Podravkine novine broj 1621

Godina XLIBroj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

ISSN 1330 - 5204

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

www.podravka.com

polja stotinjak istarskih koope-∂∂∂∂∂ranata ovog tjedna zapoËela jedoprema ovogodiπnjeg uroda rajËicekoju odmah nakon otkupa vrijedniradnici tvornice PovrÊe Umag prera-uju u Ëetiri osnovna proizvoda -koncentrat, sok, sjeckanu i pasiranurajËicu. U tvornici se radi danonoÊno,a zbog nedostatka sezonskih radnika(potrebno ih je Ëetrdesetak, a prijavilose svega 25) uvedena je preraspodjelaradnog vremena tako da smjena trajepunih 12 sati, nakon Ëega slijedi istotoliki odmor, pa ponovo rad. Takav

”udarniËki” naËin rada potrajat Êe okomjesec dana kako bi se otkupile ipreradile sve ponuene koliËine rajËi-ca i zadræala kvaliteta sirovine. Naæa-lost, zbog nesreenog stanja u poljo-privredi, toËnije nepoticanja proiz-vodnje industrijskog povrÊa, poljo-privrednici su djelomice izgubili inte-res za sadnju rajËice pa su ljetoπnjekoliËine gotovo upola manje od Po-dravkinih potreba. Od istarskih proi-zvoaËa, meu kojima tri najveÊakooperanta osiguravaju Ëak 30 postoisporuËene rajËice, otkupit Êe se oko3200 tona, a s podruËja VirovitiËko-podravske æupanije pristiÊi Êe oko

400 tona. BuduÊi da za Podravkinesve traæenije proizvode na bazi rajËicetreba oko 7000 tona ovog povrÊa,morat Êe se posegnuti za uvozomkoncentrata.

- Podravka je sa svoje strane uËinilamaksimum kako bi osigurala kvalitet-nu sirovinu. Sklopili smo ugovore sazainteresiranim kooperantima kojimasmo zagarantirali veÊu cijenu po kilo-gramu od proπlogodiπnje, tako da jeona sada 70 lipa (lani je bila 60 lipa/kg),spremni smo preuzeti sve ponuenekoliËine, uredni smo platiπe, a uz to jenaπa Sluæba za razvoj poljoprivredetijekom cijele godine pruæala veliku

struËnu pomoÊ poljoprivrednicima.Da su lokalna zajednica i dræava, kojusmo nizom aktivnosti upozoravali naproblem, uËinili neπto sa svoje strane,vjerojatno bi i interes proizvoaËarajËice bio veÊi, a time i koliËinadomaÊih sirovina u naπim proizvodi-ma - istiËe direktor tvornice PovrÊeMilisav ManjiÊ.Nasuprot koliËinama, kvaliteta rajËi-

ce nije upitna, tako da iz umaπketvornice, inaËe jedine u Hrvatskoj zapreradu rajËice, veÊ ovih dana odlazeprve koliËine ”friπkih” visoko vrijednihproizvoda prozvedenih prema najvi-πim HACCP standardima.

U tvornici PovrÊe Umag zapoËela ovogodiπnja kampanja prerade rajËice

DanonoÊnim radomdo kvalitetnog proizvoda

Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

UnatoË vruÊini i vlazi radnice marljivo obavljaju poveÊane radne zadatke

ZnaËajniporastPodravkinogizvozau Ukrajinu3. str.

Tradicionalnisusrets Podravkinimumirovljenicimaodræat Êe se13. rujnaPiπe: Jadranka Lakuπ

Lijepa Podravkina tradicija godiπ-njeg okupljanja umirovljenika i ju-bilaraca nastavit Êe se i ove godine.Susret je predvien za petak 13.rujna s poËetkom u 13 sati, a odræatÊe se u Podravkinom rekreacijskomcentru u Starigradu. Umirovljenici-ma se priprema topla dobrodoπlicai zabavni program, a svakome Êebiti uruËen i poklon paket Podrav-kinih proizvoda. Kao i do sadaosiguran je i besplatni prijevoz, aautobus Êe kretati s parkiraliπtaispred istoËne porte izmeu 11,30 i12,45 sati, te u povratku s PRC-a od17 do 19 sati.Osim druæenja tako priraslog srci-

ma svih onih koji su godinamastvarali Podravku, u pripremi je iisplata novËane potpore umirovlje-nicima koji Êe primiti 24 kuna brutopo godini radnog staæa. Isplata Êe seobavljati po veÊ uobiËajenom naËi-nu o Ëemu Êe umirovljenicima bitiposlane posebne obavijesti uz po-zivnice.Osim umirovljenika pozivnice za

druæenje na PRC-u primit Êe i 69zaposlenika koji su u Podravki pro-veli 30 godina i Ëetvoro zaposlenikakoji imaju po 35 godina staæa uPodravki. Prije druæenja oni Êe pri-sustvovati i prijemu kojeg pred-sjednik Uprave Darko Marinac pri-reuje u velikoj dvorani gdje Êe imbiti uruËene i plakete ”Pijevac”. Uzto njima pripadaju i jubilarne nagra-de koje, prema Kolektivnom ugo-voru koncerna, iznose 1700 za 30godina rada, odnosno 2000 kuna za35 godina rada, a πto Êe im bitiisplaÊeno s prvim dijelom plaÊe zakolovoz.Ovim aktivnostima Podravka po-

novno potvruje da je doista ”kom-panija sa srcem”.

Pripreme za susretPodravkinihumirovljenikai jubilaraca

S

2 Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Podravkin periskop

Razgovarao: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Piπe: Vlado MarkotaSektor za razvoj poslovanja

Svijet je globalno selo, pa zbogtoga internacionalne kompanije mo-raju kreirati jedinstven, konzistentansustav za sve zemlje. On se primje-njuje na kvalitetu, etikete, logo, terelativne cjenovne odnose premadrugim pojedinaËnim proizvodimakompanije. Internacionalke se trudeda osiguraju sliËne reakcije potroπa-Ëa πirom svijeta, ali potroπaËi Ëestodoæivljavaju iste dobro poznate mar-ke na potpuno razliËit naËin. Naprimjer, oglaπavaËke kampanje zaNescafe su sliËne u veÊini zemalja iapeliraju na to da kava zbliæavaljude, otvara ih i pomaæe im da seponaπaju spontano i pokaæu emoci-je. Meutim, percepcija marke Nes-cafe je razliËita u razliËitim dijelovi-ma svijeta. Viπe od polovine Nijema-ca, Nizozemaca i Belgijanaca smatrada je to “brza kava, dobra za konzu-miranje na putu na posao ili zavrijeme pauze za doruËak”. Oko 52%Francuza se odnosi prema Nescafeukao prema “kavi za studente”, a 43%smatra da je to “piÊe za siromaπnije,pogodno za konzumiranje na æeljez-niËkim stanicama”. S druge strane64% Japanaca doæivljava Nescafe kao“marku vrlo dobre kvalitete”, a 47%kao “marku koju biraju bolje stojeÊigraani”.Kako dolazi do ovako razliËitih

reakcija? AnalitiËari madridske Aka-demije finih umjetnosti su otkrili dase krivicu za to moæe baciti na tipslova koja se koriste na ambalaæiproizvoda. Jedna nacija moæe jedante isti logo smatrati duhovitim, dok jeza pripadnike druge nacije onizuzetno dosadan. Logo svjetski po-znate Coca-Cole je bio podvrgnuttakvom ispitivanju. Japance prepo-znatljiva bijela slova asociraju na“cvjetne motive” (66%), a kao “sofi-sticirana” ih doæivljava 63% Japana-ca. Istovremeno spomenuti logo zaKanaane je “tinejdæerski” (57%), aza ©panjolce “konzervativan” (53%).Oglaπavanje moæe rezultirati ek-

stremno razliËitim stavovima i premasamom proizvodu. Pepsi je, angaæi-rajuÊi Britney Spears za svoju oglaπa-vaËku kampanju, mnogo dobio uoËima Britanaca i »eha. Broj ljudikoji smatraju Pepsi tinejdæerskommarkom je znaËajno porastao u timzemljama. Kampanja je poluËila pot-puno suprotne efekte u Italiji i ©pa-njolskoj, gdje je prodaja ploËa BritneySpears relativno niska. Oko 72% Ta-lijana u dobi izmeu 15 i 20 godina,koji su bili ispitivani tijekom oæujka2002. godine, izjavljuje da je Pepsi“zastarjela”. Marka je najgore proπlau Kolumbiji, gdje je Britney SpearssuËeljena s lokalnom konkurenti-com Shakirom, pa njeni oboæavateljipoËinju bojkotirati Pepsi.Poznati i popularni se vrlo Ëesto

uspjeπno koriste u propagandne svr-he. Podravka tu nije nikakav izuzetaki to je dobro, pogotovo ako je osobakoja je odabrana za takav naËin pre-noπenja naπih poruka potroπaËimazaista poznata i popularna kod potro-πaËa kojima se æelimo obratiti.

Ista marka,ali razliËitereakcijepotroπaËa

I ove godine jedan od najvaænijihsegmenata Podravke - Prodaja Hrvat-ska - biljeæi dobre poslovne rezultate.UnatoË brojnim objektivnim, ali i sub-jektivnim problemima koji svakodne-vno uvelike oteæavaju rad prodajnogtima Podravke, velikom, gotovo tvr-doglavom angaæiranoπÊu prodajnogosoblja, ti se problemi rjeπavaju uhodu. O ovogodiπnjim rezultatima po-slovanja izvrπni direktor za hrvatskotræiπte Miroslav VitkoviÊ kaæe:Poslovni plan bit Êeu potpunosti ispunjen- Rezultati prodaje za prvih ovogo-

diπnjih sedam mjeseci na hrvatskomtræiπtu su zadovoljavajuÊi i to stoga πtoje zabiljeæen rast u gotovo svim grupa-ma Podravkinih proizvoda. Æelio bihposebno istaknuti da nekoliko Stra-teπkih profitnih jedinica u potpunostiispunjava ovogodiπnji plan - Vegeta iPodravka jela te Podravski mlinovi, au samom trendu ostvarenja biznisplana smo i na ostalim kljuËnim pro-gramima kao πto je - Lino, Dolcela iKviki. Takoer biljeæimo izuzetno kva-litetan rast u segmentu piÊa, te kadasve to generalno sumiramo, u odnosuna proπlu godinu biljeæimo rast pro-daje i unutar smo ostvarenja poslov-nog plana.- Koliko znamo, taj ovogodiπnji po-

slovni plan je priliËno ambiciozan...- Tako je, planiran je rast od nekih 8

posto u odnosu na proπlu godinu, akada znamo da smo proπle godineizgubili Ferrero, veÊ sada taj nedosta-tak nadoknaujemo s postojeÊim Po-dravkinim asortimanom, a ulaskomnovih trgovaËkih roba, praktiËki Êe setaj nedostatak totalno eliminirati kojije bio u proπlogodiπnjoj realizaciji.Procjenjujemo da Êemo do krajagodine poslovni plan za hrvatsko træi-πte ispuniti u potpunosti.- Kako su utjecali problemi s kojima

se ove godine suoËavate, kao πto je npr.desortiranost, na rezultate prodaje?- To je jedan od problema koji se

pojavio, posebice u segmentu povrÊa.Naime, ima stvari koje se planiraju istrogo su vezane za primarnu proi-zvodnju te roba koja se planirala 2000.godine prodaje se 2001. i 2002. godinei tu je doπlo do izrazite desortiranostiu tom segmentu. Da nismo imali tajproblem, praktiËki bi biznis plan bioznatno premaπen za prvih sedam mje-seci. U rjeπavanju tog problema podu-zeti su odreeni potezi i, evo, odsedmog mjeseca smo sortirani i poku-πat Êemo do kraja godine nadoknadititaj nedostatak realizacije. ©teta koja jenapravljena odreenim gubitkom naprodajnom mjestu morat Êe se dodat-

nim angaæmanom prodajnog osobljasanirati i kompenzirati na neki naËin.- Je li se moglo bolje i ranije reagirati

kad se vidjelo da Êe doÊi do desorti-ranosti?- Mislite da se roba nabavi iz nekih

drugih izvora? Ne bih o tome sadagovorio, no mislim da smo trebali viπenapraviti. Bez obzira na pogreπke,optimizam u naπoj Prodaji je prisutani sigurno Êemo u potpunosti ispunitiposlovni plan.Za Podravku turistiËka sezonazadovoljavajuÊa- Kako komentirate proturjeËne in-

formacije o (ne)uspjeπnosti turistiËkesezone i kako se zapravo PodravkinaProdaja uklopila u tu naπu sezonu?- Uspjeπnost ili neuspjeπnost ovogo-

diπnje turistiËke sezone ne bih æeliokomentirati, o tome Êe sigurno viπereÊi ministrica turizma. A πto se tiËeprodaje Podravkinih proizvoda ti-jekom sezone, rezultati naπih prodaj-no-turistiËkih regija su viπe nego do-bri. Dalmacija biljeæi rast prodajetijekom srpnja i do 20. kolovoza 14posto u odnosu na isto proπlogodiπ-nje razdoblje, a Istra i Primorje rastuza viπe od 8 posto. No, mislim da jehrvatski turizam bolje organiziran, inaπi rezultati bi bili bolji, ali ovi rezul-tati su zapravo rad prodajnog tima.Naime, veÊ u pripremi sezone uËinilismo odreene pretpostavke za rast.Odradili smo brojne prezentacije uhotelskim lancima, naπi proizvodi suu svim jelovnicima najznaËajnijih ho-telskih kuÊa diljem Jadrana, poveÊalismo broj proizvoda na πvedskim sto-lovima, program Studenca osvaja turi-stiËka odrediπta. Osim toga, vrlo jebitno istaknuti da je Podravka jednimkvalitetnim radom s kljuËnim kupci-ma prisutna sa svim proizvodimadiljem Hrvatske te kada dou stranituristi oni mogu kupovati u Billi, Me-trou ili Mercatoru sve ono πto kupujuu tim trgovaËkim lancima kod kuÊe.Dakle, nemaju potrebe voziti od do-

ma te proizvode, jer npr. Billa uHrvatskoj ima iste standarde kao i uPragu. Osim kvalitetne obrade kljuË-nih kupaca i gastro træiπta, naπe pro-dajno osoblje ima zadatak uÊi u svakinajmanji duÊan, u svako najmanjemjesto potroπnje i da se fokusiraniasortiman prilagoen takvim objekti-ma stavi na police ili na mjesto potroπ-nje. To je bio dodatni angaæman kojije pratio organizaciju, a koji Êe 2003.godine u naπoj reorganizaciji odigrativaænu ulogu. Sve u svemu, rezimiraju-Êi turistiËku sezonu, ukljuËujuÊi i trenddaljnjeg rasta prodaje u kolovozu, ukonaËnici Êe ova tri turistiËka mjesecaimati bitan utjecaj na ukupan rezultatProdaje Hrvatska i Podravke nahrvatskom træiπtu te Êemo definitivnoispuniti poslovni plan, bez obzira naprije spomenute probleme oko nedo-statka odreenih proizvoda.Optimizam do kraja ove iplanovi za iduÊu godinu- Je li taj vaπ optimizam vrijedi i za

rezultate prodaje do kraja godine?- Ja sam svakako optimist i za oËeki-

vane ostvarene rezultate do krajagodine te mogu samo kazati da smomi veÊ sada zapravo u 2003. godini,jer upravo radimo na πto kvalitetnijemplaniranju za iduÊu godinu. PraktiËkisu prve projekcije planova gotove, aparalelno s planiranjem uvodimo pro-gram Nestlea - preuzimamo Nestleovasortiman od distributera koji su dosada radili s tom tvrtkom te Êemo dokraja godine pokuπati πto bezbolnijeproÊi tzv. krizno razdoblje - prelazaks jednog na drugog distributera, kakobi prodajno mjesto πto manje trpjelo.Intenzivno radimo na tome da dobroistreniramo i uhodamo prodajnu eki-pu kako bi iduÊa godina bila O.K. Bili smo jaki u prodaji, a sNestleom postajemo jaki i udistribuciji- Dakle suradnja s Nestleom se pri-

liËno zahuktala. ©to ona znaËi za Po-dravkinu Prodaju Hrvatska?

- Akcija s Nestleom u prvom naletuznaËi novih 170 proizvoda u ProdajiHrvatska, jaËa pregovaraËka pozicijau odnosu na trgovaËke lance kojiekspandiraju te znaËajno dizanje pro-meta prodajom i ekskluzivnim ugo-vorom s Nestleom za hrvatsko træiπte.Tendencija je da se prodajni programNestle proizvoda u iduÊe dvije godineproπiri na paletu od 350 artikala. Uzsve to, Podravkina prodaja dobivasnaæne brandove kao πto su Nescafe,Nesqik, Tommy u naπu distribuciju, atime dobivamo daljnje poene na imi-dæu i pokazujemo da je Prodaja Hrvat-ska prerasla od najjaËe prodajne silena naπem træiπtu u vrlo jaku, a usudiobih se reÊi uz odreene reorganizacijekoje upravo radimo, u najjaËu prodaj-

no-distributivnu ekipu na hrvatskomtræiπtu. U tom segmentu Podravka jenapravila jedan kvalitetan iskorak -bili smo jaki u prodaji, a sada smo jakii u distribuciji. Nestle nas tjera dabudemo joπ bolji, efikasniji, da iskori-stimo taj potencijal koji nam donosiNestle sa svojim brandovima u totalnozaokruæivanje prodajne organizacije.Zapravo, nakon pomnih analiza oËe-kuje nas jedna krupna reorganizacijaprodaje u koju uvodimo ambulantnudostavu s vozilima prema malim pro-dajnim mjestima. Od ekipe koja Êe toraditi traæit Êemo ”sitnicu” - da Ëovjekvozi i dnevno obie oko 20 prodajnihmjesta te da ima minimalno 14 do 15fiziËkih prodaja, da prodaje i naplatirobu te da je sloæi na policu. Naravno,s obzirom na Podravkinu politikuzapoπljavanja pokuπat Êemo ekipumaksimalno popuniti iz naπe tvrtke.Traæimo mlade, kvalitetne i sposobneosobe koje Êe moÊi odraditi te zada-tke. Uz to, i dalje Êemo razvijati odno-se s kljuËnim kupcima koji i daljemoraju imati kompletan servis te pu-tem prodajne politike moraju bitikvalitetno stimulirani da na svojimpolicama dræe sve Podravkine proi-zvode, njih oko 700 te Nestleovih 170,a u perspektivi 350 proizvoda. Sve topravilno postaviti i iskoordinirati jevelik i zahtjevan posao koji moramopostaviti do 1. studenoga i taj sustavmora biti pokrenut u zadnjem mjese-cu ove godine. Uz sve to, intenzivnoradimo pripreme za ekspanziju distri-bucije smrznute hrane jer iduÊe godinedistribuciju koja je bila regionalnogkaraktera u Istri i sjevernom Primorjutreba putem Prodaje Hrvatska krozspecijaliste proπiriti u naπim prodaj-nim regijama. Projekt Êe biti na papirudo listopada, a ta ekspanzija smrznutehrane treba poËeti veÊ u razdobljupriprema iduÊe turistiËke sezone. Toje neπto novo za Podravku, ali mislimda imamo dosta znanja i pameti da tokvalitetno napravimo. Podravka se pripremila i zavelike trgovaËke centre i za”duÊane u susjedstvu”

- Za taj kvalitetan iskorak bit Êepotrebne i investicije?

- Naravno, to veæe i odreene inve-sticije koje smo napravili u logistici iodreene reorganizacije u Prodaji Hr-vatska koje radimo u popunjavanju iservisiranju apsolutno svih kanala udistribuciji. Prodajne faze koje smoproπli unazad dvije i pol godine bilesu vezane na trendove i pretpostavkeπto Êe se dogaati na træiπtu te smouspjeli, meu ostalim, kvalitetno or-ganizirati Gastro o kojemu se dugopriËalo, a koji sada u potpunosti funk-cionira i daje kvalitetne rezultate. Istotako, pravovremeno smo predvidjelitrend okrupnjavanja domaÊe trgovinei ulaska stranih trgovaËkih kuÊa nahrvatsko træiπte te smo napravili kva-litetne pripreme u tom segmentu. Pre-dvidjeli smo da Êe klasiËne velepro-daje doÊi u probleme, posebice onekoje nemaju svoju maloprodajnu mre-æu te da Êe na træiπtu ostati veliki igraËii oni najmanji - veliki trgovaËki centrii duÊani u susjedstvu. Sve te kvalitetnepretpostavke i predvianja zapravonas tjeraju na konstantnu reorganiza-ciju u Prodaji Hrvatska i prilagoava-nju trendovima u hrvatskoj trgovini.Ako smo rekli da Êe se u dvije godinedogoditi ono πto se nije u 20 godinadogaalo na hrvatskom træiπtu - veli-ke promjene - reorganizirati se mora-mo vrlo brzo, odnosno reorganizira-mo se konstantno - rekao je na krajurazgovora Miroslav VitkoviÊ.

Koncern Agrokor je na javnoj draæbi8. kolovoza kupio trgovaËku tvrtkuPrimorje, a tjedan dana kasnije preuzeoje slavonski trgovaËki lanac Alastor.Tim akvizicijama Konzum je postaonajjaËi nacionalni lanac maloprodaje.©to to πirenje Konzuma znaËi za Pod-ravku?

- Ti poslovni potezi Konzuma nisuniπta neoËekivano, jer jednostavno do-lazi do okrupnjavanja maloprodaje usegmentu velikih igraËa. Agrokorov tr-govaËki lanac Konzum koji nosi epitethrvatski nacionalni lanac donio je stra-teπku odluku da ekspandira, da osvojiodreeni postotak træiπta, a cilj im jeËetvrtina træiπnog udjela u maloprodaji.

Mi smo se na to pripremili i praktiËkiodnosi, ne samo sa Konzumom, negosa svim velikim igraËima na hrvatskomtræiπtu i kljuËnim regionalnim trgovaË-kim lancima tipa KTC, su na jednojkvalitetnoj razini. Ekspanzija Konzumatraje veÊ nekoliko godina i ove noveakvizicije, te u perspektivi joπ neke, bilesu oËekivane jer rijeË je o regionalnimtrgovaËkim lancima koji su na vrijemeshvatili da æele li dalje opstati nahrvatskom træiπtu moraju uraditi drastiË-ne pomake u svojoj reorganizaciji ipoveÊanju efikasnosti. Pretpostavljamda su na vrijeme shvatili kako upravosada imaju najveÊu vrijednost te da jepravo vrijeme za prodavanje. Naravno,

ekspanzija i jaËanje Konzuma nahrvatskom træiπtu predstavlja oteæanupregovaraËku poziciju za proizvoaËa.Imamo primjer u Sloveniji - Mercator kojipraktiËki dræi preko 50 posto træiπta inormalno da su pregovori s njima oteæa-ni. Meutim, Podravka ima kvalitetneodnose i s Mercatorom i s Konzumom tekako Êe se Konzum πiriti, tako Êe rasti iprodaja Podravkinih proizvoda, πto uo-stalom pokazuju i dosadaπnji rezultati.Takoer, Podravkina pregovaraËka po-zicija je puno jaËa i bit Êe to zanimljivipregovori za iduÊu godinu. No, ne bitrebalo Ëuditi ako se isto tako pojavivijest kako je Konzuma netko kupio... -rekao je Miroslav VitkoviÊ. B. F.

Razgovor s izvrπnim direktorom Prodaje za hrvatsko træiπte Miroslavom VitkoviÊem

Konstantno reorganiziranje prodaje i prilagoavanjetræiπnim uvjetima osnove su uspjeπnog poslovanja

Miroslav VitkoviÊ

©irenje Konzuma u maloprodajnom lancu Hrvatske - oËekivani je poslovnipotez Agrokora

3Broj 1621 Petak 23. kolovoza

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Jadranka Lakuπ

Izvozom svojih proizvoda, a pr-venstveno Vegete, Podravka je lani uUkrajini ostvarila realizaciju neπtomanju od 400 tisuÊa dolara, a ovegodine ta brojka premaπena je veÊ uprvom polugodiπtu. Kako je istaknu-to 9. kolovoza na sastanku ËlanaUprave Podravke Davora Cimaπa idirektora izvoza za Rusiju i okolnezemlje Antuna LonËara s direkto-rom kompanije Lan Ukraine, distri-buterom za ovu zemlju, Mikhai-lom Sribnyukom i direktorom pro-daje u ovoj firmi Evgenijem Salti-kovim, prodaja Podravke do krajagodine joπ Êe rasti i izgledno jepoveÊanje godiπnje realizacije za naj-manje 100 posto. ZnaËajni rast izvo-za rezultat je uspjeπne suradnje Po-dravkinog predstavniπtva u Kievu,otvorenog sredinom 2001. godine idistributera kompanije Lan Ukrainekoji zajedniËkim snagama ostvarujustrategiju πirenja Podravke u ukrajin-ske regije.- Nakon πto smo dobro pokrili

prodajna mjesta u glavnom graduKijevu, kao strateπki cilj odredili smoosvajanje regija. Uz svoje zaposleni-ke na tome smo angaæirali i ljudenaπeg distributera tvrtke Lan-Ukrai-ne i zajedniËkim radom na terenu teprateÊom reklamnom kampanjomna TV uspjeli smo organizirati pro-daju u Lavovu, Odesi, Harkovu iDnjepropetrovsku. U tim velikim gra-dovima prisutni smo u trgovinamasvih najjaËih domaÊih trgovaËkih la-

naca, te u meunarodnim Spaaru iBilli. Osim na πirenju prodaje u regi-jama radimo i na πirenju asortimanapa Ukrajinci sada mogu kupovati inove Vegeta twistove, nove Talia-nette i Fini mini juhe, raste prodajasenfa i vafli, a od rujna Êemo plasiratii konzervirani graπak te kukuruzπeÊerac - objaπnjava Antun LonËar.S tvrtkom Lan Ukraine Podravka

surauje od 1993. godine, najprije se snjome radilo preko uvoznika u Mos-kvi, da bi od 1998. godine zapoËeladirektna suradnja. Partnerstvo s Po-dravkom direktor Lan Ukraine MikhailSribnyuk ocjenjuje ovim rijeËima:- Viπegodiπnja suradnja intenzivira-

la se kada smo nakon ruske krizepostali direktni uvoznici, a posebnizamah dalo joj je otvaranje predstav-niπtva u Kijevu. Taj poslovni potez

Podravke procjenjujemo kao izuze-tan, πto najbolje potvruju i rastuÊirezultati prodaje. Putem Predstavniπ-tva mi smo bolje upoznali Podravkui njene proizvode, doæivjeli je kaopravu svjetsku kompaniju, postalanam je jasnija njena strategija naukrajinskom træiπtu i tu smo dobilimoguÊnost dogovora o tome kakozajedniËki ostvariti cilj - rast prodaje.Naπe poznavanje ukrajinskog træiπta,poslovnih obiËaja i navika potroπaËana najbolji naËin povezuje se saznanjem i iskustvom Podravke uvoenju internacionalnog biznisa. Di-rektor Predstavniπtva Damir Perlokvrlo je otvoren za suradnju, pa smoizmeu ostalog postigli dogovor osvojevrsnoj podjeli posla na terenu.Podravkaπi brinu tako o marketingui prodaji, odnosno rade prezentacije,

degustacije, prodaju uz prim, a miimamo logistiku, kontrolu prodaje,sve od stanja zaliha do plaÊanja.Predstavniπtvo nam je puno pomo-glo i u edukaciji naπih zaposlenika,posebice 10 novih zaposlenih upravona poslovima distribucije Podravki-nih proizvoda u regijama.ZajedniËki nastup u osvajanju no-

vih træiπta daje sve bolje rezultate,posebice u centralnoj, zapadnoj ijuænoj Ukrajini, dok je istok zemljeslabije pokriven. Prema rijeËima di-rektora prodaje Lan Ukraine Evgeni-ja Saltikova razloge prvenstveno trebatraæiti u povijesti. Naime, u vrijemeSSSR ovo prodruËje je bilo znatnoslabije opskrbljeno Vegetom negodrugi dijelovi Ukrajine, pa ovajnajznaËajniji Podravkin proizvod ne-ma tako veliku poznatost i tradiciju

ZnaËajni rast Podravkinog izvoza u Ukrajinu

Vegeta osvaja iukrajinske regije

kao u ostalim dijelovima ove velikezemlje. No kako je planirano dopun-skim propagandnim aktivnostima ja-Ëe Êe se krenuti i na istok Ukrajine.JaËanje aktivnosti predvieno je i u

borbi protiv falsifikatora Vegete kojaËini oko 70 posto ukupnog izvozaPodravke u Ukrajinu. Kao vrlopoznati brend, koji unatoË tome πtosu proizvodi skuplji od konkurent-skih biljeæi veÊi rast nego primjericeKnorrov Delicat ili dodadatk jelimaGaline Blance, pa je atraktivan i zabrojne falsifikatore. Osim tradicional-ne 75 gramske ”crvene” Vegete onisada na træiπte podvaljuju i 250, paËak i 500 gramsku Vegetu. IpakzahvaljujuÊi brojnim aktivnostima,Kijev je gotovo oËiπÊen od falsifika-ta, a sliËna taktika zapoËela se pri-mjenjivati i u regijama.

Optimizam poslovnih partnera temeljen na dobrim ovogodiπnjim rezultatima

Mikhail Sribnyuk

Kad je Duπko TomaπeviÊ, direktor Da-nice, u ovoj kolumni proËitao kritiËkuprimjedbu da na nekim dijelovima Ja-drana uopÊe nema proizvoda te mesneindustrije, odmah je nazvao novinara dabi saznao o kojem je podruËju rijeË i naeventualni propust upozorio sluæbu pro-daje. Ubrzo je stiglo i logiËno objaπnjenjezaπto u πiroj okolici ©ibenika, o kojem jebila rijeË, nema DaniËinih proizvoda.Ukratko, tamoπnji najveÊi trgovaËki la-nac ne daje nikakve garancije da Êepreuzetu robu naposljetku i platiti pro-izvoaËu, makar i po okonËanju turistiË-ke sezone. U takvim uvjetima, gdjekoprivniËka tvrtka u hipu moæe izgubitipopriliËni novac, odviπe je riziËno poslo-vati.

Naime, ranijih je godina dio DaniËinihproblema bio vezan upravo uz isporukeznatnih koliËina robe trgovaËkim i hotel-skim lancima koji je nisu plaÊali, tako daje sadaπnji direktor izraËunao da sunepodmirena potraæivanja dosegla Ëak28 milijuna kuna, a naknadno se isposta-vilo da nemali dio ni na koji naËin nijenaplativ. U tim se vremenima riziËnim

plasmanima æelio stvoriti dojam kakonjen menadæment moæe prodati sve πtoDanica proizvede, zanemarujuÊi Ëinje-nicu da upravo takva demagogija mesnuindustriju moæe dovesti na rub steËaja,posljedica koje je obiËno i nepopularnaprodaja “za jednu kunu”. Da Podravkakao cjelina nije uporno “πlepala” Dani-cu, to bi se i dogodilo.

Danas je situacija bitno drugaËija, jer jei rezultat mesne industrije, doskoraπnjegsinonima za stvaranje gubitaka unutarkoprivniËke prehrambene industrije,usporediv s veÊinom profitnih centara, aod nekih u prvih sedam mjeseci 2002.ima i povoljniji poslovni rezultat. Ne-sluæbeno saznajemo da je Danica nakonpoduæeg niza godina, obiljeæenog vlasti-tim slabostima, a 2001. i epidemijomkravljeg ludila, poslovala pozitivno, ostva-rujuÊi jedan, ali vrijedan, milijun kunaprofita. Menadæment Vegete ili Belupana tu bi se brojku mogao samo nasmi-jati, no DaniËini su se struËnjaci moralisvojski potruditi da bi u bilancamanapokon bili u plusu, i to u uvjetimakad imaju daleko veÊi broj zaposlenih

nego njihovi izravni træiπni konkurenti.Konkretno reËeno, proizvodni je asor-

timan Danice posljednjih mjeseci osjet-no poveÊan, ali i odmaknut od govedi-ne, na domaÊem træiπtu teπko nabavljive,kao dosadaπnje daleko najvaænije siro-vinske osnove. Sve veÊi udjel ima svinj-sko, pileÊe i pureÊe meso, koje se koristiza polutrajne proizvode i konzerve. Di-rektor TomaπeviÊ sada priliËno samou-vjereno tvrdi kako Danicu viπe ne moæeiznenaditi nikakvo “ludilo”, jer se proi-zvodnja odmah prebacuje na alternativ-ne sirovine, tako da ne bi smjelo bitizastoja u isporukama na træiπte. MoædaÊe se u tome u buduÊnosti ogledati ikomparativna prednost Danice, buduÊida je veÊina njenih konkurenata, poputKoke ili Purisa, okrenuta samo jednojvrsti mesa.

Ne treba smetnuti s uma da je zareafirmaciju DaniËine træiπne pozicijeiznimno vaæno bilo i vraÊanje logotipaPodravke, buduÊi da je ona simbol dobrehrane, pa potencijalni kupac nema dvoj-be o kvaliteti te robe, ukoliko je, dakako,i njena cijena prihvatljiva.

Jasno, da bi koprivniËki mesari i pokoliËini robe koju isporuËuje træiπtu mo-gli ozbiljnije parirati GavriloviÊu te ra-znim slovenskim, talijanskim i austrij-skim mesnim industrijama, koje su prekotrgovaËkih lanaca na velika vrata poËeleosvajati Hrvatsku, nuæno su potrebnanova tehnoloπka ulaganja. U onim pro-fitabilnijim segmentima, kao πto su ko-basiËarski proizvodi, trajni i polutrajni,ali i smrznuta hrana, za koju se Podravkai strateπki opredijelila, postojeÊi su kapa-citeti daleko manji od realnih potreba.

Usporedbe radi, Danica sa sadaπnjimpostrojenjem moæe godiπnje proizvestisamo 300 tona kobasiËarskih proizvoda,a na træiπtu je, kaæu, s ambicioznijimkonceptom marketinga i prodaje mogu-Êe prodavati tri-Ëetiri puta viπe takverobe, pa bi bilo uputno kapacitete pove-Êati na 1200 tona. Jednako je tako vaænai Ëinjenica da se na trajnim kobasicamai salamama moæe ostvariti i osjetno veÊiprofit nego na veÊini prehrambenihproizvoda. Nije tajna da zbog potonjespoznaje Danica iz usluge koristi i kapa-citete nekih drugih mesnih industrija, jer

joj vlastito “usko grlo” spreËava da seafirmira na cijelom hrvatskom træiπtu.Nije li, stoga, mudrije da i taj novac ostajeu Koprivnici? U prilog tome govori iËinjenica da bi investicijsko ulaganje unovu kobasiËarsku liniju doseglo teknekoliko milijuna kuna, a u toj bi varijan-ti zbog kvalitetnije distribucije robe tre-balo i ulaganje u proπirenje voznogaparka.

SliËna je situacija i sa smrznutom hra-nom. Danica bi mogla postati vodeÊihrvatski proizvoaË smrznutih i termiËkiobraenih mesnih preraevina uz ula-ganje od 9,5 milijuna kuna. Petnaestaknovih proizvoda veÊ je pripremljeno zasluæbenu degustaciju, nakon koje Êe sePodravkino poslovodstvo definitinoopredijeliti o toj razvojnoj opciji. Ovih jedana pristigla i novodizajnirana ambala-æa, vizualno priliËno atraktivna, na kojojtakoer dominira Podravkin logotip. »i-ni se da tu ne bi smjelo biti prevelikihpremiπljanja, buduÊi da je Podravka kup-njom Ital-Icea veÊ snaæno zakoraËila u tajdio træiπta, no bez Danice to bi bilosvedeno mahom na sladoled i povrÊe.

Mesna industrija moæe donositi profit

4 Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Proπle godine zapoËet program ga-stro prodaje putem obilaska manjihmjesta potroπnje dokazuje da je takavvid prodaje ”pogodak u sridu”. Naime,nakon proπlogodiπnjih poËetnih mu-ka i priliËno velike improvizacije, gdjesu se gastro prodavaËi i dostavljaËinaprosto uËili poslu u hodu, ovegodine profilirane su ekipe, definira-ne mikro-regije koje prodajno osobljeGastra svakodnevno obilazi i sve to,posebice u turistiËkoj sezoni poluËujevrlo dobre rezultate prodaje.Za vrijeme turistiËke sezone Gastro

ekipu u Istri i Primorju Ëini 12 ljudi -pet putnika, pet prodavaËa-dostavlja-Ëa, gastro-promotor i gastro-koordi-nator, s tim da je jedan prodavaË-dostavljaË doπao iz Koprivnice naispomoÊ u tu regiju. Bez obzira πto jevidljivo, a i statistiËki podaci pokazu-ju, kako je ovogodiπnja turistiËka se-zona u Istri i Primorju daleko slabijanego proπlogodiπnja, Ëak se biljeæi 10posto manje turista nego 2001. godine,a i oni koji jesu na moru definitivno supotroπaËi slabije kupovne moÊi, jer jeizvanpansionska potroπnja gotovo za-nemariva - Podravkina Gastro proda-ja biljeæi vrlo dobre rezultate. O poslo-vanju Gastro tima u Primorju i Istrigastro-kordinator te regije ZvonkoZvonkoZvonkoZvonkoZvonkoZuboviÊZuboviÊZuboviÊZuboviÊZuboviÊ kaæe:- Gastro putnici i prodavaËi-dosta-

vljaËi u regiji pod mojom kompeten-cijom obilaze oko 2.500 mjesta potro-πnje. To vam dovoljno pokazuje kolikoje to zahtjevan i odgovoran posao ukojemu se zaista ne pita za radnovrijeme. No, najbitnije je to πto smouspjeli naviknuti naπe potroπaËe najedan kontinuirani obilazak Podravki-nog osoblja, da mogu na nas uvijekraËunati. Dok prodavaËi nisu krenulina teren, puno ugostitelja nije znaloza dobar dio naπeg asortimana, a sadato viπe nego dobro znaju. Osim toga,naπi kupci imaju sigurnost u kvalitetu

Podravkinih pro-izvoda i pravovre-menu distribuciju,jer naπi prodava-Ëi-dostavljaËi ima-ju ustaljene hodo-grame obilaska te-rena. A ne moramvam govoriti πtotijekom sezoneznaËi ugostiteljima

jednom drugi u bivπoj Jugoslaviji. Naæalost, vrhunsku nogometnu karijeruprekinula je teπka bolest zbog koje semorao ostaviti nogometa. Bez obzirana te æivotne nedaÊe, vjeËiti Draæenovoptimizam tjerao ga je dalje te jenakon nekoliko poslova doπao raditiu Podravku. O svom poslu Draæen»orak kaæe:- Posao prodaje gastro-programa u

naπoj regiji je priliËno dobro organizi-ran i svatko od nas prodavaËa-dosta-vljaËa toËno ima razraen dnevni pro-gram obilaska mjesta potroπnje. Kon-kretno, ja dnevno obiem 20-25 mje-sta potroπnje, trudeÊi se da budem πtotoËniji i precizniji. Pokuπavam ispunitisve æelje kupaca jer kada su onizadovoljni, onda smo i mi zadovoljni.Naπu dostavu do vratiju, toËnije donjihove kuhinje, ljudi su prepoznalikao njihov vremenski, a i financijskidobitak, posebice u vrijeme turistiËkesezone. O trradiciji Podravke i kvali-teti njezinih proizvoda ne trebaposebno govoriti. No, Ëinjenica je daje takav oblik prodaje postao træiπnautakmica, jer ima joπ nekih tvrtki kojese bave takvim naËinom prodaje, alimi smo daleko ispred njih i ne damoda nam priu.- Tijekom svakodnevnih obilazaka

mjesta potroπnje Ëujete razne komen-tare naπih kupaca. ©to nedostaje uPodravkinoj gastro ponudi?- Naravno, svi kupci bi htjeli da

imaju sve od jednog dobavljaËa, odtoalet papira do zaËina. No, naπ glavniargumenat u prodaji Podravkinihproizvoda je neosporna njihova kva-liteta, ali u restoranima i picerijamapuno nas pitaju za πunke, sireve itd.Moæda bismo mi mogli prodavati i teproizvode, tu mislim na asortimanPodravkine Mesne industrije Danica,ali postavlja se problem prijevoza, jerza tako kvarljivu robu trebaju i speci-jalni kombiji.- Draæen, vi ste mladi Podravkaπ. ©to

za vas znaËi biti dio te tvrtke?- OsjeÊam da moja okolina, bliæi

prijatelji i opÊenito poznanici menenekako drugaËije gledaju. VeÊ sâm tajpojam raditi u Podravki meni kao daje dao neko drugo znaËenje. S drugepak strane, osjeÊam veliko zadovolj-stvo, jer i nakon 10-12 sati radnogvremena Ëovjek se osjeÊa zadovoljan,optereÊen poslom, ali ne s nekimdrugim stvarima s kojima bi prijegubio æivce. S plaÊom nema proble-ma i ono najvaænije - jako se osjeÊaduh kolektiva. I danas ste konkretnovidjeli da mi prodavaËi-dostavljaËiËesto kontaktiramo, Ëak i za osnovnedetalje, naπe kordinatore i direktore.U svakom trenutku moæemo zvati ikonzultirati se s njima. Taj duh zajed-niπtva vrlo je izraæen i svaki problemse vrlo brzo rijeπi. Logistika je veomajaka, nisi ostavljen sam na terenu, a ikada treba, mi prodavaËi-dostavljaËimeusobno se nadopunjujemo, kaoπto je opet bio danaπnji primjer kadaje moj kolega Marin Milin uskoËioumjesto mene u Bakar. Naravno, izme-u nas prodavaËa postoji jedna uta-kmica, nadmetanje tko Êe biti bolji, jerlijepo je na kraju mjeseca Ëuti tko imanajbolje prodajne rezultate, ali i uz topostoji velika obostrana pomoÊ naterenu. Ja i moje kolege ipak smatra-mo, bez obzira πto smo ostvarili dosada dobre prodajne rezultate, damoæemo joπ bolje i viπe - rekao je nakraju razgovora Draæen »orak, sjeo usvoj gastro kombi i krenuo u daljnjiobilazak mjesta potroπnje. Naime, ia-ko je veÊ bilo 17 sati joπ nekolikokupaca Ëekalo je na dostavu Podrav-kinih proizvoda. Nema odmora doktraje turistiËka sezona!

Milan AniÊ, pizzeria ”AniÊ” Kostrena:- Ovaj naπ ugostiteljski objekt posluje od 1967. godine.

Zapravo, ugostiteljstvo je tradicija u naπoj familiji i mogureÊi da od kada poslujemo, suraujemo s Podravkom.Naravno, ne tako direktno kao danas, ali Podravka je sasvojim proizvodima, prije svega Vegetom, oduvijek unaπem domu. ©to se tiËe picerije, tu od vas uzimamobraπno, pelate i masline, bez obzira πto su neπto skuplji odkonkurencije, ali su daleko kvalitetniji. Vaπi deËki izprodaje su zaista odliËni - uljudni, brzi, korektni i toËni.Dou u dogovoreno vrijeme i πto naruËimo, to donesu.Nama je sezona dobro poËela, potom je vrijeme pokvarilodolazak turista i promet nam je drastiËno pao, ali sada sesituacija stabilizirala i oËekujem da Êe i dalje biti sve viπegostiju jer najavljuju lijepo vrijeme. A to znaËi da Êe i daljebiti posla za vaπeg prodavaËa.

Ivica RibariÊIvica RibariÊIvica RibariÊIvica RibariÊIvica RibariÊ, voditelj ugostiteljskog objekta”Delfin” Kostrena:- Kada ste proπle godine uveli ovakav oblik gastro

prodaje, gdje vaπ kombi obilazi kupce, poËeli smointenzivno suraivati s Podravkom. Naravno, i prije smoimali vaπe proizvode, ali ovakav oblik suradnje je viπenego dobar. Vaπ Podravkaπ nam takoreÊi dolazi na vrata,ima cjelokupni asortiman koji nama treba, cijene supovoljne i mi smo jako zadovoljni. Najviπe uzimamopelate, konzervirano voÊe i povrÊe, braπno, πeÊer, a naprvom mjestu je Vegeta. Naravno, kod nas kao i kodostalih ugostitelja potroπnja najviπe ovisi o intenzitetuturistiËke sezone, a za ovu vam mogu reÊi da jako varira.Sve najviπe ovisi o vremenu.

Milan Sesar, restaurant -pension ”Mali raj”Opatija:

Tekst i snimke: Boris Fabijanec

Reportaæa

Podravkini gastro proizvodi sve sutraæeniji u Primorju i Istri

Zvonko ZuboviÊpravovremeno dostaviti robu, jer oninemaju vremena obilaziti veleprodajei traæiti gdje su proizvodi jeftiniji.- Koji Podravkini proizvodi imaju

najbolju prou na terenu?- Naπi prodavaËi-dostavljaËi nude

oko 150 razliËitih Podravkinih pro-izvoda manje-viπe prilagoenih ga-stro potroπnji. Najtraæeniji artikl nanaπem podruËju je definitivno braπno,potom ajvar, uveË, kiselo povrÊe,pasterizirana rajËica, juhe, zaËini itd.Naravno, gotovo uz svaku narudæbuide i naπ top-proizvod Vegeta, a mipokuπavamo ponuditi πto viπe naπihproizvoda i iz ostalih proizvodnihsegmenata Podravke, premda veÊ sadamoæemo govoriti o jednoj ustaljenojnavici potroπnje odreenih artikala -rekao je Zvonko ZuboviÊ.Kako zapravo izgleda jedan radni

dan gastro prodavaËa-dostavljaËa? Ka-da smo pitali Ëelne ljude PodravkineProdaje-Hrvatska koga bi nam prepo-ruËili, gotovo jednoglasno odabir jepao na prodavaËa-dostavljaËa Draæe-na »orka. Taj mladi i agilni RijeËaninradi u Podravki tek osam mjeseci, alije svojim radom i zalaganjem, odno-som prema kupcima i uvijek nasmije-πenim licem u kratkom vremenu za-dobio povjerenje i naklonost svih svo-jih kolega i poslovnih partnera. Za-pravo ne treba Ëuditi Draæenova neis-crpna energija, jer on je bio jedan odnajtalentiranijih - nogometaπa Rijeke.U generaciji BrajkoviÊa i BelajiÊa osvo-jili su tri puta turnir Kvarnerska rivije-ra, dva puta su bili prvaci Hrvatske i

©to o direktnoj dostavi kaæu kupci

Draæenu »orku nije problem prenositi i veÊa pakiranja braπna

Ponekad zbog nedostatka parkinga treba robu i podalje nositi

Dostava direktno u kuhinju!

Za prodanu robu istog se trenutka radi raËun i naplaÊuje - Podravkinkombi je zapravo putujuÊa kancelarija

Milan AniÊ

Ivica RibariÊ

Milan Sesar

- S Podravkom suraujem sedam godina i ta dosadaπnja suradnja skoro dane moæe biti bolja. S vaπim ljudima koji predstavljaju Podravku na terenu jasam viπe nego zadovoljan. Oni su naprosto neprimjetni, ali su prisutni, πto mije jako drago jer su nenametljivi. Æao mi je πto nude samo svoje proizvode,jer ja bih sve svoje poslovanje prebacio na Podravku. U ovom poslu bitan jeËovjek i tu je Podravka otiπla ispred svih, jer vaπi deËki prepoznaju kupca, aja isto tako prepoznajem njih kao jednog ozbiljnog i korektnog dobavljaËa.Podravka je daleko, daleko ispred svih, samo za pohvalu. A kada govorimoo turistiËkoj sezoni, ja jesam optimist, ali na æalost ovogodiπnja sezona je zaistapodbacila. Ja sam proπle godine renovirao ovaj objekt, uloæio dosta novca,kompletirao osoblje. Moj je bio plan ove godine 20 do 25 posto poveÊati brutopromet, ali on je upravo u tim postocima loπiji nego proπle godine. Ne vjerujemda Êe razdoblje koje dolazi nadoknaditi taj gubitak koji je uzrokovan ponajviπezbog loπeg vremena.

5Broj 1621 Petak 23. kolovoza

Kutak za umirovljenike

Piπe: Æeljko ©emper

Iako je zavrπila viπu tekstilnu πkolui stekla zvanje inæenjera, Vesna Ke-retiÊ nikada nije radila u struci. Kadje po zavrπetku πkole 1989. godinetraæila posao u tekstilnoj industrijinije ga mogla pronaÊi, ali su istovre-meno bila slobodna sezonska radnamjesta u Kalniku. Vesna je prihvatilarad na nekoliko mjeseci, tek da neπtozaradi, ali se stjecajem okolnosti taprivremenost pretvorila u neπto traj-no, pa ova vrijedna æena i danas radiu Podravkinoj tvornci za preradupovrÊa u Varaædinu. Zaposlena jekao KV radnica, ali zbog iskustva iorganizatorskih sposobnosti u punojsezoni prerade radi kao organizator.Tako je i ovog ljeta kada se zbogpoveÊane prerade krastavaca, cikle ipaprike u Kalniku radi u viπe smjena.Vesni to ne pada teπko, jer je sgodinama svoj obiteljski æivot uskla-dila s radnim obvezama. Suprug jojradi u ugostiteljstvu, a u slobodnovrijeme zajedno se bave, πto je neka-ko i za oËekivati, proizvodnjom po-vrÊa. Proizvode papriku, paradajz,luk i rano zelje, ali ne za potrebeKalnika, nego varaædinskih restora-

na. Dodatni rad neophodan je zapopunjavanje kuÊnog budæeta, jerplaÊe ne omoguÊavaju standard ka-kav obitelj KeretiÊ (tu je joπ i 15-godiπnja kÊer) priæeljkuje.

Daleko od ”centrale”i po plaÊama- Smatram da bi za uvjete u kojima

radimo - trosmjenski rad, velikevruÊine i vlaga, te buka, plaÊe tre-

bale biti veÊe. Pogotovo za æenekoje se u Kalniku stvarno fiziËkinarade. Primjerice, u sezoni graπkajedan radnik u smjeni mora podiÊi10.000 limenki. Zamislite koliko jeto pokreta, sagibanja! PlaÊe bi tre-bale biti barem na razini sliËnihradnih mjesta u Podravki u Kopriv-nici, a Ëini mi se da zaostajemo i zasliËnim tvornicama u Varaædinu.Ovako ispada da smo daleko odnaπe centrale i po plaÊama.Vesna je zadovoljna s meuljud-

skim odnosima u Kalniku i tvrdi dase zaposleni dobro slaæu. Æao joj jeπto nema viπe kontakata, razmjenainformacija i iskustava s radnicimaostalih Podravkinih tvornica.- Jedina stalna veza s Podravkom

zapravo su nam novine koje radoËitamo, a mislim da bi tih spona kojebi povezivale Podravkaπe, posebicenas koji ne radimo i ne æivimo uKoprivnici trebalo biti viπe. Netkotko se u to razumije bolje od menemogao bi osmisliti sadræaje, moædanekave sportske susrete, druæenja,neka natjecanja tako da se jaËa pri-padnost firmi - predlaæe Vesna. J. L.

U Kalniku se stvarno moæeπ fiziËki naraditi

Vesna KeretiÊ, organizator u Kalniku

Vesna KeretiÊ

Prema Ëlanku 86. Zakona o miro-vinskom osiguranju mirovine seusklauju dvaput godiπnje - od 1.sijeËnja i od 1. srpnja. U tom Ëlankuse kaæe: “Stopa po kojoj se vrπi uskla-ivanje mirovina je polovica zbrojapromjene prosjeËnog indeksa troπ-kova æivota u prethodnom polugodi-πtu i stope promjene prosjeËne brutoplaÊe svih zaposlenih u RepubliciHrvatskoj u prethodnom polugodi-πtu u odnosu na polugodiπte koje muprethodi”. Stopu utvruje UpravnovijeÊe mirovinskog zavoda na teme-lju podataka Dræavnog zavoda zastatistiku. Umirovljenici su posljed-njim usklaenjem od 0,8 posto od 1.sijeËnja ove godine bili neugodno

iznenaeni, jer su dva prethodnausklaenja bila po 2,6 posto. Padstope s 2,6 na samo 0,8 posto bio jeπokirajuÊi - nikome niπta nije bilojasno. Otkud sada to? PlaÊe nisupadale, a ni troπkovi æivota se baπtoliko nisu smanjili. Bar ne oni kojinajviπe pogaaju tu kategoriju sta-novniπtva.- Nikako se ne moæemo sloæiti s

ovakvim naËinom izraËuna prosjeË-nih stopa troπkova æivota na naËinkoji to radi dræavna statistika. Naπa jeæelja da se ubuduÊe mirovine uskla-uju iskljuËivo s rastom plaÊa, a nekao dosad - polovica s porastomtroπkova æivota, a druga polovica sporastom bruto plaÊa. Umirovljenici-ma su pravi troπkovi æivota komuna-lije, prehrana i lijekovi. ©to prosjeË-nom umirovljeniku znaËi kad pojefti-

ne tehniËki ureaji, jahte, lokomoti-ve ili zlato. A sve to dræavna statistikauprosjeËi u toj stopi - kaæe VladimirLokmer, predsjednik Matice umiro-vljenika Hrvatske.UoËivπi gdje je najveÊi problem, sve

udruge umirovljenika predlaæu da sepromijeni naËin usklaivanja mirovi-na, pa predlaæu da prosjeËne mirovi-ne prate rast prosjeËnih plaÊa,odnosno rast BDP-a. PoveÊanja od0,8 ili jedan posto su smijeπna!- Poznati su nam svi ti prijedlozi, ali

ja vam to ne bih preporuËio. Kad bipale plaÊe, pale bi i mirovine, a to biizazvalo nemali gnjev veÊine umi-rovljenika. Padaju i troπkovi æivota,naroËito neki prehrambeni proizvo-di, πto nas moæe samo veseliti. Ali pomom miπljenju, sadaπnji model uskla-ivanja se neÊe mijenjati. Kakav god

sustav uspostavili, uvijek Êe biti ne-zadovoljnih. Moæda u buduÊnosti mo-æemo razmiπljati, da u troπkovimaæivota ipak prepoznamo one koji sudoista bitni za umirovljenike. Znamda za umirovljenike nije bitno akopadnu cijene dijamantima, nego daraËunamo koliko su porasli struja,plin, lijekovi, kruh, mlijeko itd. Eto, utom se smislu mogu neke korekcijeoËekivati, ali u ovom trenutku to nijeprioritet - kaæe Davorko VidoviÊ,ministar rada i socijalne skrbi.NajveÊe primjedbe umirovljenici

imaju na formulu izraËuna troπkovaæivota Dræavnog zavoda za statistiku,koja nimalo ne uvaæava potroπaËkukoπaricu prosjeËnog umirovljenika.Tako je kod posljednjeg usklaenjaDZS izraËunao da su troπkovi æivotau zadnjih πest mjeseci proπle godine

porasli samo 0,3 posto, a poznato jeda su u meuvremenu reæijski tro-πkovi porasli za 20 posto.- Usklaenje mirovina s porastom

plaÊa zajamËilo bi da mirovine neÊestalno zaostajati u odnosu na prima-nja zaposlenih. Drugi je problemrazdoblje tog usklaivanja, jer se oneusklauju πest do osam mjeseci nakonpoveÊanja troπkova. To onda nijepoveÊanje mirovina veÊ pokriÊe ono-ga πto su umirovljenici najmanje πestmjeseci ranije veÊ i platili. Poznato jeveÊ da najveÊi dio potroπnje umirov-ljenika otpada na reæije, hranu i lije-kove, a ipak se kod izraËuna stopeuprosjeËuju sva materijalna dobra iusluge. Takva formula izraËuna sto-pe prikriva rast stvarnih troπkova iide na πtetu umirovljenika - zakljuËioje Vladimir Lokmer.

Vara li dræavna statistika umirovljenike?

Udruga branitelja, invalida i udovi-ca Domovinskog rata djelatnikaPodravke uspjeπno nastavlja s akcija-ma vezanim uz Vukovar. Tako suovih dana od Hrvatskih telekomuni-kacija primili obavijest da je na brojtelefona kojeg su pokrenuli (060-601-601) tijekom srpnja za vukovar-sku OpÊu bolnicu prikupljeno 38.000kuna, πto drugim rijeËima znaËi da jenaπa Udruga u vrlo kratkom vreme-nu samo na ovaj naËin za naπu najpo-znatiju ratnu bolnicu uspjela skupitiukupno oko 76.000 kuna!Stoga, pozivamo i dalje sve one koji

æele pomoÊi vukovarskoj bolnici danazovu 060-601-601 (cijena pozivapo minuti iznosi 6,82 kune) i da na tajnaËin pomognu u njezinoj obnovi.Naime, ovoj bolnici, koja je dosadobnovljena svega pet posto i kojoj,

po rijeËima ravnateljice dr. VesneBosanac, svaki dan prijeti iskljuËenjeplina i drugo, pomoÊ je prijeko po-trebna.Podravkina Udruga organizirat Êe -

pod visokim pokroviteljstvom pred-sjednika Hrvatskog sabora ZlatkaTomËiÊa, grada Splita i Udruge hrvat-skih veterana Domovinskog rata Spli-ta - 10. listopada u Sportskoj dvoraniGripe u Splitu treÊi veliki humanitar-ni koncert ”Sveto ime Vukovar - zavukovarsku bolnicu” na kojem Êenastupiti tridesetak poznatih pjevaËai glazbenih grupa. Pokrovitelj Êe bitiBelupo.Osim toga, Podravkina Udruga, ta-

koer pod pokroviteljstvom pred-sjednika Hrvatskog sabora, organizi-ra 18. studenoga, na dan okupacijeVukovara, joπ jednu veliku akciju:

vlak na relaciji Zagreb - Vukovar. BitÊe to drugi vlak koji Êe nakon mirnereintegracije hrvatskoga PodunavljastiÊi u ovaj grad, a interes za ovoputovanje veÊ sada premaπuje svaoËekivanja. Tiskat Êe se i posebnekarte (moÊi Êe se nabaviti dva mjese-ca ranije), a bit Êe organiziran i ispra-Êaj vlaka te prigodni program zavrijeme putovanja.U pothodniku zagrebaËkog Glav-

nog kolodvora naπa Êe Udruga, usuradnji s Klubom veterana Domo-vinskog rata INA-Naftaplina iz Zagre-ba, 4. studenoga otvoriti i izloæbufotografija ”Sveto ime Vukovar”, kojaje veÊ obiπla brojna mjesta i gradoveu Hrvatskoj i Maarskoj, a koju Êetijekom studenoga imati prilike raz-gledati na tisuÊe ljudi.

Ml. P.

UBIUDR Podravka

Akcije za Vukovar

Koprivnica obiljeæavaEuropski tjedan kretanjaKoprivnica i Hrvatska Kostajnica za sada su jedini gradovi u Hrvatskoj koji

su, na inicijativu Ministarstva zaπtite okoliπa i prostornog ureenja RH,potvrdili sudjelovanje u Europskom tjednu kretanja, dok su sudjelovanje uDanu bez automobila do sada potvrdila 33 grada. U Ministarstvu oËekujukako Êe taj broj ipak uskoro biti veÊi, jer odgovori iz gradova sporije stiæuzbog godiπnjih odmora. InaËe, proπle godine u Danu bez automobilasudjelovala su 23 grada, dok je 5 gradova poduprlo akciju. Do danas je uEuropi sudjelovanje u Danu bez automobila potvrdio 1051 grad, a njih 274Êe sudjelovati i u Europskom tjednu kretanja.Tjedan kretanja odræat Êe se od 16. do 22. rujna, a svaki dan tjedna imat Êe

odreenu temu i aktivnosti vezane uz nju - dan javnog prijevoza, daniodgovornog koriπtenja automobila, bicikla, kretanja i zdravlja, ulica i zelenihpovrπina, dan posveÊen gradu kao mjestu za provoenje slobodnog vremenai dan bez automobila, u obiljeæavanje kojeg se grad Koprivnica ukljuËio iproπle godine. Nositelj aktivnosti je Upravni odjel za prostorno ureenje,zaπtitu okoliπa i kulturne baπtine Grada Koprivnice, a svoje sudjelovanje uprojektu najavili su Auto klub Koprivnica, Postaja prometne policije Kopriv-nica, Æupanijska udruga invalidnih osoba, lijeËnici, πkole i vrtiÊi i mnogidrugi. Ovo je ujedno i poziv svim Podravkaπima da se ukljuËe u ove akcije.Ciljevi obiljeæavanja Europskog tjedna kretanja su podizanje svijesti graa-

na o vaænosti ekonomiËnog koriπtenja motornih vozila, koristi koriπtenjaalternativnih naËina prijevoza kao πto su bicikl i javni prijevoz, prednostipjeπaËenja i πetanja sa zdravstvenog aspekta, ograniËavanje ili potpunazabrana kretanja motornih vozila u gradskim srediπtima kako bi gradskitrgovi postali privlaËno mjesto za provoenje slobodnog vremena, πetnju,obavljanje kupovine i sliËno, te napokon, smanjivanje zagaenja u gradskimsrediπtima.Europski tjedan kretanja (16. - 22. rujna), i Europski dan bez automobila (22.

rujna), u Europi svake godine obiljeæava sve viπe gradova, no i u svijetu,posebice u velikim gradovima, organizira se sve viπe akcija koje promovirajujavni gradski prijevoz i voænju biciklom.

U Danu bez automobila proπle je godine sudjelovalo preko 100 milijunaEuropljana, a ove se godine oËekuje da taj broj bude barem dvostruko veÊi.Veliku vaænost odræavanju ovakvih akcija daju veliki gradovi u kojima Ëak

40 posto ispuπnih plinova koji zagauju ta produËja dolazi iz osobnihautomobila i motornih vozila, a istovremeno se u gradu zbog guævi Ëestostvaraju viπesatni prometni Ëepovi. Usprkos razvijenim mreæama javnogprijevoza, stanovnicima se vrlo Ëesto teπko odreÊi udobnosti vlastitog vozila,no s druge strane, kroz aktivnosti Tjedna kretanja i Dana bez automobila,brojne jedinice lokalne samouprave i nevladine organizacije nastoje promo-virati prednosti “prihvatljivog kretanja”, odnosno koriπtenja javnog prijevoza,dijeljenja automobila (zajedniËke voænje viπe osoba na posao), odgovornogkoriπtenja automobila, voænje biciklom i pjeπaËenja na kraÊim relacijama.Prema statistici, viπe od 50 posto voænje automobilom odvozi se na relacijamakraÊim od 5 kilometara, unutar grada, odnosno relacijama koje se mogupropjeπaËiti ili prijeÊi biciklom.U Tjednu kretanja grad Koprivnica promovirat Êe koristi koje graani mogu

imati od gradskog prijevoza, posebice vlasnici automobila. Provest Êe seanketa o javnom gradskom prijevozu kako bi se vidjelo æele li ga Koprivni-Ëanci ili ne. Takoer, graanima Êe se postaviti i pitanje o djelomiËnomzatvaranju Florijanskog trga za motorni promet (svakodnevno ili vikendomnakon 17 sati). Æelja je organizatora Tjedna kretanja i Dana bez automobilada Zrinski i Florijanski trg doæivimo kao mjesto ugodnih druæenja, a dagradski vodoskok postane mjesto oko kojeg Êe se djeca slobodno moÊi igrati,bez straha od autmobila. Æele li to i ostali graani, pokazat Êe anketa.Takoer, tijekom Tjedna kretanja, promovirat Êe se i gradski bicikl,

najavljivan proπle godine tijekom Dana bez automobila, te novoureenebiciklistiËke staze.

6 Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Druπtvena prehrana

Jelovnik

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËka urednica:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: [email protected]

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

26. 8. ponedjeljak: - Varivo domaÊi grah, salata

27. 8. utorak: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

28. 8. srijeda: - PureÊi ragu, tjestenina, salata

29. 8. Ëetvrtak: - Punjena paprika, slani krumpir, voÊe

30. 8. petak: - Juha, pohani osliÊ, grah-salata

Na TreÊim susretima radniËkih li-kovnih stvaratelja Hrvatske 1972.godine u Rovinju potaknuta je ideja oosnivanju Podravkine Likovne sekci-je. Te iste godine sekcija je utemeljenastvarnim kamenom temeljcem iz Istre,koji se i danas Ëuva u prostorijiPodravkine galerije kao draga uspo-mena, a njezini osnivaËi Likovne se-kcije ”Podravka 72” bili su: Juraj VuËe-tiÊ-Zorko, Radovan Grgec, Nikola Ve-Ëenaj-Leportinov, Ana Kraljic i VlastaKranjËev. Sekcija je tada imala devetslikara i pet kipara, dok danas ima 186Ëlanova, od toga 95 aktivnih. U veljaËiove godine odræana je Izborna skup-πtina Sekcije na kojoj su izabani noviËelni ljudi - za predsjednicu NadaZlatar-Lukavski, dopredsjednik je Ra-dovan Grgec, tajnik Marcel JanekoviÊ,a Ëlanovi Izvrπnog odbora su: BarbaraPercaË, Josip GreguriÊ, Kreπo VeËe-naj, Zlatko ©trfiËek i Zlatko Kolarek.Dakle, ovo je jubilarna godina za

Likovnu sekciju ”Podravka 72” pa Êese u sklopu 30. godiπnjice osnutkauskoro predstaviti i bogato ilustriranamonografija sekcije. O ovogodiπnjimaktivnostima te planovima za buduÊ-nost razgovarali smo s predsjednicomLikovne sekcije ”Podravka 72” Na-dom Zlatar-Lukavski.- Nakon dugogodiπnjeg Ëlanstva i

rada u Izvrπnom odboru Sekcije vrlomi je drago πto je baπ meni pripaladuænost predsjednice i to u godinikada slavimo 30. godiπnjicu osnutka.Danas je to mnogobrojna i respekta-bilna likovna sekcija u kojoj su, prijesvega, likovni umjetnici. To je joπuoËio profesor Bauer, poznati likovnikritiËar i sakupljaË umjetnina, a nekao πto se to obiËava reÊi u raznimprigodama da je likovna sekcija sas-tavljena od - amatera. Ako pogledamopresjek obrazovanja naπih Ëlanova,onda moæemo vidjeti da su u radSekcije ukljuËeni ljudi raznih profesija- dizajneri, ekonomisti, medicinari,inæenjeri, uËitelji, pravnici, limari, sto-lari itd., ali i ljudi kojima je slikanje diosvakodnevnog posla tj. oni koji susvoje obrazovanje stekli na likovnojakademiji.Moram istaknuti da sam se bavila

nekim istraæivanjima te doπla do sa-znanja da Likovna sekcija ”Podravka72” ima najviπe Ëlanova u Hrvatskoj inajduæi vijek postojanja u sklopu je-dne hrvatske tvrtke. Koliko imaju sli-kari od Podravke, a i Podravka odslikara ne treba posebno naglaπavatijer je taj odnos u svojevrsnoj interakci-ji. Dobro je znano da u modernom

poslovnom svijetu menadæment i kul-tura idu zajedno.Izloæbe i likovne kolonije- Koje su bile ovogodiπnje aktivnosti

Sekcije?- Na poziv saborskog zastupnika

Ivana Kolara organizirali smo 9. svib-nja izloæbu u Galeriji molvarskog liko-vnog kruga. Izloæbu je otvorio do-predsjednik Uprave Podravke Æeljko–urina, a naπu Sekciju je predstavlja-lo 22 slikara i 6 kipara s vrlo kvalite-tnim slikama i skulpturama. InaËe,Likovna sekcija ”Podravka 72” i Mol-varski likovni krug se priliËno ispre-pliÊu jer veÊina Molvaraca su i Ëlanovinaπe Sekcije. Uz izloæbu u Molvama,24 Ëlana naπe Sekcije sudjelovalo je 8.svibnja na likovnoj koloniji koja je bilaodræana na prekrasnom jezeru pokrajGole - Jeπkovu. Osim umjetniËkog, taje kolonija imala i ekoloπki aspektpostavljen u skladu s naËelima Drav-ske lige, u Ëiju su se korist i doniraliradovi proizaπli iz neposrednog dru-æenja kraj Jeπkova. RijeË je o zaπtitidravskoga vodotoka i promociji svihbioloπkih vrijednosti zaobalja Drave.Radovi naπih Ëlanova bili su od 15.lipnja do 1. srpnja izloæeni u golskojGaleriji Stara πkola. Takoer, ugostilismo u izloæbenom prostoru Podravkei petrinjsku Udrugu likovnih umjetni-ka Petriart. Pritom æelim istaknuti daprijateljska suradnja naπih i petrinj-skih likovnih umjetnika datira joπ iz1974. godine.- Rekli ste da su Ëlanovi vaπe Sekcije

ljudi razliËitih profila. No, najËeπÊilikovni izriËaj joπ je uvijek naiva.- Odabir radova naπih Ëlanova za

neku izloæbu nije nikada lako napra-viti zbog respektabilnog broja Ëlano-va, njihovih osobnosti, stilova i likov-nih tehnika. No, najveÊi broj autorapriklonio se slikanju u maniri nadale-ko poznate podravske naive i upravotaj dio Ëini dominantnu grupacijuautora unutar Sekcije, a to πto senastavlja slikati u stilu naive i u vrijemekada je opao interes træiπta za takvomvrstom slikarstva, dokaz je da slikarirade i nadalje samo iz iskrenih pobu-da i na naËin kakav je imanentancijeloj Podravini, razvijajuÊi i nadaljesvoje stilske posebnosti.- Ima li problema u radu Likovne

sekcije ”Podravka 72”?- Naπa Likovna sekcija je organizaci-

ja otvorenog tipa koja u svoj sastavprima stvaratelje bez posebne klasifi-kacije, veÊ samo uz neke formalnosti.Ove godine u Sekciju smo primili trislikarice. Naravno, za probitak sva-kog stvaratelja - slikara ili kipara,vaæno je biti Ëlan Likovne sekcije”Podravka 72”, ali nije dovoljno za

dokazivanje u likovnom stvaralaπtvu.Smatram da se svaki umjetnik moraprobijati radom i spoznajom novihlikovnih tehnologija u svom stvara-laËkom pristupu. Vremena se mijenja-ju te tako sve ovisi o potraænji premakojoj se i slikari trebaju ravnati na nekinaËin te stoga Ëesto dolazi do pitanja:”Zaπto svi Ëlanovi Sekcije ne mogusudjelovati na izloæbi?” Naime, viπeputa organizacija izloæbe je uvjetova-na kvalitetom slika ili skulptura, po-nekad imamo i nedostatak izloæbe-nog prostora da bi izloæili radove svihËlanova itd. Moramo, prije svega, datiprednost dugogodiπnjim i zasluænimËlanovima Podravkine likovne sekci-je, ali zato dajemo i davat Êemo pola-ko priliku svima da se dokaæu i poka-æu svoj stvaralaËki opus.Velika monografijaza 30. obljetnicu- Dakle, oËekuju nas do kraja godine

joπ neke nove izloæbe?- Tako je, svake godine jedan slikar

i kipar iz naπe Sekcije mogu se pred-staviti sa samostalnom izloæbom uPodravkinom izloæbenom prostoru.Ove Êe se godine predstaviti slikaricaVlatka Kordina i kipar Branko Mihac.No, najveÊi ovogodiπnji dogaaj naveliku radost osnivaËa i svih nas uLikovnoj sekciji je izlazak monografijekoja Êe biti predstavljena javnosti najesen, a povodom 30. obljetnice po-stojanja naπe Sekcije. Monografija Êeimati nekoliko stotina stranica i tvrdiuvez, a u njoj Êe biti sadræana povijest,aktivnosti Likovne sekcije, pojedinaË-no Êe biti predstavljeni Ëlanovi teosvrti poznatih hrvatskih kritiËara li-kovne umjetnosti. Sve Êe to biti obo-gaÊeno kvalitetnim fotografijama uboji. Time bi za ovu godinu definitiv-no ispunili radni i financijski plan -rekla je na kraju razgovora Nada Zla-tar Lukavski.

Razgovor s predsjednicom Likovne sekcije ”Podravka 72” Nadom Zlatar-Lukavski

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Na jesen obiljeæavanje 30. obljetnicePodravkine Likovne sekcije

Nada Zlatar-Lukavski

Moæda ste izloæeni rizikudehidracije, a da toga uopÊeniste svjesni

Dehidracija - isuπenje organizma - jestanje koje se Ëesto ne prepozna, kojekatkada moæe biti fatalno, a moæe po-goditi ljude svih dobi. Svatko od nas, uodreenom trenutku, doæivljava dehi-draciju barem u lakπem obliku. BuduÊida njezini rani simptomi nisu specifiËni- glavobolja, suha usta, vrtoglavica, umor- ljudi obiËno ne uoËe da su dehidrirali.ObiËno uzmu neπto tekuÊine, odmorese i to djeluje. Meutim, ako dopuste dase ta loπa situacija predugo odræava,mogu se izloæiti ozbiljnoj opasnosti.Sve ono πto uzrokuje gubitak tekuÊine

iz tijela moæe stvoriti uvjete za potenci-jalno opasnu dehidraciju, kao na pri-mjer: toplina, hladnoÊa, tjelovjeæba, pro-duæeno izlaganje niskoj vlaænosti zraka,poviπena tjelesna temperatura, proljev ipovraÊanje. Liπeno tekuÊine, tijelo iz-vlaËi tekuÊinu iz tjelesnih stanica s ci-ljem da obnovi uobiËajen volumen krvi.BuduÊi da se nedostatak staniËne teku-Êine nastavlja, taj pokuπaj obnavljanjakrvi ne uspijeva. Nedovoljna koliËinakrvi znaËi pad krvnog tlaka, πto dovodido umora, vrtoglavice i glavobolje.U ovoj fazi dehidracije mjere koje se

mogu poduzeti su odmor i uzimanjetekuÊine. Meutim, kad je dehidracijajaËe izraæena, kad je prisutna muËnina,grËevi u miπiÊima ili Ëak nesvjestica,razumljivo, potrebna je hitna medicin-ska pomoÊ. Krvni tlak moæe pasti naopasne niske razine.Jedan od problema je taj πto je æe slab

indikator potreba tijela za tekuÊinom.Pod normalnim okolnostima do vreme-na kad osjetimo æe mi smo veÊ izgubilioko 1 posto tjelesne teæine u tekuÊini, tojest oko 75 dkg u osobe teπke oko 75kilograma.Mnogi ljudi nisu svjesni te potrebe za

tekuÊinom. Osoba teπka 65 do 70 kilo-grama treba minimalno dvije litre teku-Êine dnevno, putem piÊa i hrane. Zavrijeme vruÊih dana, eventualno s do-datkom neke tjelovjeæbe, unos tekuÊi-ne u organizam mora biti poveÊanproporcionalno onome πto je izgublje-no.Kad je toplina uzroËni faktor, dehidra-

cija moæe dovesti do toplotnog iscrplji-vanja. Zajedno s gubitkom vode putem

znoja, tijelo gubi i elektrolite, prvenstve-no natrij, kloride i kalij, koji su neop-hodni za normalno funkcioniranje sta-nica i æivaca. Toplotni udar nastaje zavrijeme dugotrajnog izlaganja toplini zavrijeme tjelesnog vjeæbanja ili kombina-cija jednog i drugog. Tjelesna tempera-tura Ëesto naraste iznad 40 stupnjeva,puls je ubrzan, koæa je topla i suha. Vidse zamuÊuje, a sluπanje je oteæano. Akose tjelesna unutarnja temperatura brzone smanji, mogu nastati grËevi, koma i- fatalni svrπetak.Posebna paænja treba biti posveÊena

djeci, jer oni imaju manje ælijezda znoj-nica nego odrasli, a i njihovi su tjelesnisustavi za reguliranje topline joπ nedo-voljno razvijeni. Svakog ljeta ima sluËa-jeva da dijete umre od toplotnog udarazbog toga πto je ostavljeno u automobi-lu sa zatvorenim prozorima.Takoer i osobe starije od 55 godina

imaju manje djelotvorne tjelesne ”ter-mostate” i slabiji osjeÊaj æei.Kako izbjeÊi dehidraciju?Osim πto je potrebno piti 6 do 8 Ëaπa

vode dnevno, smanjite unos kave, Ëaja,alkohola i bezalkoholnih piÊa koja sa-dræe kofein, zato jer svi oni pospjeπujueliminaciju vode iz tijela.Osobe koje planiraju dodatnu fiziËku

aktivnost, sport itd., trebaju poveÊatiunos vode i sokova prije same aktivnosti.Vaæno je nositi odgovarajuÊu odjeÊu,

koja omoguÊuje tijelu da ”diπe” i tako sesamo hladi.Ako je mokraÊa bistra, praktiËki bez-

bojna, hidrirani ste u dovoljnoj mjeri,meutim ako je ona intenzivno jaËeæuta, organizam treba tekuÊinu!Ako tijelo ima dovoljnu koliËinu teku-

Êine, koæa je mekana i elastiËna. Kad jetijelo dehidrirano, koæa postaje sve viπesuha i kruta.LijeËenje dehidracije zahtijeva miro-

vanje na svjeæem, hladnom mjestu, uzi-manje tekuÊine - u teæim sluËajevima iputem infuzije. Dobra metoda za nado-mjeπtanje elektrolita je pileÊa juha, kojaje izvrstan izvor vode, kalija i soli.Tinejdæeri i mlae odrasle osobe sklo-

ni su postupati sa svojim tijelom kao dasu besmrtni. Oni su posebno ranjivi naiscrpljenost i dehidraciju u vrijeme kadih neko sportsko natjecanje, ponos,ambicije ili obaveze tjeraju da postiæuπto bolje rezultate, a zanemaruju temelj-ne ljudske potrebe - umjerenost, odmori vodu.Ne dopustite da se to i vama dogodi.!

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Opasnosti vruÊih dana

Trodnevno sveËano obiljeæavanjeDana grada Varaædinskih ToplicapoËelo je 9. kolovoza otvorenjemizloæbe ”Izbor iz likovnog fundusa”ZaviËajnog muzeja Varaædinskih To-plica. PrireujuÊi od 1974. godinelikovne izloæbe, taj je muzej uspioprikupiti popriliËan fundus likovnihdjela, a na ovoj izloæbi predstavilo se28 autora, svaki s jednim radom. NasveËanom otvorenju izloæbe u rado-vima su meu ostalima, mogli uæiva-ti predsjednik HSLS-a Draæen Budi-πa, gradonaËenik Varaædina dr. Ivan»ehok, proslavljena i svjetski prizna-

ta primadona Ruæa Pospiπ-Baldanikoja je dobila povelju Grada i posta-la poËasna graanka VaraædinskihToplica te veleposlanik RepublikeSlovaËke u Hrvatskoj Jan Petrik.Posebno veseli to πto su na izloæbi

uz velikane hrvatske likovne umjet-nosti kao πto su Ivan Rabuzin,Tomislav Krizman i Vilim SveËnjakte umjetnike iz varaædinskog kraja,svoje radove izloæili i ugledni po-dravski umjetnici: Nada ©vegoviÊ-Budaj, Zvonimir SigetiÊ, TomislavBalaæin, Milan FrËko i Eleonora Gr-gac. Osim toga, ZaviËajni muzej iz

Varaædinskih Toplica u svom fundu-su ima i uvijek aktualnu i britkukarikaturu naπeg poznatog i prizna-tog karikaturiste Ivana Haramije-Han-sa.Nakon sveËanog otvorenja i ra-

zgledanja izloæbe slovaËki velepo-slanik Jan Petrik se vrlo zainteresiraoza radove Milana FrËka, posebicenakon πto mu je Milan poklonionovu knjigu poezije ”Ispunjenje” teje tog Ëlana Podravkine Likovne sek-cije pozvao da ga πto prije posjeti uzagrebaËkim prostorima veleposlan-stva SlovaËke. B. F.

Izloæba slika u ZaviËajnom muzeju Varaædinskih Toplica

Izlagali i podravski umjetnici

7Broj 1621 Petak 23. kolovoza

Sport

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

PODRAVKA VEGETA -SLOVAN DUSLO 29:26 (15:12)RACIOLA - PODRAVKAVEGETA 20:28 (10:12)U Ëeπkom Hluku rukometaπice

Podravke Vegete odigrale su treÊe iËetvrto kolo Interlige te zabiljeæiledvije pobjede. Nakon poraza i neo-dluËenog rezultata u prvom i drugomkolu Interlige protiv Maarica, trenerPodravkaπica Jirzi Zerzan ima razlogaza zadovoljstvo, iako on joπ uvijekistiËe da su njegove rukometaπicedaleko od one prave natjecateljskeforme. Bez obzira na to, Podravkaπicesu protiv Ëeπke ekipe Raciole iz Kuno-vica uz slabu igru uvjerljivo pobijediles osam pogodaka razlike. Na æalost,na toj utakmici se ozlijedila RenataHodak te nije nastupila dan kasnijeprotiv Slovan Dusla, inaËe ekipe kojaje protivnik Podravki Vegeti u prvompretkolu Kupa prvakinja.

»vrsta i neprelazna obrana, maπtovi-ti napadi u kojima su vanjske igraËiceodliËno asistirale rukometaπicama nacrti pa je tako Boæica PalËiÊ postigla 8pogodaka. Raspoloæene su bile i igra-Ëice na krilima Pensa i Vresk, Snjeæa-na Petika standardna sa pet postignu-tih pogodaka i ono najvaænije - veÊvieno u koprivniËkim utakmicamaInterlige - izvanredne obrane NatalijePetrakove. Ovaj put 15 uspjeπnih obra-na. Dok ostale dvije prinove - AnaBilobrk i Gabrijela Hobjila ulaze uformu, Natalija iz susreta u susretdokazuje da Podravka nije pogrijeπiladovevπi u svoje redove ovu vrsnuvratarku. Sve u svemu, susret Ëetvrtogkola Interlige dokazao je kako Slova-kinje nisu bauk te se uz joπ bolju igrumogu pobijediti i sa viπe pogodakarazlike. Dakle, ne bi trebao biti pro-blema oko ulaska u drugo kolo Kupaprvakinja, iako uvijek oprezan trenerPodravkaπica Jirzi Zerzan i dalje zahti-jeva maksimum angaæiranosti svih igra-Ëica Podravke Vegete.

Protiv Slovan Dusla za PodravkuVegetu igrale su: Vresk 3, Hobjila 4,Harlanjuk, Pensa 6, PalËiÊ 8, Raguæ,»uljak, Bilobrk 2, Sirovec 1, Petika 5,JuriÊ, Tatari.

HYPO BADEN - PODRAVKAVEGETA 16:31

HYPO - PODRAVKA VEGETA29:30Proπlog tjedna rukometaπice

Podravke Vegete gostovale su u BeËugdje su odigrale 5. i 6. kolo Interligeprotiv Hypo Badena i Hypa. I dok suu prvom susretu rutiniranom igromsvladale mlade rukometaπice Badenas 15 pogodaka razlike, a trener Kop-rivniËanki dao je priliku svim igraËica-ma da nastupe, meu njima i 15-godiπnjakinjama FraniÊ i Tarle, odkojih je ova potonja postigla i dvapogotka, utakmica protiv viπestrukiheuropskih prvakinja - beËkog Hypa,bila je prava rukometna poslastica.Naravno, veÊ kao po pravilu, ovogaputa slovaËki suci nisu bili doraslitome susretu, toËnije priliËno navijaË-ki su sudili za domaÊu ekipu. No, nitito nije pomoglo rukometaπicamaHypa, jer su Podravkaπice odigrale

zasigurno najbolji susret u Interligi.BeËanke su na poluvremnu vodile saËetiri pogotka razlike da bi to vodstvopoveÊale na plus sedam, ali Podrav-kaπice se nisu predavale. »vrstomobranom i razigranim napadom pola-ko su stizale prednost BeËanki te u 52.minuti i povele. Gol odluke postiæeLjerka Vresk i Podravkaπice biljeæezasluæenu pobjedu protiv ekipe me-nadæera Gunnara Prokopa i to nanjihovom parketu. Slatka pobjeda kojapuno znaËi za daljnje samopouzdanjekoprivniËkih rukometaπica. Najefika-snije na toj utakmici bile su uvijekraspoloæena u velikim susretima Snje-æana Petika sa osam i donedavnarukometaπica Hypa Ana Bilobrk sasedam postignutih pogodaka.Protiv Hypa za Podravku Vegetu

igrale su: StanËin, Petrokova, Vresk 5,Hobjila, Harlanjuk, Pensa 2, PalËiÊ 5,Hodak 2, Raguæ, »uljak, Bilobrk 7,Petika 8, JuriÊ, Tatari, FraniÊ i Tarle.Danas i sutra (petak i subota) u

Koprivnici i Varaædinu igra se zavrπni”masters” turnir Interlige. Rukometa-πice Podravke Vegete prvu utakmicuigraju u 19 sati u koprivniËkoj Sport-skoj dvorani protiv Hypo-Badena.

OSIJEK - SLAVEN BELUPO 1:2(1:0)Nakon priliËno nesretnog i nespret-

nog zagrebaËkog poraza u treÊemkolu Prve hrvatske nogometne ligeprotiv Dinama, nogometaπi SlavenBelupa krenuli su na teπko gostovanjeu osijeËki Gradski vrt. Naravno da sukoprivniËki nogometaπi bili æeljni pr-vih prvoligaπkih bodova, ali isto takoi njihovi domaÊini.Utakmica je poËela napadima osjeË-

kih nogometaπa pa veÊ u 6. minutinakon pogreπke KovaËiÊa, PopoviÊmatira Solomuna. I nakon toga doma-Êi nogometaπi intenzivno napadaju,ali Slaven Belupo je konsolidirao svojeredove. Na vratima je sve sigurnijiSolomun koji svojim intervencijamazasigurno postaje prvo ime susreta.Naime, u 48. minuti PopoviÊ samizbija pred koprivniËkog vratara, aliSlomun bravurozno brani njegov uda-rac. To je zapravo bila i prijelomnicasusreta jer nakon toga nogometaπiSlaven Belupa sve jaËe pritiπÊu. Pogo-dak je visio u zraku. U 54. minutiRadiËek prolazi po desnoj strani, uba-cuje pred gol Osijeka, a u guævi senajbolje snalazi Srebrenko Posavec i

pogaa mreæu domaÊina. Slavenaπi idalje pritiπÊu, a igra domaÊina iz pr-vog poluvremena se naprosto raspa-la. U 70. minuti Petar Boπnjak silovitotuËe iz slobodnog udarca s nekih 25metara pod samu gredu, ali osjeËkivratar Malovan izbacuje loptu u kor-ner. UbaËaj iz kuta, Crnac skreÊeloptu u vratnicu, a na odbijenu loptudolazi FerenËina i postiæe pogodakvrijedan tri prvenstvena boda. Dokraja susreta domaÊini su imali izgled-nu priliku pred kraj utakmice kadaodliËno iz slobodnog udarca tuËe Ba-latinac, ali Solomun joπ jednom doka-zuje zaπto je prvo ime osjeËkog susre-ta. Nakon utakmice trener Slaven Be-lupa Rajko MagiÊ je rekao:- Moji deËki nakon prvog poluvre-

mena pokazali su i dokazali da sevoljom i motiviranoπÊu mogu vratiti ususret te u nastavku pokazali izuzetnuæelju i borbenost. Izvukli smo ”rudar-ske bodove” u Osijeku koji nam punoznaËe za mir u kuÊi te da dokaæemosebi i drugima da vrijedimo i moæe-mo. No, ova pobjeda malo Êe namznaËiti ako je ne potvrdimo u subotuprotiv Pomorca.Uvijek oprezni i razboriti trener Sla-

ven Belupa istiËe kako ne smije bitinikakve pretjerane euforije jer ipak uprvenstvu koprivniËki klub zasluæujedaleko bolju poziciju na tablici negoπto je ima sada.Protiv Osijeka za Slaven Belupo su

igrali: Solomun, Crnac, S. Boπnjak,Gal, Boæac, P. Boπnjak (od 77. Mei-morec), FerenËina, Posavec (od 65.KovaËeviÊ), RadiËek, FilipoviÊ, Kova-ËiÊ (od 81. Gerπak)

BronËani reprezentativac sa Svjet-skog nogometnog prvenstva u Fran-cuskoj, bivπi igraË Dinama, Torina iSampdorije Krunoslav JurËiÊ potpisaoje 19. kolovoza dvogodiπnji ugovor saSlaven Belupom. Na sveËanom potpi-sivanju u prostorijama koprivniËkogprvoligaπa tehniËki direktor SlavenBelupa Marijan DomoviÊ i trener Raj-ko MagiÊ nisu krili zadovoljstvo reali-ziranim transferom, istiËuÊi kako jeJurËiÊ po rejtingu najjaËi igraË koji jedoπao u Slaven Belupo te da predsta-vlja pravo pojaËanje u realiziranjuovosezonskih prvoligaπkih planovaSlavenaπa.- »uo sam puno lijepih rijeËi o Sla-

ven Belupu i treneru Rajku MagiÊu, aglavni razlog potpisivanja ugovoratek sada a ne uoËi prvenstva je taj πtosam Ëekao transfer za Japan. No, kadasmo saznali da mi je supruga trudna ida nosi dvojËeke, konaËno smo pre-kriæili Japan. Osim toga, meni je puni-ca KoprivniËanka - rekao je Kruno-slav JurËiÊ o razlozima dolaska uSlaven Belupo.

InaËe, JurËiÊ joπ uvijek neÊe moÊinastupiti za Slaven protiv Pomorcaove subote, ali prema rijeËima Marija-na DomoviÊa iduÊi tjedan Êe se oba-viti registracija te Êe JurËiÊ moÊi nastu-piti za KoprivniËance u 6. kolu protivZadra. B. F.

Jedan od stupova Stolnoteniskogkluba Podravka, igraË-trener DanijelLonËar nastavlja karijeru u redovimafrancuskog treÊeligaπa St. Louisa izistoimenog grada. Grad se nalazi natromei Francuske, NjemaËke i ©vi-carske, a Danijel Êe biti stanovnikπvicarskog Basela. Nakon uspjeπneprobe u lipnju i zadovoljstva onim πtoje pokazao, novi poslodavac ponudioje ugovor na godinu dana, uz moguÊ-nost produljenja suradnje.- Biti Êu stanovnik Basela, odakle Êu

putovati u desetak minuta udaljeni St.Louis. Ja sam u klubu jedini stranac,ali u Baselu neÊu biti sam - ovdje ususjednoj NjemaËkoj veÊ godinamaigra moj bivπi suigraË Alen KovaË. Mojnovi klub je Ëlan 3. lige, koja jepriliËno jaka i u kojoj se natjeËe desetklubova. Uvjeti æivota i rada su od-liËni, teπko usporedivi s naπom,hrvatskom ligom. Trenira se i igra uvelikoj sportskoj dvorani, a na duljaputovanja putuje se avionom. S uvje-tima sam takoer zadovoljan, bitno jeda se ispoπtuje sve πto je dogovoreno- ispriËao je prve utiske Danijel.Danijel je dijete Podravke, poËeo je

veÊ s pet godina, jer je tata bio trenerPodravke. Nakon juniorskog staæa veÊsa 16 godina zaigrao je za seniorskumomËad STK Podravke, gdje je igraodeset posljednjih godina. Zadnje dvijegodine bio je trener - igraË i voditeljsvih kategorija mladih stolnotenisaËa.Nakon igranja u naπim uvjetima, opte-

reÊenih nedostatkom novca, DanijelÊe “zagristi” tvrdu koricu profesional-nog kruha, koji sanja veÊina sportaπa,ne samo nogometaπa. - Iako sam joπ mlad, to je ipak

kruna moje karijere. U Podravki samveÊ “sto”godina, bilo je i dosta uspje-ha - dvije godine smo igrali u doigra-vanju prvenstva dræave, osvojili smo4. mjesto, a triput smo bili sudionicieuropskog kupa Nency Evans. Svikvalitetniji sportaπi razmiπljaju o odla-sku u inozemstvo, a rijetkima to uspi-jeva. To mi je æivotna prilika, ako midobro krene, moæda ostanem duæeod godinu dana i rijeπim neke æivotneprobleme. Ovdje sezona traje πestmjeseci, a meni su veÊ povjerili prvu“ploËu” u sastavu. Na meni je da sepotrudim i opravdam ukazano povje-renje. Znam, da Êe mi na poËetku bitinajteæe, treba se priviknuti na novusredinu, nauËiti jezik - kasnije Êe svebiti lakπe - optimistiËki nastavlja Dani-jel. U STK Podravka sigurno nisu bili

sretni odlukom Danijela, jer on je bioviπe od obiËnog igraËa. Uz igranje zaprvi sastav bio je uzor i trener mlaihdobnih kategorija stolnotenisaËa. OsimDanijela klub su napustila joπ dvaigraËa, pa je buduÊnost kluba pala nalea nejakih juniora. Uz veÊ kroniËannedostatak novca klubu predstoji gr-Ëevita borba za opstanak u druπtvunajboljih stolnoteniskih sastava u dr-æavi. Æeljko ©emper

Novosti iz πahaNa izvanrednoj skupπtini ©©K ”Podravka” biran je novi predsjednik kluba.

Pokojnog Juru VuËetiÊa naslijedio je Vedran BaËi. Nakon izvanredne skupπtineodigran je zaostali brzopotezni turnir za mjesec srpanj. Nastupilo je 6 igraËa, anakon 2 sata igre najviπe uspjeha imao je Darko ©krobot sa 6 bodova, dok su izanjega bili Mladen LazareviÊ sa 6 bodova i Josip Glavina sa 5,5 bodova.Nakon 7 odigranih brzopoteznih turnira u vodstvu je Pavao KegleviÊ sa 122 boda

ispred Zvonka PetroviÊa sa 112 bodova i Vlatka Hrubeca sa 100 bodova.Brzopotezni turnir za mjesec kolovoz odigrati Êe se u subotu 24. 8. u prostorijama

©ahovskog doma (Ulica Ante StarËeviÊa 15) s poËetkom u 19 sati. D. ©.

Interliga rukometaπica

Podravkaπice nadigrale Slovan Duslo

Prva hrvatska nogometna liga - 4. kolo

Podravkaπice bolje od obje ekipe Hypa

Prvi prvoligaπki bodovi s gostovanja u Osijeku

Natalija Petrakova

Snjeæana Petika

Roy FerenËina

Novo pojaËanje u redovima Slaven Belupa

Krunoslav JurËiÊ potpisaodvogodiπnji ugovor

Stolni tenis

Danijel LonËar napustio STKPodravku

Krunoslav JurËiÊ potpisuje ugovorza Slaven Belupo

8 Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Recept tjedna:

(za 4-6 osoba)

Potrebne namirnice:800 g narezanih kotleta2 ælice Vegete Twist za gril4 ælice Podravkinog Relisha - priloga

od povrÊa

NaËin pripreme:Svinjski kotlet oπtrim noæiÊem

razreæete tako da napravite otvor ukoji stavite oko pola ælice Relisha.Otvor zatvorite ËaËkalicom posipajteVegeta Twist za gril i pecite na roπtilju

Punjeni svinjski kotlet

Dobar tek æeli vam gastro promotor Zlatko SedlaniÊ

s obje strane. Uz peËene kotleteposluæite: ajvar, senf, luk, svjeæurajËicu.

Podravka je nedavno bila doma-Êin Borisu LjubiËiÊu, velikom imenuhrvatskog i europskog dizajna, kojije odræao predavanje pod nazivom“Viπe od dizajna”. Predavanje s dis-kusijom u trajanju od 3 sata bilo jepopraÊeno multimedijalnom proje-kcijom, a prisutni su upoznati sprocesom kreiranja vizualnog iden-titeta Hrvatske kao dræave, aktual-nim problemom definiranja vizual-nog identiteta Europske unije, tebrojnim primjerima simbola grado-va, znakova za velike institucije,razne manifestacije i manje projek-te.Poseban dio predavanja bio je

posveÊen temi “Ambalaæa”. Prika-zani su mnogi dobri primjeri izsvijeta, a pokrenuta je i diskusija otome da li dizajn u Hrvatskoj jedna-ko hrabro i jednoznaËno govori dati proizvodi potjeËu iz naπe zemlje.U tom segmentu, naime, joπ uvijekpostoji prazno mjesto za onoga kojiÊe postaviti standarde, odnosno uni-jeti duh “hrvatskog” u svoj nastupna europsko i svjetsko træiπte.Ovom zanimljivom predavanju pri-

sustvovalo je 30-ak djelatnikaPodravke, od pripravnika do direk-tora raznih odjela vezanih uz mar-keting i dizajn.U vrijeme dok se mnogo govori o

potrebi za prepoznatljivim hrvat-skim proizvodom, za vodeÊe ljudePodravke i predstavnike gospodar-stva LjubiËiÊ priprema prezentacijuprojekta za kreiranje identiteta tvrt-ke prepoznatljivog u svjetskim raz-mjerima. - Podravka je velika indu-strija, ima tradiciju, kvalitetne i po-znate proizvode. Takva tvrtka moæestvoriti pojam prepoznatljivog hr-vatskog proizvoda i time postavitistandarde koje Êe mnogi slijediti-rekao je Boris LjubiËiÊ.

Bojan StilinoviÊ,Studio za dizajn

U Podravki odræanopredavanje na temu”Viπe od dizajna”

Podravka -prepoznatljivhrvatskiproizvod

NastavljajuÊi trend πirenja asortimanate prilagoavajuÊi se potrebama potro-πaËa, nedavno je iz Podravkine tvorni-ce Studenac u Lipiku izaπao novi pro-izvod - izvorska voda Studena s oku-som breskve. PouËeni iskustvom pro-πlogodiπnjeg lansiranja na træiπte Stu-dene s okusom limuna, koja se poka-zala kao veliki træiπni hit, oËekuje se daÊe i Studena s okusom breskve vrlobrzo naÊi svoje potroπaËe. Studenu sokusom breskve potroπaËi mogu kupi-ti u PET pakiranju od pola litre, a ovihdana taj se proizvod pakira i u premi-um ambalaæu. B. F.

Novo iz Studenca

Studena sokusombreskve

Rukometaπice u PodravkiRukometaπice i Ëelnici RK Podravka Vegeta u srijedu su posjetili Podravku

gdje ih je primio i porazgovarao s njima predsjednik Uprave Darko Marinac,a potom je predsjednik RK Podravka Vegeta i Ëlan Uprave Podravke DamirPolanËec upoznao rukometaπice s poslovanjem Podravke d. d. Nakon toga rukometaπice i uprava kluba posjetili su Mesnu industriju

Danica gdje su se zadræali sat vremena razgledavajuÊi proizvodne pogone irazgovarajuÊi s radnicima kojima su rukometaπice podijelile majice i zastavice,pozvavπi ih ujedno da budu navijaËi na njihovim utakmicama, domaÊim imeunarodnim.

Boæica PalËiÊ uruËila je majicu predsjedniku Uprave Podravke Darku Marincu

Radnici Danice bili su zadovoljni posjetom rukometaπica ipoklonjenim majicama

NAGRADNA IGRA

Nagrade se mogu podiÊi u SPJ - Distributivno skladiπteDanica, Ivana »esmiËkog 1

Nagraeni u 4. kolu:

1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCAÆeljko DenæiÊ - Logistika2. PAKET DEITA 1,5 LMarija Trepotec - Odræavanje3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 LMirjana JaniÊ - Ljudski potencijali

“VODA JE ÆIVOT”