjaka razliitih specijalnosti uz
korienje raznih oblasti nauke, tehnike i tehnologije. Informacioni
sistem treba da se izgrauje planski prema tano definisanim
karakteristikama dobijenim sveobuhvatnim analizama koje se baziraju
na raznovrsnim metodama planiranja i analize na naunoj osnovi. Za
izradu projekta informacionog sistema moraju se definisati sledei
elementi:- rok poetka i zavretka izgradnje- jasno definisani i
specificirani ciljevi- kvalitet i namena informacionog sistema-
informacije i podaci na ulazu i izlazu iz sistema- nain korienja
informacija- metode i sredstva za analizu informacija- selekcija
informacija- informacione tehnologije- model informacionog sistema
i drugi elementi Metode i sredstva tehnikih sistema su podloga za
projektovanje i izgradnju informacionih sistema. Vano je da se u
projektovanju poe od funkcionisanja postojeeg sistema, oblika
njegovih zadataka, stanja kadrova, opreme i dr. Prvi korak u
analizi sistema je da se utvrde njegovi ciljevi i granice sistema,
a cilj informacionog sistema je da korisniku obezbedi kvalitetnu i
blagovremenu informaciju po sadrini i obliku.Ciljevi informacionog
sistema moraju biti blie definisani u zavisnosti od sledeih
faktora:- oblasti primene koje treba da pokrije - korisnike koje
treba da obuhvati i - funkcije koje treba da ostvari Radi
ostvarenja ciljeva traba da se koriste metode tehnikih sistema koje
obuhvataju:- izradu dijagrama toka informacija sa ciljem da se
prikau pojedini procesi u podsistemu- analizu podsistema i njihovih
zadataka- analizu meusobnih odnosa i veza podsistema- analizu
postupaka za izvrenje zadataka- obezbeenje povratne sprege radi
poboljanja rada podsistem Pod projektnim informacionim sistemom
podrazumevamo sve informacije koje su porebne za rukovoenje
projektima. U funkcijski informacioni sistem ukljuene su sve
informacije porebne za upravljanje radnim procesom izmeu
funkcijskih jedinica i za izvoenje zadataka. Za jednu organizaciju
vano je izgraditi celovit sistem informacija koji objedinjuje
sisteme pojedinih informacionih organizacionih jedinica i
zajednikih poslovnih funkcija, odnosno sa funkcionalnog aspekta od
planiranja asortimana preko prikupljanja trinih informacija,
nabavke, proizvodnje, skladitenja, prodaje i odravanja, odnosno
servisiranja proizvoda.13.Poslovni sistem je kombinacija
transformacionog i informacionog sistema.
informacijeinformacijeinformacioni sistem
materija materija
transformacioni sistem
okolina
U transformacionom sistemu odvija se odgovarajua promena
predmeta rada, a zadatak nadreenog informacionog sistema je
priprema informacija o unutranjim stanjima sistema i njihovim
promenama i o stanjima i promenama okoline.Da bi ovek ili bilo koji
drugi sistem mogao uspeno da deluje potrebno je da stalno raspolae
informacijama o stanju okoline u kojoj se nalazi, da dobija
rezultate prethodnog rada kao i program prema kome treba da radi.
Iz ovoga jasno proizilazi da je neophodno postojanje informacionog
sistema koji kao sastavni deo nekog sistema u celini obezbeuje:-
pronalaenje- identifikaciju- registrovanje - prikupljanje -
analizu- deponovanje- memorisanje- desiminaciju ( irenje ) -
korienje informacija i podataka, odnosno dokumenata kao njihovih
nosilaca
14.
6. INFORMACIONI SISTEM U SZR ANABEKA DIZAJN
SZR ANABEKA DIZAJN ima 2 sektora: sektor optih poslova i tehniki
sektor. Veliki deo poslova Opteg sektora poveren je agencijama i
drugim firmama koje su usko specijalizovane za obavljanje tih
poslova. Informacioni sistem je u veem delu manuelan, raunar se
koristi u finansijama i u magacinu. Ostale sturkture koriste
raunar, ali ne u svrhu povezivanja u informacioni sistem, ve samo
radi lakeg, breg i efikasnijeg obavljanja svog posla. Organizaciona
struktura
GENERALNI DIREKTOR
TEHNIKI DIREKTORDIREKRTOR OPTEG SEKTORA
- NABAKA- KOMERCIJALA- FINANSIJE- KADROVSKA SLUBA- PRAVNI
POSLOVI- TEHNIKA PRIPREMA- TRANSPORT I MAGACIN- ODRAVANJE MAINA I
ALATA- RAZVOJ- KONTROLA KVALITETA- OBEZBEENJE
EF TAMPARIJEEF AMBALAEEF KNJIGOVEZNICE
Dokumentacija koja prati izradu novog proizvoda za poznatog
kupca
- ZAHTEV SA IZVETAJEM dokument koji izradjuje komercijalna sluba
i predaje ga slubi tehnike pripreme u cilju odreivanja ili provere
cene proizvoda.- OPERACIJSKI LIST dokument koji prati tok
proizvodnje jednog proizvoda, nastaje u tehnikoj slubi, a kolone
radnika i datum poetka i zavretka upisuje rukovodilac prizvodnje
koji je zaduen i za kontrolu.- TREBOVANJE dokument za trebovanje,
materijala, repromaterijala, alata...- FAKTURA izdaje je sluba
komercijale i regulie nain plaanja.
15.Osnovni tok informacija za prizvodnju novog proizvoda za
poznatog kupca se moe predstaviti sledeom emom
Zahtev
Komercijala
Tehnika priprema
Zahtev + izvetaj
DA
Mogunost izmeneKomercijla
NENEZahtev + izvetaj
DA
Radni Nalog
Tehnika priprema
Trebovanje
Sluba nabavke Proizvodnja
Trebovanje
Fakture i otpremniceRadni Nalog + dopuna radnog naloga
Trebovanje
Fakture i otpremniceMagacin i trenspore
Kartice
Finansijska slubaZahtev + izvetajRadni Nalog + dopuna radnog
nalogaTrebovanje Faktura + OtpremnicaFakture i otpremnice
ArhivaZahtev + izvetajRadni Nalog + dopuna radnog nalogaFaktura
+ OtpremnicaFakture i otpremniceTrebovanje
Legenda Sa desne strane se nalaze dokumenta koja predstavljaju
ulaz ili ulaz uz dopunu,a sa leve strane dokumenta koja su izlaz na
osnovu ulazne dokumentacije.
Opis toka informacija za proizvodnju novog proizvoda za poznatog
kupca16.Komercijalista pri dogovoru za kupcem otvara zahtev za novi
proizvod. Unosi podatke kupca, unosi broj zahteva, datum izdavanja
i opis proizvoda. Za sveki novi prizvod ak i istog kupca popunjava
poseban zahtev. Zahtev komercijalista prosleuje slubi tehnike
pripreme koja daje izvetaj o formira cenu. Zahtev i izvetaj se
nalaze na istom papiru i predstavljeni su kao jedinstven dokument
koji tehnika priprema vraa komercijalisti. U saradnji sa
komercijalistom postoje tri mogunosti odluke koje donosi
komercijalista:- PRIHVAENO OD NARUIOCA-NIJE PRIHVAENO OD
NARUIOCA-POSTOJI ZAHTEV ZA IZMENOM
Komercijalista upie plus u kvadrati svoje odkluke. U sluaju
druge odluke zahtev ide u arhivu, dok u treem sluaju postoji
mogunost izmene u materijala ili naina izrade radi korekcije cene i
ponovo se novi zahtev predaje tehnikoj pripremi.U sluaju prve
odluke, komercijalista unosi napomenu ukoliko je ima, nain prlaanj
i datum predaje zahteva tehnikoj propremi. Na osnovu zahteve i svog
izvetaja tehnike priprema formira dva nova dokumenta:- Operacijski
list i- Trebovanje Operacijski list se sastoji iz dva formulara,
prva i ostale strane. Na prvoj strani uvek stoji broj 1, a na
ostalim stranama je potrebno uneti broj strane. Trebovanje
prosleuje slubi nabavke, a operacijski list proizvodnji. Sluba
nabaveke na osnovu trebovanja i stanja u magacinu vri nabavku
materijala, alata, potronog materijala... Nabavljenu robu predaje
magacinu zajedno sa otpremnicama, a fakture predaje finansiskoj
slubi. Sluba nabavke daje izvetaj na kraju trebovanja. Posebno
posveuje panju cenama koje su koriene prilikom kalkulacije cene
(kolona Cena u zahtevu po jedinici mere). Ukoliko cena nabavke
daleko odskae od cene koja je koriena signalizira komercijalisti i
tehnikoj pripremi. Sluba nabavke prilikom nabavke proizvoda dobija
fakure i otpremnice za nabavljenu robu koje zajedno sa trebovanje i
sa svojim izvetajem predaje slubi magacina i transporta. Magacin na
osnovu ulazne dokumentacije izdaje robu i vodi posebne kartice.
Sluba magacina i trensporeta po nekad vri transport robe tako da
neke fakture i optremnice direktno stiu u magacin. Magacin svu
dobijenu dokumentaciju predaje finansiskoj slubi. Proizvodnja na
osnou operaciskog lista moe da optone proizvodnju po tano
propisanom redosledu. Pri tom rukovodilac unosi ime radnika, datume
i vri kontrolu. Po zavretku proizvodnje sva dokumentacija se
predaje finansiskoj slubi koja na osnovu dobijene dokumentacije
pravi fakturu i otpremnicu. Svi podaci se unose u raunar. Sva
dokumentacija se odlae u arhivu.
17.OPIS DOKUMENATA
ZAHTEVZahtev je privi dokument. Nega formira komericijalista na
zahtev kupca naruioca proizvoca. Zahtev sadri sledee
elemente:Podaci o kupcu:- Naziv- Adresa- Osobe za kontakt-
Telefoni- PDV - PIBBroj zaztevaDatum izdavanja zahtevaPodaci o
proizvodu- Naziv proizvoda- Opis prizvoda- Koliina- Nain
isporuke
Na kraju se potpisuje komercijalista i dalje zahtev popunjava
tehnolog u tehnikoj pripremi. Tehnolog unosi sledee podatke:A
Utroak materijala- Redni broj- Naziv - Jedinica mere- Koliina -
Cena - UkupnoB Uloen rad- Redni broj- Opis operacije- Radnik - Broj
sati- Vrednost sata- UkupnoC Rad maine- Redni broj- Opis operacije-
Maina- Broj sati- Vrednost sata- Ukupno
18.Sumirano- A- B- C- A+B+C=D- Dodatak- D+dodatak- PDV-
UkupnoCena po komadu- Bez PDV-a- PDV procenati i iznos- Ukupna cena
sa PDV-om
Na kraju izvetaja tehnolog se potpisuje i unosi datum zavretka
izvetaja.Komercijalista na osnovu izvetaja donosi odluku i u sluaju
prihvatanja unosi napomene ukoliko ih ima i obavezbo unosi nain
plaanja. Potpisuje odluku i unosi datum donoenja odluke. Zatim se
zahtev sa izvetajem i donetom odlukom komercijaliste prosleuje
ponovo tehnikoj pripremi koja formira operaciski list i
trebovanje.OPERACISKI LISTNa osnovu zahteva tehnolog popunjava
operaciski list. Sastoji se od prve strane i ostalih strana. Podaci
koje popunjava tehnolog:Podaci u zaglavlju prve strane:- Broj
operaciskog lista- Broj strane- Ukupan broj strana- Naruilac- Naziv
i opis proizvoda- Rok izradePodaci u tabeli:- Redni broj- Opis
operacije- Broj komada- Potreban materijal i alati- MainaPotpis
tehnologaDatum zavretka izradeRukovodilac u proizvodnji popunjava
sledee podatke:- Ime radnika- Datum poetka- Datum zavretka- Potpis
u delu kontrole
19.Na drugoj i svakoj sledeoj stranici, u cilju povezivanja sa
prvom i prethodnim stranama unosi se:- Broj operaciskog lista- Broj
strane- Ukupan broj strana
TREBOVANJETrebovanje je dokument koji izdaje tehnolog u cilju
obezbeivanja potrebnih materijala, alata, pribore ....Podaci koje
tehlnolog unosi:- Broj trebovanja- Naruilac- Naziv i opis
proizvoda- Rok izrade- U tabeli se nalaze sledei podaci:- Redni
broj- Naziv - Jedinica mere- Koliina- Cena u zahtevu pi jedinici
mere- NapomenaNa kraju tehnolog potpisuje trebovanje i unosi datum
izdavanja.Sluba nabavke vri nabavku po trebovanju. Ono to postoji u
magacinu rezervie, a ostalo naruuje. Pri tom dobija otpremnice i
fakture od dobavlja. Sluba nabavke pie izvetaj i ostupanja koja
postoje po trebovanju. Na kraju se trebovanje potpisuje i unosi se
datum zavretka nabavke. Trebovanja zajedno sa otpremnicama i
fakturama prosleuje se magacinu.
FAKTURA - OTPREMNICAFaktura je dokument koji nastaje na kraju
proizvodnje. Na osnovu svih dokumenata kako izlazna dokumentacija
nastaje faktura otpremnica. Faktura je dokument koji regulie
vrednost robe, a otpremnica je dokument koji regulie primopredaju
robe i predstavlja ulazni dokument kod kupca, a izlazni element kod
prodavca. Iz praktinih razloga ova dva dokumenta su spojena u
jedan. Sastavni elementi Fakture Otpremnice su:Podaci o kupcu-
Naziv- Adresa Datum Broj faktureTabelarni prikaz- Redni borj- Naziv
- Jedinica mere- Cena 20.- Koliina - Ukupna cenaDatum
valuteNapomenaPotpis primaoca robePotpis vlasnika
VEZE MEU DOKUMENTIMAZahtev sadri broj zahteva koji se sastoji iz
prve dve cifre koje oznaavaju broj komercijaliste, sledee dve cigre
oznaavaju godinu, i poslednje tri cifre koje prestavljaji broj
zahteva u toj godini. Primer 0506081 komercijalista broj 05 i
godini 2006 izdao je zahtev broj 081.Trebovanje i operacijski list
uzimaju broj zahteva na koji se dodaju poslednje dve cifre koje
predstavljaju broj tehnologa koji ih je sainio. Primer 050608102
vezuje ga za zahtev broj 0506081 za tehnologa broj 02.Fatura -
otpremnica sadri osmocifrenu cifru i to tako to su prve dve cifre
broj fakturiste koji je izvrio kontrolu i napravio faktur, sledee
dve cifre koje oznaavaju godinu i poslednje etiri cifre koje
oznaavaju broj fakture u toj godini. Na fakturi kao veza nalazi se
i broj operaciskog lista.Primer 03060180
ZAKLJUAK
Informacioni sistem predstavlja nain obrade informacije sa
ciljem pravovremenog dobijanja saznanja neophodnih za dalje
delovanje. Pod Informacionim sistemom podrazumevaju se meusobno i
funkcionalo povezani procesi prikupljanja, prenoenja, obrade,
korienja i uvanja podataka.Potreba za uvoenjem informacionog
sistema se ogleda u mogunosti pokrivanja svih informacionih tokova
u upravljanju odreenim Poslovnim sistemom, u skladu sa prirodom i
zadacima koji se obavljaju u sistemu. Od Informacionog sistema se
oekuje da obezbedi osnovu za izvravanje razliitih zadataka i
zahteva koje uesnici postavljaju sistemom. Time se iskazuje potreba
za kompleksnim i efikasnim informacionim tehnologijama nephodnim za
izgradunju i funkcionisanje Informacionog sistema.Povezivanje pod
sistema Informaconog sistema u jednistvenu, funkcionalnu i
ekonominu celinu, postie se pomou baza ili banke podata, u okviru
kojih se memoriu svi relevantni podaci neophodni za funkcionisanje
Poslovnog sistema.
21.