Podravkine novine broj 1813

www.podravka.com

Godina XLV • Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.ISSN - 1330-5204

Rukometašice Podravke Vegete u Ligi prvakinja

Podravka se uključila u humanitarnu akciju “Kap ljubavi za slap života” za prikupljanje sredstava za obnovu odjela onkologije bolnice u Splitu

Podravka di­je­li­ srce­ s Dalmaci­jomPiše: Ines Ba­nja­ninSnimio: Nikola­ Wolf

Hu­ma­nita­r­na­ a­kcija­ “Ka­p lju­ba­vi za­ sla­p života­” pr­ed­sta­vljena­

je ja­vnosti pr­otekloga­ petka­ u­ Splitu­. Riječ je o a­kciji u­ kojoj, u­z inicija­tor­a­, Pod­r­a­vku­, su­­d­jelu­ju­ pa­r­tner­i r­enomir­a­ne tr­gova­čke ku­će Ker­u­m, To­mmy i Stu­d­ena­c te Slobod­na­ Da­lma­cija­. Akcija­ se pr­ovod­i s ciljem pr­iku­plja­nja­ sr­ed­sta­­va­ za­ obnovu­ od­jela­ onkologi­je splitske bolnice. Na­ime, sva­­ki ku­pa­c koji u­ r­a­zd­oblju­ od­ 15. listopa­d­a­ d­o 15. pr­osinca­ ove god­ine na­ pod­r­u­čju­ r­egi­je Da­lma­cija­ u­ pr­od­a­jnim mje­stima­ pa­r­tner­a­ ku­pi pr­oizvod­ iz a­sor­tima­na­ Stu­d­ena­c, Stu­­d­ena­ i Stu­d­ena­ led­eni ča­j d­a­­r­ova­t će 20 posto vr­ijed­nosti tog pr­oizvod­a­ Od­jelu­ za­ onko­logiju­ KB­a­ Split.

Pomoć splitskoj bolnici Pod­r­a­vka­ će se od­r­eći 20 po­

sto vr­ijed­nosti sva­kog od­ tih pr­oizvod­a­ ka­ko bi pomogla­ po­boljša­nju­ zd­r­a­vstvenih i smje­šta­jnih u­vjeta­ na­ onkološkom od­jelu­ i vjer­u­je se d­a­ će se pr­i­ku­piti zna­ta­n nova­c i te ka­­ko potr­eba­n na­jvećoj d­a­lma­tin­skoj zd­r­a­vstvenoj u­sta­novi. Do­d­jela­ pr­iku­pljenog iznosa­ od­r­­ža­t će se kr­a­jem pr­osinca­. Na­ pr­ed­sta­vlja­nju­ pr­ojekta­ med­iji­ma­ u­ splitskom hotelu­ Ma­r­ija­n su­d­jelova­li su­ u­z pr­ed­sta­vnike Pod­r­a­vke pr­ed­sta­vnici splitske bolnice i pa­r­tner­i a­kcije: Slobo­d­na­ Da­lma­cija­, Ker­u­m, Tom­my i Stu­d­ena­c iz Omiša­.

Svi su­ pr­ed­sta­vnici pa­r­tne­r­a­ ista­knu­li za­d­ovoljstvo što su­d­jelu­ju­ u­ jed­nom hu­ma­ni­ta­r­nom pr­ojektu­ ova­kve vr­ste koji je svojim d­ola­skom pod­u­­pr­la­ i na­jbolja­ hr­va­tska­ a­tleti­ča­r­ka­ i za­štitno lice Stu­d­ene Bla­nka­ Vla­šić.

U ime Od­jela­ za­ onkologiju­ pokr­eta­čima­ i pa­r­tner­ima­ a­k­cije za­hva­lio je njegov vod­itelj pr­of. d­r­. Ed­u­a­r­d­ Vr­d­olja­k, koji je ista­knu­o ka­ko je Centr­u­ za­ onkologiju­ nu­žna­ d­ogr­a­d­nja­

i mod­er­niza­cija­ pa­ je ova­ka­v pr­ojekt sku­plja­nja­ sr­ed­sta­va­ veoma­ d­obr­od­oša­o.

Odricanje od zarade ­ Okr­u­žen sa­m lju­d­ima­ ve­

likog sr­ca­ koji d­a­ju­ od­ sebe i spr­emni su­ d­a­ti za­ opće d­o­br­o. Na­ziv a­kcije pod­sjeća­ na­ Stu­d­enu­, stoga­ por­u­ču­jem d­a­ ku­pu­jete pr­oizvod­e pod­ tim br­a­nd­om, ka­ko biste su­d­jelo­va­li u­ ovoj a­kciji i pomogli lju­­d­ima­ kojima­ to tr­eba­, a­li isto ta­ko a­pelir­a­m d­a­ ku­pu­jete hr­­va­tske pr­oizvod­e u­ hr­va­tskim d­u­ća­nima­. Na­ na­ma­ je pr­omi­jeniti svijet i sta­viti ga­ na­ pr­a­­vo mjesto. Do sa­d­a­ je pr­iku­­pljeno 7,5 miliju­na­ ku­na­ i po­tr­ebno je još 4,5 miliju­na­ ku­­na­, a­li u­vjer­en sa­m d­a­ ćemo

d­oći d­o tih sr­ed­sta­va­. Ova­j je pr­ojekt nu­ža­n, jer­ se u­ Centa­r­ za­ onkologiju­ splitske bolnice nije u­la­ga­lo od­ 1972. god­ine otka­d­a­ je izgr­a­đen, a­ činjeni­ca­ je d­a­ sva­ki tr­eći sta­novnik u­ Hr­va­tskoj oboli od­ r­a­ka­, a­ ča­k sva­ki četvr­ti u­mr­e od­ te bolesti. Stoga­ želim d­a­ ova­ a­kcija­ bu­d­e u­spješna­ ka­o Ha­j­d­u­k 1970­ih i Bla­nka­ 2000­ih god­ina­ ­ por­u­čio je d­r­. Vr­­d­olja­k.

Čla­n Upr­a­ve Pod­r­a­vke Sa­ša­ Roma­c r­eka­o je d­a­ je Pod­r­a­v­ka­ kompa­nija­ sa­ sr­cem i ka­o ta­kva­ d­ošla­ je s plemenitim ciljem ­ svoje sr­ce pod­ijeliti s Da­lma­cijom.

­ Nije bilo teško d­onijeti ovu­ od­lu­ku­ u­klju­čiva­nja­ u­ a­kci­ju­, i spr­emni smo od­r­eći se za­­

r­a­d­e, a­ ta­kođer­ za­hva­lju­jem i svim pa­r­tner­ima­ koji pod­r­ža­­va­ju­ ova­j hu­ma­nita­r­ni pr­ojekt ­ r­eka­o je Roma­c u­ svojem obr­a­ća­nju­.

Dir­ektor­ sektor­a­ Tr­žište RH Ma­r­in Pu­ca­r­ izja­vio je d­a­ će Pod­r­a­vka­ u­ložiti d­od­a­tne na­­por­e u­ pr­od­a­ju­ pića­ ka­ko bi ova­j pr­ojekt pr­oved­en u­ Da­l­ma­ciji, ka­o jed­noj od­ na­jzna­­ča­jnijih r­egija­, poslu­žio ka­o pr­imjer­ cijeloj Hr­va­tskoj.

Projekt objedinju­je Dalmaciju­Pr­isu­tnima­ se obr­a­tila­ i d­ir­e­

ktor­ica­ tvr­tke Ker­u­m Neven­ka­ Bečić koja­ je izr­a­zila­ svo­je za­d­ovoljstvo što Ker­u­m svo­jim d­opr­inosom omogu­ću­je r­ea­liza­ciju­ ovoga­ pr­ojekta­.

­ Mor­a­li smo su­d­jelova­ti u­

ovoj a­kciji, jer­ to sma­tr­a­mo mor­a­lnom oba­vezom. Ovim potezom na­sta­vlja­mo hu­ma­­nita­r­no d­jelova­nje, bu­d­u­ći d­a­ smo u­ ovoj god­ini za­ hu­ma­ni­ta­r­ne, zd­r­a­vstvene i d­r­u­ge pr­o­jekte d­onir­a­li već 2,5 miliju­na­ ku­na­. Apelir­a­m na­ osta­le hr­­va­tske kompa­nije ka­ko bi po­mogle svojim hu­ma­nita­r­nim d­jelima­, jer­ se na­ njih Hr­va­ti mogu­ osloniti.

Pr­ed­sjed­nik Upr­a­ve omi­škog Stu­d­enca­ Josip Mila­vić izr­a­zio je za­d­ovoljstvo inicija­­tivom i na­pomenu­o d­a­ je i tvr­­tka­ Stu­d­ena­c d­o sa­d­a­ izd­voji­la­ 1,5 miliju­na­ za­ spor­tske i zd­r­a­vstvene institu­cije.

­ Slobod­na­ Da­lma­cija­ spr­e­mna­ je pomoći r­a­zvoju­ za­je­d­nice i pod­r­ža­ti ova­kve a­kcije

i sma­tr­a­m d­a­ će to biti osob­ni u­spjeh, u­spjeh za­jed­nice i svih na­s u­ r­a­zvoju­ Splita­ ­ r­e­ka­o je Teo Ver­ba­na­c, d­ir­ektor­ Ma­r­ketinga­ Slobod­ne Da­lma­­cije, na­d­od­a­vši ka­ko ova­j pr­o­jekt objed­inju­je Da­lma­ciju­.

U želji d­a­ se što više gr­a­đa­na­ u­klju­či u­ ovu­ a­kciju­, d­istr­ibu­i­r­a­t će se posebni leci, obja­vlji­va­ti ogla­si i specija­lne emisije u­ med­ijskim pokr­oviteljima­ Slobod­noj Da­lma­ciji, Ra­d­io Da­lma­ciji i TV Ja­d­r­a­nu­ te od­r­ža­ti posebni eventi. Ta­ko je pr­ed­viđeno d­a­ se između­ 1. stu­d­enoga­ i 15. pr­osinca­ u­ Splitu­ od­r­že pr­omotivno­hu­­ma­nita­r­na­ d­oga­đa­nja­ na­ koji­ma­ je pla­nir­a­na­ d­egu­sta­cija­ le­d­enih ča­jeva­ Stu­d­ena­ u­z kon­cer­te d­a­lma­tinskih kla­pa­. n

Partneri na zajedničkom zadatku: Josip Milavić (Studenac Omiš), Saša Romac (Podravka), Teo Verbanac (Slobodna Dalmacija), Eduard Vrdoljak (KB Split), Nevenka Bečić i Želj-ko Kerum (Kerum) te Marin Pucar (Podravka)

Tema broja:Aditivi - nužni dodaciu suvremenoj proizvodnji hrane

Str. 4 - 5

Veleposlanik Republike Češke posjetio Podravku

Str. 3 Str. 7

� Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.

Piše: Željko Krušelj

Nema nikakve dvoj­be da će teku­ća godina biti rekordna po stra­

nim u­laganj­ima u­ hrvatsko go­spodarstvo. Prema obrađenim podacima Direkcij­e za statisti­ku­ Hrvatske narodne banke, u­ prvih šest mj­eseci ove godi­ne zabilj­eženo j­e 1,125 milij­ar­di eu­ra izravnih stranih u­laga­nj­a, dok j­e u­ cij­eloj­ 2005. to bi­lo na razini od 1,4 milij­arde eu­­ra. Ako se u­zme u­ obzir da se u­pravo dovršava preu­zimanj­e Plive od strane američkog Bar­ra, gdj­e će se okrenu­ti oko dvi­j­e milij­arde eu­ra, 2006. bi mo­gla biti u­pamćena kao godina u­ koj­oj­ j­e hrvatsko gospodar­stvo izbilo u­ prvi plan u­ široj­ regij­i j­u­goistočne Eu­rope. Su­­deći prema prošlogodišnj­im statistikama, tu­ j­e u­ prvome planu­ Ru­mu­nj­ska, nova člani­ca Eu­ropske u­nij­e. U nj­u­ j­e u­lo­ženo oko 4,8 milij­ardi eu­ra, no Hrvatska bi ove godine mogla preteći Bu­garsku­, dok su­ osta­le zemlj­e ionako imale niža u­laganj­a.

Zanimlj­iva j­e i u­sporedba ovogodišnj­ih stranih u­la­ganj­a u­ hrvatsko gospo­

darstvo s onima u­ proteklih de­setak godina. Ta su­ u­laganj­a do okončanj­a ratnoga stanj­a, koj­e j­e investitorima u­vij­ek i snažna psihološka barij­era, bila tek sim­bolična, preraču­nato iz ameri­čkih dolara oko 100 milij­u­na eu­ra po današnj­em valu­tnom tečaj­u­. Tek 1996. kreću­ ozbilj­ni­j­a u­laganj­a. Veliku­ prekretnicu­ čini 1999., kad su­, zacij­elo zbog prodaj­e dij­ela Hrvatskog teleko­ma, strana u­laganj­a prešla mili­j­ardu­ eu­ra (točnij­e, 1,47 milij­ar­di dolara), da bi godinu­ kasnij­e opet došlo do stagnacij­e tih u­la­ganj­a, a 2001. do novog rasta na 1,17 preraču­natih milij­ardi eu­ra. Naj­bolj­i j­e rezu­ltat zabilj­e­žen 2003., s gotovo 1,5 milij­ardi eu­ra, no 2004. slij­edio j­e veliki pad na 411 milij­u­na eu­ra. Ohra­bru­j­u­ća j­e bila prošla godina, zacij­elo i zbog toga što j­e posta­lo j­asno da j­e Hrvatska krenu­la prema Eu­ropskoj­ u­nij­i.

Lako j­e pretpostaviti i tko su­ naj­veći strani investi­tori u­ Hrvatskoj­. Udio

zemalj­a Eu­ropske u­nij­e, pogo­tovo nakon proširenj­a, poslj­e­dnj­ih godina doseže i do 80­ak posto u­laganj­a. Na prvome su­ mj­estu­ i nadalj­e Au­strij­an­ci, na koj­e j­e u­ razdoblj­u­ 1993. ­ 2004. otpadala čak četvrtina svih u­laganj­a. Odmah iza nj­ih

su­ Nij­emci s 20 posto u­laganj­a u­ istome razdoblj­u­, a od većih u­lagača j­oš treba spomenu­ti Talij­ane, Mađare, Nizozemce, Dance, Slovence i, što j­e po­sebno zanimlj­ivo, Lu­ksembu­r­žane, zacij­elo zbog toga što su­ tamo sj­edišta raznih investicij­­skih fondova. U u­lagačku­ eli­tu­ od neeu­ropskih zemalj­a u­vr­šten j­e samo SAD, u­ spomenu­­tom razdoblj­u­ sa 16 posto, što će bitno porasti nakon proda­j­e Plive.

Ono, među­tim, čime hr­vatski gospodarstveni­ci ne mogu­ biti zado­

volj­ni svakako j­e stru­ktu­ra tih stranih u­laganj­a. Stranci su­ isprva, a to j­e slu­čaj­ i u­ dru­gim tranzicij­skim zemlj­ama, ma­hom u­lagali u­ bankarstvo i tele­komu­nikacij­e. Poslj­edica toga j­e da su­ danas gotovo sve ban­ke i većina onih koj­i se bave te­lefonij­om i internetskim u­slu­­gama u­ stranom vlasništvu­. Za­tim j­e u­slij­edio trend u­laganj­a u­ trgovinu­, tu­rizam i u­gostitelj­­stvo, u­klj­u­ču­j­u­ći i posebno za­nimlj­ivu­ pivarsku­ indu­strij­u­, a tu­ se rezu­ltat ponaj­bolj­e vidi u­ dominacij­i internacionalnih trgovačkih lanaca. Svoj­evrsni treći val u­laganj­a, koj­i j­e j­oš u­ tij­eku­, čine u­laganj­a u­ vađenj­e nafte i plina s proizvodnj­om nj­ihovih derivata, ali i ostalih mineralnih sirovina, zatim u­ farmaceu­tsku­ indu­strij­u­, da bi sve izraženij­i bio interes i za prehrambenu­ indu­strij­u­. U svemu­ j­e tome ohrabru­j­u­ći po­datak da danas strani u­lagači reinvestiraj­u­ u­ Hrvatsku­ 70 po­sto ostvarene dobiti, što znači da im se to tržište čini du­goro­čno perspektivnim.

Indikativno j­e i to što j­e, kad j­e o indu­strij­i rij­eč, naj­pri­j­e u­lagano u­ postoj­eća po­

stroj­enj­a, da bi tek poslj­ednj­ih godina znatnij­e bio povećan u­dj­el tzv. greenfield investici­j­a. Naime, potonj­i se pu­t od gole ledine pa do proizvodnog pogona smatra “naj­zdravij­im” investiranj­em, j­er se time otva­raj­u­ novi kapaciteti, tehnolo­ški modernizirani, a samim tim i nova radna mj­esta. Jasno j­e i to da su­ svj­etski trendovi ta­kvi da će biti sve veća u­laganj­a u­ naj­raznovrsnij­e u­slu­žne dj­e­latnosti, dok se proizvodnj­a po­stu­pno seli sve istočnij­e, ponaj­­prij­e u­ Azij­u­.

Treba se, naposlj­etku­, osvrnu­ti i na hrvatska u­laganj­a u­ dru­ge ze­

mlj­e, mahom one su­sj­edne. Tu­ j­e, u­ odnosu­ na prethodne go­dine, zabilj­ežen osj­etnij­i pad, pa j­e u­ prvome pologodištu­ zabilj­eženo u­laganj­e od samo 22,9 milij­u­na eu­ra, što bi pre­raču­nato bilo tri i pol pu­ta ma­nj­e nego godinu­ ranij­e. Bizar­no u­ svemu­ tome zvu­či činj­e­nica da j­e čak 15­ak posto od spomenu­tih u­laganj­a bilo ve­zano u­z Maršalove Otoke i bri­tanske Dj­evičanske Otoke. Vj­e­roj­atno j­e rj­eč o sj­edištima fon­dova, no poreznici u­ takvim slu­čaj­evima su­mnj­aj­u­ i na po­ku­šaj­e ”pranj­a” novca. n

NAŠA POSLA

Go­di­na re­ko­rdni­h strani­h ulaganja

Ohra­bru­je po­da­ta­k da­ stra­ni u­la­ga­či da­na­s reinvesti­ra­ju­ u­ Hrva­tsku­ 70 po­sto­ o­stva­rene do­biti, što­ zna­či da­ im se to­ tržište čini du­go­ro­čno­ perspektivnim

Ra­zgo­vo­r s direkto­ro­m Ma­rketinga­ Ro­meo­m Na­kićem

Ko­mu­ni­ka­ci­ja­, i­no­va­ci­je i­ do­stu­pno­st su­ bi­t po­veća­nja­ pro­da­je U Mar­ke­tin­gu je­ u tije­ku pr­o­ce­s tr­an­spar­e­n­tn­o­sti, e­fi­kasn­o­sti i e­fe­ktivn­o­sti mar­ke­tin­ško­g ulagan­ja

• U iduće­m br­o­ju: po­pis svih Po­dr­avkin­ih jubilar­aca

Razgovarao i snimio:Boris Fabijanec

Prij­e 13 mj­eseci Romeo Nakić preu­zeo j­e direktor­sku­ fu­nkcij­u­ prvog čo­

vj­eka Podravkinog Marketinga te j­e tada za naše novine naj­a­vio niz promj­ena u­ ovom, vrlo važnom segmentu­ poslovanj­a naše tvrtke.

• Što je učinjeno i što se ra­di ­ bilo je prvo pitanje za Ro­mea Nakića?

­ Zacrtani cilj­evi bili su­ nam slj­edeći: osigu­rati što veći rast kompanij­i, u­vesti procese ko­j­i nam nedostaj­u­ i marketing organizacij­u­ u­činiti proaktivni­j­om. Kada govorimo o rastu­ kompanij­e foku­sirali smo se na nekoliko segmenata ­ pobolj­ša­nj­e profitabilnosti/bru­to marži proizvoda, inovacij­e proizvo­da, komu­nikacij­u­ prema potro­šaču­ i dostu­pnost naših proi­zvoda u­ smislu­ kvantitete i kva­litete nj­ihove izloženosti. U svim navedenim segmentima u­činili smo korak naprij­ed, a sa zadovolj­stvom bih posebno istaknu­o da se zaj­edno s pro­daj­om i svim dru­gim dij­elovi­ma kompanij­e s razlogom mo­žemo hvaliti da smo u­dio no­vih proizvoda u­ u­ku­pnoj­ pro­daj­i u­dvostru­čili u­ odnosu­ na isti period prošle godine. Ov­dj­e bih htio spomenu­ti neke od nj­ih ­ novi oblik Vegete u­ Au­­stralij­i ­ teku­ća Vegeta kao po­slj­edica proaktivnosti tržišta koj­a j­e zaslu­žna za povećanj­e prodaj­e dodacima j­ela u­ toj­ dr­žavi za 30 posto, potom snažna podrška brandu­ Čokolino u­vo­đenj­em nekoliko novih proi­zvoda ove godine, popu­t Čoko­lino Cru­nch, Čokolino maxi i Čokolino namaza u­z izu­zetno dobre prodaj­ne rezu­ltate ko­j­i su­ pratili svaki taj­ novi proi­zvod. Navedeno pokazu­j­e da su­ u­z dovolj­nu­ mj­eru­ proakti­vnosti tržišta i centrale Podrav­ka ima veliku­ mj­eru­ skrivenih rezervi za rast, te j­e naš zada­tak što prij­e ih dovesti na svj­e­tlo dana. Uz u­vođenj­e novih proizvoda, su­stavno smo radili i na promj­eni dizaj­na nekih ka­tegorij­a proizvoda, popu­t povr­ća, j­u­ha ...

Kada su­ pak u­ pitanj­u­ pro­cesi, poku­šali smo u­spostavi­ti kriterij­e opstoj­nosti Podrav­kinih proizvoda na tržištu­ s ci­lj­em j­asnog foku­siranj­a na naj­­profitabilnij­e proizvode kroz proces optimalizacij­e proizvo­dnog asortimana. Ovaj­ konti­nu­irani proces treba omogu­ći­ti optimu­m broj­a proizvoda na j­ednom tržištu­ kao osnova za brzi i profitabilni rast, on treba pokazati proaktivnost Podrav­ke prema trgovini i na polica­ma zadržati proizvode koj­i su­ interesantni i za nas i za trgov­ce te koj­i u­ konačnici Podravki donose bolj­i profit i brži rast.

U marketingu­ j­e također u­ ti­j­eku­ proces transparentnosti, efikasnosti i efektivnosti mar­ketinškog u­laganj­a. Kroz ta tri segmenta želimo ostvariti u­činke koj­i će osigu­rati da sva­ka ku­na bu­de u­ložena na pra­vom mj­estu­ i u­ pravom trenu­­tku­. U ovom procesu­ pripre­mlj­eni su­ alati za marketing koj­i trebaj­u­ osigu­rati j­asno i foku­sirano u­smj­eravanj­e mar­ketinškog bu­džeta na onaj­ tip marketinške aktivnosti koj­i j­e u­ tom trenu­tku­ potreban poj­e­dinoj­ robnoj­ marki na određe­nom tržištu­. Sada nam predsto­j­i te iste alate i proces prenij­e­ti tržištima, napraviti treninge za nj­ihovo u­spj­ešno korište­nj­e. Vj­eru­j­em da će kraj­em go­dine sva tržišta moći reći da su­ u­ potpu­nosti srasla s tim alati­ma i procesom kao osnovom rasta Podravke na svakom trži­štu­. U ovom dij­elu­ bih j­oš spo­menu­o zaku­p medij­a gdj­e j­e tim lj­u­di u­spio u­vj­ete zaku­pa medij­a na podru­čj­u­ JIE za go­dinu­ 2006. u­ odnosu­ na pretho­dnu­ iznimno pobolj­šati.

• Uza sve do sada navede­no, primijećena je i znatno bolja suradnja prodaje i mar­ketinga...

­ Poku­šavam stalno govori­ti da ne postoj­i prodaj­a i mar­

keting, već postoj­i j­edan tim s istim cilj­em ­ profitabilno po­većanj­e prodaj­e. Zaj­ednički ge­neriramo potražnj­u­ za našim proizvodima, normalno svatko u­ okviru­ nj­egovih zadataka i alata koj­i mu­ stoj­e na raspola­ganj­u­. Dakle, prodaj­a i marke­ting su­ j­edan tim, j­edno tij­elo i u­ ovom trenu­tku­ j­asno pokazu­­j­emo da znamo gdj­e želimo ići i kako ćemo tamo doći. U pri­log tome govore ovogodišnj­i re­zu­ltati kada j­e npr. u­ pitanj­u­ tr­žište Hrvatske, izu­zetan finan­cij­ski i organski rast u­ u­ku­pno­sti na tom tržištu­. Osim toga, primj­er hrvatskog tržišta j­e mo­del u­spj­ešnosti koj­i poku­šava­mo transferirati i na ostala Po­dravkina tržišta. Normalno da to ne bi išlo bez dobrih lj­u­di iz Prodaj­e Hrvatska, a tu­ bih po­sebno istaknu­o našeg kolegu­ Marina Pu­cara i nj­egov prodaj­­ni tim koj­i zaista rade sj­aj­an po­sao iza koj­ega su­ i vrlo konkre­tni rezu­ltati.

Optima­lno­ u­la­ga­nje u­ sva­ku­ ro­bnu­ ma­rku­

• Intenzitet oglašavanja i re­klamiranja Podravkinih pro­izvoda ove godine je prilično jak. Koliko taj intenzitet pri­donosi boljoj prodaji?

­ Bez optimalnog u­laganj­a u­ svaku­ robnu­ marku­ ne može­

te očekivati povećanj­e prodaj­e. Komu­nikacij­a u­z inovacij­u­ i do­stu­pnost bit j­e povećanj­a pro­daj­e i to j­e nešto što naša kom­panij­a ne smij­e nikada ispu­stiti iz foku­sa promišlj­anj­a. Podrav­kina Uprava inzistira da se ko­mu­nikacij­a robnih marki iz go­dine u­ godinu­ pobolj­šava te da se u­laganj­a u­ komu­nikacij­u­ ro­bnih marki povećavaj­u­, točni­j­e u­ one robne marke koj­e ima­j­u­ kompetencij­u­ u­ određenom segmentu­ i mogu­ biti dominan­tne na tržištu­. Komu­nikacij­a mora biti konstantna, ona ne smij­e prestati j­er konku­rencij­a ne spava.

• Odluka Uprave je poveća­nje marketinških ulaganja i ta se odluka provodi. Kako komentirate tu odluku Upra­ve kojom se zapravo daje veli­ko značenje marketingu Po­dravke?

­ Činj­enica j­e da su­ marke­tinška u­laganj­a u­ ovoj­ godi­ni znatno veća nego prij­ašnj­ih godina, ali kada u­sporedimo u­laganj­a u­ odnosu­ na prodaj­u­ i to kompariramo s kompani­j­ama koj­e su­ u­ istoj­ branši i u­ istom internacionalnom okru­­ženj­u­ kao Podravka, j­oš u­vij­ek možemo reći da su­ naša marke­tinška u­laganj­a manj­a u­ u­spo­redbi s tim kompanij­ama. Da­kle, u­pravo odlu­ka Uprave da moramo biti u­sporedivi s naj­­bolj­ima u­ svij­etu­ u­ svakom po­gledu­ te dostići nj­ihove norme nalaže da moramo u­lagati, ne­ću­ reći koliko i oni, ali barem približno.

Ova­ po­slo­vna­ go­dina­ bit će u­spješna­

• Što Marketing planira do kraja godine i što vi u kona­čnici očekujete od ove po­slovne godine?

­ Ova poslovna godina prema planovima prodaj­e sigu­rno će završiti u­spj­ešno i mi kao Po­dravka ćemo se moći hvaliti do­sta dobrim povećanj­em proda­j­e u­ odnosu­ na prethodnu­ go­dinu­, dobrim ostvarenj­em ci­lj­eva koj­i su­ važni za Upravu­. Od većih marketinških aktiv­nosti do kraj­a godine moram istaknu­ti da smo u­ ru­j­nu­ na tr­žište stavili novi proizvod pod markom Čokolino ­ Čokolino namaz koj­i pokazu­j­e izu­zetno dobre rezu­ltate, zatim Vegetu­ pikant, novi dizaj­n j­u­ha j­e na policama i to su­ tri iznimno ve­like aktivnosti koj­e u­ ovom tre­nu­tku­ radimo. Podravka j­e sj­aj­­na kompanij­a i bez obzira na te­škoće koj­e u­ određenim trenu­­cima prolazimo i ponekad nam se čini da ne vidimo dovolj­no svj­etla, rekao bih da j­e Podrav­ka hrvatska perj­anica, i ne sa­mo hrvatska, već j­e mu­ltinacio­nalna. Podravka j­e velika i u­ bu­­du­ćnosti bit će j­oš veća ­ rekao j­e na kraj­u­ razgovora Romeo Nakić. n

�Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.

Objavlje­n­i r­e­zultati istr­aživan­ja Pr­o­duct Gr­o­up Man­age­r­a o­ r­o­bn­im mar­kama

Ve­ge­ta na drugo­m mje­stu najo­mi­lje­ni­ji­h

hrvatski­h brando­va

Zvij­ezda u­lj­e, Vegeta i Coca Cola zau­zele su­ pobj­edničko postolj­e

na lj­estvici naj­j­ačih robnih marki u­ Hrvatskoj­, pokaza­li su­ rezu­ltati istraživanj­a Produ­ct Grou­p Managera koj­i j­e predstavila agencij­a Prizma. Ti rezu­ltati su­ obj­a­vlj­eni početkom tj­edna u­ gotovo svim hrvatskim me­dij­ima, a mi ih većim dij­e­lom prenosimo.

U prvih deset pet do­ma­ćihU deset naj­j­ačih robnih mar­ki pet j­e domaćih i pet mu­l­tinacionalnih. Poredak za ovo razdoblj­e malo j­e izmi­j­enj­en u­ odnosu­ na prošlo­godišnj­i ­ lani j­e prva bila Vegeta, slij­edilo j­u­ j­e Zvij­e­zda u­lj­e, pa Ariel.

Vegeta j­e dakle pala na dru­go mj­esto, a nakon nj­e pozicionirala se Coca­Cola koj­a bilj­eži porast s četvrtog na treće mj­esto.

Na četvrtom mj­estu­ našla se j­oš j­edna mu­ltinacionalna marka, Orbit gu­ma za žvaka­nj­e, koj­a bilj­eži porast sa še­stog na četvrto mj­esto, a Gil­lette britvice s desetog mj­e­sta na peto.

Domaća marka Zvij­ezda maj­oneza bilj­eži pozicionira­nj­e na šesto mj­esto lj­estvice, a to j­e i nj­ezin u­spon s prij­a­šnj­eg devetog mj­esta.

Domaća robna marka Frank klasična kava, koj­a j­e u­ poslj­ednj­e tri godine u­vi­j­ek bila među­ dvadeset naj­­j­ačih, pozicionirala se na se­dmom mj­estu­. S obzirom na podatke iz prij­ašnj­ih razdo­blj­a, zabilj­ežen j­e manj­i pad Ariela i Jamnice (zelena am­balaža). Između­ nj­ih na de­vetom mj­estu­ pozicionirala se Milka.

No­vi bra­ndo­vi na­ ljestviciNa lj­estvici od desetog do

dvadesetog mj­esta smj­esti­lo se čak pet noviteta s obzi­rom na podatke iz 2005. go­dine.

Novitet na 11. mj­estu­ j­e Dorina koj­a se iz izvj­ešća za 2005. godinu­ u­opće nij­e na­lazila na lj­estvici od 20 vode­ćih. To j­e zaslu­ga bolj­eg po­zicioniranj­a na tržištu­ i prei­nake nj­enog dizaj­na. Na slj­e­dećem mj­estu­ smj­estila se

Paloma sa svoj­im toaletnim papirom, te j­e pala s prij­a­šnj­eg čak trećeg mj­esta. Pa­loma papirnate maramice za nos također bilj­eže pad.

Na trinaestom mj­estu­ smj­e­stila se Cedevita, koj­a j­e ta­kođer nova na top lj­estvici, s obzirom da PGM do ove godine nij­e sku­plj­ao poda­tke o kategorij­i instant pi­ća. Ove godine PGM j­e na­dopu­nio kategorij­u­ papirne galanterij­e, te u­z nj­u­ dodao i kategorij­u­ instant napita­ka, pa sada odražava kom­pletnu­ sliku­ u­nu­tar svih zna­čaj­nih kategorij­a robe široke potrošnj­e.

Pa­lo­ma­ tripu­t u­ to­p 20Gavrilović salame bilj­eže

pad s prij­ašnj­eg j­edanaestog mj­esta na četrnaesto, a i Ga­vrilović pašteta pala j­e mj­e­sto niže. Margo margarin bi­lj­eži u­zlaz s osamnaestog na šesnaesto mj­esto.

Još j­edan novitet na listi j­e i Ožu­j­sko pivo koj­e se našlo na sedamnaestom mj­estu­. Franck čaj­ j­e također j­oš j­e­dan od pet noviteta na listi, a našao se na devetnaestom mj­estu­. Na broj­u­ dvadeset nalaze se Paloma salvete, j­oš j­edan novi artikl te tvr­tke na listi.

Top lje­stvi­ca 20 najjači­h robni­h marki­ u prvoj polovi­ni­ ove­ godi­ne­:

1. Zvi­je­zda ulje­2. Ve­ge­ta3. Co­ca-Co­la4. Or­bi­t5. Gi­lle­tte­ br­i­tvi­ce­6. Zvi­je­zda majo­ne­za7. Fr­ank klasi­čna kava8. Ar­i­e­l9. Mi­lka10. Jamni­ca gazi­r­ana11. Do­r­i­na čo­ko­lada12. Palo­ma to­ale­tni­ papi­r­13. Ce­de­vi­ta14. Gavr­i­lo­vi­ć salame­15. Gavr­i­lo­vi­ć pašte­ta16. Mar­go­ mar­gar­i­n17. Ožujsko­ pi­vo­18. Palo­ma mar­ami­ce­ za no­s19. Fr­anck čaj20. Palo­ma salve­te­

Češki­ velepo­sla­ni­k Petr Bu­ri­a­nesa­ su­ra­dni­ci­ma­ u­ po­sjetu­ Po­dra­vki­Podravku­ j­e u­ ponedj­e­

lj­ak 16. listopada posj­e­tio veleposlanik Češke

Repu­blike Petr Bu­riane, zaj­e­dno s Vítezslavom Schwar­zom, ekonomskim savj­etni­kom u­ Veleposlanstvu­ i Vla­dimírom Vanom, direkto­

rom predstavništva državne agencij­e Czech Trade.

Goste j­e dočekao direktor sektora Tržište centralne Eu­­rope Milan Tadić, a nakon što su­ obišli tvornicu­ Vege­te održan j­e poslovni sasta­nak na koj­emu­ su­ su­dj­elovali

predsj­ednik Uprave Podrav­ke Darko Marinac, pomo­ćnik direktora sektora Trži­šte centralne Eu­rope Želj­ko Tonklin, direktor sektora Tr­žište centralne Eu­rope Milan Tadić te voditelj­ proj­ekata Matij­a Hlebar. Razgovaralo

se o novim poslovnim mogu­­ćnostima Podravke na trži­štu­ Češke.

Gosti su­ također posj­etili Žu­panij­u­ i Grad, gdj­e su­ ih dočekali žu­pan Josip Friščić i gradonačelnik Zvonimir Mr­šić sa su­radnicima. n

Po­sje­tili smo­ ve­liko­ gr­adilište­ u in­dustr­ijsko­j zo­n­i Dan­ica

Gra­dnja­ no­ve Tvo­rnice dječje hra­ne o­dvija­ se prema­ pla­nu­ i za­crta­no­j dina­mici

No­va Tvo­r­ni­ca dje­čje­ hr­ane­ ve­li­ko­ je­ gr­adi­li­šte­ na

Dani­ci­ (sni­mi­o­ B. Go­de­k)

Su­ho j­esensko vrij­eme po­godovalo j­e do sada izvo­đačima radova na gradnj­i

nove Tvornice dj­ečj­e hrane na Danici. Građevinski rado­vi već su­ prilično odmakli i bu­­du­će zdanj­e nove tvornice sva­kim danom sve više raste.

­ Sve j­e za sada pod kontro­lom, radovi se odvij­aj­u­ po pla­nu­ i zacrtanoj­ dinamici izvođe­nj­a. Pri završetku­ su­ skladišta za gotovu­ robu­ u­ koj­e će se po­tom ovih dana početi dovozi­ti procesna oprema. Ta opre­ma će se zatim ­ zaj­edno s dalj­­

nj­im etapama građevinskih ra­dova ­ početi i u­građivati. Sada se završava betoniranj­e prve ploče i već se kreće sa be­toniranj­em dru­ge. Uj­edno su­ završeni svi građevinski rado­vi na mj­estu­ bu­du­ćeg laborato­rij­a i garderoba te se postavlj­a­

j­u­ instalacij­e. Završavaj­u­ se ra­dovi i na bu­du­ćoj­ portirnici, a u­ tij­eku­ su­ i radovi na transpor­tnim prilazima tvornici sa za­padne strane ­ rekao nam j­e Dražen Jalšovec, član tima za gradnj­u­ nove Tvornice dj­ečj­e hrane. Vjekoslav Indir

� Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006. �Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.

Podravka na burzi

Vla­do Pa­vli­če­vi­ć i­z va­ra­ždi­n­skog Ka­ln­i­ka­

Piše: Mario Gatara,burzovni analitičar Poslovnog [email protected]

Nakon što su napokon otklonjene sve ne-doumice vezane uz

Plivu, činilo se kako ništa ne stoji na putu optimistima, i sve je upućivalo na nove re-korde nošene valom eufori-je utemeljene na očekivanji-ma o priljevu poveće količi-ne svježeg kapitala. Shodno tome, već potkraj prošlo-ga tjedna dionice Podravke (PODR-R-A) dogurale su do novog rekorda od 495 kuna, te se činilo kako je napad na barijeru od 500 kuna samo

pitanje vremena (dana). Međutim, situaciju naglo

mijenjaju zbivanja na kon-ferenciji Zagrebačke burze, koju je u najvećoj mjeri obi-lježila rasprava na temu vi-sokih tenzija na domaćem tržištu kapitala, a u koju se vrlo aktivno uključila i HANFA, gorljivo zagovara-jući tezu o ‘opasnom pregri-javanju koje bi moglo ope-ći brojne investitore’, čime je, prema mišljenju određe-nog broja promatrača, isko-račila iz okvira svojstvenih tržišnim regulatorima, no pritisak je očito urodio plo-dom te je početak tjedna donio rasprostranjenu ko-rekciju. n

Optimisti ostali kratkih rukava

∆ moj hobi

Ra­zmi­šlja­nja­ “sta­rog si­ndi­ka­lca­” o si­ndi­ka­ti­ma­ i­ sportski­m a­kti­vnosti­ma­Piše: Slav­ko Petrić

Praktična obuka u strojo-bravarskom zanatu u Kal-niku 1964. godine, nakon

završenog ŠUP-a u Varaždinu, bio je prvi korak Vladi Pavliče-viću u kolektiv gdje je danas šef održavanja, ali s diplomom inženjera strojarstva, fakulte-ta koji nije mačji kašalj. Radio je i u Radi Končaru u Zagrebu, Institutu za procesnu tehniku, a od 1973. zaposlen je stalno u Kalniku gdje uz rad završava i fakultet. Vlado je mještanin Leštakovca (općina Jalžabet) gdje obnaša dužnost predsje-dnika Općinskog vijeća, a pri-

je je bio i načelnik općine Jalža-beta gdje je bio i među pokreta-čima svojevrsnog inovativnog centra temeljenog na poboljša-nju standarda mještana. U ro-dnom Leštakovcu (malom se-lu sa 70 domaćinstava i 270 du-ša) Vlado je u mladosti prišao vatrogascima, jer je to bilo jedi-no pravo mjesto za okupljanje i druženje mladih. Sve mlade obitelji tu su nalazile svoj ku-tak životnih radosti. Čak su u jednom trenutku sve snahe u selu bile članice DVD-a, i to dobrovoljno. Vježbale su one redovito i bile uspješne toliko da su bile i peterostruki prva-ci varaždinske općine. I da-

nas je mjesto, nekoliko kilome-tara udaljeno od Varaždinskih Toplica, poznato po gasitelji-ma koje zdušno obučavaju sta-riji članovi među kojima i Vla-do, koji je već 30 godina pred-sjednik društva i počasni viši vatrogasni oficir. Pamti dobro iz tog vremena suradnju s ko-legama iz zagrebačkog ZET-a i postavljanje tramvaja u mjestu koji služi kao igraonica za dje-cu, osnivanje Kulturno umje-tničkog društva ”Elizabeta” u Jalžabetu...

Uz vatrogastvo i i ponekad šah, Vladi je praktični hobi ma-la poljoprivreda. Na hektru ze-mlje Vlado, supruga Ljubica

i djeca Dražen, Mario i Marti-na proizvode toliko da nahra-ne piceke, pajceke i ostalo što ne treba u gradu kupovati. U slobodno vrijeme, ako takvo-ga i ima, Vlado zna s obitelji otići u toplice ili na brijeg u klet da odmori u okruženju ti-suću vikendica koje otpadaju na 900 stanovnika, koliko Jal-žabet broji.

Veliki dio Vladina života po-svećen je sindikalnom radu. Borba za radnička prava ne se-že samo od 1983. godine kada se Pavličević i prvi puta kao predsjednik Sindikalne podru-žnice Kalnika okušao u tom poslu, a sredinom devedesetih

bio i u Republičkom odboru sindikata. Ona je prisutna i da-nas premda ne na istaknutim sindikalnim mjestima. Kolekti-vni ugovor u Podravki smatra jednim od dobrih načina rješa-vanja radničkih prava za koja se i kao politički pripadnik Se-ljačke stranke zalaže. Mišljenja je da je sindikat odigrao bezna-čajnu ulogu prilikom privatiza-cije. Dio ljudi je dobio previše, novokomponirani gazde pona-šaju se drugačije jer su do imo-vine došli bez znoja. Po Vladi sindikat je nekad imao veći, po-zitivniji utjecaj. Nisu ni oni šti-tili neradnike, ali zahtijevali su da se rad odgovarajuće vrednu-

je, kako to sada nije. U to vri-jeme sindikat je bar imao kon-trolu nad proizvodnim procesi-ma, a danas mu jedino preosta-je pregovaranje za poboljšanje standarda. Jedan je od pobor-nika ideje da radnicima tre-ba vratiti nešto iz minulih da-na što im sada nedostaje. Po-glavito sportske aktivnosti, što bi bio mali trošak za poslodav-ca, a veliki dobitak za radnike. Jer, baš kroz te aktivnosti odr-žavao se taj potrebni duh ko-ji je činio Podravku složnom. Nikad nije kasno, kaže nam na kraju Vlado. n

Početkom ovog tjedna u Podravki je počeo otkup kukuruza, a

pretpostavlja se da će po-trajati do kraja studenoga. Ove, kao i prethodnih godi-na, Podravka kukuruz otku-pljuje uslužno za poznatog kupca iskorištavajući time postojeće kapacitete silosa i sušare. Planirano je, prema riječima Pere Katića, pomo-ćnika Proizvodnje 2, da se jesenas otkupi deset tisuća tona kukuruznog zrna, ali ukoliko će ponuda biti zna-tnija, preuzet će se sve po-nuđene količine.

Prve prosudbe govore da je ovogodišnji kukuruz izu-zetne kvalitete s vlagom manjom od očekivane. Pri-jam obavlja se svakodne-vno u vremenu od 7 do 20 sati i to isključivo u silos u Koprivnici. Za sada zapri-mljene su tek manje koli-čine kukuruza, kojemu će ove godine biti cijena 70 li-pa po kilogramu - za stan-dardnu kvalitetu koja po-

drazumijeva vlagu od 14 posto, primjese 2 i lom zr-na od 4 posto. Kukuruz s vlagom većom od 35 posto Podravka neće preuzimati. Kvaliteta kukuruza utvrđu-je se uzorkovanjem, a ispla-ta za predani kukuruz oba-vljat će se u roku 15 dana od prodaje, a radi brže obra-de podataka i ubrzanja pro-toka vozila proizvođači bi trebali sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu, štednu knjižicu ili broj tekućeg ra-čuna Podravske banke. Ove godine u otkupu u Podrav-ki biti će uvedena i jedna novina, a to je da je za tra-ktore koji dovoze kukuruz zatvoren smjer od Kopri-vničkog Ivanca, tako da će se kolona vozila formirati samo servisnom cestom iz pravca Danice. Za sigurnije komuniciranje postavljena je vertikalna i horizontalna signalizacija i ostale ozna-ke za nesmetano odvijanje prometa.

S. Petrić

Fotobi­lje­ška­

Podravka sudje­lovala na promociji Udruge­ e­STUDENT

Adi­ti­vi­ koje kori­sti­mo opra­vda­ni­ su či­njeni­com da­ veli­ki­ broj proi­zvoda­ jednosta­vno ne bi­ moga­o bi­ti­ proi­zveden bez nji­hove upora­be - va­lja­nost i­ kva­li­teta­ hra­ne i­ općeni­to njezi­nu postoja­nje bi­li­ bi­ nemogući­

Te­ma­ broja­

Adi­ti­vi­ - nu­žni­ doda­ci­ u­ su­vre­me­noj proi­zvodnji­ hra­ne­

Prerada mrkve

Kao oblik dodatnog proširenja sura-dnje s Udrugom eSTUDENT, Po-dravka je prošlog tjedna sudjelova-

la na promociji eSTUDENTa i selekcijskog procesa u auli Ekonomskog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu. Ova Udruga selekcijskim procesom svake akademske godine u član-stvo prima 200-tinjak najboljih studenata ekonomije koji žele biti dio studentske mre-že izvrsnosti.

Podravka je na svom štandu tijekom jedno-dnevnog druženja sa studentima predstavila buduće aktivnosti i planove kompanije, kao i Zakladu ”prof. Zlata Bartl” koja dodjeljuje stipendije i potpore najboljim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija. Najviše interesa studenti su pokazali za mo-gućnosti financiranja putem Zaklade ”prof. Zlata Bartl”, a osobito su im se svidjeli novi Podravkin Company Profile i Godišnje izvje-šće za 2005. godinu.

Matija Hlebar

Poče­o otkup kukuruzau Podravki

Za­sla­đi­va­či­

Gluta­mi­na­tPodravka u proi­zvodnji­ Ve­

gete i­ Podravka juha kori­sti­ natri­jev glutami­nat. Glutami­­nat je natri­jeva sol neesen­ci­jalne ami­noki­seli­ne, gluta­mi­nske ki­seli­ne. Glutami­nska ki­seli­na se i­nače nalazi­ i­ u or­gani­zmu u slobodnom i­li­ ve­zanom obli­ku kao di­o prote­i­na, pepti­da i­td. Glutami­nat se kori­sti­ i­ kao dodatak hra­ni­, u mali­m koli­či­nama, za poboljšanje okusa. Nami­rni­­ce koje su i­ pri­rodno bogate slobodni­m natri­jevi­m gluta­mi­natom su si­r ti­pa parmeza­na, rajči­ca i­ njene prerađevi­­ne, kukuruz, leća, glji­ve, soja sos, majči­no mli­jeko i­td.

­ Glutami­nat je važan fi­zi­o­loški­ sastojak svake stani­ce koji­ i­ma brojne funkci­je: slu­ži­ kao i­zvor energi­je, i­zvor je strukturnog materi­jala za i­zgradnju stani­ce, omoguću­je detoksi­kaci­ju stani­ca, ve­že se na tzv. glutami­natne receptore. Bi­tno je napome­nuti­ da nakon gotovo 90 go­

di­na pri­mjene natri­jeva glu­tami­nata i­ 30 godi­na i­nten­zi­vni­h i­straži­vanja negati­vni­ uči­nci­ glutami­nata pri­mi­jenje­nog u hrani­ ni­su do sada po­tvrđeni­. U praksi­ proi­zlazi­ da je udi­o natri­jevog glutami­na­ta koji­ se unosi­ u organi­zam kao dodatak hrani­ i­zrazi­to mali­ u odnosu na udi­o gluta­mi­nata koji­ se unosi­ u orga­ni­zam putem hrane (nami­r­ni­ce koje su nji­ma pri­rodno bogate), te onaj koji­ se si­nte­ti­zi­ra u organi­zmu. Naposlje­tku, prema si­gurnosti­ pri­mje­ne glutami­nat je od pri­znati­h međunarodni­h organi­zaci­ja poput WHO­a (Svjetska zdrav­stvena organi­zaci­ja) i­li­ FDA (Agenci­ja za hranu i­ li­jekove Mi­ni­starstva zdravstva SAD­a) svrstan u i­stu skupi­nu kao i­ šećer, sol i­ papar. Jednosta­vno rečeno, glutami­nat je si­­guran dodatak za hranu i­ ne postoje ograni­čenja njegove pri­mjene ­ i­sti­ču Podravki­ni­ stručnjaci­.

­ Ši­rom svi­jeta postoji­ veli­­ka potreba za tvari­ma koje će jednako kao konzumni­ šećer hrani­ davati­ sladak okus, a da pri­ tome te tvari­ ne pri­donose sveukupnom unosu kalori­ja te da ne djeluju na razi­nu glu­koze u krvi­. Ove kri­teri­je, kao i­ svojstvo da ne poti­ču razvoj kari­jesa već dugi­ ni­z godi­na zadovoljavaju nenutri­ti­vni­ za­slađi­vači­. Nenutri­ti­vni­ zaslađi­­vači­ su alternati­vni­ zaslađi­va­či­, uglavnom nekoli­ko stoti­na puta slađi­ od konzumnog še­ćera, koji­ nemaju ni­kakvu ka­lori­jsku vri­jednost te ne utje­ču na razi­nu glukoze u krvi­.

Na trži­štu, bi­lo kao sastoj­ci­ hrane, pi­ća, kozmeti­čki­h i­ farmaceutski­h proi­zvoda i­li­ kao zaslađi­vači­ za hranu i­ pi­­ća, najčešće su pri­sutna četi­­ri­ alternati­vna nenutri­ti­vna za­slađi­vača: aspartam, sahari­n, acesulfam K te ci­klamat.

Razlog kori­štenja asparta­ma za zaslađi­vanje u Podrav­ki­ koji­ je po okusu sli­čan kon­zumnom šećeru no otpri­li­ke 200 puta slađi­, Davorka Gajari­ nam je objasni­la:

­ Aspartam je sastojak vi­­še od šest ti­suća proi­zvoda ši­­rom svi­jeta, uključujući­ gazi­­rana pi­ća, napi­tke u prahu, žvakaće gume, bombone, že­lati­ne, mješavi­ne za deserte, pudi­nge, jogurte, sladolede, zaslađi­vače, kao i­ neke farma­ceutske proi­zvode, pri­mjeri­­ce vi­tami­nsko­mi­neralne pre­parate, si­rupe proti­v kašlja. S obzi­rom na to da ni­je stabi­­lan pri­ vi­soki­m temperatura­ma, aspartam je najbolje kori­­sti­ti­ kao dodatak gotovi­m je­li­ma i­ pi­ći­ma. Vi­soku popular­nost i­ ubrzan rast potrošnje kako među konzumenti­ma, tako i­ proi­zvođači­ma hrane, pa i­ kod nas, aspartam zahva­ljuje brojni­m pogodnosti­ma koje pruža njegova uporaba, a koje među ostali­m uključu­ju: okus vrlo sli­čan okusu kon­zumnog šećera, sposobnost i­ntenzi­vi­ranja i­ produljenja vo­ćni­h okusa, si­gurna uporaba među svi­m dobni­m skupi­na­ma (pogodan je i­ za di­jabeti­­čare i­ osobe na redukci­jski­m di­jetama) te ne uzrokuje stva­ranje kari­jesa.

Pi­še: vje­ko­slav in­dirSni­mi­o: be­rislav Go­de­k

Današnja i­ndustri­jska proi­zvodnja i­ pre­rada nami­rni­ca nezami­sli­va je bez upotre­be prehrambeni­h adi­ti­va. Hrana se i­ pri­je masovne i­ndustri­jske proi­zvodnje prerađi­­vala i­ pri­tom su se ljudi­ služi­li­ neki­m tva­ri­ma koje danas ubrajamo u adi­ti­ve, pri­­mjeri­ce, upotrebljavao se pekti­n nezreli­h jabuka za želi­ranje pekmeza, konzervi­ra­lo se solju, octom, medom, šećerom i­td.

Što su to za­pra­vo a­di­ti­vi­? Prema Pravi­lni­ku o prehrambeni­m adi­­

ti­vi­ma, to su tvari­ točno poznatog kemi­j­skog sastava koje se ne konzumi­raju kao hrana ni­ti­ su ti­pi­čan sastojak hrane, bez obzi­ra na prehrambenu vri­jednost, a do­daju se hrani­ u svrhu poboljšanja tehnolo­ški­h i­ senzorski­h svojstava. Dodaju se hra­ni­ u tehnološkom postupku proi­zvodnje, ti­jekom pri­preme, obrade, prerade, obli­­

kovanja, paki­ranja, transporta i­ čuvanja. Adi­ti­vi­ se također rabe i­ za bojenje, kon­zervi­ranje, sprečavanje oksi­daci­je, emul­gi­ranje, stabi­li­zi­ranje, zgrušavanje, želi­­ranje, reguli­ranje ki­selosti­, pojačavanje okusa, zaslađi­vanje, poli­ranje, održava­nje svježi­ne, treti­ranje brašna i­td. Adi­ti­vi­ su prema nači­nu djelovanja razvrstani­ u skupi­ne. To su, pri­mjeri­ce, boji­la koja su koncentrati­ ekstrakata jesti­vi­h si­rovi­na i­li­ si­ntetski­m postupkom proi­zvedeni­ kemi­j­ski­ spojevi­ poznatog sastava, a dodaju se u mali­m koli­či­nama za bojenje hrane, ne mi­jenjajući­ ostala svojstva proi­zvoda, za­ti­m konzervansi­ koji­ sprečavaju i­li­ uspora­vaju razmnožavanje mi­kroorgani­zama u hrani­ ne utječući­ bi­tno na senzorska svoj­stva, tu su potom anti­oksi­dansi­ važni­ za sprečavanje oksi­dati­vni­h promjena u hra­ni­ i­ pojačavanju anti­oksi­dati­vni­h uči­naka drugi­h tvari­, zati­m emulgatori­ koji­ omo­gućuju homogeno mi­ješanje ulja i­ masti­ s vodom i­li­ vode s ulji­ma i­ masti­ma, a i­ ho­mogeno mi­ješanje drugi­h sastojaka, sta­

bi­li­zatori­ koji­ma se omogućuje stabi­li­zaci­­ja topi­vi­h koloi­dni­h sustava (sustava koji­ se ne mi­ješaju) i­td.

Kontrola­ a­di­ti­va­ u Podra­vki­Struka je oko adi­ti­va uglavnom jedi­nstve­

na: smatra i­h nužni­m di­jelom suvremene i­ndustri­jske proi­zvodnje hrane. Dakle, pod adi­ti­vi­ma se podrazumi­jevaju tvari­ koje se normalno ne konzumi­raju ni­ti­ su ti­pi­­čan sastojak nami­rni­ca, a dodaju se zbog tehnološki­h i­ senzorski­h svojstava. Adi­ti­vi­ su i­ pri­rodnog podri­jetla, poput vi­tami­na C, beta­karotena, enzi­ma, i­li­ neki­h aroma, dok su drugi­ si­nteti­zi­rani­ kemi­jski­ spojevi­. Između nji­h nema bi­tne razli­ke s gledi­šta si­gurnosti­, jer se i­ jedni­ i­ drugi­ dobi­vaju ke­mi­jski­m postupkom. Upotreba se redovi­to kontroli­ra u laboratori­ji­ma ovlašteni­ma za kontrolu hrane. Laboratori­ji­ provode kemi­j­ske anali­ze, te nadzi­ru pri­mjenu adi­ti­va u proi­zvodnji­. Takva kontrola i­ pri­mjena adi­­ti­va postoji­ i­ u Podravki­.

O primjeni aditiva u pro-izvodnji hrane u Po-dravki razgovarali smo

s mr. sc. Davorkom Gajari, di-rektoricom Službe senzorike i nutricionizma.

- Podravka u proizvodnji svojih proizvoda koristi sastoj-ke i u količinama koje su do-puštene u proizvodnji hrane, a prema važećim propisima Re-publike Hrvatske, kao i zakoni-ma i propisima zemalja u ko-je plasiramo naše proizvode. Aditivi se između ostalog ra-be i za pojačavanje okusa i za-slađivanje. Podravka u dijelu svog asortimana ima i proizvo-

de koji sadrže pojačivače oku-sa kao i proizvode koji sadrže zaslađivače i ti se aditivi kori-ste isključivo u skladu s važe-ćim propisima RH. Dodavanje u proizvode tijekom tehnolo-škog procesa je sukladno tehno-loškom učinku pojedinog aditi-va sa svrhom poboljšanja te-hnoloških i senzorskih svojsta-va i kao takvi su razvrstani u pojedine skupine; propisana je dopuštenost uporabe za pojedi-ne skupine i vrste hrane te uvje-ti pod kojima se mogu miješa-ti. Općenito u prehrambenim proizvodima, pa tako i u na-šim, aditivi se koriste za emul-

giranje, zgušnjavanje kao modi-ficirani škrobovi, želiranje, po-jačavanje okusa, zaslađivanje, aromatiziranje, bojenje, pove-ćavanje volumena, reguliranje kiselosti, konzerviranje, spreča-vanje oksidacije i slično - rekla nam je Davorka Gajari

Dje­čja­ hra­n­a­ be­z a­di­ti­va­Je li danas u suvremenoj pre-

hrambenoj industriji uopće moguće proizvoditi i pravilno skladištiti veće količine zdrav-stveno ispravne hrane ili pića bez uporabe aditiva? Davor-ka Gajari nam je napomenula: ukoliko razmotrimo svu kom-

Da­vorka­ Ga­ja­ri­:

Pri­mje­n­a­ a­di­ti­va­ pre­ma­ va­že­ći­m propi­si­ma­ Re­pu­bli­ke­ Hrva­tske­ i­ ze­ma­lja­ u­ koje­ i­zvozi­mo n­a­še­ proi­zvode­

pleksnost i raznolikost pre-hrambenih proizvoda odgovor bi bio da nije moguće. No, za pojedine grupe proizvoda iz Po-dravkinog asortimana odgovor na postavljeno pitanje je poziti-van, odnosno - nema aditiva. Konkretno, proizvodi Podrav-kine dječje hrane su apsolutno bez aditiva, zatim proizvodi iz grupe steriliziranog povrća ne sadrže aditive, veliki dio paste-riziranih proizvoda povrća po-put proizvoda rajčica, zamr-znuto povrće i drugi prehram-beni su proizvodi bez aditiva.

Za­šti­ta­ i­n­te­re­sa­ potroša­ča­- Pojedine vrste prehrambe-

nih proizvoda moguće je pro-izvoditi bez aditiva, a prema direktivi EU preporučeno je da se u točno određene gru-pe namirnica ne smiju doda-vati aditivi. Te grupe namirni-ca su npr. med, neemulgirana ulja i masti biljnog i životinj-skog podrijetla, maslac, pa-sterizirano i sterilizirano mli-jeko i vrhnje, nearomatizirani,

fermentirani mliječni proizvo-di, prirodne mineralne vode i izvorske vode, kava, nearoma-tizirani čaj, šećeri, suha tjeste-nina (obična) itd. - rekla je Da-vorka Gajari. Pojašnjavajući primjenu aditi-va, inženjerka Gajari ističe:

- Prema Zakonu o hrani u RH interes potrošača mora se zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri. Propisi o hrani usmje-reni su zaštiti potrošača i da-ju osnovu da potrošači budu potpuno informirani o hrani koju će konzumirati te će im se na taj način omogućiti iz-bor hrane. Protivno je intere-su potrošača: proizvodnja i sta-vljanje na tržište zdravstveno neispravne hrane i hrane ne-prikladne za tržište, prijevara ili namjerno nepravilno provo-đenje postupaka u poslovanju s hranom, patvorenje hrane zamjenom ili izostavljanjem osnovnih sastojaka koji su po-vezani s određenom vrstom ili karakteristikom hrane, dovo-đenje potrošača u zabludu na-

vođenjem pogrešnih podata-ka na deklaraciji, provođenje ili korištenje postupaka (ogla-šavanje i sl.) koji mogu dovesti potrošača u zabludu - govo-ri Davorka Gajari te dodaje da aditivi koje koristimo opravda-ni su činjenicom da veliki broj proizvoda jednostavno ne bi mogao biti proizveden bez nji-hove uporabe, valjanost i kvali-teta hrane i općenito njeno po-stojanje bili bi nemogući.

Potroša­či­ sve­ vi­še­ zn­a­ju­ o zdra­vlju­ No, dobra proizvođačka pra-

ksa kao i potpuna usklađenost sa zakonodavstvom osigurava-ju potrošačima proizvode s da-leko manjim količinama aditi-va od dopuštene pravilnikom, proizvode čija deklaracija osi-gurava potpunu informaciju o prisutnosti i vrsti aditiva. Sve to osigurava kvalitetne pre-hrambene proizvode uz isto-vremeno pružanje informacija potrošaču koji na takav način ima uvid u sadržaj aditiva te je u mogućnosti odabrati pro-

izvode sukladno svojim po-trebama.

Zdravstveno svjesni i sve više educirani potrošači veliku pa-žnju poklanjaju navodima na deklaraciji prehrambenih pro-izvoda. Osim toga u mnoštvu proizvoda često nalaze i one koji već svojim izgledom upu-ćuju na korištenje većeg broja aditiva. Osjetljivost potrošača još je veća kada su u pitanju dje-ca. Međutim, često podizanje prašine u javnosti prilika je da se dodatno obrazloži opravda-nost korištenja prehrambenih aditiva, pojasni značenje poje-dinih oznaka (E-broja) u tekstu deklaracije, ukaže na iznošenje netočnih navoda o izrazitoj šte-tnosti aditiva od strane poje-dinaca, ali i predstavnike pre-hrambene industrije podsjeti da su danas potrošači svjesni važnosti konzumiranja hrane u očuvanju zdravlja i prevenira-nju bolesti i da imaju neotuđi-vo pravo na zdravstveno ispra-vne prehrambene proizvode - naglasila je Davorka Gajari. n

U Podravki­ni­m laboratori­ji­ma obavlja se stroga kontrola kvali­tete si­rovi­na i­ gotovi­h proi­zvoda pa tako i­ pri­mjena adi­ti­va

PODR-R-A 11-18.10.2006.

487,50

488,00

488,50

489,00

489,50

490,00

490.50

491.00

491,50

492,00

492,50

11.10.06 13.10.06 17.10.060

500.000

1,000.000

1,500.000

2,000.000

2,500.000

3,000.000

3,500.000

PrometCijena

datum vrije­dn­o­sn­ica Cije­n­a Pro­me­t

11. 10. 2006. PODR­R­A 490 3,121.800,37

12. 10. 2006. PODR­R­A 492 2,209.270,56

13. 10. 2006. PODR­R­A 491 1,208.063,97

16. 10. 2006. PODR­R­A 492 1,352.678,38

17. 10. 2006. PODR­R­A 489 1,235.788,52

18. 10. 2006. PODR­R­A 490 1,141.407,26

� Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.

Što to znači kad se kaže da neki čovjek ima osob-nost tipa A? To znači da

ta osoba ima velik nagon, že-lju za natjecanjem i stalno si postavlja rokove u poslu i dru-gim područjima života - sve dok ne doživi srčani udar. Ako preživi, stručnjaci takvom čo-vjeku savjetuju, između osta-

log, redovito vježbanje i relak-saciju. Međutim, što ako on ne može promijeniti svoj na-čin ponašanja? Znanstveni-ci s Instituta za psihologiju na Sveučilištu u Coloradu provo-de specifični program, to jest trening za svladavanje stresa na srce. Program se sastoji od pet treninga, svaki u trajanju od pola sata.

Osobe se prvo podučava ka-ko napeti pa opustiti poseb-ne grupe mišića, a zatim ka-ko identificirati situacije koje dovode do stresa, kao, na pri-mjer, povećano opterećenje i zahtjevi na poslu, osobni su-kobi na radnome mjestu i ra-zne napetosti i pritisci u obi-

telji. Tada ih se podučava kako se kontrolirati, osposobljava-jući ih da se relaksiraju u ma-nje od minute.

Sljedeći korak je zamišljanje. Osoba si zamisli, predoči stre-snu situaciju, tako da može ponovo doživjeti reakciju na stres. Polaznike takvih trenin-ga se podučava da se fokusi-raju na fizičke i psihološke as-pekte stresa, kao što je ubrza-nje srčanog rada, znojenje ili mišićna napetost.

Nakon toga njih se instruira kako ”iskopčati” stres uz po-moć relaksacije. Kad se simp-tomi stresa ponovo jave, oso-ba ih prepoznaje i, što je još važnije, sposobna je nositi se s

njima. Kod nekih ljudi refleks relaksacije postaje automat-ski; kod drugih to bude volj-na reakcija.

U završnoj fazi osoba po-činje primjenjivati ono što je naučila kako bi organizirala svoj dnevni život, a sve u ci-lju da obavi isti posao s ma-nje stresa.

Većina sudionika tih trenin-ga izvijestila je da im je taj program puno pomogao. Kod dobrog dijela njih smanjila se i razina kolesterola u krvi.

Od sada će se ti treninzi po-kušati iskoristiti i kao preven-tivna mjera u osoba s ponaša-njem tipa A, koji još nisu doži-vjeli srčani infarkt. n

JELOVNIK23. 10., ponedjeljak: -Finovarivo,hrenovke,kolač24. 10., utorak: -Pilećipaprikaš,rižasašampinjonima,salata25. 10., srijeda: -Pohanasvinjetina,krumpirnaseljački,salata26. 10., četvrtak: -Umakbolognese,špageti,salata27. 10., petak: -Juha,pohanioslić,krumpir-salata

KINO PREDSTAVE

19. - 25. X. ”SVAKOG GOSTA TRI DANA DOSTA”,

američka komedija u 16 i 18 sati

19. - 25. X. ”GLAS SMRTI”, američki triler/horor u 20 sati

Ki­no Ve­le­bi­t u Kopri­vni­ci­

Piše: dr. Ivo Belan

Kako naučiti opuštati se

Znanstveni skup ”Hr­vatski

pr­ir­odoslovci 15” u Podr­avki

∆ OBAVIJESTI

∆ LIJEČNIK ZA VAS

Na­gra­da­ za­ na­j­bolj­u knj­i­gu i­z Domovi­nskog ra­ta­ koj­u dodj­e­lj­uj­e­ UBI­UDR-a­ Podra­vke­

Nagr­ada dr­. Mir­oslavu Tuđmanu

Podj­e­la­ pi­le­će­g me­sa­Odjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke ko-

ji su naručili pileće meso Vindije d.d. da će podjela biti u srije-du 25. 10. od 13,30 do 15,30 sati u dvorištu Galantpleta, Kolod-vorska 1.

Proda­j­na­ i­zložba­ knj­i­ga­Nakladnička i trgovačka kuća Begen d.o.o. iz Zagreba 23. i 24.

listopada 2006. godine (ponedjeljak i utorak) organizira prodaj-nu izložbu knjiga u Podravki ispred restorana društvene prehra-ne, i to u vremenu od 9 do 14 sati, te u prostoru Vegete i Po-dravka jela 25. i 26. (srijeda i četvrtak), a u prostoru Belupa 27. listopada (petak) od 9 do 12 sati. Knjige se prodaju na kredit do deset mjeseci, bez kamata i učešća.

Dvodnevni znanstveni skup “Hrvatski priro-doslovci 15”, u organi-

zaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvat-ske i Ogranka Matice hrvat-ske Koprivnica te pod pokro-viteljstvom HAZU, održan je u Podravki. U ime Podrav-ke, koja je uz Belupo sponzor skupa, okupljene je pozdravio dr. Zdravko Matotan. U uku-pno 16 referiranih naslova - o velikom županu križevačke županije Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću (Josip Balaba-nić), liječniku Franu Gundru-mu Oriovčaninu (Renata Hu-sinec), biologu Ivanu Kranjče-vu (Ana Smontara), pčelaru Josipu Belčiću (Janko Križa-nić), agronomu Pavlu Kvaka-nu (Ivan Biršić), sportašu i znanstveniku Žarku Dolina-ru (Aleksandar Lutkić), astro-

nomu Mili Bogdaniću (Tatja-na Kren), fizičarima Mili Cin-driću i Vladimiru Vrkljanu (Branko Hanžek) fizičaru Iva-nu Potočnjaku (Marko Vuče-tić), akademiku Ivi Pevaleku (Ljerka Regula-Bevilacqua), putopiscu Jurju Husu Rasi-njaninu (August Janeković), Đurđevačkim pijescima (Sre-ćko Božičević) te časopisu Pri-rodoslovlje (Barbara Bulat) - predstavljena je bogata povi-jest hrvatskoga prirodoslovlja Koprivničko-križevačke žu-panije. Otvorena je i izložba “Perunika” autora Morane Bi-ljaković i Nikole Ljubešića.

Ovaj kup bio je i prvi pro-gram kojim su svečano otvo-reni Dani Matice hrvatske u Koprivničko-križevačkoj žu-paniji, a koji će u pedesetak programa trajati do 27. stude-noga ove godine. D. E.

In me­mo­ri­am

Vla­di­mi­r Sa­la­jec (1957. - 2006.)

U subotu, 14. listopada, na mjesnom groblju u Koprivni-čkom Ivancu pokopan je naš radnik Vladimir Salajec. Na-kon kratke bolesti preminuo je iznenada u pedesetoj godi-ni života.

Vladimir je došao u Podrav-ku 1976. godine i ostao vje-ran Podravki 30 godina. Sve ovo vrijeme poslom je bio ve-zan uz Tvornicu koktel peci-va gdje je sa svojom srednjom

stručnom spremom radio na poslovima radnika u proizvo-dnji. Više od drugih mogao bi reći da je tamo bila njego-va obitelj, jer je i supruga radi-la s njim. Kolege su se oprosti-le od pajdaša i dobrog suradni-ka uvijek skromnog i zadovolj-nog životom.

Njegova prerana i iznenadna smrt duboko je potresla i zavila u tugu sve koji su ga poznavali, a posebno njegovu obitelj.

Znanstvenici provode specifični trening za svladavanje stresa koji loše utječe na srce, a sastoji se od pet polusatnih treninga

Promoci­j­a­ knj­i­ge­

“Li­j­e­čni­k u Domovi­nskom ra­tu”

Proteklog je vikenda održana promoci-ja fotomonografije grada Koprivnice au-tora Antonija Grgića. U sklopu promo-cije otvorena je i izložba fotografija iz knjige Antonija Grgića u novootvorenoj galeriji pokraj Žutog dućana.

Riječ je o knjizi koja je rezultat 10-go-dišnjeg “lova” Antonija Grgića na vizure i detalje grada Koprivnice. Na 120 stra-nica knjige autor opisuje mijene grada, kroz četiri godišnja doba, a kao što i pi-še na njenom početku - knjiga je samo

isječak vremena. Ova atraktivna knjiga nema klasičan tekstualni uvod, te se nje-nim listanjem pokušava simulirati pro-tok vremena - proljeće, ljeto, jesen, zima i ponovno krug kreće s proljećem. Foto-grafski, knjiga je subjektivan pogled na grad kroz objektiv fotoaparata autora Antonija Grgića. Knjigu je izdao Pikant marketing, a jedan od podupiratelja bi-la je i Podravka. Izložba se može pogle-dati i u poslijepodnevnim satima do 27. listopada.

Izložba i fotomonografija grada Koprivnice

Gra­d gle­da­n novi­m oči­ma­U dvorani Kazališta Kristalne kocke ve-

drine u Sisku je održano predstavljanje knjige dr. Đure Šterka “Liječnik u hrvat-skom Domovinskom ratu”, koju je priredio i uredio Mladen Pavković. Riječ je o knji-zi od oko 400 stranica u kojoj je dr. Šterk (umro 2004.) opisao 96 dana ratovanja na prostoru Gline, odnosno osnivanja ratne zdravstvene službe. Knjiga je i ilustrirana s brojnim fotografijama i dokumentima i svakako će biti prilog povijesti, pogotovo kad su u pitanju zdravstveni radnici.

Književno-publicistička nagrada “Bili smo prvi kad je trebalo” za najbo-

lju knjigu iz hrvatskog Domo-vinskog rata UBIUDR-a Po-dravke za 2006. godinu, a ko-ja se sastoji od prigodne plake-te, u ponedjeljak je u dvorani Društva hrvatskih književnika u Zagrebu dodijeljena prof. dr. Miroslavu Tuđmanu za knjigu “Vrijeme krivokletnika”, obja-vljenoj u biblioteci “Tragom istine” zagrebačke nakladni-čke kuće Detecta. To je odlu-čio žiri u sastavu: Mladen Pav-ković, predsjednik UBIUDR Podravke, akademik prof. dr. Josip Pečarić, prof. dr. Zvoni-mir Šeparović, dr. Hrvoje Šo-šić, prof. dr. Zdravko Tomac, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs i književnica Marija Pea-kić-Mikuljan (predsjednica ži-rija), koji je razmotrio 16 knji-ga pristiglih i objavljenih u na-tječajnom roku.

Nagrada “Bili smo prvi kad je trebalo” UBIUDR-a Podrav-ke osnovana je 2000. godine da bi napravila razliku između istine i laži u našem javnom životu i ukazala na vrijedno-sti za koje se isplati živjeti pa i umrijeti ako je potrebno.

Ova nagrada, između osta-log, upire prstom na namjer-no prešućene knjige i autore, na programirani bojkot pojedi-nih naslova i imena i na očigle-

dnu blokadu u medijima kao i na postojanje crnih lista.

Branitelji Podravke i njiho-va udruga i u ovom trenutku, rečeno je prigodom dodjele, služe kao primjer svima osta-lima da se ne smije baciti ko-plje u trnje, da se javni prostor

ne smije prepustiti šutnji i rezi-gnaciji i da se na prave vrijed-nosti uvijek iznova treba uka-zivati. A upravo takva vrijed-nost je i ova knjiga dr. Mirosla-va Tuđmana. Inače, dosad su Nagradu UBIUDR-a Podravke za najbolju knjigu na temu Do-

movinskog rata primili Miljen-ko Miljković, Nenad Ivanko-vić, Branka Primorac, general Janko Bobetko, Miroslav Me-đimorec, admiral Davor Do-mazet Lošo, dr. Hrvoje Šošić i Ante Beljo i Hrvatski informa-tivni centar. n

NagradujeMiroslavuTuđmanupredalaknjiževnicaMarijaPeakić-Mikuljan

Branitelji Podravke i njihova udruga upozoravaju da se na prave vrijednosti uvijek iznova treba ukazivati. A upravo takva vrijednost je i knjiga „Vrijeme krivokletnika“

�Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.

Prva­ hrva­tska­ nogome­tna­ li­ga­ - 10. kolo∆ SPORT Drugo pre­tkolo Li­ge­ prva­ki­nj­a­ za­ rukome­ta­ši­ce­

Dodi­k osi­gura­o va­žnu pobj­e­du Sla­ve­na­ši­ma­ Rukometašice Podr­avke

Vegete ušle u Ligu pr­vakinja

Prva­ hrva­tska­ li­ga­ - 5. kolo (kugla­či­)

Željka Or­ehovec na Svjetskom pr­venstvu

U 10. kolu Prve hrvatske no-gometne lige Slaven Belupo do-šao je do važne pobjede nad Osi-jekom, a odlučio je vrlo raspolo-ženi Marijo Dodik, najbolji ko-privnički strijelac. On je u 39. minuti prihvatio dugu loptu Ra-deljića, smirio je, prevario svog čuvara i odlično pogodio donji desni kut. Bio je to i jedini pogo-dak na utakmici koji je Slavena-šima donio tri vrijedna boda.

Domaći nogometaši su mo-gli doći do vodstva već u 8. mi-nuti, ali se Pejić spetljao, iako je bio potpuno sam pred Sken-derom. U 21. minuti Buljan je prošao po lijevoj strani i povra-tnom loptom uposlio Milardo-vića, koji je sa 7 metara proma-šio okvir gola. Još jednu sjajnu prigodu Osijek je imao u 34. mi-nuti, kad je Stranatić s lijevog bo-ka ubacio pred vrata, a Mostar-lić sa samo 4 metra glavom pre-bacio gredu. Do kraja utakmice Slaven Belupo nije stvorio izgle-dniju prigodu, a Osijekova je ini-cijativa bila jalova. Najopasnije su gosti zaprijetili u 67. minu-ti, kad je tukao Nađ, ali je Niko-loski obranom potvrdio sjajnu formu. Nikoloski, rastrčani So-

pić i strijelac Dodik najzasluž-niji su za pobjedu koprivničke momčadi, no i ostali su igrači pokazali veću borbenost i agre-siju nego u nekim dosadašnjim utakmicama.

Slavenovi nogometaši nisu na koprivničkom Gradskom sta-dionu pružili neku briljantnu igru, ali su došli do tri vrlo va-žna prvenstvena boda.

Protiv Osijeka za Slaven Belu-po su igrali: Nikoloski, Bošnjak, Radeljić, Kristić, Pejić (od 54. Radiček), Šomoci (od 87. Kele-men), Sopić, Mumlek, Božac, Dodik, Vručina (od 77. Šarano-vić). B. F.

Ukoliko stolnotenisači Po-dravke imaju u ovom prvenstvu dvije meč lopte, onda su u ne-djelju prvu izgubili. U drugom kolu u Koprivnici nisu uspjeli svladati izravnog suparnika za ostanak u ligaškom društvu VG Stanfar iz Velike Gorice. Gosti su očito dovođenjem reprezen-tativnog igrača Damira Atikovi-ća za pojačanje napravili dobar

posao koji Podravka nije mogla slijediti. Ako znamo da je drugi igrač Stanfara bio bivši uspješni stolnotenisač Podravke Miro-slav Taboršak, onda puno ne ču-di poraz Podravkaša u utakmici koja osim pobjede Podravkinog para Marinić - Lončar nad afir-miranim gostujućim Atiković - Taboršak nije ponudila nikakvo iznenađenje. S. P.

Prva­ li­ga­ stolnote­ni­sa­ča­

PO­DRAV­KA - V­G STAN­FAR 1:4

Pora­z na­ doma­ći­m stolovi­ma­

U nedjelju će ženska kuglačka reprezentacija otputovati na po-jedinačno Svjetsko prvenstvo, koje će se održati od 22. do 28. li-stopada u Skoplju. Trener repre-zentacije Marko Kujundžić na-kon trodnevnih priprema odre-dio je pet igračica, a među nji-

ma je i Podravkašica Željka Orehovec. Tri dana priprema in-tenzitetom kakav ih očekuje na Svjetskom prvenstvu reprezen-tativke su pokazale visoki stu-panj pripremljenosti, a tehničke elemente brusit će do odlaska na Svjetsko prvenstvo. (Ž. Š.)

Kuglači Podravke skupo su “prodali svoju kožu” na gostova-nju u Osijeku, kod doprvaka Ko-nikoma u kojem igraju svjetski re-korder Bogdanović, doprvak svi-jeta Mušanić, sjajni slovenski re-prezentativac Stoklas i hrvatski Prodanović. I takvu momčad, je-dnog od glavnih kandidata za pr-vaka države, Podravkaši su drža-li u neizvjesnosti sve do kraja uta-kmice. Ne može se reći da su ku-

glači Podravke mogli pobijediti, jer je ukupna razlika od 151 ču-nja bila garancija sigurne pobje-de domaćih kuglača. Ipak, evi-dentna je u ovom prvenstvu bo-lja i hrabrija igra Podravkaša na gostovanjima, više nisu ”kanta za napucavanje”, sada i na gosto-vanju pokazuju zube i najvećim favoritima. Samopouzdanje im je naraslo, pa se može očekivati i koji bod na strani. (Ž. Š.)

KO­N­IKO­m - PO­DRAV­KA 6:2 (14:10) 3502:3351

Sna­ža­n otpor Podra­vka­ša­

SLAV­EN­ BELU­PO­ - O­SIJEK 1:0 (1:0)

MarijoDodik

Podra­vka­ši­ce­ u re­pre­ze­nta­ci­j­i­Čak11rukometašicaPodrav-

ke Vegete pozvao je izbornikhrvatskereprezentativnevrsteJosipŠojatnapripremekojećepočetiokupljanjem30.listopa-dauPuli.ReprezentativnidresuovojakcijiodjenutćePodrav-kašiceIvanaJelčić,MajaZebić,AnitaGaće,BožicaPalčić,Kristi-naFranić,MajaKožnjak, Ivan-ka Hrgović, Svitlana Pasičnik,Ana Kalajžić i Lidija Horvat teMarta Žderić, vratarka iz Plo-čakoja jeubitivećPodravki-naigračica.OnećebitiuAre-prezentacijikojaćesudjelova-ti u Sloveniji na turniru gdje

ćeosimdomaćinaigratiHrvat-ska,CrnaGoraiGrčka.Odosta-lih reprezentativki u najboljojselekcijibitćejošGrubišić,Pu-šić,Gotal,Batelka,Popović,Ar-slanagić i Penezić. Podravkinpivot Andrea Šerić pozvana jepakuB selekcijukoja igranaKarpatia kupu u Rumunjskoj.Prva reprezentativna vratarkaBarbara Stančin, iz obiteljskihrazloga,ovajputnećebitime-đu reprezentativkama. Uz Po-dravkinog trenera Šojata kaoizbornikovpomoćnikbitćeMa-to Matijević, koji tu funkcijuobavljaiuPodravkiVegeti.

Veliki uspjeh - plasman u Li-gu prvakinja - rukometašice i vodstvo Podravke Vegete pro-slavile su u koprivničkom re-storanu Klas. Akterima ovog iščekivanog uspjeha prikluči-li su se i sadašnji predsjednik Upravnog odbora kluba Saša Romac i Damir Polančec, ko-ji je tu funkciju obavljao do-

nedavno. Čestitajući i zahva-livši se djevojkama i vodstvu kluba na ulasku u najelitnije klupsko europsko natjecanje, Polančec je istaknuo da je Li-ga prvakinja veliki izazov za ove rukometašice koje su i na sportskom uzdizanju Kopri-vnice i Hrvatske pružile veli-ke doprinos. S. P.

Polančec čestitao r­ukometašicama na ulasku

u Ligu pr­vakinja

Prije početka uzvratne uta-kmice između Podravke Vege-te i Celeie iz Žaleca Podravkin rukometni klub oprostio se od velike igračice Renate Hodak. Poklonima od direktora kluba Marijana Domovića i kapetani-ce Božice Palčić nagrađena je desetogodišnja Renatina vjer-nost koprivničkim prvoligašica-ma. Renata je u redove Podrav-ke Vegete došla iz sisačke Ine, a u sastavu crvenih igrala je de-set godina i ostavila neizbrisi-vi trag odigravši 196 prvenstve-

nih utakmica i postigla ukupno 881 gol. Odigrala je i 30 kup utakmica na kojima je zabila 206 golova, a u Ligi prvakinja Podravkin dres je odijevala na 52 utakmice na kojima je posti-gla 206 golova, a na ostalim eu-ropskim utakmicama postigla je 160 golova. Ljevoruka igrači-ca ostat će u sjećanju koprivni-čkim gledateljima po izvanre-dnim igrama na desnom krilu i odličnim kontrama. Zauzet će vidno mjesto u klupskoj povi-jesti. S. P.

Oprošta­j­ Re­na­te­ Hoda­k

PO­DRAV­KA V­EGETA - CELEIA 40:14 (20:8) CELEIA - PO­DRAV­KA V­EGETA 22:39 (17:34)

Naviku iz domaćeg pr-venstva da svoje supar-nice pobjeđuju s oko

40 golova i razlikom od oko 25 golova prenijele su rukome-tašice Podravke Vegete i na eu-ropsku scenu. U drugom pre-tkolu Lige prvakinja tako su pobijedile u Koprivnici ipak slabašnu ekipu Celeia iz Žale-ca, inače doprvakinje Sloveni-je koje su se u drugo kolo “šle-pale” na račun ljubljanskog Krima, koji je izravno bio u za-vršnom natjecanju. Već na pr-voj utakmici sve je išlo ”pre-ma obrascu” - gošće u napadu stativa, promašaj, izgubljena lopta, a domaće kontranapad, Todorovska gol, Pasičnik gol, Zebić mreža i sve tako do kra-ja 60. minute kada su uz spo-menute dobro još pogađale igračice od kojih se očekuju go-lovi s vanjskih pozicija, Lidija

Horvat i Maja Kožnjak. Žute iz Žaleca djelovale su kao eki-pe koje se viđaju u ”domaćem dvorištu” i s kojima je to bila dobra “učionica” za zahtjevne susrete što će ih Podravkašice imati u Ligi prvakinja. Trener Šojat držao je u igri rukometa-šice koje bi trebale biti udarna postava za europska sučeljava-nja i isprobavao igru s kakvom se Podravka može nametnu-ti Europi. Dobro je djelovala obrana, dobre su bile kontre i polukontre nakon pogreša-ka Slovenki, koje su jedino bi-le uporne u pravljenju koraka, sudaranju u napadu i pokojim dobrim potezom najbolje im igračice Petre Kobal. Nije se igrao rukomet za publiku, ko-je i tako nije bilo, već za rezul-tat što vodi dalje.

A odveo je s konačnih 40:14 za Podravku Vegetu u drugu

utakmicu, u kojoj su Slovenke bile u ulozi domaćina. To je bi-la prilika da Šojat pokaže i bu-duće izdanje sastava koji bi za dogledno vrijeme mogao ne-što značiti i na europskom pla-nu. Krajnji rezultat utakmice zbog toga je bio i nešto skro-mniji, ali vodstvo crvenih bo-gatije je za spoznaju da se svakim danom sve više u igri napreduje. Koprivničkim par-ketom ovaj puta trčale su dje-vojke koje imaju europskog po-tencijala Kristina Franić, Lidi-ja Horvat, Maja Kožnjak, Ana Kalajžić, Andrea Šerić i Mari-jana Tarle. Ako im pridodamo bilo koju od izvranrednih vra-tarki, sastav je to koji obećava. Već dugo nije viđeno u igri Po-dravke toliko skladnosti pa čak i perfekcionizma začinjenog s maštovitosti. Djevojke su pro-tiv rukometno ”tankih” Sloven-ki prikazale model funkcioni-ranja ekipe kakav bi svaki tre-ner poželio. Bilo je manje golo-va nego kada su iskusne u igri, ali i pucalo se i išlo u brze kon-

tranapade. Suparnice su bile nemoćne.

Nakon ove pobjede Podrav-ka Vegeta Ušla je u Ligu pr-vakinja.

Trener Šojat je rekao:- Premda smo imali sreću

prilikom ždrijeba, zaslužili smo igranje u Ligi prvakinja. Napredak u našem poslu vi-dljiv je poglavito s mladima. Promijenili smo se u odnosu na prošlu godinu igrački i kon-cepcijski i bit ćemo iznenađe-nje među velikim klubovima.

S. Petrić

UprvomsusretusaCelei-omPodravkaVegetajeigra-lausastavu:Stančin,Jelčić,Hrgović3,Kožnjak5,Kalaj-žić1(1),Palčić2,Todorov-ska9,Zebić8,Gaće,Horvat6,Franić2,Šerić,Pasičnik4(1),Tarle,auuzvratu:Stan-čin, Jelčić,Hrgović,Kožnjak8, Kalajžić 5, Palčić, Todo-rovska,Zebić,Gaće,Horvat7,Franić10(3),Šerić7,Pa-sičnik,Tarle2.

Četrdesetak golova na uta-kmicama domaćeg prvenstva Podravka Vegeta poštovala je i u susretu s Osijekom u srijedu u Koprivnici. Podravkašice su lako svladale gošće prikazav-ši sve najbolje iz svog reperto-ara. Raznovrsna igra Podravke urodila je vodstvom u poluvre-menu od 24:7, da bi u drugom dijelu Maja Kožnjak, Barbara Stančin i Marijana Tarle odi-

grale vodeće “partiture” u sve uvježbanijem sastavu. Stančin je kao od šale skidala ionako ri-jetke pokušaje gošći da smje-ste loptu u mrežu. To im je uspjelo samo 11 puta.

Za Podravku Vegetu igrale su: Stančin, Jelčić, Hrgović 6, Kožnjak 8, Palčić, Todorovska 8, Zebić 6, Horvat 4, Franić 4 (1) , Šerić 1, Pasičnik 3 (1) , Tar-le 4. S. P.

Prva­ li­ga­ rukome­ta­ši­ca­ - 9. kolo

Visoka i laka pobjedaPO­DRAV­KA V­EGETA - O­SIJEK CRO­ATIA O­SIGU­RAN­JE 44:11 (24:7)

� Broj 1813 • Petak, 20. listopada 2006.

Pastrvu uz sasvim malo začina i kuha­ni krumpir već može­mo pretvoriti u malu svečanost, a tek kad je opijemo…

Sastojci za 4 osobe:4 pastrve1 glavica luka2 žlice limunova soka200 ml bijelog vina1 vezica peršina100 g stabljike celerapapar1 žlica Vegete2 žlice ulja

Za posipavanje:1 žlica nasjeckanog peršina

Priprema:Svježe i očišćene pastrve ope­rite pod mlazom hladne vode, ocijedite i osušite papirnim ubrusom.

Pospite ih Vegetom, paprom, a unutrašnjost napunite polo­vicom količine celera i granči­cama peršina. Na zagrijanom ulju kratko popecite luk narezan na ploš­ke, dodajte preostali narezani celer, kratko propirjajte i sta­vite u vatrostalnu posudu. Po luku i celeru položite pastrve,

prelijte sokom od limuna i bijelim vinom. Pecite u pećni­ci zagrijanoj na 180°C 30 minuta.

Posluživanje:Pečene pastrve pospite sitno na­sjeckanim perši­nom te poslužite uz kuhani krum­pir.

Savjet:Za dodatnu aro­

mu u pirjani luk i celer dodaj­te nekoliko borovica.

Vrijeme pripreme: 1 sat

∆ RECEPT TjEdna

Pijane pastrve∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ale­n Kišić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Ale­n Kišić, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.300 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

Obi­lje­že­n Dan dje­čji­h vr­ti­ća Zagr­e­ba

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

Ma­li­ša­ni­ uži­va­li­ u druže­nju s Li­nom i­ Kvi­ki­je­m

Gradski ured za obrazo­vanje, kulturu i šport i dječji vrtići Grada Za­

greba pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i ove su godine orga­nizirali manifestaciju Dani dje­čjih vrtića Grada Zagreba”. Bi­lo je to 10. okupljanje mališa­na i njihovih odgajatelja, koje

je uz djecu iz 56 vrtića na Bun­deku je 15. listopada okupilo i brojne roditelje. Puna tri sata oni su se družili kroz glazbe­ni, ekološki, sportsko­rekreati­vni program i tradicijske naro­dne običaje. Djeca su uživala u igri, pjevanju, različitim na­tjecanjima i zabavnim sadrža­jima, a posebno veselje pružili

su im Lino i Kviki. Brojni mali­šani poželjeli su probati Kviki flips ili crtati na Lino blokiću, ali najveći interes bio je za sli­kanje s omiljenim likovima, ru­kovanje ili čvrsti zagrljaj.

‘Daj mi pet’ ­ vikali su dječa­ci Kvikiju, a djevojčice su za­gnjurile glavu u toplo Lino­vo krilo.

­ Izuzetno smo zadovoljni su­

djelovanjem Podravke na ovoj manifestaciji jer smo tako još jednom pokazali senzibilitet prema najmlađima, a usto ima­li priliku za druženje s našim gastro kupcima ­ rekao je Đa­ni Vulić, koordinator promoti­vnih aktivnosti za Zagreb, ko­ji je na kraju manifestacije mo­rao djeci obećati da će ih Lino i Kviki opet posjetiti. J. L.

Po­no­vno­ pr­o­mo­ti­vna kampanja Po­dr­avki­ne­ me­sne­ i­ndu­str­i­je­ Dani­ca

Podravka Čaj­na

- u okusu je tajna

Promotivna kampanja Podravkine mesne in­dustrije Danica “U oku­

su je tajna” prvi se put pro­vodila od 15. veljače do 22. ožujka ove godine, a kampa­nja je osim prikazivanja TV spota podrazumijevala ogla­šavanje na radiju te objavlji­vanje u tjednim i mjesečnim časopisima. Kampanja je po­praćena degustacijama pro­izvoda na prodajnim mjesti­ma. Prilikom tih degustacija potrošačima su dijeljene knji­žice recepata, a proizvodi na policama označeni su pro­motivnim materijalima.

Iz Marketinga Danice do­znajemo kako je kampanja uspješno provedena i primi­jećena od strane potrošača.

­ Kampanja je u prvom va­lu ostvarila vrlo dobre rezul­tate, a radi ostvarenja dugo­ročnih ciljeva želimo stvori­ti kontinuitet u oglašavanju. Budući da je kampanja osmi­šljena dijelom i kao image

kampanja, s ciljevima izgra­dnje imidža i svijesti o kva­liteti Podravka mesnih proi­zvoda te implementacije slo­gana “U okusu je tajna”, ona je prvi korak u njihovom ostvarenju ­ kažu u Marke­tingu Podravkine mesne in­dustrije Danica.

Ponovljena kampanja odvi­ja se tijekom listopada, a spot se emitira na prvom i drugom programu Hrvat­ske televizije, Novoj TV i RTL­u.

­ Budući da smo glavne marketinške aktivnosti odra­dili tijekom godine, plani­ramo redovite degustacije proizvoda koje inače provo­dimo. Osim kampanje “U okusu je tajna”, ove smo go­dine od većih marketinških aktivnosti organizirali tije­kom ljeta nagradnu igru “Ne­ma ljeta bez Podravka pašte­ta”, a s istim intenzitetom na­stavit ćemo i iduću godinu ­ ističu u Marketingu. I. B.

No­vo­u­re­đe­ni cvje­tni pro­sto­ri ispre­d Po­dravke­ (snimio­ B. Go­de­k)

Foto - bi­lješka

Ma­ćuhi­ce­ na­ Podra­vki­ni­m cvje­tni­m površi­na­ma­

U Podravkinoj službi Održavanje zelenih po­vršina ovih dana, po­

red svakodnevnih poslova, naj­više su bili angažirani u akciji zamjene starog cvijeća novim cvjetnim sadnicama. Umjesto cvijeća kojemu je ”istekao rok trajanja”, a krasilo je posebno uređene prostore na lokacija­ma u Starčevićevoj ulici i na Danici, posađeno je novo cvi­

jeće. Sada su uglavnom zasa­đene maćuhice kao sezonsko cvijeće, a koje uvijek daju po­sebnu koloritnu dimenziju Po­dravkinim cvjetnim prostori­ma ­ prostore cvjetnih povr­šina u Podravki krasi novih 2500 sadnica maćuhica. Ova Podravkina akcija uklapa se i u cvjetno uređenje grada pri­mjereno blagdanu Svih sve­tih. S. P.

Mališani nisu­ mo­gli o­do­lje­ti Kviki flipsu­ Lino­ je­ za dje­cu­ bio­ ve­lika ne­o­do­ljiva igračka