Internaciona lniuniverzitet Brko Fakultet za saobraajno
inenjerstvoBosna i Hercegovina BRKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE
Internacionalni univerzitet Brko
Osnovne akademske studije
ELEKTRONSKO POSLOVANJE I MENADMENTU POTAMA SRPSKE(Seminarski
rad) Predmet: Menadment informacioni sistemi
Mentor: ____________________ Brko, 2013.
Student: Haris Mumdi
Sadraj1. Uvod3. 2. Definisanje elektronskog poslovanja
.........4. 2.1 Opravdanost primene...........5. 3.
Telekomunikacione usluge u Potama Srpske............6. 4. Osnovni
IKT resursi u Potama Srpske......................7. 4.1 Postnet
Intranet.........................7. 4.2 IKT
Sektor........................................8. 4.3 Sigurnost...9.
4.4 Sredstva za prenos.....9. 5. Internet marketing u Potama
Srpske........................10. 5.1 Naini sprovodjenja on-line
marketinga......................10. 5.1.1 (Re)dizajniranje i
promocija web sajta.........................10. 6.
Zakljuak...................12.
LITERATURA......................13.
2
1. UvodMisija Pote Srpske je da prui trinu, univerzalnu potansku
uslugu, novane usluge, da realizuje konstantan razvoj elektronskog
poslovanja, da iri mreu prodajnih kapaciteta uz poveanje vlastite
profitabilnosti, a na dobrobit korisnika, zaposlenih i drave. Sa
aspekta korisnika, misija Pote Srpske je da brzo, tano, sigurno i
neprekidno vri prenos pisanih, govornih i negovornih saoptenja i
informacija, stvari, robe i novanih doznaka u unutranjem i
meunarodnom saobraaju. Za realizaciju irokog asortimana usluga
definisanih nomenklturom potanskih usluga , Pota Srpske angauje
potansko-informacione kapacitete, mreu i kadrove. Polazei od
osnovnih, tradicionalnih potanskih usluga, najee se primenjuje
podela usluga na pismonosne, paketske, usluge iz oblasti novanog
poslovanja tj. bankarsko finansijskog poslovanja i ostale usluge
(usluge potanske trgovine, informatike i telekomunikacione usluge).
Ciljevi razvoja potanskih usluga u savremenim uslovima, prema
svetskim iskustvima, slini su za veinu operatora. Ovi ciljevi, bez
obzira na njihovu izraenu kontradiktornost, ostvaruju se
zahvaljujui sve veoj primeni informacionokomunikacionih tehnologija
(IKT) to doprinosi tehnolokim unapreenjima svih poslovnih procesa u
potanskim sistemima. Osim toga, potanski operatori realizuju i
informatike i telekomunikacione usluge. Pote Srpske, konkretno,
razvijaju informatike usluge i elektronsko poslovanje kako bi one
bile podrka i podsticaj unapreenju kvaliteta svih ostalih
usluga.
3
2. Definisanje elektronskog poslovanjaElektronsko poslovanje
predstavlja veoma irok pojam, koji obuhvata irok spektar poslova i
tehnologija i sve vidove interakcija. Na osnovu toga moe se
definisati na razne naine. Elektronsko poslovanje predstavlja
elektronski prenos i razmenu poslovnih dokumenata (poruka) ili
informacija izmeu kompjuterskih sistema, sredstvima
standardizovanih elektronskih poruka preko specijalnih
komunikacionih mrea sa visokim nivoom zatite. Elektronsko
poslovanje (Electronic Business) ili E-poslovanje (e-Business)
jeste voenje poslova na Internetu, to ne podrazumeva samo kupovinu
i prodaju, nego i brigu o klijentima i poslovnim partnerima, kao i
organizacija poslovanja u sopstvenoj firmi onlajn i organizacija
prema klijentima. Elektronsko poslovanje predstavlja poslovnu
transformaciju zasnovanu na: - udruivanju preduzea (integracija) -
procesu saradnje (kolaboracija) - globalnom mrenom povezivanju
korienjem Interneta kao medija Meu najvanijim procesima
e-poslovanja se istiu: - prikupljanje podataka i informacija -
marketing : promocija, podrka kupcima, uvoenje novog proizvoda,...
- on-line prodaja (proizvoda i usluga) - komunikacija
4
2.1 Opravdanost primjene elektronskog poslovanja Osnovne
prednosti elektronskog poslovanja su: Smanjenje transakcionih
trokova - ukoliko je elektronsko poslovanje putem web prezentacije
dobro osmiljeno, takav pristup i koncepcija omoguuje snienje
trokova ka krajnjem korisniku, a cjelokupan proces se znaajno
pojednostavljuje i automatizuje Objedinjenje cjelokupnog procesa
(ekonomskog/prodajnog) ukoliko je web prezentacija, kroz koju se
ralizuje poslovanje na Internetu, dobro koncipirana a sve ekonomske
transakcije predviene i omoguene potroau se mogu ponuditi sve
informacije. Tritu se nudi drugaiji nain kupovine pored
tradicionalne kupovine preduzea upotpunjuju svoju ponudu prizvoda i
kroz koncept kupovine od kue gdje elektronska trgovina predstavlja
konforniji nain kupovine. Brojni katalozi proizvoda preduzea imaju
mogunost predstavljanja veoma iroke ponude proizvoda, to je oteano
u tradicionalnim nainima prodaje. Unapreenje interaktivnog odnosa
sa kupcima web prezentacija prua mogunost uspostavljanja
interaktivnog odnosa sa klijentima koji ne zahtjeva dodatne
trokove, a time se poveava zadovoljstvo kupaca koje se najee
pozitivno odrazi na kupovinu. Elektronsko poslovanje prua mogunost
stvaranja potpuno novog modela poslovanja. Znaajna prednost
elektronskog poslovanja je svakako fleksibilnost ponude u skladu sa
realnom situacijm na tritu, tj. izmjene proizvoda koji su u ponudi,
cijena i slinih elementa mogue je realizovati realtivno brzo ime se
postie fleksibilnost. Osnovna obiljeja elektronskog poslovanja koja
preduzea prepoznaju kao svoju ansu su: inovativni proizvodi i
modeli poslovanja, neprekidni i gotovo neogranien pristup svetskom
globalnom tritu, usmjerenost ka klijentima, individualizacija,
prilagodljivost kupcu, efikasnije poslovanje i smanjivanje trokova.
e-Business ima takoe i veliki uticaj na samu organizaciju kroz
stvaranje nove vrijednosti, uspostavljanje novih veza izmeu
zainteresovanih kompanija te izgradnja povjerenja izmeu njih.
Dolazi do eliminisanja runog naina rada, eliminisanja internih i
eksternih veza te pojave rada u virtualnom okruenju i sl.
5
3. Telekomunikacione usluge u Potama SrpskeTelekomunikacione
usluge su ostale u Potama Srpske jo od perioda razdvajanja potanske
i telekomunikacione djelatnosti. U informatike usluge koje Pote
Srpske obavlja spadaju:
Usluge Internet provajdera Spinter (Web, Hosting, FTP); Prodaja
internet sati; Prijem faksimil dokumenta; Prijem faksimil
telegrama; ; Usluge IKT-a.
U telekomunikacione usluge spadaju:
Telefonski razgovori sa posredovanjem; Prijem telegrama u
unutranjem saobraaju; Prijem telegrama u meunarodnom saobraaju;
Usluge Halo centra.
Ove usluge Pote Srpske obavljaju dugi niz godina, one ne donose
velike prihode, ali zajedno sa potanskim uslugama daju irinu
postojeem asortimanu usluga. Uspjean razvoj potanskih usluga na
savremenom tritu zavisi od efikasnog korienja raspoloivih IKT
resursa, koji doprinose unapreenju bazinih univerzalnih potanskih
usluga, zatim unapreenju kvaliteta tradicionalnih IKT usluga i
razvoju novih komercijalnih IKT usluga u potanskoj delatnosti. Za
tanu procenu uticaja doprinosa primene informacionih tehnologija u
eksploataciji potanskog saobraaja i potanskih usluga, neophodno je,
pre svega, dobro poznavati karakteristike IKT resursa kojima
potanski operator raspolae.
6
4. Osnovni IKT resursi u PotiPota Srpske kao nacionalni,
komunikacioni resurs, poseduje sledee vane
informaciono-komunikacione kapacitete:
Izuzetno razvijenu raunarsku mreu Postnet; Halo centar, sluba
Informacija; Internet provajder Spinter Najdostupniju mreu
ekspozitura (jedinica potanske mree) imajui u vidu da pota postoji
u skoro svakom naseljenom mestu u zemlji; Najdostupniju mreu
dostavnih reona (klasinih, TT, postekspres i kombinovanih). 4.1.
Postnet - intranet Pote Srpske
Projekat Postnet, sa komunikacionog stanovita, predstavlja
jedinstvenu raunarsku unutar-kompanijsku WAN INTRANET mreu
potanskog saobraaja. Mrea je realizovana na principima INTERNET-a,
tj. TCP/IP komunikacionih protokola. Postnet mrea je namjenjena za
potrebe poslovanja savremene Pote i njome su pokrivene sledee
oblasti:
transakcije posrednikog tipa (platni promet, poslovi za potrebe
Potanske tedionice, rauni za komunalne organizacije i sl.), podrka
i dopuna potanskim uslugama, operativno poslovanje potanske mree i
sveukupno poslovanje potanskog sistema.
Potanska Postnet aplikacija, u sebi sadri sledee aplikacije
direktno povezane sa tehnolokim procesom rada pote, to su:
Postnet Navigator (navigator je interfejs ka drugim Postnet
aplikacijama); alter (aplikacija namenjena alterskim poslovima);
Blagajna (aplikacija koja objedinjuje transakcije, funkcije i
izvetaje glavne i pomone blagajne); Dostava (prati tehnologiju rada
u delu koji se odnosi na dostavu pismonosnih poiljaka i novanih
doznaka); Isporuka (ovom aplikacijom automatizovan je tehnoloki
proces isporuke poiljaka i isplate uputnica na alterima pota, ova
aplikacija je ostavljena nedovrena); Kartovanje (ova aplikacija je
jo u fazi izrade, stoga je najbolje softverski uklopiti aplikaciju
kartovanje sa projektom Track & Trace, uz upotrebu PDT-a, pomou
kojeg e se oitavati poiljke koje se kartuju); Administracija.
(aplikacija namenjena za upravljanje radom pote, ovoj aplikaciji na
nivou pote mogu da pristupe jedino kontrolori i upravnici
pota).
7
4.2. Sektor za Infomaciono komunikacione tehnologije (IKT)
Posebno mesto u razvoju Potanskih usluga zauzima Sektor za
Infomaciono komunikacione tehnologije (IKT). Ova organizaciona
cjelina je multimedijalni kontakt centar koji obavlja raznovrsne
poslove u oblasti elektronskih usluga. Osnovni zadatak IKT-aj e da
stvori profit Potama Srpske, kroz razvoj i ponudu novih usluga. IKT
razvija sledee usluge:
elektronske usluge, (e-banking, e-commerce i m-commerce - vrlo
perspektivni poslovi koji se odnose na poslove bazirane na SMS-u,
upit u stanje na tekuem raunu kod banke, dopuna kredita na mobilnom
telefonu sa rauna banke, itd. ); Halo centar (davanje informacija
korisnicima upitom u bazu, preko operatera, dostupan je 7 dana u
nedelji, 24 sata na dan); govorne automate (davanje informacija
korisnicima upitom u bazu, posredstvom govornog automata); usluge
Internet provajdera Spinter (Web diyajn, Web hosting, FTP hosting,
oglasavanje putem bannera, uplata Internet sati, otvaranje naloga
za dial up).
Perspektiva Pota Srpske je osvajanje poslova e-banking-a i
e-commerce-a kroz izradu i eksploataciju:
softverskih aplikacija za usluge e-banking-a i e-commerce-a;
studija izvodljivosti i WEB sajta za potrebe korisnika, tehnologije
za povezivanje korisnika na CePP-ov commerce server, transportnih
tokova i skladitenja korisnikovih proizvoda.
8
4.3 Sigurnost Nagla ekspanzija upotrebe Interneta u poslovne
svrhe dovodi do toga da sve vei broj poverljivih podataka putuje
mreom. Tako sigurnost izbija u prvi plan. Ni standardni protocol za
komunikaciju meu kompjuterima, TCP/IP protocol, kao ni protokoli
vieg nivoa (http, smtp, pop3, imap) ne nude potrebna sigurnosna
reenja. Zato je bilo potrebno razviti protokole koji obezbeuju
sigurnu komunikaciju na Internetu. Tako nastaju protokoli kao to
su: Secure HTTP (HTTPS), SSL (Secure Socket Layer) Tajnost u
komunikacijama na mrei se reava kriptovanjem podataka na njihovom
izvoru i dekriptovanjem na eljenom odreditu. Algoritmi za
kriptovanje mogu se podeliti u dve osnovne: - Algoritmi sa
simetrinim kljuem - Algoritmi sa javnim kljuem (asimetrini kljuevi
od kojih je jedan javni a jedan tajni). 4.4 Sredstva za prenos
informacija kod elektronske trgovine Direktni linkovi - koriste
direktne linije kada je obim transakcija mali ili posebne
zakupljene linije kada je obim transakcija vei. Kompanija se mora
pripremiti na signale zauzea, razlike u vremenskim zonama. VAN
(mree dodatih vrijednosti) - obavljaju osnovne funkcije potanske
slube. Omoguavaju razmjenu dokumenata i poruka. Komunikacija sa VAN
se vri preko telefonskih linija, podaci se smijetaju u samom VAN
sistemu i dostupni su u svakom trenutku. ISP (provajderi Internet
usluga) - tree lice koje prua usluge vezane za Internet. Internet
je jeftin i lako se koristi ali mnoge kompanije su zabrinute zbog
bezbjednosti. ISP sistemi moraju biti pouzdani i dostupni 24h.
Bitne stavke pri izboru ISP je: kapacitet, obim, broj aktivnih
klijenata... VPN (virtuelne privatne mree) - interno implementirane
mree ili ponuene od strane treeg lica da bi potroaima olakale
transport transakcija i poruka etrgovine. Za VPN je potreban
pristup Internetu i njegovim servisima kao i korienje Web
browser-a. CSP (provajderi trgovinskih usluga) - to su
telekomunikacione kompanije ili ISP koji nude razliite usluge:
pristup Internetu velikom brzinom, obradu transakcija, konsalting.
CSP nude npr. odravanje Web sajta, bezbjednost servera, upravljanje
porudbinama... Prilikom izbora sredstva za prenos informacija treba
obratiti panju na fleksibilnost, kompatibilnost, bezbjednost,
brzinu, pouzdanost, cijenu.
9
5. Internet marketing u Potama Srpske5.1 Naini sprovoenja
on-line marketinga Organizacije mogu sprovoditi on-line marketing
na sledee naine : - (re)dizajniranjem i promocijom web sajta -
on-line oglaavanjem - marketingom u forumima, newsgroups, bulletin
boards i web udruenjima. - e-mail marketingom 5.1.1
(Re)dizajniranje i promocija web sajta Organizacija moe da ostvari
elektronsko prisustvo na webu tako to moe da kupi prostor na
komercijalnom on-line servisu ili da kreira sopstveni web sajt. Ovi
sajtovi imaju dve osnovne forme, korporativni i marketing web sajt
organizacije. Korporativni web sajt organizacija predstavlja
osnovne podatke o svojoj istoriji, misiji, filozofiji, proizvodima,
uslugama i lokacijama. Takoe moe da predstavi trenutne dogaaje,
podatke o finansijskim rezultatima i mogunostima zaposlenja. Ovi
sajtovi su kreirani tako da omoguavaju interaktivnu komunikaciju,
iniciranu od strane kupca.
10
Marketing web sajt - dizajniran je tako da usmjeri potencijalne
ili aktuelne potroae ka kupovini ili drugom marketing rezultatu.
Sajt bi mogao da obuhvati katalog, informacije o kupovini... Da bi
privukla web posjetioce, organizacija promovie svoj web sajt
oglasima putem tampe, radija I televizije i putem banera (oglasa na
drugim sajtovima). Proizvodi se naruuju sa sajta putem elektronske
pote, web formuara ili virtuelne potroake korpe.
11
6. ZakljuakNeosporno je da se zadaci postavljeni pred potansku
djelatnost u savremenim uslovima mogu rjeiti jedino uz primjenu
informaciono komunikacionih tehnologija. Nove tehnologije u
potanskoj djelatnosti se usmeravaju na aktivnosti koje doprinose
unapreenju poslovanja sa korisnicima potanskih usluga, upravljanja
poslovnim sistemom i kadrovskim potencijalom, pruanja podrke u
odluivanju i komunikaciji sa okruenjem. Razvoj informacionih
tehnologija omoguio je bru i bolju komunikaciju, unapredio poslovne
procese, olakao kupovinu, obezbedio skladitenje informacija i laku
pretragu informacija sa bilo koje lokacije u svetu 24 sata dnevno.
Razvojem informacionih tehnologija omoguena je jedna potpuno nova
dimenzija poslovanja, digitalna dimenzija. Kompanije i organizacije
mogu poslovati globalno, stvarati alijanse i partnerstva irom
sveta, brzo i jednostavno, prodavati proizvode i usluge. Uspeno
poslovanje u burnom okruenju, kakvo je danas, je gotovo nezamislivo
bez korienja informacionih tehnologija.
12
Literatura1. . http://www.blc.edu.ba 2.
http://www.ecdlcentar.com 3. . http://www.ebusiness.com
13