[email protected]/~jsremac/predavanja/paleobotanika/paleobotanika_1.pdf · FOSILIZACIJA BILJNIH OSTATAKA Biljni su ostaci u stijenama još rjeđi od životinjskih i najčešće

PALEOBOTANIKA

Proučava oblik, način života, prostornu rasprostranjenost i stratigrafski raspon biljnih vrsta u geološkoj prošlosti

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

[email protected]

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PORIJEKLO NAZIVA I POVIJEST PALEOBOTANIKE

Naziv potječe od grčkih riječi:

palaios = star, drevan botane = paša, trava Ponekad se umjesto

riječi paleobotanika upotrebljava naziv paleofitologija

phyton = biljka

Paleobotanika je razmjerno mlada znanstvena disciplina, datira iz XIX. Stoljeća, a njenim se osnivačem smatra A. Brongniart.

Od početka je bila vezana uz botaniku, te je većina paleobotaničata potekla iz krugova biologa.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FOSILIZACIJA BILJNIH OSTATAKA

Biljni su ostaci u stijenama još rjeđi od životinjskih i najčešće su fragmentirani.

Nalaze se u sitnozrnatim sedimentima, fitogenim karbonatima, ugljenu i jantaru.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROCESI FOSILIZACIJE

PETRIFIKACIJA (STANIČNA PERMINERALIZACIJA)

Biljni ostatak se impregnira mineralnom tvari.

U mikroskopskim preparatima se mogu proučavati detalji građe.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROCESI FOSILIZACIJE KARBONIZACIJA

(POUGLJENJIVANJE) Pod povišenim

pritiskom i bez pristupa zraka iz biljnog ostatka izlaze plin, voda i topivi materijali, a preostaju kruti ugljikovodici. Detalji građe mogu se proučavati na acetatnim folijama.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROCESI FOSILIZACIJE INKRUSTACIJA (CEMENTACIJA, AUTIGENO SAČUVANJE) Tijekom raspadanja biljni ostatak proizvodi električni naboj,

te privlači ionizirane čestice suprotnog naboja. Tako se na površini stvara kora, najčešće od kalcij-karbonata ili željeznih minerala.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROCESI FOSILIZACIJE

DUROPATRIČKO SAČUVANJE odnosi se na neizmijenjene skelete nekih protofita i algi, koji se mogu naći u fitogenim i klastičnim sedimentima.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

AUTOHTONI I ALOHTONI FOSILI

Biljke se razmjerno rijetko sačuvaju “in situ. Ponekad nalazimo stabla u položaju rasta, kao posljedicu brze karbonizacije, a iznimno i petrifikacije.

Najdulji transport mogu pretrpjeti palinomorfe (spore i peludna zrna).

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

METODE RADA Od terenskog rada, preko izrade preparata, do rekonstrukcije

pojedinog taksona i njegovog položaja u zajednici.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SISTEMATIKA I NOMENKLATURA

Premda se fosilni ostaci nastoje svrstati u prirodni sustav, u paleobotanici se često primjenjuje umjetna sistematika, jer su nalazi fosilne makroflore često fragmentarni.

Najčešće se u takvim slučajevima koristi naziv form genus, a za peludna zrna i spore načinjena je cijela složena umjetna sistematika.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Sistematika palinomorfa CARSTVO : Plantae PODCARSTVO : Cormophyta TIP ORGANIZACIJE/STABLO : Tracheophyta ANTETURMA (koljeno): Pollenites TURMA (razred): Saccites SUBTURMA (red): Disaccites INFRATURMA (porodica): Podocarpoiditi FORM-GENUS: Platysaccus FORM-SPECIES: Platysaccus papilionis

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

CARSTVO MONERA Sadrži prve fotosintetske

organizme – CIJANOBAKTERIJE (ranije CYANOPHYTA).

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Stromatoliti

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

CARSTVO PROTISTA Fosilno su važni sljedeći odjeljci: CHRYSOPHYTA (BACILLARIOPHYTA), HAPTOPHYTA (COCCOLITHALES), PYRROPHYTA (DINOFLAGELLATA)

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

BACILLARIOPHYTA

Danas živi oko 100000 vrsta, a poznato je na tisuće fosilnih taksona.

Imaju opalne frustule poput posudice s poklopcem

Najstarije poznate su se pojavile prije 250 milijuna godina.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Diatomiti

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DINOFLAGELLATA

Fotosintetski ili paraziti. Neki imaju svojstvo

bioluminescencije (Noctiluca).

Kod hiperprodukcije proizvode neurotoksine i mogu dovesti do trovanja drugih organizama.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Crvena plima

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

VIŠESTANIČNE ALGE

U nekim klasifikacijama (npr. Stewart, 1990) pribrojene su carstvu PROTISTA, dok se u drugima ubrajaju u carstvo PLANTAE.

Poznate su od pretkambrija. Mnoge grade čvrste skelete, koji se mogu

fosilizirati neizmijenjeni. Važne su kao provodni, facijesni i

litogenetski fosili.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

1. odjeljak: RHODOPHYTA

Poznate od pretkambrija Stanice imaju jednu jezgru Danas žive u litoralnoj

zoni toplih mora (do 200 m).

Važne su familije: 1. Solenoporaceae 2. Gymnocodiaceae 3. Corallinaceae.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RHODOPHYTA

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

Corallinaceae Solenoporaceae

Gymnocodiaceae

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

2. odjeljak: CHLOROPHYTA

Poznate od kambrija. Jednostanične ili

višestanične. Danas živi samo 10

rodova (fosilnih je 86).

Najčešće žive kao plankton ili bentos u slatkoj vodi, ili u moru blizu obale.

Fosilno su važni: 1. Red: SIPHONALES familia:

Dasycladaceae familia: Codiaceae 2. Red: CHARALES

familia Characeae

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Red SIPHONALES DASIKLADALNE ALGE Poznate od ordovicija, a u Hrvatskoj česte u gornjem

paleozoiku i mezozoiku (Anthracoporella, Mizzia, Diplopora, Clypeina i dr.)

Imaju jednu izduženu stanicu pričvršćenu rizoidima. Vezane uz tropska mora.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DASYCLADALES Anthracoporella (D-P), Mizzia (C-P),

Diplopora (S-J), Clypeina (T-Pg)

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Red SIPHONALES

CODIACEAE Razgranjene, nitaste

stanice, bez poprečnih stijenki.

Ovoj se skupini pribrajaju paleozojske pločaste alge Eugonophyllum i Anchicodium.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FILOIDNE ALGE

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Red CHARALES (PAROŽINE)

Poznate su od devona, a u Hrvatskoj važne u paleogenu (Chara).

Stvaraju podvodne livade u jezerima i potocima.

Inkrustiraju se kalcij-karbonatom, pa su važni sedrotvorci.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

3. Odjeljak PHAEOPHYTA

Smeđe alge ili haluge. Poznate su od silura, ali su fosili rijetki, jer

nemaju skeleta. Većinom su višestanične, marinske. Vjerojatno su nastale od hrizofita, ili

zajedničkih predaka. Veliki taksoni predstavljaju dom za epifite

(Sargassum).

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r