Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu PLAN DETAQNE REGULACIJE KOMPLEKSA PREDUZE]A D.P."R U B I N" U KRU[EVCU Na osnovu ~l. 35 stav 2. Zakona o planirawu i ure|ewu prostora i naseqa ("SL. glasnik RS" br. 44/95, 16/97 i 46/98) i ~l. 27 Statuta op{tine Kru{evac ("Sl. list Op{tine Kru{evac" br. 7/98, 6/99 i 3/02) Skup{tina Op{tine Kru{evac na sednici odr`anoj dana ____________ godine, donela je PLAN DETAQNE REGULACIJE KOMPLEKSA PREDUZE]A D.P."R U B I N" U KRU[EVCU SADR@AJ: Tekstualni deo: 1. Ciqevi izrade plana, koncepcija ure|ewa i izgradwe naseqa 2. Pravni i planski osnov za izradu i dono{ewe Plana 3. Granice detaqnog plana regulacije 4. Re`im kori{}ewa zemqi{ta 5. Podela podru~ja plana na posebne zone, urbanisti~ke blokove i druge jedinice 6. Namena i regulacija celina 7. Regulacija mre`e saobra}ajnih povr{ina sa nivelacijom terena 7.1. Saobra}aj 7.2. Parkirawe 7.3. Nivelacija terena 8. Regulacija mre`e infrastrukturnih sistema 8.1. Hidrotehnika 8.2. Energetika 8.3. Energofluidi 8.4. Telekomunikacije 9. Regulacija zelenih i rekreativnih povr{ina 10. Pravila parcelacije 11. Pravila izgradwe objekata na parcelama 12. O~uvawe prirodnih i kulturnih vrednosti 13. Mere za za{titu i unapre|ewe `ivotne sredine i mere za za{titu od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa 14. Smernice za sprovo|ewe detaqnog plana regulacije 1
29
Embed
PLAN DETAQNE REGULACIJE KOMPLEKSA PREDUZE]A D.P.R U B …
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
PLAN DETAQNE REGULACIJE KOMPLEKSA PREDUZE]A D.P."R U B I N" U KRU[EVCU
Na osnovu ~l. 35 stav 2. Zakona o planirawu i ure|ewu prostora i naseqa ("SL. glasnik RS" br. 44/95, 16/97 i 46/98) i ~l. 27 Statuta op{tine Kru{evac ("Sl. list Op{tine Kru{evac" br. 7/98, 6/99 i 3/02) Skup{tina Op{tine Kru{evac na sednici odr`anoj dana ____________ godine, donela je
PLAN DETAQNE REGULACIJE
KOMPLEKSA PREDUZE]A D.P."R U B I N"
U KRU[EVCU
SADR@AJ:
Tekstualni deo:
1. Ciqevi izrade plana, koncepcija ure|ewa i izgradwe naseqa
2. Pravni i planski osnov za izradu i dono{ewe Plana
3. Granice detaqnog plana regulacije
4. Re`im kori{}ewa zemqi{ta
5. Podela podru~ja plana na posebne zone, urbanisti~ke blokove i druge jedinice
6. Namena i regulacija celina
7. Regulacija mre`e saobra}ajnih povr{ina sa nivelacijom terena
7.1. Saobra}aj
7.2. Parkirawe
7.3. Nivelacija terena
8. Regulacija mre`e infrastrukturnih sistema
8.1. Hidrotehnika
8.2. Energetika
8.3. Energofluidi
8.4. Telekomunikacije
9. Regulacija zelenih i rekreativnih povr{ina
10. Pravila parcelacije
11. Pravila izgradwe objekata na parcelama
12. O~uvawe prirodnih i kulturnih vrednosti
13. Mere za za{titu i unapre|ewe `ivotne sredine i mere za za{titu od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa
14. Smernice za sprovo|ewe detaqnog plana regulacije
1
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
1. Ciqevi izrade plana i koncepcija ure|ewa i izgradwe kompleksa
Ciqevi izrade plana ~ine skup konkretnih ciqeva i zadataka koji proisti~u iz ciqeva utvr|enih predhodnim Detaqnim urbanisti~kim planom i Generalnim urbanisti~kim planom i koji proizilaze iz neposrednih potreba za razvoj postoje}ih proizvodnih tehnologija i izgradwom novih. Imaju}i u vidu da prethodna dokumentacija nije bila u mogu}nosti da u trenutku izrade /dokumentacija je izra|ena 1973.godine/ zadovoqi novonastale potrebe za razvojem preduze}a kao i odre|ene promene koje su nastale u samom obuhvatu kompleksa, jasno se ukazuje potreba za sistematizacijom nastale situacije.Analiza podataka o potrebama i zahtevima preduze}a, u odnosu na postoje}u dokumentaciju i stawe na terenu ukazuje da su zna~ajni slede}i ciqevi i zadaci:
- definisawe granica kompleksa preduze}a;- definisanost trajne regulacije kroz re{ewe unutra{weg saobra}aja i
funkcionalno povezivawe sa spoqnim /transport je orijentisan iskqu~ivo na drumski saobra}aj/;
- evidencija i ocena kvaliteta i ispravnosti polo`aja objekata koji nisu izgra|eni na osnovu validnih uslova i projekata, radi sanacije istih;
Urbanisti~ki projekat pumpe naftnih derivata u okviru kompleksa preduze}a RUBIN u Kru{evcu
"Sl. List Op{tine Kru{evac"
8/95
3. Granice plana detaqne regulacije
LOKACIJA
POLO@AJ
Pozicija lokacije industrijskog kompleksa Rubin u odnosu na centralno gradsko tkivo je periferna. Kompleks je lociran u stambenoj zoni naseqa Lazarica /industrija u naseqenom mestu/ isto~no od gradskog centra na udaqenosti od oko 2.0km.
Lokacija ima niz ekonomskih kvaliteta koji su istovremeno opredelili odluku urbaniste o wenom zadr`avawu za dugoro~ni period.
Kao prioritetne izdvoji}emo slede}e:
- Blizina va`ne saobra}ajnice, ulica Nade Markovi}, koja u postoje}im uslovima ima magistralni karakter
- Pogodnost terena za gra|ewe
- Povoqni uslovi za prikqu~ewe na gradsku infrastrukturnu mre`u
- Laka dostupnost u odnosu na proizvo|a~a osnovne sirovine /mikrolokacija je otvorena prema glavnim transportnim tokovima/
- Realizacija ve}eg dela planiranog predhodnim planskim aktom, oko 60%
REQEF
Teren ~ini kosa ravan sa prete`no severnom ekspozicijom i padom od 4 do 5%, na severu skoro ravan.U delu prema Vu~a~kom potoku teren je sa ne{to
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
izra`enim padom od oko 8 do 10% i sa zapadnom ekspozicijom. Apsolutna visinska kota iznosi od 150 do 160m.
GEOLO[KA OSNOVA
Vertikalni geolo{ki presek sa~iwavaju tercijarni sedimenti sastavqeni prete`no od glinovitih peskova i peskovitih glina na koji se naslawaju kvartarne naslage sedimenta reke Zapadne Morave. Povr{inski sloj ~ini ne izuzetno mo}an i siroma{an sloj zemqi{ta.
HIDROLOGIJA
Na osnovu mre`e sonda`nih bu{otina dobijeni su op{ti podaci da {ira dispozicija na kojoj le`i i predmetni kompleks ima maksimalni nivo podzemnih voda od 8-10m.
KLIMATSKI USLOVI
Sredwa godi{wa temperatura iznosi 11.2 C. Relativna vla`nost vazduha je sa godi{wim prosekom od 76.1%.Sredwa godi{wa suma padavina iznosi 652.2mm. Vetrovi duvaju naj~e{}e iz pravca istok-jugoistok, sever-severozapad i jug. Obzirom da je kompleks u kontaktu sa stambenim zonama, neophodno je sanirawe uticaja vetrova na relaciji industrija-stanovawe.
SEIZMI^KE KARAKTERISTIKE
Prema seizmi~koj karti podru~je grada Kru{evca spada u trusno podru~je sa intzitetom potresa od sedam stepeni. Zavisno od lokacije mikroseizmi~ka regionalizacija odre|uje stepen seizmi~nosti u svakom konkretnom slu~aju.
VEGETACIJA
Na prostoru kompleksa ne postoji samonikla visoka i sredwa vegetacija. Prostor je delimi~no hortikulturno obra|en.
GRANICA
Podru~je koje je obuhva}eno RP-om pripada Op{tini Kru{evac, katastarskoj op{tini Kru{evac, u gra|evinskom podru~ju odnosno nasequ Lazarica , Mesnoj zajednici Nada Markovi}.
Odlukom o pristupawu izradi RP-a obuhva}eno je podru~je koje je ograni~eno:
- sa istoka, individualnim stanovawem
- sa zapada, regulisanim koritom Vu~a~kog potoka
- sa severa, delom ulice Nada Markovi}, delom individualnim stanovawem
- sa juga, delom ulice Moravske, delom individualnim stanovawem
Povr{ina podru~ja koje se obra|uje ovim RP-om iznosi okvirno 13ha 38ari 64m2.
Podru~je koje je obuhva}eno RP-om sa~iwavaju slede}e katastarske parcele:
K.O. Kru{evac:
-cele parcele: 3016, 3013, 3014, 3015, 2982, 3000, 3001, 3063/1, 3063/2, 3063/3, 3005, 3006, 2980, 2984/3-deo parcele: 5937(Vu~a~ki potok, deo koji je obuhva}en je u potpunosti kanalisan i zatvoren i fakti~ki na terenu je ispod ure|enog partera),5971/1(putno zemqi{te).
***Posebna napomena:
U Odluci o izradi plana opisana je granica koja iskqu~uje deo parcele k.p.br.3013 i opisuje granicu prema fakti~kom stawu. Prema dobijenim podacima analiti~kim i grafi~kim od nadle`nog RGZ-a Slu`ba za katastar
4
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
nepokretnosti Kru{evac, plan tretira ukupnu parcelu prema katastarskoj granici.Katastarske parcele broj 2980, 2984/3 nisu obuhva}ene odlukom ali je wih neophodno ukqu~iti iz razloga formirawa novih gra|evinskih parcela, obzirom da postoje}e katastarske granice trpe promene radi formirawa ta~ne granice kompleksa /radi se o tangentnim parcelama kompleksa/.
***Napomena: podaci u tabeli 3 dobijeni su od nadle`nog RGZ-a Slu`ba za katastar nepokretnosti Kru{evac (Prema dostavqenim posedovni listovi i Re{ewima)
5
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
4. Re`im kori{}ewa zemqi{ta
Zemqi{te obuhva}eno granicom plana detaqne regulacije ima status gradskog gra|evinskog zemqi{ta. Taj status zemqi{te je dobilo na osnovu Zakona o
odre|ivawu gra|evinskog zemqi{ta u gradovima i naseqima gradskog karaktera ("Sl. glasnik RS" br. 32/68, 17/69, 29/9, 19/71, 16/72, 24/73, 39/73).
Tabela 4 - Odnos izgra|enog i neizgra|enog gra|evinskog zemqi{taGra|evinsko zemqi{te
Povr{ina (postoje}e)
Povr{ina (planirano)
Indeks
Neizgra|eno - -
Ste~ene urbani-sti~ke obaveze 3 ha 68 ari 22 m2 0 ha 25 ari 95 m2 0.07
Izgra|eno 9 ha 44 ari 47 m2 13 ha 12 ara 69 m2 1.38
Ukupno: 13 ha 38 ari 64 m2
5.Podela podru~ja na posebne zone, urbanisti~ke blokove i druge jedinice
Podru~je koje se razra|uje ovim PDR-je predstavqa jedinstvenu celinu namewenu industriji, pa zato ne mo`emo tretirati posebne urbanisti~ke blokove i celine kao na uobi~ajen na~in. Podelom na blokove i podblokove bli`e }emo opisati postoje}u i planiranu organizaciju prostora koja je u potpunosti podre|ena proizvodnoj tehnologiji vode}i ra~una o obezbe|ewu humane radne sredine.
Ukupan broj zaposlenih u preduze}u je 970 radnika.U prvoj smeni radi minimum 820 radnika, u drugoj smeni radi maksimalno do 150 qudi.
Tabela 5 - Podela na blokove i podblokoveBlok Naziv Podblok Namena
Blok A UPRAVA - Industrija
Blok B PROIZVODWA
Proizvodwa viwaka 1
Proizvodwa vina 2
Prijemno mesto 3
Tehni~ki blok 4
Neizgra|en prostor 5
Objekat dru{tvenog standarda 6
Blok C PRATE]I SADR@AJI
Servisni deo 1
Skladi{ni deo 2
6
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Benzinska pumpa 3
Ure|aj za pre~i{}avawe 4
Rekreativni deo 5
Manipulativne povr{ine sa parkingom
6
Pro{irewe kompleksa 7
6. Namena i regulacija celina
Dispozicija postoje}ih objekata uslovila je daqi razme{taj planiranih kako proizvodnih tako i prate}ih objekata. Prostorni raspored novoplaniranih proizvodnih objekata vezan je sa sinhronizovawem drugih delatnosti u tehnolo{ke celine.
Naziv: Blok A - UpravaNamena: Namena - poslovawe,
U ovom bloku tretiran je objekat upravne zgrade u kojem se obavqaju komercijalne usluge u oblasti prometa roba i usluge. U potpunosti je zadr`ano postoje}e stawe bez planiranih intervencija.
Ovoj blok obuhvataju dva objekta namewena proizvodwi viwaka i to objekat punionice sa magacinom i objekat za proizvodwu i odle`avawe viwaka. U potpunosti je zadr`ano postoje}e stawe bez planiranih intervencija.
Ostale namene - ostali objekti u ovom bloku po svojoj nameni su u funkciji tehnolo{kog procesa proizvodwe.
7
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
To su: objekat destilerije, bazeni, cisterne za lagerovawe vina V=6x750 m, rezervoari neprera|enog vina kapaciteta V=3x750m i V=16x250 m, fermentatori za preradu i lagerovawe vina kapaciteta V=18x60m, preradno mesto. U delu objekta za punionicu vina nalazi se i deo namewen proizvodwi bezalkoholnih pi}a. Planirana intervencija ogleda se u izgradwi objekta za lagerovawe vina, pove}awe kapaciteta fermentatora za preradu i lagerovawe vina izgradwom 6 silosa kapaciteta V=6x60m, dislokacija postoje}ih gara`a na lokaciju postoje}e gra|evinske radionice ukoliko ne do|e do realizacije pro{irewa kompleksa na ra~un k.p.br. 3014 i 3015. Ukoliko se planirano pro{irewe realizuje gara`e }e se realizovati kroz deo namewen parkingu, planiranom u krajwe severo-zapadnom delu kompleksa u neposrednoj blizini benzinske pumpe.
Spratnost: Po+P do P+2; zbog specifi~nosti proizvodnog procesa spratna visina pojedinih objekata prilago|ava se u svakom konkretnom slu~aju tehnologiji koja }e se primewivati u objektu.
Ostale namene - skladi{tewe zapaqivih materija, komunalna infrastruktura.
Planirana intervencija ogleda se u izgradwi gasne stanice za snabdevawe kompleksa gasom (zamena mazuta kao goriva prirodnim gasom), interne trafostanice za napajawe kompleksa elektri~nom energijom, magacina zapaqivih i nezapaqivih tehni~kih gasova, magacina CO2
8
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Spratnost: Do P
Povr{ina pod objektima:
652.00 m2
Ostale povr{ine: 40 ara 78 m2
Ukupna povr{ina: 47 ari 30 m2
Naziv: Blok B (podblok 5) - Neizgra|en prostorNamena: Dominantna namena - razvoj proizvodnih pogona,
Ovaj prostor je neizgra|en, a planiran je za razvoj kompleksa preduze}a izgradwom novih proizvodnih pogona.
Planirane su tri podceline sa adekvatnom saobra}ajnom mre`om koja omogu}ava pristup i me|usobnu povezanost.
Tako|e se daje mogu}nost me|usobnog povezivawa objekata {to }e se precizno odrediti u momentu realizacije, a {to }e biti uslovqeno konkretnom proizvodnom tehnologijom. Povezivawe spratnih eta`a mogu}e je uz obavezno ostavqawe visine prolaza od 4.5m u prizemnoj eta`i.
Planira se izme{tawe postoje}eg magacina tehni~kih gasova na novu lokaciju u tehni~kom bloku, postoje}i priru~ni magacin se uklawa.
Ostale namene - zdravstvena stanica, sindikat preduze}a, sala za okupqawe, prate}i objekti podstanica i magacin hortikulture.Ovako definisana namena odnosi se iskqu~ivo na internu upotrebu i defini{e postoje}i objekat.Na ovoj lokaciji planira se uklawawe postoje}ih objekata izgradwa savremenog objekta dru{tvenog standarda. Postoje}i prate}i objekti bi se locirali u novoplaniranom. U okviru ovog objekta planira se i pro{irewe destilerije.
Ostale namene- prate}i sadr`aji u funkciji kompleksaU ovom bloku su sme{tene razli~ite radionice i priru~ni magacini. Vatrogasno spremi{te i otvoreno skladi{te gra|e.Planira se uklawawe postoje}e gra|evinske radionice
9
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
i dogradwa, uz postoje}i objekat servisne radionice, novog objekta gra|evinske radionice sa magacinom.
U ovom bloku izgra|en je magacin staklene ambala`e i gra|evinska radionica. Gra|evinska radionica planirana je za uklawawe. Ovom bloku pripada i prostor namewen pro{irewu kompleksa. Ukoliko do|e do realizacije planiranog pro{irewa prostor se opredequje za izgradwu skladi{ta. Ukoliko skladi{ni prostor bude organizovan po pogonima prostor }e se urediti kao manipulativni uz prijemno mesto. Ukoliko ne do|e do realizacije planiranog pro{irewa na mestu postoje}e radionice izgradi}e se gara`e.
Spratnost: P
Povr{ina pod objektima:
915.00 m2
Ostale povr{ine: 39 ara 35 m2
Ukupna povr{ina: 48 ara 50 m2 ( povr{ina sa planiranim pro{irewem)
Naziv: Blok C (podblok 3) - Benzinska pumpaNamena: Dominantna namena - objekat namewen za interno
snabdevawe gorivom,Ostale namene - servis za prawe vozilaBenzinska pumpa namewena je internoj upotrebi. Objekat je ra|en prema urbanisti~kom projektu. Planirano urbanisti~kim projektom u potpunosti se zadr`va kao nasle|ena urbanisti~ka obaveza, osim u delu izgradwe nove dvopla{tne cisterne za otpadna motorna uqa jer je planirana urbanisti~kim projektom namewena bezolovnom gorivu. U tom smislu planira se izgradwa servisa za prawe vozila, izgradwa parking prostora i portirnice na pomo}nom ulazu. Lokacija portirnice se izme{ta na levu stranu ulaza u kompleks u odnosu na planirano urbanisti~kim projektom, rad i maksimalnog iskori{}ewa prostora i izgradwom parkinga u zapadnom delu kompleksa u neposrednoj blizini novoformiranog ulaza.
Spratnost: P
Povr{ina pod objektima:
240.0 m2
Ostale povr{ine: 33 ari 60 m2
10
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Ukupna povr{ina: 36 ara 00 m2
Naziv: Blok C (podblok 4) - Ure|aj za pre~i{}avaweNamena: Dominantna namena - komunalna delatnost
Pre upu{tawa otpadnih tehnolo{kih voda u gradsku kanalizacionu mre`u potrebno je izvr{iti predtretman.To podrazumeva regulaciju Ph i dovo|ewe wene vrednosti u opseg predvi|en odgovaraju}im propisima, tj. na nivo otpadnih voda iz doma}instva.U tu svrhu opredeqen je prostor za izgradwu postrojewa za predtretman tehnolo{kih otpadnih voda.
Planirana intervencije se ogleda u formirawu jedinstvene samostalne celine izolovane od proizvodnih jedinica.^ine je dva otvorena sportska terena, s tim da se prate}e funkcije (svla~ionice, sanitarni blok, kancelarija, ostava) planiraju u sklopu novoplaniranog objekta. Namewena je psihofizi~koj rekreaciji radnika u pauzama van radnog vremena, vikend rekreacija, kao i odr`avawu kondicione i psikofizi~ke pripravnost vatrogasne jedinice koju preduze}e ima.Uklawawe postoje}eg objekta i izgradwa novog, sa izgradwom dvonamenskog skloni{ta u podrumskoj eta`i.Obaveza je investitora da u postupku pribavqawa dozvole za izgradwu novih objekata zatra`i i dozvolu za objekat br 40 sa oro~enom izgradwom skloni{ta prema aktu br.824-4/172/2002-10/43 od 14.10.2002. Objekat je po nameni planiran za obavqawe tercijarnih delatnosti.
Spratnost: Po+P+1
Povr{ina pod objektima:
892.0 m2
Ostale povr{ine: 51 ari 28 m2
Ukupna povr{ina: 60 ara 20 m2
Naziv: Blok C (podblok 6) - manipulativne povr{ine sa parkingom
Namena: Dominantna namena - saobra}aj
Ovaj prostor namewen je manipulaciji unutar samog kruga.Izgra|en je parking za putni~ka vozila.Planira se pro{irewe parking prostora izgradwom novog parkinga za jo{ 53 parking mesta.
11
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Povr{ina pod saobra}ajnicama:
10095.0 m2
Ostale povr{ine: 38 ari 40 m2
Ukupna povr{ina: 1ha 39 ara 35 m2
Naziv: Blok C (podblok 7) - Pro{irewe kompleksaNamena: Namena - skladi{te, odnosno manipulativni prostor
Ostale namene - stanovawe, zadr`avawe postoje}e namene
Prostor na kome se planira pro{irewe kompleksa palniran je sa dvostrukom namenom pre svega iz prakti~nih razloga kako bi se investitoru omogu}ila realizacija.Kako se radi o specifi~nim tehnologijama proizvodwe koje u momentu izrade plana nisu dostupne to se smatra za objektivnim ostavqena mogu}nost izbora u trenutku realizacije.Ukoliko do planiranog pro{irewa ne bude do{lo (obzirom da se radi o parcelama na kojima se kao korisnik vode fizi~ka lica) parcele }e zadr`ati postoje}u namenu individualno stanovawe.Pro{irewe zahvata dve katastarske parcele k.p.br. 3014 i 3015 obe KO Kru{evac na kojima su izgra|eni objekti. Na parceli k.p.br. 3014 KO Kru{evac izgra|ena je porodi~na stambena zgrada okvirne bruto povr{ine 108.0m2, a na parceli k.p.br. 3015 KO Kru{evac izgra|ene su stambene i pomo}ne zgrade okvirne bruto povr{ine 199.0m2
Spratnost: P do P+1
Povr{ina pod objektima:
307.0 m2 (okvirna povr{ina)
Ostale povr{ine: 22 ari 88 m2
Ukupna povr{ina: 25 ara 95 m2
Tabela 5 - Bilans povr{ina po blokovima i podblokovima
Blok Naziv Podblok Povr{ina Ukupna povr{inaBlok A UPRAVA - 42 ari 00 m2
Blok B PROIZVODWA 6 ha 57 ari 50 m2
Proizvodwa viwaka 1 1 ha 20 ara 00 m2
Proizvodwa vina 2 2 ha 52 ari 50 m2
Prijemno mesto 3 28 ara 00 m2
Tehni~ki blok 4 47 ari 30 m2
Neizgra|en prostor 5 1 ha 95 ara 70 m2
Objekat dru{tvenog standarda 6 14 ara 00 m2
Blok C PRATE]I SADR@AJI 4 ha 49 ari 75 m2
Servisni deo 1 1 ha 23 ara 75 m2
Skladi{ni deo 2 48 ara 50 m2
Benzinska pumpa 3 36 ara 00 m2
Ure|aj za pre~i{}avawe 4 16 ara 00 m2
12
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Rekreativni deo 5 60 ara 20 m2
Manipulativne povr{ine sa parkingom
6 1 ha 39 ara 35 m2
Pro{irewe kompleksa 7 25 ara 95 m2
Ukupno: 11 ha 49 ari 25 m2
Ostale povr{ine 1 ha 89 ari 39 m2
Ukupno: 13ha 38ari 64 m2
Tabela 6 - Bilans povr{ina za ceo RP
Namena Povr{ina (postoje}e stawe)
Povr{ina (planirano stawe)
Odnos Procentualno u~e{}e
Proizvodwa 4 ha 47 ara 80 m2 6 ha 43 ara 50 m2 1.43 48.07
Saobra}ajnice i platoi
Rekreacija - 60 ari 20 m2 - 4.5
Komunalna delatnost - 16 ara 00 m2 - 1.2
Prate}i sadr`aji 4 ha 23 ara 80 m2 4 ha 49 ara 75 m2 1.06 33.6
Napomena: Odnos - predstavqa odnos povr{ina u planiranom i postoje}em stawuProcentualno u~e{}e - odnos povr{ine pod odre|enom namenom u odnosu na ukupnu povr{inu DPR-e
Tabela 7 - Bilans povr{ina pod objektima za ceo DPR
Ukupna bruto povr{ina pod objektima 39584.25m
Ukupna bruto razvijena povr{ina pod objektima 75112.25m
Planirani stepen iskori{}enosti parcele 29.57%
Planirani koeficijent iskori{}enosti parcele 0.56
13
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
7. Regulacija mre`e saobra}ajnih povr{ina sa nivelacojom terena
7.1. Saobra}aj
Ukupna mre`a internih saobra}ajnica i platoa (postoje}ih i novoplaniranih) proistekla je iz potrebe da se postoje}e i novoplanirane proizvodne jedinice me|usobno pove`u u jedinstvenu funkcionalnu celinu, a preko tri postoje}a i jo{ dva novoplanirana ulaza u kompleks prikqu~i na gradske saobra}ajnice: ul. Nade Markovi}, ul. Moravsku i novoplaniranu ulicu koja ide trasom Vu~a~kog potoka i Ravwa~kog kolektora.Usvojena mre`a internih saobra}ajnica, manipulativnih platoa i parkinga optimalno zadovoqava saobra}ajne uslove, a da istovremeno:
nije ukinula nijednu od postoje}ih saobra}ajnica, novoplanirano regulaciono i nivelaciono re{ewe povezala sa
postoje}im.
Novoplanirane saobra}ajnice uokviruju novoplanirane blokove i imaju pro{irewa (manipulativne platoe) preko kojih se vr{i utovar i istovar roba iz proizvodnih jedinica, ~ime se omogu}uje nesmetano odvijawe saobra}aja du` saobra}ajnica.Kru`nim tokom saobra}aja oko blokova ostvarena je mera protivpo`arne za{tite kao i znatno ve}e mogu}nosti intervencija za vreme havarija, elementarnih nepogoda ili posledica ratnih dejstava.
7.2. Parkirawe
Za potrebe parkirawa, pored postoje}ih povr{ina namewenih za parkirawe, planira se i izgradwa slede}ih povr{ina:
12 gara`a za parkirawe putni~kih vozila, nezavisnog parking prostora za parkirawe putni~kih vozila na
isto~noj strani kompleksa, ukupnog kapaciteta 66 parking mesta, nezavisnog parking prostora za parkirawe putni~kih vozila na
zapadnoj strani kompleksa, ukupnog kapaciteta 40 parking mesta, parkirali{ta za laka teretna vozila, kapaciteta 8 parking mesta.
Zajedno sa postoje}im povr{inama za parkirawe, izgradwom planiranih parking mesta u potpunosti }e biti zadovoqeni svi zahtevi za parkirawem u okviru kompleksa.
7.3. Nivelacija terena
Konfiguracija terena kao i ve} izvedene interne saobra}ajnice i manipulativni platoi uslovili su nivelaciona re{ewa novoplaniranih saobra}ajnica. Generalni koncept nivelacionog re{ewa samo je logi~an nastavak ve} izvedenih i generalno usvojenih opredeqewa.Neposredna blizina Vu~a~kog potoka (kolektora) kao i znatni podu`ni padovi ~itavog kompleksa obezbe|uju nesmetano oticawe povr{inskih atmosferskih voda kako sa saobra}ajnica i platoa tako i sa krovova objekata proizvodnih i pomo}nih jedinica.Kote podova prizemqa novoplaniranih objekata u nivou su sa krajwim kotama manipulativnih platoa ispred istih.Podu`ni i popre~ni padovi svih novoplaniranih saobra}ajnica u granicama su optimalnih za podu`no odnosno popre~no gravitaciono povr{insko vo|ewe atmosferskih voda do najbli`ih recipijenata atmosferske kanalizacije.
14
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Detaqni regulacioni i nivelacioni elementi saobra}ajnica i platoa dati su u regulaciono - nivelacionom planu (grafi~ki prilog).
8. Regulacija mre`e infrastrukturnih sistema
8.1. Hidrotehnika
8.1.1. SNABDEVAWE VODOM
Postoje}i kompleks industrije je prikqu~en na gradsku vodovodnu mre`u. Po{to se predize}e "Rubin" nalazi u najni`im delovima grada, a gradska mre`a je sasvim dovoqnih kapaciteta (pre~nik cevi u ul. Nade Markovi} f150mm), mo`e se o~ekivati dovoqan kapacitet gradske mre`e za prikqu~ivawe novih objekata. Pritisci u spoqnoj mre`i se kre}u izme|u 5 i 6 bara. U dosada{wem radu postoje}ih pogona nisu prime}eni zna~ajniji problemi u pogledu vodosnabdevawa.
Me|utim, kada se radi o hidrantskoj mre`i, primetno je da nije formiran primarni prsten protivpo`arne odbrane. Ina~e i spoqni hidrantski razvod je prikqu~en na uli~ni razvod gradske vodovodne mre`e.
[to se ti~e po`arnog optere}ewa objekata, u Tabeli 1 su data pretpostavqena optere}ewa i odgovaraju}a klasa ugro`enosti od po`ara, obzirom na tip industrije za koju se radi ovaj regulacioni plan. U ciqu za{tite svakog pojedina~nog objekta potrebno je za svaki posebno uraditi elaborat za{tite od po`ara.
Tabela 1
Vrsta objekta Po`arno optere}ewe MJ/m2
Klasa opasnosti
Proizvodwa sir}eta 84 6
Proizvodwa bezalkoholnih pi}a
84 6
Proizvodwa likera 419 1
Proizvodwa alkoholnih pi}a
502 2
Vinski podrum 84 4
Muqara gro`|a 167 6
15
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Od intervencija na mre`i se predvi|a kompletna rekonstrukcija vodovodne mre`e i izgradwa posebnog hidrauli~kog prstena u ciqu zadovoqewa protivpo`arne za{tite kompleksa. Obzirom na povoqnost lokacije u odnosu na sistem vodosnabdevawa mo`e se o~ekivati da planiranom rekonstrukcijom vodovodne mre`e i u budu}nosti ne}e biti problema kako u snabdevawu lokacije pitkom sanitarnom vodom, tako ni u pogledu protivpo`arne za{tite.
U Tabeli 2 su date mogu}nisti vodosnabdevawa vodovodne mre`e u slu~aju da brzina vode u cevovodu ({to se mo`e o~ekivati u ekstremnim uslovima vodosnabdevawa, npr. u slu~aju po`ara), dostigne vrednost od 2.0 m/sec. Vidqivo je da u tom slu~aju postoje}i vodovodni prikqu~ak na gradsku mre`u f150mm, zadovoqava svojom propusnom mo}i (35.34 l/sec), te nije potrebna wegova rekonstrukcija. Ina~e, za normalne uslove funkcionisawa mre`e (sa brzinama protoka od 0.5-0.8 m/sec) propusna mo} cevi f150mm od 14.14 l/sec je sasvim dovoqna za sanitarne potrebe preduze}a (ekvivalentan broj stanovnika koji se snabdevaju vodom u ovom slu~aju iznosi 3,600).
16
Plan detaqne regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
Trasa rekonstrukcije vodovodne mre`e je data u grafi~kom prilogu. Sva postoje}a vodovodna mre`a koja se nalazi u okviru kompleksa, a zadovoqava potrebe kompleksa koji se snabdevaju pitkom vodom se zadr`ava i prikqu~uje na novoplanirani vodovod. Dubina rova za postavqawe cevi se kre}e u opsegu od 1.0-1.5m. Cevi u rovu se postavqaju na sloju peska debqine 10cm, koji ima ulogu posteqice. Rovovi koji se nalaze u pojasu zelenila se mogu zatrpavati zemqom iz iskopa, a rovovi koji prolaze ispod saobra}ajnica se moraju zatrpati {qunkom u dobro zbijenim slojevima kako bi se spre~ila naknadna slegawa usled saobra}ajnog optere}ewa. Sav materilaj od koga se gradi vodovodna mre`a mora biti atestiran i izra|en u skladu sa na{im propisima.
Protivpo`arne hidrante postaviti na pogodnim mestima koji obezbe|uju protivpo`arnu za{titu svih objekata. Hidrante po pravilu postavqati kao nadzemne, na mestima na kojima ne ometaju normalnu komunikaciju. Izuzetno se mogu postaviti i podzemni hidranti ako se nalaze na komunikacionim pravcima. Raspored hidranata koji se postavqaju mora biti u skladu sa protivpo`arnim propisima. Raspored unutra{wih hidranata u objektima zavisi o elaborata protivpo`arne za{tite. Unutra{wa hidrantska mre`a objekata se prikqu~uje na rekonstruisani spoqni razvod. Minimalna dimenzija cevi koje ~ine spoqni hidrauli~ki prsten iznosi f100mm. Kona~no dimenzionisawe cevovoda odrediti putem hidrauli~kog prora~una za celu mre`u, {to }e u krajwoj liniji opredeliti potrebu za rekonstrukcijom postoje}eg prikqu~ka na gradsku vodovodnu mre`u.
8.1.2. ODVODWAVAWE
8.1.2.1. OTPADNE VODE
U saobra}ajnicama koje ~ine severnu i zapadnu granicu kompleksa postoji izgra|ena kanalizaciona mre`a. Severna granica kompleksa je ulica Nade Markovi} i u woj je izgra|ena kanalizacija dimenzija f200mm. Zapadna granica kompleksa predstavqa novoplaniranu saobra}ajnicu koja jo{ nije izgra|ena. Wom prolazi tzv. "Ravwa~ki" kolektor otpadnih voda dimenzija f300mm. Pomenuti uli~ni kolektori ~ine sistem gradske kanalizacione mre`e. Na ovoj kanalizaciji su ostvarene sve postoje}e veze interne kanalizacije preduze}a. Po{to otpadne vode koje se iz kruga preduze}a upu{taju u sistem gradske kanalizacije svojim zaga|ewem prevazilaze maksimalne dozvoqene koli~ine koje su dopu{tene za izlivawe u sistem gradske kanalizacije, u okviru kompleksa se predvi|a izgradwa internog postrojewa za pre~i{}avawe. Sve otpadne vode koje poti~u iz sistema proizvodwe se moraju dovesti do ovog postrojewa na predtretman. Izgradwa postrojewa je neophodna pre izgradwe centralnog gradskog postrojewa za pre~i{}avawe kao bi se spre~ile eventualne havarije na wemu. Iz postrojewa se otpadne vode ne smeju upu{tati u sistem atmosferske kanalizacije ve} iskqu~ivo u gradsku kanalizacionu mre`u.
Karakter otpadne vode pokazuje velike varijacije kako u toku dana, tako i u toku nedeqe. Interna kanalizacija u okviru kompleksa je separatnog tipa. Na osnovu merewa u kanalizacionoj mre`i konstantovan je dnevni prosek od 1250 m3, {to ~ini godi{wu koli~inu od 350,000 m3, a prose~an dnevni protok u mre`i iznosi pribli`no 15.0 l/sec. Po{to je kompleks preduze}a prikqu~en na gradsku vodovodnu mre`u, mo`e se smatrati da protok kroz kanalizaciju odgovara utro{ku vode iz gradskog vodovoda.
Otpadna voda ima prete`no kiseli karakter, sa dispergovanim materijama u otpadnoj vodi u vidu rastvora sa mawim delom materija sklonih istalo`avawu. Prisutne materije su uglavnom organskog porekla, {to potvr|uje visoka hemijska i biohemijska potro{wa kiseonika. Odnos ova dva parametra ukazuje na te`u biolo{ku razgradqivost otpadne vode.
18
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
19
Navedeni podaci ukazuju na neophodnost izgradwe postrojewa za predtretman otpadnih voda u okviru preduze}a. Lokacija postrojewa se nalazi neposredno uz "Ravwa~ki" kolektor tako da }e posle tretmana u postrojewu otpadne vode biti ulivene u ovaj gradski kolektor. Sada{we otpadne vode koje poti~u iz sistema proizvodwe prikqu~ene su na kolektor ulice Nada Markovi}, a otpadne vode koje poti~u iz separatora masti i uqa neposredno uz internu benzinsku pumpu se trenutno ulivaju u "Ravwa~ki" kolektor. Samom lokacijom postrojewa se name}e potreba rekonstukcije celokupne kanalizacione mre`e kompleksa i usmeravawe kanalizacije na interni ure|aj za predtretman otpadnih voda, osim otpadnih voda koje poti~u iz separatora masti i uqa benzinske pumpe koje nije potrebno dodatno obraditi na postrojewu za pre~i{}avawe i ~iji se prikqu~ak mo`e zadr`ati.
Objekti za koje je potrebno izgraditi poseban vod tehnolo{ke kanalizacije su: 11 (destilerija), 12 i 12a (proizvodwa i punionica vina), 14(proizvodwa i punionica bezalkoholnih pi}a), 15 (punionica vina), ka o i novoplanirani objekti: 39 (planirani proizvodno-skladi{ni prostor). Sve otpadne vode koje poti~u iz procesa proizvodwe u ovim objektima treba odvojiti od ostalih voda i sprovesti mre`om tehnolo{ke kanalizacije do postrojewa za pre~i{}avawe.
Od zna~ajnijih potrebnih intervencija na postoje}oj kanalizacionoj mre`i pomiwu se slede}e: postoje}i odvod iz objekta 12 koji odvodi vode razli~itog sastava: fekalne, tehnolo{ke i drena`ne, rekonstrukcijom kanalizacione mre`e postaje odvod samo drena`ne vode i prikqu~uje se na mre`u interne atmosferske kanalizacije, fekalne vode se odvajaju i pripajaju mre`i fekalne kanalizacije, a tehnolo{ke vode iz procesa prozvodwe se prikupqaju mre`om tehnolo{ke kanalizacije. Vode koje poti~u iz procesa hla|ewa u kotlarnici se moraju prethodno ohladiti u posebnom bazenu i prikqu~iti na mre`u fekalne kanalizacije.
Prilikom rekonstrukcije kanalizacione mre`e zadr`ati sve postoje}e deonice koje je mogu}e nivelaciono prikqu~iti na postrojewe. Minimalna dimenzija kanalizacionih cevi iznosi f150mm. Na svim prelomima trase i na me|usobnom rastojawu ne ve}em od 160D (pre~nika cevi), postaviti revizione {ahtove sa otvorenom betonskom kinetom na dnu u ciqu intervencija na mre`i. Cevi kojima se izvode radovi na izgradwi kanalizacije moraju biti atestirane i izgra|ene u skladu sa na{im propisima. Cevi postaviti na posteqici od peska, a rovove koje se nalaze ispod saobra}ajnica zatrpavati {qunkom u dobro nabijenim slojevima kako bi se spre~ila naknadna slegawa. Ukoliko je mogu}e u okviru kompleksa odvojiti otpadne vode koje poti~u iz sanitarnih ~vorova od voda iz procesa proizvodwe, otpadne sanitarne vode je mogu}e neposredno prikqu~iti na gradsku kanalizacionu mre`u.
Najbitniji proces koji treba sprovesti kroz interno postrojewe za pre~i{}avawe je svo|ewe PH vrednosti na neutralni nivo. Glavno zaga|ewe poti~e iz destilacije vina u procesu proizvodwe viwaka. Otpadni produkt ovog procesa predstavqa tzv. patoka koju je mogu}e dodatno preraditi ukoliko se na|e ekonomska opravdanost.
8.1.2.2. ATMOSFERSKE VODE
Lokacija je sa severne (ul. Nade Markovi}), zapadne(novoplanirana saobra}ajnica) i ju`ne (ul. Moravska) strane ograni~ena gradskim saobra}ajnicama. U novoplaniranoj zapadnoj saobra}ajnici-pristupni put, izgra|en je gradski fekalni kolektor, ali je uslovima za ure|ewe prostora br. 350-948/88 od 05.05.1988.god. za izgradwu objekata infrastrukture u ulicama [eletovoj, Moravskoj i Trsteni~koj, planirana i izgradwa atmosferskog kolektora.Data saobra}ajnica trenutno ne postoji na terenu, ali je trasom planirane atmosferske kanalizacije ura|en otvoreni trapezni zemqani kanal kako bi se fekalni kolektor za{titio od prodora atmosferskih voda. Tako formirana
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
20
mre`a okolnih saobra}ajnica predstavqa granicu slivne povr{ine na lokaciji i u samom kompleksu interna mre`a atmosferske kanalizacije odvodwava komunikacione i krovne povr{ine preduze}a bez prodora ki{nih voda iz okolnog sliva.
Krajwim severozapadnim uglom kompleksa prolazi vodotok, Vu~a~ki potok, koji je regulisan zatvorenim potkovi~astim profilom, sa propusnom mo}i od 16.0 m3/sec. Atmosferske vode na severnoj granici kompleksa je mogu}e uliti i u atmosfersku kanalizaciju ulice Nade Markovi}.
Primarna interna mre`a atmosferske kanalizacije je formirana i prikqu~ena u napred pomenute kolektore. Osnovni zadatak prilikom rekonstrukcije kanalizacione mre`e kompleksa se sastoji u slede}em:
Potrebno je odvojiti sve vode koje trenutno proti~u kanalizacionom mre`om. U atmosfersku kanalizaciju se smeju ulivati samo ki{ne vode i to one koje se direktno slivaju u wih (nije dozvoqeno upu{tawe u sistem atmosferskih kanala bilo kakvih voda koje su obra|ene predtretmanom, npr. iz separatora masti i uqa benzinske pumpe koji prera|uje ki{ne otpadne vode, ali one u ovom slu~aju imaju tretman sanitarnih otpadnih voda i odvode se sistemom fekalne ili tehnolo{ke kanalizacije).
U mre`u fekalnih kanala se smeju upu{tati samo otpadne vode iz sanitarnih ~vorova, nikako tehnolo{ke otpadne vode.
Tehnolo{ka kanalizacija odvodi vode iz procesa proizvodwe. U ovu kanalizaciju se smeju upu{tati sve otpadne vode, ali treba obratiti pa`wu na koli~inu otpadnih voda kako ne bi do{lo do nepotrebnog optere}ewa postrojewa za predtretman otpadnih voda. Tehnolo{ka kanalizacija se direktno odvodi do postrojewa za pre~i{}avawe i ne sme se nigde usputno upu{tati.
Koncepcija odvodwavawa sa lokacije je data u grafi~kom prilogu.
8.2. Energetika
8.2.1. Postoje}e stawe
U granicama predmetnog Regulacionog plana postoje slede}e TS 10/0.4kV: TS 10/0.4 kV "Rubin 1" 2x630 kVA ( jedan trafo snage 630kVA je vlasni{tvo
preduze}a "Rubin" a drugi vlasni{tvo "Elektrodistribucije" Kru{evac) i TS 10/0.4kV "Rubin 2" snage 1x630kVA + 1x400kVA. Svi postoje}i 10 kV vodovi su geodetski snimqeni i kartirani.
Na predmetnoj lokaciji postoji vi{e 10kV kablova za vezu izme|u trafostanica. Postoje}a NN mre`a u granicama predmetnog RP izvedena je uglavnom kablovski i isti slu`e za napajawe proizvodnih i drugih pogona.
8.2.2. Programske potrebe
Prema podacima "Elektrodistribucije" Kru{evac preduze}e "Rubin" Kru{evac imalo je u 2000god. najve}u maksimalnu jednovremenu potro{wu Pmj=550kW , 2001god. Pmj=570kW, 2002god. Pmj=570kW. Kako se na lokaciji industrijskog kompleksa preduze}e "Rubin" planiraju novi proizvodni objekti do}i }e do pove}anja maksimalne snage.
Potrebnu jednovremenu snagu za sve novoplanirane objekte u okviru RP "Rubin" ra~una}emo po m2 bruto razvijene gra|evinske povr{ine, a po obrascu.
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
21
Pj= 32772 x 0.04 x 0.6
Pj= 786kW
prema tome treba o~ekivati da maksimalna snaga bude oko Pmju=1356kW
Kako je instalisana snaga postoje}ih trafostanica "Rubin" Pin=1660kW a potrebna maksimalna jednovremena snaga postoje}ih i budu}ih objekata Pmju=1356kW, {to zna~i da postoje}e trafostanice mogu zadovoqiti potrebe u snazi postoje}ih i budu}ih potro{a~a. Sobzirom da lokacije postoje}ih trafostanica nisu najpovoqnije za napajawe novoplaniranih objekata potrebno je predvideti lokaciju za novu trafostanicu "Rubin 3" snage do 1000kVA.
8.2.3. Opis re{ewa sa UTU
Ovim planom je planirana trafostanica 10/0.4kV "Rubin 3" snage do 1000kVA ~ija je lokacija data na situaciji.
Napajawe TS 10/0.4kV "Rubin 3" izvesti iz TS 10/0.4kV "Rubin 2" kablovskim 10kV vodom po trasi datoj na situaciji.
Ovim planom je predvi|ena i trasa podzemnog kablovskog voda 10kV "Rubin 3" - " Moravska" za rezervno napajawe kompleksa "Rubin".
Postoje}e Trase kablovskih vodova se zadr`avaju sa nu`nim izmenama zbog formirawa saobra}ajnica.
Napajawe novoplaniranih objekata bi}e delom na regalima kroz objekte, a delom podzemno po trasama datim na situaciji.
Pored ograde planirana je bezbednosna spoqna rasveta trase kablova spoljne rasvete date su na situacionom prilogu.
Unutar kompleksa planirana je rasveta saobra}ajnica i platoa, trasa kabla rasvete saobra}ajnica i platoa data je na situaciji.
Projekat i radove izvoditi u skladu sa ovim uslovima, predhodnim uslovima nadle`ne elektrodistributivne organizacije u Kru{evcu, va`e}im tehni~kim propisima i preporukama uz obavezno prisustvo nadzornog organa.
8.3. Energofluidi
Preduze}e ′′Rubin′′ poseduje sopstvenu kotlarnicu za proizvodwu vodene
pare pritiska 6 bar-a. Tri kotla obezbe|uju ukupan kapacitet od 18 t/h. Konverzijom mazutnih gorionika kombinovanim gasno-mazutnim ste}i }e se uslovi za kori{}ewe prirodnog gasa. Snabdevawe kotlarnice prirodnim gasom treba da se obezbedi iz mre`e gradskog gasovoda.
Pj = k x s x p
gde je : k - faktor jednovremenosti
s - bruto razvijena povr{ina objekata
p - snaga po m2 bruto razvijene povr{ine
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
22
Gasovodom pre~nika ∅114,3h3,6mm (krak 02-10 gradske gasovodne mre`e)
izvedenim od ~eli~nih bez{avnih cevi od materijala ^1212(JUS C.B5.221) napaja se MRS kapaciteta 2000 Nm3/h prirodnog gasa, pritiska
1,5-2 bar-a. Razvodni unutra{wi gasovod od MRS do kotlarnice predvi|
en je tako|e od ~eli~nih bez{avnih cevi pre~nika ∅168,3h4,5mm od
materijala ^1212. Trasa gasovoda i polo`aj MRS definisan je grafi~kim prilogom. Krak gradskog gasovoda 02-10 postavqa se podzemno sa minimalim nadslojem zemqe od 1,0 m. U delu trase gasovoda ispod saobra}ajnice pove}ava se debqina zida cevi gasovoda. Razvodni unutra{wi gasovod se postavqa nadzemno na stubovima.
Polo`aj magacina tehni~kih gasova odre|en je grafi~kim prilogom.
Polo`aj rezervoara za ugqendioksid definisan je grafi~kim prilogom a kapacitet rezervoara je 5 t.
8.4. Telekomunikacije
8.4.1.Postoje}e stawe
U granicama predmetnog plana , u ulici Nade Markovi}, sa leve strane u trotoaru, gledano iz pravca Kru{evca prema Kraqevu, nalaze se podzemna TT kanalizacija i podzemni TT kabl polo`en direktno u zemqu, kao i opti~ki TT kabl.
Od postoje}eg TT okna u ulici Nade Markovi} do Upravne zgrade i portirnice postoji kablovska TT kanalizacija. Ove instalacije su snimqene i kartirane.
Unutar poslovnog kompleksa DP Rubin postoji lokalna ra~unarska mre`a, realizovana opti~kim kablovima, vazdu{nim putem (preko mosta, pomo}u sajli i po fasadi objekata) i podzemno u za{titnim PE i PVC cevima.
Trase postoje}ih opti~kih kablova orjentaciono su ucrtane na situacionom listu, pa je potrebno obratiti se Geodetskoj upravi u Kru{evcu kako bi se
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
23
izvr{ilo wihovo snimawe i kartirawe. Isto je potrebno uraditi i za deo TT instalacija unutar kompleksa - TT razvod izme|u objekata.
8.4.2. Planirano stawe
Planirani objekti bi}e prikqu~eni na telefonsku i lokalnu ra~unarsku mre`u preko postoje}ih instalacija i vodova, a preko kojih }e biti ostvarena veza sa telefonskom centralom i ra~unarskim centrom. Tako|e se planira podzemna veza izme|u postoje}ih objekata tamo gde ona ne postoji (za izme{tawe vazdu{nih kablova u podzemne kada se za to steknu uslovi).
Trase podzemnih za{titnih PVC cevi fi 110mm i PE cevi 50mm za naknadno provla~ewe telefonskih i opti~kih kablova date su u grafi~kom prilogu. Kapaciteti kablova bi}e odre|eni glavnim projektom, zavisno od potreba investitora.
Neznatna odstupawa od trasa definisanih planom su mogu}a zavisno od prilika na terenu i programa razvoja telekomunikacionog sistema DP Rubin, pod uslovom da su odpo{tovana propisana rastojawa od drugih infrastrukturnih sistema i bi}e precizno definisana prilikom obrade urbanisti~ko-tehni~kih uslova.
Ovim planom omogu}ava se izgradwa i drugih telekomunikacionih instalacija, video nadzora poslovnog kompleksa i sl. , a wihova lokacija bi}e precizno definisana urbanisti~ko-tehni~kim uslovima, a u skladu sa uslovima nadle`nih preduze}a.
Prikqu~ewe poslovnog kompleksa na opti~ki kabl u ulici Nade Markovi},~ime bi bilo ostvareno pove}awe TT kapaciteta, br`i pristup internetu i kori{}ewe drugih servisa,bi}e ostvareno prema naknadnim uslovima Telekom-a.
Projektnu dokumentaciju i radove izvoditi prema ovom elaboratu, izdatim urbanisti~ko tehni~kim uslovima, kao i va`e}im tehni~kim propisima i preporukama za ovu vrstu telekomunikacionih instalacija i uz obavezno prisustvo nadzornog organa.
9. Regulacija zelenih i rekreativnih povr{ina
Zelenilo u kompleksu preduze}a "Rubin" ima za{titnu, higijensko-sanitarnu i dekorativnu ulogu. Oko postoje}ih objekata naro~ito ispred upravne zgrade prostor je ura|en. Zelenilo ~ine grupacije visokih ~etinara, li{}ara i `bunastih vrsta, a na ulaznom delu u kompleks nalazi se fontana sa ve}im cvetnim povr{inama. Postoje}e zelenilo se zadr`ava na neophodnim intervencijama zbog izgradwe objekata i kompozicionog povezivawa sa novoprojektovanim zelenilom.
Planirano zelenilo izborom vrsta i razme{tajem treba pre svega podrediti higijensko-sanitarnoj ulozi. Po obodu kompleksa, a naro~ito oko kompost jame zelenilom formirati ja~i pojas sa ulogom vizuelne izolacije. Odnos visokih li{}ara i ~etinara u okviru kompleksa bi trebalo da bude 70%:30%, sa izborom dve do tri dominantne vrste. U drugom (visinskom) spratu drvenastih vrsta pored li{}arskih vrsta koristiti piramidalne ~etinare zbog zimskog efekta, u smislu dekorativnosti, ali i higijensko-sanitarnog zna~aja. Sve neizgra|ene povr{ine zatravniti a upotrebu `bunastih i cvetnih povr{ina ograni~iti na istaknute delove kompleksa (ulazi u kompleks i objekte i sl.).
Detaqna razrada prostora, razme{taj sadwe, uskla|ivawe sa objektima visokogradwe, niskogradwe i instalacija i izbor vrsta bi}e data u projektima parternog ure|ewa.
10. Pravila parcelacije
Planom parcelacije vr{i se spajawe postoje}ih katastarskih parcela u jedinstvenu gra|evinsku parcelu kompleksa preduze}a.
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
24
Ukidaju se sve granice parcela unutar kompleksa preduze}a ukqu~uju}i i parcele k.p.br.3005 i 3006 koje se vode kao putne.
Korekcije koje se vr{e u odnosu na postoje}e granice su u delu sa kontaktnim parcelama k.p.br.2980 i 2984/3 tako da se prihvata fakti~ko stawe.
U delu parcela k.p.br. 3063/1,3063/2 i 3063/3 prihvata se fakti~ko stawe ograde kompleksa na terenu i pripaja se deo parcele k.p.br.5971/1(putna) kompleksu. Deo parcela k.p.br. 3063/1,3063/2 i 3063/3 ostaje van kompleksa, namewen izgradwi pristupne saobra}ajnice za kontaktne parcele namewene stanovawu.
Ukoliko ne do|e do realizacije planiranog pro{irewa kompleksa na ra~un parcela k.p.br. 3014 i 3015 zadr`ava se postoje}a fakti~ka na mestu zidane ograde. U tom slu~aju povr{ina koja se pripaja kompleksu od parcele k.p.br.3014 iznosi 2.65 ara, a povr{ina koja se pripaja kompleksu od parcele k.p.br.3015 iznosi 2.68 ara.
Gra|evinsku parcelu 1a ~ine katastarske parcele 2982 i deo parcele 2980.
Gra|evinsku parcelu 1 ~ine deo katastarske parcele 2984/3; 3016; delovi 3063/3,3063/2,3063/1,5971/1; 3000;3001;3005; deo 3006; delovi 3014 i 3015; i 3013 sve KO Kru{evac.
Do re{ewa koja su data ovim planom do{lo se neposrednim uvidom na terenu, dokumentacijom koja je bila dostupna i data na uvid.
Javno gra|evinsko zemqi{te ~ini parcela k.p.br.5938/1KO Kru{evac. /pristupni put/
Ovim planom odre|ene su granice potencijalnih gra|evinskih parcela ~ija }e povr{ina biti utvr|ena po preno{ewu plana na teren.Mogu}e su odre|ene korekcije granica parcela datih planom parcelacije, u ciqu uskla|ivawa grafi~kog priloga sa stawem na terenu, a na osnovu overe i saglasnosti stru~ne slu`be Direkcije za urbanizam i izgradwu Kru{evac.
Ukoliko se u postupku sprovo|ewa plana stvore novi uslovi za ve}a odstupawa u odnosu na plan parcelacije, promene }e se realizovati kroz novi plan, tj. izradom Urbanisti~kog projekta.
Osnov za navedena planska akta je dokaz o pravu kori{}ewa.
11. Pravila izgradwe objekata na parcelama
11.1. Graditeqsko nasle|e sa za{ti}enim nepokretnim kulturnim dobrima
Na podru~ju Plana nije zabele`eno ni jedno za{ti}eno nepokretno kulturno dobro.
11.2. Pravila izgradwe na slobodnom prostoru
Stepen iskori{}enosti i koeficijent izgra|enosti na parceli
Planirani stepen iskori{}enosti parcele 29.57%
Planirani koeficijent iskori{}enosti parcele 0.56
Dozvoqene namene objekata - Na prostoru obuhva}enom planom planirana je izgradwa proizvodnih poslovnih objekata i objekata prate}e namene koji su u funkciji osnovne namene - industrija. Osnovnu planiranu namenu bloka nije
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
25
mogu}e promeniti, ali je mogu}a sadr`ajna korekcija planiranih objekata u okviru planirane namene bloka.Neophodan nivo obezbe|enosti parking prostora - Na podru~ju plana planirano je pove}awe postoje}eg parking prostora izgradwom novog parkinga u isto~nom delu kompleksa kapaciteta 53 parking mesta i zapadnom delu kompleksa kapaciteta 40 parking mesta.Uslovi ogra|ivawa parcele i ure|ewa zelenila - Pod ogra|ivawem se misli na ogra|ivawe prema javnim povr{inama, odnosno prema susednim parcelama. Obavezno je ogra|ivawe celog kompleksa ogradom visine 1.6m.- 2.2m.Ogra|ivawe gra|evinske parcele vr{i se u skladu sa op{tim pravilima regulacije.Maksimalna visina zidane ograde ne sme biti ve}a od 2.20m.Preporuka je da se za ogra|ivawe gra|evinske parcele prema javnim povr{inama, a naro~ito i obavezno prema javnom putu koristi `iva ograda ili transparentna, sa kapijama za kolski i pe{a~ki ulaz maksimalne visine 1.6m. koja mora da zadovoqi odre|ene urbanisti~ko-estetske kriterijume koji }e se bli`e definisati kroz obradu urbanisti~ko-tehni~kih uslova.
Pozicija objekta u odnosu na gra|evinsku liniju - Polo`aj objekta na parceli odre|en je grafi~ki i dat je gra|evinskom linijom. U grafi~kom prilogu data je horizontlna regulacija odnosno gra|evinska linija objekata, koja }e bli`e biti definisana kroz Urbanisti~o-tehni~ke uslove. Me|usobna udaqenost objekata - prostornim rasporedom novoplaniranih objekata data je udaqenost objekata tako da su po{tovani uslovi bezbednosti i za{tite i mogu}e intervencije. Okvirna rastojawa data su u grafi~kom prilogu i bli`e }e biti data kroz obradu Urbanisti~ko-tehni~kih uslova.Rastojawe osnovnog gabarita od susednih gra|evinskih parcela -Minimalno rastojawe objekata od susednih parcela iznosi 1.0m. Kod novoplaniranih objekata minimalno rastojawe objekata od susednih parcela iznosi 3.0m
Op{ti uslovi vertikalne urbanisti~ke regulacije:
Spratnost - Visina objekta definisana je propisanom spratno{}u za svaki planirani objekat. Visina objekata na ravnom terenu je rastojawe od nulte kote (ta~ka preseka linije terena i vertikalne ose objekta) objekta do kote slemena. Visina objekata na strmom terenu u svemu prema ~lanu 22. Pravilnika o op{tim pravilima urbanisti~ke regulacije i parcelacije (Sl. glasnik RS br.37 od 21.10.1998.godine). Ta~na visina objekata bi}e definisana prilikom izdavawa Urbanisti~ko-tehni~kih uslova, a po propisima za odre|enu namenu objekta. Visina prostorija u objektima za proizvodwu mora biti najmawe 3.0m, a magacinske i pomo}ne prostorije najmawe 2.8m.Kote prizemqa - Kota poda prizemqa ne mo`e biti ni`a od nulte kote, a najvi{e +1.20m od nulte kote. Kota poda prizemqa novoplaniranih objekata za proizvodwu mora biti u nivou kote pristupnog platoa. Od ovoga se mo`e odstupiti samo ukoliko to zahteva proizvodna tehnologija pa se odre|ena denivelacija u odnosu na plato savladava pristupnim rampama.
Arhitektonsko-gra|evinski uslovi:
Uslovi gra|ewa - Osnovni zahtevi u pogledu arhitektonskog oblikovawa objekata, tip krova, krovna konstrukcija, materijal za obradu spoqnih delova objekata, obrade spoqnih otvora, stepen razu|enosti gabarita objekata i sl. prepu{taju se izboru investitora i projektanta uz slede}e obaveze i preporuke:
• Za novoplanirane sadr`aje obavezno predvideti kose krovove vode}i ra~una o izboru krovnog pokriva~a. Izbor pokriva~a prilagoditi uslovima gradwe u industriji.
• Pri projektovawu obezbediti harmoni~nost urbane celine.
• Za obradu koristiti materijale koji odgovaraju budu}oj nameni objekata.
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
26
Tabela 8 - objekti planirani za uklawawe
Broj u grafi~kom prilogi
Namena Povr{ina
25 Administrativna zgrada 892.0 m
17 Ambulanta i sindikat 555.0 m
35 Pr.magacin hortikulture 127.0 m
34 Podstanica kotlarnice 20.0 m
31 Gra|evinska radionica 200.0 m
30 Pr.magacin gra|. materijala 150.0 m
26 Servis za prawe vozila (dislokacija)
175.0 m
32 Magacin tehni~kih gasova
(dislokacija)
70.0 m
29 Pr.magacin poqoprivrednih proizvoda
196.0 m
14a Gara`e za putni~ka vozila(dislokacija)
207.0 m
Ukupna povr{ina 2385.0 m
12. O~uvawe prirodnih i kulturnih vrednosti
Na podru~ju Plana nije zabele`eno ni jedno prirodno dobro, kao ni kulturna vrednost.
13. Mere za za{titu i unapre|ewe `ivotne sredine i mere za za{titu od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa
13.1. Mere za za{titu i unapre|ewe `ivotne sredine
Pri izradi ovog plana u interesu za{tite `ivotne sredine u potpunosti su odpo{tovane mere za{tite u pogledu urbanisti~kih parametara, komunalne opremqenosti zemqi{ta i planiranih slobodnih povr{ina.U okviru predmetnog kompleksa ne nalaze se i ne planiraju se sadr`aji koji nepovoqno uti~u na kvalitet vode, vazduha i tla, kao i na stvarawe prekomerne buke.
Prostorna organizacija ~itavog kompleksa je u funkciji za{tite `ivotne sredine. Procenat izgra|enosti kompleksa ne prelazi 30% ukupne povr{ine kompleksa.
Predtretman industrijskih otpadnuh voda i wihovo dovo|ewe na nivo otpadnih voda iz doma}instva pre upu{tawa u gradske recepijente je elemenat za{tite `ivotne sredine.
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
27
Planirana gasna stanica, odnosno zamena mazuta prirodnim gasom, ekolo{ki najkvalitetnijim gorivom za kotlarnice, tako|e predstavqa meru za{tite `ivotne i radne sredine.
Organizovano zelenilo u kompleksu, a naro~ito u kontaktu sa susednim stanovawem predstavqa meru za{tite `ivotne sredine.
Sastavni deo ovog elaborata ~ini i elaborat prethodne analize uticaja kompleksa na `ivotnu sredinu, ura|en od strane D.P. Institut za obrazovawe, za{titu na radu, za{titu `ivotne sredine i za{titu od po`ara 27.januar - Ni{ br.01-1405 od 15.07.2002.g. kao i re{ewe Ministarstva za za{titu prirodnih bogatstava i `ivotne sredine br.353-02-0271/2002-02 od 08.08.2002.g.
13.2. Mere za za{titu od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa
Po`ari - Zna~ajniji faktor kod za{tite od po`ara predstavqa prostorna organizacija kompleksa. Planirani stepen iskori{}enosti od 30% pogoduje protivpo`arnoj za{titi.
Slobodne povr{ine u okviru Plana predstavqaju protivpo`arnu pregradu preko koje se obezbe|uje trajna prohodnost. Protivpo`arne mere za{tite - Planom su obezbe|ene slede}e mere za{tite:
- prostornim rasporedom planiranih objekata formirane su neophodne udaqenosti koje slu`e kao protivpo`arne pregrade
- saobra}ajna mre`a omogu}ava pristup vatrogasnim vozilima- mre`a protivpo`arnih hidranata, u sklopu plana vodovoda i kanalizacije,
obezbe|uje dovoqne koli~ine vode za ga{ewe po`ara- elektri~na mre`a i instalacije moraju biti u skladu sa propisima iz ove
oblasti- objekti moraju biti snabdeveni odgovaraju}im sredstvima za ga{ewe
po`ara (unutra{wi protivpo`arni hidranti, aparati za ga{ewe po`ara i sl.)
U potpunosti je neophodno bezuslovno po{tovawe va`e}ih propisa i pravilnika koji se odnose na nivo za{tite od po`ara. Prema uslovima 07br.217-309/02 08.10.2002.g. izdatim od strane MUP-a odsek protivpo`arne policije ne postoje posebni gra|evinsko-tehni~ki, tehnolo{ki i drugi uslovi za predmetni kompleks.
Zemqotresi - pri izradi tehni~ke dokumentacije voditi ra~una o stepenu seizmi~nosti podru~ja i istu uraditi u skladu sa merama predvi|enim Pravilnikom o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe u seizmi~kim podru~jima (SL.list SFRJ, br.31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90)
Ratna razarawa - Na osnovu ~lana 43, 57 i 58 Zakona o odbrani ("Sl. list SRJ" broj 43/94), ~lana 22. Uredbe o organizovawu i osposobqavawu jedinica civilne za{tite i o merama za{tite i spasavawe civilnog stanovni{tva i materijalnih dobara ("Sl. list SRJ" broj 54/94), ~lana 74, 75, 76, i 79 Zakona o odbrani RS ("Sl glasnik RS" broj 45/91) i ~lana 6, 7, 8, 9 i 10 Uredbe o organizovawu i funkcionisawu civilne za{tite ("Sl. glasnik RS broj 21/92), Op{tinski {tab civilne za{tite Kru{evac na svojoj sednici odr`anoj dana 29.10.2001. godine doneo je Odluku o utvr|ivawu stepena ugro`enosti naseqenih mesta u op{tini Kru{evac sa rejonima ugro`enosti i odre|enom vrstom i obimom za{tite u tim rejonima.
Primena gore navedene Odluke je obavezna prilikom izrade urbanisti~kih planova i izdavawu urbanisti~ko-tehni~kih uslova.Prema re{ewu Odeqewa za odbranu Saveznog ministarstva odbrane u Kru{evcu od 14.10.2002. br.824-4/172/2002-10/43 planirana je izgradwa dvonamenskog skloni{ta u podrumskoj eta`i novoplarine administrativne zgrade u severo-zapadnom delu kompleksa. Skloni{te mora biti planirano za obim za{tite od 200kp, kapaciteta 200 qudi. Realizacija skloni{ta bi}e u zavr{noj fazi realizacije planiranog, odnosno u trenutku izgradwe objekta u kome je planirano da se gradi.
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
28
Prema uslovima br.1017-4 06.12.2002. nadle`nog Saveznog ministarstva za odbranu - Beograd ne postoje posebni uslovi i zahtevi za prilago|avawem potrebama odbrane zemqe.
14. Smernice za sprovo|ewe Detaqnog plana regulacije
14.1. Uputstva za izdavawe Urbanisti~ko-tehni~kih uslova
Svi izgra|eni objekti u kompleksu su prihva}eni planom, osim objekata koju su planirani za dislokaciju ili je planirano wihovo uklawawe.
Ovo se ne odnosi na stambeni i pomo}ni objekat izgra|en na delu k.p.br.3013 koji su planirani za trajno uklawawe.
Objekti izgra|eni na k.p.br.3014 i 3015 ukloni}e se tek nakon realizacije planiranog pro{irewa kompleksa na ra~un ovih parcela. Za period od 3 godine od dana usvajawa ovog akta na ovim objektima dozvoqava se izvo|ewe radova na teku}em odr`avawu. Ukoliko u ovom periodu ne do|e do realizacije planiranog, primewiva}e se odredbe GUP-a Kru{evac, za izgradwu individualnog slobodnostoje}eg tipa stanovawa.
Objekti koji su planirani za dislokaciju koristi}e se do realizacije planiranog i za wih se mogu izdavati privremena odobrewa za gradwu u skladu sa Zakonom i drugim propisima.
Grafi~kim prilogom data je namena, gabarit i spratnost objekata koji su planirani za izgradwu.U odnosu na planiranu namenu nisu mogu}a odstupawa, a u pogledu gabarita mogu}a su odstupawa:
• i vertikalne regulacije - promene spratnosti dodavawem potkrovne ili podrumske eta`e
koje ne ugro`avaju utvr|ene parametre i ne remete organizaciju prostora a uslovqena su tehnolo{kim procesom .
Tretman svakog postoje}eg objekta i mogu}nost intervencije na wemu kao i navedene mogu}e promene bi}e detaqno razmatrane u momentu obrade Urbanisti~ko-tehni~kih uslova u saradwi sa investitorom, a uz saglasnost obra|iva~a plana.
Urbanisti~kom dozvolom treba definisati:- povr{inu za mogu}u izgradwu, dogradwu i nadgradwu,- spratnost objekta, koja mo`e biti mawa od maksimalne propisane planom,
s tim da se investitor obavezuje da izvede objekat ~ija konstrukcija dozvoqava nadgradwu do visine propisane Planom,
- horizontalnu povr{inu gabarita, tj. procenat izgra|enosti - visinu objekta (definisao u ta~ki 11.)- koeficijenat izgra|enosti,- polo`aj regulacione i gra|evinske linije (u odnosu na pristupnu
saobra}ajnicu),- namena objekta, po zahtevu investitora a u skladu sa odredbama Plana,- formirawe i korekcija parcele putem Urbanisti~ke dozvole su mogu}i na
na~in koji je opisan u predhodnom delu teksta (ta~ka 10-Pravila parcelacije).
Detaqni plan regulacije kompleksa preduze}a D.P. “Rubin” u Kru{evcu
29
14.2. Izrada Plana parcelacije
Izradom Plana parcelacije mogu}e je formirati vi{e gra|evinskih parcela samo na zahtev investitora, radi formirawa novih parcela ne remete}i osnovni koncept kompleksa i osnovne parametra prema planu parcelacije (poglavqe 10).
14.3. Smernice za postavqawe privremenih objekata
Na lokacijama koje su Planom opredeqene za druga~iju namenu ili prostornu organizaciju, mogu se postavqati privremeni objekti, koji su u funkciji nesmetanog obavqawa procesa proizvodwe, do momenta realizacije plana.
14.4. Etapnost izgradwe
Sadr`aji utvr|eni ovim planom bi}e realizovani po etapama,koje }e se utvrditi programom izgradwe, a ~ija }e dinamika zavisiti od ekonomskih uslova,mogu}nosti ili ograni~ewa.
Ako je dinamika izgradwe objekata planiranih ovim regulacionim planom takva da deo prostora mo`e du`e da ostane nepriveden nameni, mogu}e je privremeno ure|ivati i koristiti objekte i zemqi{te u skladu sa ~l.38 i ~l.44 Zakona o planirawu i ure|ewu prostora i naseqa (SL.GL.RS. br.44/95)
Ovaj Regulacioni plan stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom listu op{tine Kru{evac".
Obra|iva~: Predlaga~:
DIREKCIJA ZA URBANIZAM I IZGRADWU KRU[EVAC J.P.
ODEQEWE ZA URBANIZAM, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE I