PLANTAE CORMOPHYTA - Stablašice
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
PLANTAE
CORMOPHYTA - Stablašice
PLANTAE -PODJELA
Carstvo PLANTAE dijeli se na potcarstva : CHROMISTA (alge), BRYOPHYTA (mahovine) i TRACHEOPHYTA (vaskularne biljke, papratnjače i sjemenjače).Detaljnije klasifikacije carstva PLANTAE međusobno se jako razlikuju i najčešće su vrlo složene.Cormophyta ili stablašice (tradicionalni, danas zastarjeli naziv) obuhvaćaju mahovine i vaskularne biljke.
Jedna od složenih modernih podjela carstva Plantae
Potcarstvo: BRYOPHYTA
Jednostavne zelene kopnene biljke s celuloznom stijenkomGrađene su od stabljike, listova i rizoida.Nemaju formirane provodne žile.Smatra se da su se razvile iz haraceja.
Razvojni ciklus mahovina
Musci (prave mahovine)
Poznate su od devona.Fosilni nalazi su rijetki.
Hepaticae (jetrenjarke)Poznate su od karbona, kad su nađene njihove spore.Lijepi primjerci su nađeni u paleogenskimjantarima.U geološkoj prošlosti su sudjelovale u stvaranju kaustobiolita.
Potcarstvo: TRACHEOPHYTA
Odjeljak: PTERIDOPHYTA –PAPRATNJAČEImaju pravi korijen, koji omogućuje bolju opskrbu vodom.Epiderma nadzemnih dijelova ima kutikulu.Imaju odrvenjele provodne žile.Poznate su od silura.
PODJELA PTERIDOPHYTA1. RAZRED:
PSILOPSIDA -PRAPAPRATI
2. RAZRED: LYCOPSIDA -CRVOTOČINE
3. RAZRED: SPHENOPSIDA -PRESLICE
4. RAZRED: FILICOPSIDA -PAPRATI
Provodni sustav
Provodni sustav naziva se stela.Dijelovi provodnog sustava su:
1. Ksilem – ligninske traheide, koje provode vodu i mineralne tvari od korijena prema lišću.
2. Floem – celulozno staničje, koje prenosi gotovu hranu u sve dijelove biljke.
3. Kambij – staničje koje omogućuje sekundarni rast u debljinu.
Petrificirana stabljika prapaprati s vidljivom stelom
Razvojni ciklus paprati
Razred PSILOPSIDA - PRAPAPRATI
Do nedavno su smatrane izumrlom skupinom, no danas se ovoj skupini pribraja rod Psilotum.Većina fosila potječe iz silura i devona.Poznati su samo izosporni sporofiti.Ishodišna skupina za sve više biljke.
Razred PSILOPSIDA - PRAPAPRATI
Sporofit se sastoji od stabljike i podanka s rizoidima.Nemaju listove, ili imaju mikrofilnelistiće bez provodnog sustava.
Familia Rhyniaceae
Viličasta stabla bez listova.Imaju primitivnu protostelu koja se sastoji od ksilema, floema i parenhima.Neke od njih imaju puči na vršnom dijelu stabljike.Devonski rod Horneophytonnema puči, dok rod Rhynia ima puči u vršnom dijelu.Rod Rhynia poznat je od silura, a osobito su brojni nalazi u srednjem devonu.Stabljike su visoke 20-100 cm, promjera oko 5 mm.
Familia Psilophytaceae
Imaju dihotomski razgranjene stabljike s bodljastim tvorevinama na vrhu.Karakteristična flora srednjeg devona Europe i Kanade.
Familia AsteroxylaceaeRod Asteroxylon ima listove mikrofilnog tipa, s pučima.Ishodišan je za sitnolisne paprati.Sporangiji su smješteni terminalno.Stabljika je mogla biti visoka preko 1 m.Imali su aktinostelu(zvjezdasto ili potkovasto razdijeljen ksilem).
Familia Pseudosporochnaceae
Rod Pseudosporochnusimao je proširene lisne vrške –preteče megafila.Dihotomskirazgranjena stabla visoka preko 3 m.Najčešći nalazi potječu iz srednjeg devona.
Razred LYCOPSIDA - CRVOTOČINE
Sporofit se sastoji od stabljike, viličastorazgranjenog korijena i mikrofilnih listova.Sporofili su slični trofofilima i smješteni u klasove.Sporangiji se nalaze pri dnu, s unutarnje strane listova.Kod nekih se skupina pojavila primitivna sjemenka.
Red Protolepidodendrales
Prijelazna skupina između prapaprati i crvotočina.Nemaju sekundarni rasta u širinu, no imaju provodni sustav u listovima i sporangijesmještene kao kod crvotočina.Izosporne suImaju aktinostelu.Na mikrofilima se nalaze puči.
Red Protolepidodendrales
Drepanophycus je najstarija kopnena biljka srednje Europe. Česta je u srednjem devonu. Visina stabljike je bila oko 50 cm.Protolepidodendron je sličan recentnoj crvotočini.Archaeosigillaria je poznata iz gornjeg devona Amerike.
Red Lycopodiales
Zeljaste zimzelene biljke.Sporofili su smješteni u klasu na vrhu stabljike.Izosporni.Imaju podzemni protalij.Na slici je prikazan rod Lycopodites.
Red SelaginalesZeljaste, tropske biljke.Imaju reducirani protalij.Imaju ligulu – kožastu ljusku s gornje strane listova, koja omogućuje apsorpciju oborinskevode.Heterosporne su.Rod Selaginellitespoznat je iz karbona, a sličan je recentnoj selagineli.
Red LepidodendralesFosilno su poznati samo sporofiti.Korijen se sastoji od nosioca korijena (stigmaria), koji imaju sekundarni rast u širinu i služe za usidrenje u vlažnom tlu, te korijenja (appendices), od kojih se uglavnom sačuvaju samo brazgotine na stigmariju.
Red Lepidodendrales
Stabljika je mogla narasti do 40 m u visinu, s promjerom do 5 m.Provodni sustav oblikovao je u donjem karbonu protostelu, u gornjem karbonu sifonostelu, a u donjem permu eustelu.Lepidofiti su imali slab sekundarni rast u širinu, bez godova (kambij).Kora je mogla obuhvatiti do 99% presjeka odraslog stabla, a sudjelovala je u opskrbi vodom kroz ligulu.Traheide su bile stepeničaste, s ograđenim jažicama, slično recentnoj araukariji.
Red LepidodendralesListovi su bili zavojito poredani, bez palisadnogtkiva. Puči su bile smještene u dvije uzdužne brazde s donje strane lista.Na kori su se nalazili lisni ožiljci, koji su služili za prozračivanje, te ligula –listić za apsorpciju oborinske vode.Sporangiji su bili smješteni na donjoj strani sporofila.
Red Lepidodendrales
Tipični veliki predstavnici, s razgranjenim krošnjama, Lepidodendron i Sigillaria živjeli su u paleofitskim močvarnim šumama.
Red Lepidodendrales
KserofitskaPleuromeia je jedina preživjela promjenu klime i sušu na kraju paleofitika.
Red Isoёtales
Razvili su se iz lepidodendralaskraćenjem stabla.Vezani su za vlažna staništa.Rod Stylites danas živi u Peruu kao živi fosil.Na slici je prikazan tipski rod Isoёtes.
Red Lepidospermales
Češeri megafila nose tvorevine slične sjemenci.Sporangiji su obavijeni megasporofilom(parenhimskim integumentom)Vjetar unosi mikrospore kroz otvor na vrhu. Oplodnja protalija se vrši u megaspori.Čitav se organ na matičnoj biljci razvijao u “sjemenku”. Embrio se razvijao tek kad bi sjemenka otpala sa stabla.
3. Razred SPHENOPSIDA (EQUISETATAE, ARTICULATAE) -
PRESLICE
Najstariji nalazi potječu iz devona.Najviši rast dosegle su u karbonu.Poznajemo gametofit i sporofit.Gametofit je talozni, krpasti zeleni protalij, koji se razvija izvan spora.
Razred SPHENOPSIDA
Imaju podzemni izdanak, koji se često nalazi duboko u tlu.Stabljika je podijeljena u internodije i nodije.Stelu čini koncentrični prsten kolateralnih žila. Umjesto ksilema u krugu su poredani intracelularni (karinalni) kanali. U sredini je kod odraslih preslica središnji kanal.U kori, ispod udubljenih brazda na površini, nalaze se valekularni kanali.
Presjek kroz stabljiku kalamita
Trofofili i sporofili
Trofofili su mikrofilni, smješteni u pršljenima, te na bazi srasli u rukavac.Sporofili imaju oblik stolića s jednom nogom, a grupirani su u “cvjetove”slične češerima. S donje strane se nalazi 5-10 vrećastih sporangija s izosporama.
Red Protoarticulatales (Hyenales)
Predstavljaju vezu s prapapratima. Poznate su iz devona.Rašljasti listići se nalaze u trolisnim pršljenovima.Predstavnici su Calamophyton i Hyenia.
Red Sphenophyllales
Obuhvaća zeljaste penjačice visine oko 1 m.Poznate su od gornjeg devona do perma.Imaju primitivnu protostelu. U pršljenovima je po 6 rašljastih listova.
Red Sphenophyllales
Rod Sphenophyllumpoznat je iz gornjeg devona i donjeg karbona.Sporofili se dijele na fertilne sporangiofore i sterilne brakteje.Izosporni.Nađeni u Lici.
Red Equisetales
Poznati su od sredine karbona, osobito česti u karbonu i trijasu, a žive i danas.Imaju podanak (rizom) s korijenjem.U stabljici odrasle biljke je središnja šupljina, a oko nje vijenac kolateralnih žila.
Familia Archaeocalamitaceae(Asterocalamitaceae)
Živjele su od gornjeg devona do sredine karbona.Žile u nodijima ne alterniraju, nego se produžuju kroz nodije, a povezane su tankim poprečnim trakamaNa nodiju se od svake trake odvaja po jedan manji krak za list.Imaju sifonostelu.
Familia CalamitaceaeImaju stratigrafski raspon od karbona do donjeg perma.Stabla su bila visoka 15 do 30 m, a promjer je mogao dosegnuti 1 m.Provodni sustav je formirao sifonostelu do eustelu.Stabljika, rizom i korijen su imali sekundarni rast u širinu.Listovi su bili nerazdijeljeni i imali su palisadni parenhim.Žile u nodijima su alternirale.
Familia Calamitaceae
Calamites je imao rizom s gustim korijenjem.Šupljina u srčici je služila za prozračivanje korijena –često se sačuva kamena jezgra.
Familia Calamitaceae
Mogu imati dva tipa listova: Annularia (povezene u bazi i okomiti na stabljiku) i Asterophyllites (nepovezani u bazi i pod kutem).
Familia Calamitaceae
Sporofili su bili grupirani u klasiće i smješteni na gornjim nodijima.Izosporni su. Primjećuju se počeci nastajanja heterosporije.Nađeni su na Banovini i u Lici.
Familia Equisetaceae
IzosporneNemaju brakteje.Većina nema sekundarnog rasta u širinu.Današnji Equisetum je poznat od krede, a nastanjuje kisela tla, gdje taloži kremen u epidermi.
Familia EquisetaceaeEquisetites je živio od karbona do krede, s maksimumom razvoja u trijasu.Stabla su mogla narasti do 6 m, promjera do 15 cm.U nodiju je moglo biti do 130 sraslih listića.Pod zemljom je imao rizom, korijenje i gomolje.Sporofili su bili grupirani na postranim ograncima.
Razred FILICOPSIDA - PAPRATIImaju listove megafilnog tipa s bogatom nervaturom i peteljkom.Listovi alterniraju na stabljici, a u mladosti su smotani u pup.Sporangiji su smješteni na donjoj strani listova i nisu grupirani u klasiće.
Podrazred Primofilices
Razvile su se iz prapaprati.Imaju “prostorne listove”s ispercima u raznim ravninama – megafil u nastajanju.Na bazi peteljke megafila imaju mikrofile– aflebije.Uglavnom su izosporni.
Podrazred Primofilices
Najviše fosila pripada redu ARCHAEOPTERIDALES.Archaeopteris je prvo moderno drvo, čije je stablo slično današnjim pinacejama, a listovi su nalik na paprati.U kratkom vremenu naselilo je goleme kopnene prostore i promijenilo sastav atmosfere (porast udjela kisika s 5% na 20%).Ranije se smatralo da je mogao narasti do 75 cm, no novi nalazi iz Maroka pokazuju širinu stabla od 90 cm, pa su cijela stabla vjerojatno mogla narasti viša od 2 m.
Podrazred Eusporangiatae
Poznate su od mlađeg paleozoika.Red MARATTIALES i danas živi u tropima. Ima kratku gomoljastu stabljiku sa snopom velikih listova.Izosporni sporangiji sa sorusima smješteni su na donjoj strani listova.Zeleni protaliji su dugovječni.
Podrazred EusporangiataePsaronius je drvenasto stablo nađeno u karbonu i donjem permu, a neki problematični ostaci nađu se i u trijaskimsedimentima.Pripadaju mu lisni form-rodovi Pecopteris i Asterotheca.
Podrazred Leptosporangiatae
Danas živi 9000 vrsta, najviše u tropima.Imaju sporangije s jednoslojnom stijenkom.Nemaju sekundarnog rasta u debljinu.Čvrstoća stabla se postiže sklerenhimskimpločama. “lisnim snopićima” u kori ili omotačem tvrdog korijenja, koje izbija iz izdanka.Imaju megafile s različito razgranjenim žilama.
Podrazred LEPTOSPORANGIATAE
Sporofili su slični trofofilimaSporangiji su smješteni s donje strane lista. Izosporne su, a sorusi imaju anulus.Dvospolni protalij živi uglavnom kratko, no može biti i višegodišnji (npr. Kod familije osmundaceje).Arhegoniji i anteridiji su smješteni s donje strane protalija.Poznate su od karbona, ali veće značenje dobivaju tek u juri.
Familia Osmundaceae
Žive od sredine karbona do danas. Bile su vrlo česte u juri i kredi.Imaju višegodišnje protalije.
Familia Polypodiaceae
Poznate su od donje jure, a češće od paleogena.Danas živi oko 7000 vrsta, uglavnom u tropima.Nađene su i u miocenu Hrvatske.
Related Documents
