Pedagoški tretman djece s posebnim potrebama.doc

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UČITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU

ODSJEK ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKA I DIDAKTIČKO- METODIČKA IZOBRAZBA

KOLEGIJ: PEDAGOGIJA CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA

Tema seminarskog rada

PEDAGOŠKI TRETMAN DJECE

S POSEBNIM POTREBAMA

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević

Studenti: Željko Posavec, Irena Vađunec, Marijan Vidović

Koprivnica, rujan, 2014.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Seminarski radSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuUčiteljski fakultetPedagoško-psihološka i didaktičko-metodička izobrazbaKoprivnica

Pedagoški tretman djece s posebnim potrebama

Željko Posavec, Irena Vađunec, Marijan Vidović

Sažetak: Osnovno načelo rada s darovitom djecom ima za cilj osigurati djetetu ono što

najbolje odgovara njegovu stupnju razvoja, specifičnim potrebama, interesima, potencijalima

i sposobnostima, nadilazeći pritom uobičajene programe namijenjene djeci određene dobi. S

druge pak strane, kod integracije djece s posebnim potrebama vrlo je važno voditi brigu o

specifičnim potrebama svakog djeteta, te što je više moguće surađivati sa obitelji. Mogućnosti

obitelji da se nose s poteškoćama vlastitog djeteta, uz pomoć škole i stručnjaka bit će

presudna za kasniji životni uspjeh takve djece. Trijada roditelj – dijete – škola trebala bi biti

neraskidiva i koordinirana.

Ključne riječi: darovita djeca, djeca s poteškoćama u razvoju, specifične potrebe,

prepoznavanje, intervencija, tretman

1

SADRŽAJ:

1. UVOD 3

2. RAZRADA PROBLEMA 4

2.1. Daroviti učenici 4

2.1.1. Uočavanje i utvrđivanje darovitih učenika 5

2.1.2. Poticanje darovitih učenika 5

2.1.3. Praćenje darovitih učenika 8

2.2. Učenici s teškoćama 8

2.2.1. Školovanje učenika s teškoćama u razvoju 9

2.2.3. Vrednovanje učenika s teškoćama 13

2.2.4. ''Bonus nastava'' 14

3. ZAKLJUČAK 15

4. LITERATURA 16

2

1. UVOD

Sama priroda je naložila da na svijetu ne postoje dva potpuno ista čovjeka. Tako je i s

našim dragim učenicima. Učenici su ljudi i svaki od njih poseban je na svoj način. Naravno da

učitelji imaju jedan cilj, a to je učenike spremiti za život i obrazovati ih. Program za učenje

jednak je svima, jer bi oni svi trebali naučiti iste stvari i tako postati spremni za svijet

odraslih. Ipak, kako svi nismo jednaki, i kako ne postoje isti učenici, mi kao učitelji svoj rad i

način obrazovanja trebamo prilagoditi određenim osobinama i sposobnostima učenika. Tako

ćemo u ovom seminaru govoriti o „učenicima s posebnim potrebama“. Otkrit ćemo koji su to

učenici i kako ih najbolje provesti kroz njihovo obrazovanje.

„Uspjeh obrazovanja ovisi o prilagodbi podučavanja individualnim razlikama među

učenicima.“

Yuezheng, in 4th century B. C., Xue Ji

„Nije problem kako da se riješimo razlika, već kako da se ujedinjeni ponašamo živeći s

tim razlikama.”

Tagora

3

2. RAZRADA PROBLEMA

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi učenici s

posebnim odgojno – obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama.

Svako dijete koje ima teškoće u učenju znatno veće od svojih vršnjaka zbog čega

treba odgojno-obrazovnu podršku i darovita djeca koja postižu natprosječne rezultate (vlastite

sposobnosti, motivacija, vanjski poticaji), su djeca kojima je potrebna posebna odgojno-

obrazovna podrška.1

2.1. Daroviti učenici

Darovitost je sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih

rezultata na jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem

razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem.2

Težnja za visokim odgojno – obrazovnim standardima i postignućima zahtijeva

pridavanje većeg značenja otkrivanju iznadprosječne i darovite djece i stvaranju mogućnosti

za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili više područja.3

Darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina: natprosječnih općih ili specifičnih

sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Prema sposobnostima područja darovitosti su:

opće intelektualne sposobnosti

stvaralačke (kreativne) sposobnosti

sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja

socijalne i rukovodne sposobnosti

1 Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole Zrinski, Čakovec

2 www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN 34/91., čl. 2.)

3 www.nn.hr - Nastavni plan i program (NN 102/06.)

4

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

sposobnosti za pojedina umjetnička područja

psihomotorne sposobnosti.4

2.1.1. Uočavanje i utvrđivanje darovitih učenika

Osnovna karakteristika nadarenih je jedinstvenost i nepredvidivost.5

Postoje razni oblici nadarenosti i neki od njih mogu se prepoznati u ranoj dobi, dok

drugi postaju vidljivi tek poslije. Nadarenost za fiziku ili kemiju ne može se prepoznati kod

trogodišnjeg djeteta, ali talenti za glazbu i umjetnost mogu se prepoznati u ranoj dobi. Bitno

ih je prepoznati čim prije, jer djeca tako dobivaju bolju potporu i može im se omogućiti da

uspješnije razvijaju svoj talent.6

Uočavanje i utvrđivanje darovitih učenika stručan je i kontinuiran proces koji

obuhvaća sve učenike na svim dobnim razinama cjelokupnog odgojno – obrazovnog razvoja.7

Darovito dijete nije uvijek lako prepoznati, zato je bolje neki put među darovitu

djecu svrstat nedarovito dijete, nego obrnuto. Darovito dijete tada ostaje zakinuto na daljnje

poticanje za razvoj njegove darovitosti.

Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira

dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.8 Uočavanje i

procjenjivanje osobina darovitih učenika ostvaruju učitelji i stručni suradnici osnovne škole.

Škola se koristi podacima i mišljenjima roditelja, odgajatelja u dječjim vrtićima i drugih

stručnjaka – realizatora programa u koje je učenik uključen izvan škole.9


5 Čudina-Obradović, M., (1990): Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,razvijanje, Školska knjiga, Zagreb

6 Vlahović-Štetić, V., (2005): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Zagreb, Institut za društvena istraživanja

7www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN 34/91., čl. 2.)

8 www.nn.hr - Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08., čl. 63., st. 1.)


5

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

Na osnovi uočavanja i procjenjivanja osobina darovitih učenika, stručni tim

utvrđuje kod učenika darovitost za pojedino područje darovitosti. Stručni tim osniva

učiteljsko vijeće, a formira se prema potrebi od učitelja razredne i predmetne nastave,

psihologa, pedagoga i drugih stručnjaka. Agencija za odgoj i obrazovanje (ranije Zavod za

školstvo) izradit će stručne upute i instrumentarij za utvrđivanje darovitih učenika (skale

procjena za roditelje, upitnike za roditelje, sociometrijske tehnike, različite tipove

psihometrijski valjanih testova itd.).10

2.1.2. Poticanje darovitih učenika

U cilju razvoja darovitih učenika osnovna će škola omogućiti:

rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike

izborne programe

grupni i individualni rad

rad s mentorom

raniji upis

akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog

izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

kontakte sa stručnjacima iz područja interesa

pristup izvorima specifičnog znanja 11

Učenici utvrđeni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni

program u razrednom odjelu, u posebnoj odgojno – obrazovnoj grupi i individualno.

Za učenike koji pokazuju izrazite sposobnosti za pojedino područje škola organizira

individualni rad i osigurava mu mentora. Rad u odgojno – obrazovnoj grupi i individualan rad

ostvaruje se u redovnoj nastavi s tjednim opterećenjem učenika. U odgojno – obrazovnoj

grupi ostvaruju se dijelovi nastavnog programa za koje učenici imaju sposobnosti i pokazuju



6

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

interes. Odgojno – obrazovnu grupu čine učenici podjednake obrazovne razine. U odgojno –

obrazovnoj grupi može biti najviše 5 učenika.

Općinski organ uprave nadležan za poslove školstva, odnosno organ uprave nadležan za

poslove školstva grada Zagreba, utvrdit će kriterije za formiranje posebnih razrednih odjela

koje čine daroviti učenici iz više škola.12

Diferencirani program obogaćen je sadržajima i metodama rada značajnim za razvoj

darovitosti i napredovanja učenika.

Diferencirane programe iz svih nastavnih predmeta i područja i programe

izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti izrađuje škola na osnovi okvirnog programa za

darovite učenike koji donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaćenog odgojno – obrazovnog

programa za darovitog učenika ili skupinu darovitih učenika pretpostavlja:

identificiranje darovitog učenika, odnosno dijagnosticiranje darovitosti

izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih učenika

formiranje tima stručnjaka koji će pratiti njegov/njihov rad

osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica, nastavna sredstva, literatura,

oblici poučavanja, odnosno učenja)

vrednovanje učenikovih rezultata i postignuća.13

Darovitim učenicima škola može omogućiti i akceleraciju ili završavanje osnovne škole

u kraćem vremenu od propisanog. Odnosi se na učenike koji se ističu izvrsnim postignućima

u dijelu ili svim odgojno – obrazovnim predmetima.14 Akceleracija može biti potpuna ili

djelomična.15 Učenici osnovne škole mogu u jednoj školskoj godini završiti dva razreda.

Učenik od I. do III. razreda osnovne škole može završiti dva razreda u jednoj školskoj godini

ako se na osnovi objektivnog ispitivanja čitanja s razumijevanjem, pismenosti i matematičkog 12 www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN 34/91., čl. 6.)



15 Zebec, T., Horvat, K. (2008.): Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zadružna štampa d.d., Zagreb (str. 90)

7

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

znanja i znanja iz drugih nastavnih predmeta utvrdi da je razina njegova znanja viša ili

jednaka učenicima u godinu dana starijem razredu. Učenik od IV. do VIII. razreda može u

jednoj godini završiti dva razreda polaganjem razrednog ispita. Razredni ispit učenik ne

polaže iz nastavnog predmeta u kome je unutar diferenciranog programa svladao sadržaje

programa u koji akcelerira. Učiteljsko vijeće o tome donosi odluku na osnovi uvida u

dokumentaciju o poticanju i praćenju darovitog učenika.16 Akceleracija je zahtjevniji i

osjetljiviji način ostvarenja potreba darovitoga učenika. Darovita se djeca ističu određenim

natprosječnim sposobnostima, što je za učitelja zahtjevnije u didaktičko – metodičkom

pristupu. Važno je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga

učenika prije donošenja odluke o primjeni akceleracije. Dodatnim radom često se potiče

uključivanje učenika za sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.17

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem

vremenu od propisanog.18 Odluku o završavanju osnovne škole u kraćem vremenu od

propisanog donosi učiteljsko vijeće na zahtjev učenika, roditelja odnosno staratelja, ili

razrednog učitelja nakon pribavljenog mišljenja komisije. Komisiju osniva učiteljsko vijeće i

čine je pedagog, psiholog i razredni učitelj, a po potrebi i liječnik. Komisija utvrđuje

zdravstvenu, psihološku i pedagošku opravdanost zahtjeva.19 Odluku o završavanju osnovne

škole u kraćem vremenu od propisanog donosi učiteljsko vijeće uz pristanak i, u pravilu,

prisutnost roditelja odnosno staratelja.

Učiteljsko vijeće dužno je donijeti odluku o završavanju osnovne škole u kraćem

vremenu od propisanog u roku mjesec dana od dana podnošenja zahtjeva. Škola je dužna

pismeno izvijestiti učenika i roditelja odnosno staratelja o odluci učiteljskog vijeća.20

2.1.3. Praćenje darovitih učenika


17 www. nn.hr - Nastavni plan i program (NN 102/06)

18 www.nn.hr - Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08., čl. 64., st. 1.)



8

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

Škola je dužna voditi evidenciju i dokumentaciju o darovitim učenicima i učenicima

koji su završili osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanog. Općinski organ uprave

nadležan za poslove školstva, odnosno organ uprave nadležan za poslove školstva grada

Zagreba, vodi evidenciju darovitih učenika.21

Elemente praćenja, sadržaj dokumentacije i način vođenja evidencije izradit će Agencija

za odgoj i obrazovanje (ranije Zavod za školstvo). Podaci o svladavanju programa za darovite

učenike i podaci o završavanju osnovne škole u kraćem vremenu od propisanog unose se u

javne isprave propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Osnovna škola treba službama profesionalne orijentacije omogućiti uvid u dokumentaciju,

kao i dokumentaciju proslijediti srednjoj školi u kojoj učenik nastavlja obrazovanje.22

2.2. Učenici s teškoćama

Prema 1. stavku članka 65. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN

87, 2008.), učenici s teškoćama su:

učenici s teškoćama u razvoju (učenici s usporenim kognitivnim razvojem koji

intelektualno funkcioniraju ispod prosjeka, učenici sa senzornim oštećenjima, učenici

s tjelesnom invalidnošću i kroničnim bolestima, učenici s oštećenjima govora i glasa,

učenici s višestrukim oštećenjima)

učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima

(učenici s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, emocionalna

neuravnoteženost)

učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i

jezičnim čimbenicima (nizak ekonomski standard, pripadnost nacionalnoj manjini,

itd.)

Vrste teškoća na temelju kojih učenik ostvaruje pravo na primjerene programe

školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja, posebne nastavne planove i programe za

školovanje učenika s teškoćama propisuje i donosi ministar nadležan za obrazovanje , a vrstu


22 www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN 34/91., čl. 11. i 12.)

9

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

teškoće pojedinog učenika te primjeren program školovanja i pomoći za pojedinog učenika

utvrđuje stručno povjerenstvo.23

2.2.1. Školovanje učenika s teškoćama u razvoju

Osnovno školovanje djece i omladine s teškoćama provodi se u osnovnoj školi uz

odgovarajuću primjenu individualiziranih postupaka i produženih stručnih tretmana učenika, a

kad je to nužno u posebnim odgojno-obrazovnim grupama i razrednim odjelima u okviru

škole.

Škole, uvjete i način osnivanja grupa i razrednih odjela utvrđuje ured državne uprave u

županiji, nadležan za poslove školstva. Učenici s teškoćama uključuju se u posebne ustanove

odgoja i obrazovanja, odnosno u jedan od integracijskih oblika temeljem rješenja ureda

državne uprave u županiji, nadležnog za poslove školstva. Za djecu s većim teškoćama

osnovno školovanje obavlja se u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja, a može se i

obavljati u drugim ustanovama (zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa). Takva djeca mogu se

školovati do 21. godine života, s time da se ti učenici tijekom osnovnog školovanja mogu

istodobno i radno osposobljavati.

Osnovno školovanje organizira se prema redovitim ili posebnim uvjetima za djecu

koja su iz zdravstvenih ili drugih razloga smještena u organizacije zdravstva ili socijalne

skrbi. Obrazovni rad obavlja ustanova u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna škola.24

Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju

uređuju se, između ostalog, oblici integracije učenika s teškoćama u razvoju u osnovne škole.

Osnovno školovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju provodi u osnovnoj školi

prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu integraciju.25

Potpuna integracija ostvaruje uključivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u

razredni odjel osnovne škole, u pravilu od I. do IV. razreda, a isto tako podrazumijeva izradu i 23 Zebec, T., Horvat, K. (2008.): Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zadružna štampa d.d., Zagreb (str. 91)24

? Zebec, T., Horvat, K. (2008.): Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zadružna štampa d.d., Zagreb (str. 91-92)

25 www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 59/90., čl. 2)

10

http://www.nn.hr/

primjenu posebno prilagođenih programa za učenike s teškoćama u razvoju koje kreira učitelj

u suradnji s defektologom i drugim stručnim suradnicima. S programom treba upoznati

roditelje/skrbnike. U razrednom odjelu mogu biti najviše tri učenika s posebnim obrazovnim

potrebama, a razredni odjel s tri učenika s teškoćama u razvoju može imati najviše 24

učenika.

Prilagođeni nastavni program je program primjeren osnovnim karakteristikama teškoće

u djeteta, a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih

sadržaja obogaćenih specifičnim metodama, sredstvima i pomagalima. Prilagođeni program

izrađuje učitelj u suradnji s defektologom odgovarajuće specijalnosti. Posebna dodatna pomoć

za učenike ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u školi, s defektologom

odgovarajuće specijalnosti i trajnim ili povremenim uključivanjem u rehabilitacijske

programe specijaliziranih organizacija. Individualizirani odgojno-obrazovni program temelji

se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba učenika te procjeni područja koja treba razvijati

kod učenika s posebnim potrebama, a izrađuje se za sve takve učenike temeljem rješenja

ureda državne uprave i odluke učiteljskom vijeća škole.

Za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima (vida i sluha; oštećenja sa

cerebralnom paralizom) organizira se produženi stručni postupak ovisno o stupnju njihova

oštećenja, u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave, a ostvaruju ga

defektolozi odgovarajuće specijalnosti. Program produženog stručnog postupka sastavni je

dio prilagođenog programa i posebnog programa prema vrsti i stupnju teškoća u razvoju.26

Djelomična integracija podrazumijeva uključenost učenika s teškoćama u razvoju,

najčešće s lakom mentalnom retardacijom, dijelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom

učenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu, a dio programa

svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za učenike s teškoćama

u razvoju, koji realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu.


11

Rad u odgojno-obrazovnim grupama realizira se u specijaliziranoj učionici s

primjerenom opremom, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti, dok dijelove

programa u matičnom razrednom odjelu ostvaruju učitelji. Rad defektologa u takvim

odgojno-obrazovnim grupama ostvaruje se:

kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj učionici od 6 – 15 školskih sati do tri

dana tjedno;

kao rad s promjenljivom grupom tako što se u specijaliziranoj učionici prema

utvrđenom rasporedu svakog dana preuzima učenike iz matičnih razrednih odjela.

Posebnu odgojno-obrazovnu grupu u pravilu čine učenici podjednake obrazovne razine,

a broj učenika u grupi može biti od 5 – 10 te se u takve grupe uključuju, u pravilu, učenici od

V. – VIII. razreda temeljem odluke učiteljskog vijeća.

Za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju organizira se, zavisno od

stupnja teškoće, osnovno školovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj školi. U

posebnim razrednim odjelima učenici svladavaju posebni program, a ostvaruju ga defektolozi

odgovarajuće specijalnosti. Broj učenika u takvom razrednom odjelu može biti od 5 do 10. U

redovnu osnovnu školu može se uključiti do 8% učenika s organski uvjetovanim

poremećajima u ponašanju u odnosu na ukupan broj učenika škole.27

Za učenike s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje ostvaruje se u posebnim

organizacijama odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim organizacijama

(zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa).

Učenici s većim teškoćama u razvoju su:

učenici na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teškoćama u razvoju,

učenici na stupnju umjerene i teže mentalne retardacije,

učenici s oštećenjima vida i utjecajnim teškoćama u razvoju,

učenici s oštećenjima sluha i utjecajnim teškoćama u razvoju,

učenici s tjelesnom invalidnošću i utjecajnim teškoćama u razvoju,


12

učenici s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju i utjecajnim teškoćama u

razvoju,

autistični učenici s utjecajnim teškoćama u razvoju.28

Pod utjecajne teškoće se podrazumijevaju teškoće koje bitno smanjuju sposobnost

djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne škole i ti se učenici

uključuju u posebne odgojno-obrazovne ustanove. U tim odgojno-obrazovnim ustanovama

ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i

programima primjerenim potrebama i mogućnostima takvih učenika. Planove i programe

donosi ministarstvo, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti uz pomoć liječnika,

psihologa, fizioterapeuta i socijalnog radnika.

Formiranje kombiniranih razrednih odjela u osnovnim školama je uređeno Pravilnikom

o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj školi (NN 73/10).

Kombinirani razredni odjel se ustrojava od učenika dvaju ili više razreda, a odgojno-

obrazovna grupa ustrojava se od učenika istoga ili dvaju i više razreda, ovisno o vrsti i

programu skupine. Ti odjeli ustrojavaju se za učenike s teškoćama u razvoju, djelomice

integriranima u redovito osnovnu školu od I.-VIII. razreda, i to za dio nastave koji se provodi

po posebnom nastavnom planu i programu. U kombiniranom razrednom odjelu mogu biti

integrirana najviše tri učenika s lakšim teškoćama u razvoju koji rade po prilagođenom

programu. Kombinirani razredni odjel učenika na stupnju lake mentalne retardacije

djelomično integriranima u redovitu osnovnu školu ima najviše deset učenika, dok

kombinirani razredni odjel učenika s većim teškoćama u razvoju, osim učenika s autizmom,

ima najviše pet učenika.29

2.2.3. Vrednovanje učenika s teškoćama


29 Zebec, T., Horvat, K. (2008.): Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zadružna štampa d.d., Zagreb (str. 94-96)

13

Članak 5., Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u

osnovnoj i srednjoj školi (NN 112, 2010), govori nam o vrednovanju učenika s teškoćama u

svojih 7 stavaka.

Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim

zadacima te odgojnim vrijednostima.

Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju

individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji trebaju primjeriti

teškoći i osobnosti učenika.

Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i

izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako

bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.

Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za

pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu

vrednovanja.

Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu

njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog

teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu.

Ocjenu treba popratiti opisno.

Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se

omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.

Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti

provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.30

2.2.4. ''Bonus nastava''

Nova hrvatska škola predviđa mogućnosti uvođenja novih, alternativnih oblika rada s

učenicima s teškoćama u razvoju, koji obogaćuju postojeće nastavne planove i programe, a

mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvanučioničke aktivnosti. Jedan od takvih oblika je

30 www.nn.hr - Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( NN 87/08., 86/09., 92/10., 105/10.-ispr, čl. 5, st. 6 i 7.)

14

http://www.nn.hr/

tzv. ''bonus nastava'', koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji

zahtijevaju više kognitivne razine, a za učenike s teškoćama u razvoju predstavljaju teško

dostižan ili nedostižan cilj. Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadržaje, planira škola u

suradnji s roditeljima, učenikom i stručnim suradnicima, a oni ovise o inicijativnosti,

domišljatosti i mogućnosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.31

3. ZAKLJUČAK

Znamo da je nastava kontinuiran i zahtjevan proces. Ponekad nam je potreban

dodatan angažman i trud da bismo učenicima gradivo što bolje objasnili, ali i da bismo

njihove osobine, sposobnosti i mogućnosti što bolje razvili i uvježbali. Nekim učenicima

trebamo omogućiti i dodatnu nastavu, a nekima i dopunsku. Važno je da se svi učenici

mogu snalaziti u životu i s gradivom u školi, te na kraju i naučiti osnove, ali i više od

uobičajenog gradiva. Učitelji su tu za učenike, da ih prepoznaju, da im pomognu i da ih 31 Zebec, T., Horvat, K. (2008.): Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zadružna štampa d.d., Zagreb (str. 96)

15

što bolje usmjere. Kako i na koji način će učitelji to napraviti ovisi o njihovim osobinama

i sposobnostima, a osnovne smjernice propisane su zakonima i pravilnicima. Iako imamo

propise, daroviti učenici znaju ostati i neprepoznati. Učenici s teškoćama koji su

djelomično ili potpuno integrirani u nastavu također mogu biti zakinuti. U satnici od 45

minuta učiteljica nema dovoljno vremena da bi se svim učenicima posvetila onoliko

koliko bi to njima zapravo bilo dovoljno. Tako da ako se u razredu nalazi samo jedan

daroviti učenik i jedan s teškoćama, učiteljica na satu od 45 minuta trebala bi se posvetiti

njima ali i ostalim učenicima u razredu koji ponekad također ne razumiju gradivo, pa bi

im možda trebala pristupiti individualno. Ključ uspjeha u radu s takvom djecom je

suradnja profesionalaca i stručnjaka kako unutar institucije, tako i između institucija.

Suradnja i pravodobni protok informacija na svim razinama često su ključ u rješavanju

problema.

4. LITERATURA

Čudina-Obradović Mira, (1990.): Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,razvijanje, Školska knjiga, Zagreb.

Vlahović-Štetić, Vesna (2005.): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Zagreb, Institut za društvena istraživanja.

Zebec, T., Horvat, K. (2008.): Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zadružna štampa d.d., Zagreb.

Zrilić, S. (2011.): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole Zrinski, Čakovec.

16

Internet :

www.nn.hr - Nastavni plan i program (NN 102/06.)

www.nn.hr - Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj

i srednjoj školi (NN 87/08., 86/09., 92/10., 105/10.-ispr.)

www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN

59/90.)

www.nn.hr - Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN

34/91.)

www.nn.hr - Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08.)

17

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/

Pedagoški tretman djece s posebnim potrebama.doc

Documents