DRAVNI PEDAGOKI STANDARDPREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
(Uredniki proieni tekst, "Narodne novine", broj 63/08
i90/10)
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Dravnim pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe
(u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se: programi s obzirom na
trajanje i namjenu, predkolski odgoj i naobrazba djece i djece s
posebnim potrebama i to djece s tekoama i darovite djece,
predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu,
predkolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
ustroj predkole, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u
djejem vrtiu, mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem
vrtiu, mjerila za financiranje programa djejih vrtia, materijalni i
financijski uvjeti rada, prostori djejeg vrtia, higijensko-tehniki
zahtjevi za prostore u djejem vrtiu mjerila za opremu djejeg vrtia
mjerila za didaktika sredstva i pomagala.
lanak 2.(1) Ovim se Standardom utvruju uvjeti za rad djejih
vrtia i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost
organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske
dobi.(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedea
znaenja:1. Djeji vrti predkolska ustanova (sa ili bez podrunica) u
kojoj se provode organizirani oblici izvanobiteljskog
odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predkolske dobi.2.
Zgrada djejeg vrtia objekt koji moe imati najvie 10
odgojno-obrazovnih skupina.3. Dijete osoba u dobi od est mjeseci do
polaska u kolu koja polazi organizirani oblik predkolskog odgoja i
naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se
ostvaruje u djejem vrtiu.4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama jest: dijete s tekoama dijete s utvrenim stupnjem i
vrstom tekoe po propisima iz socijalne skrbi, koje je ukljueno u
redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u djejem vrtiu, ili posebnu
odgojno-obrazovnu ustanovu ili darovito dijete dijete kojem je
utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom ili vie podruja ukljueno
u jasline i vrtine programe predkolskog odgoja i naobrazbe.5.
Program akt kojim se propisuju opi ciljevi i sadraji, materijalni
uvjeti i nositelji odgojno-obrazovnog rada prema Programskom
usmjerenju predkolskog odgoja i obrazovanja predkolske djece.6.
Odgojitelj struno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s
djecom u djejem vrtiu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja
djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe.7. Struni suradnik struno
osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i strunjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja prua pomo djeci i
odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i
unapreenju djelatnosti predkolskog odgoja.8. Struno usavravanje
trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, strunih suradnika i
ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u djejem vrtiu radi
unapreenja odgojno-obrazovnog rada.
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI
lanak 3.(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje
mogu biti: cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno, viednevni u trajanju
od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),
programi u trajanju do 3 sata dnevno.(2) Programi odgoja i
naobrazbe djece predkolske dobi jesu:2.1. Redoviti programi su
cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od est
mjeseci do polaska u kolu koji su namijenjeni djeci za
zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u razliitome
trajanju.2.2. Posebni programi su:a) programi ranog uenja stranog
jezika,b) glazbeni programi,c) likovni programi,d) dramsko-scenski
programi,e) informatiki programi,f) portski programi te programi
ritmike i plesa,g) ekoloki programi i programi odgoja za odrivi
razvoj,h) vjerski programi,i) programi zdravstvenog odgoja,j)
programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s
akutnim bolestima i potrebama, djeca s kroninim bolestima, djeca s
poremeajem tjelesne teine, endokrinolokim i drugim poremeajima),k)
programi rada s roditeljima,l) preventivni programi, programi
sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski
programi.2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema
koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa Steinera, sestara Agazzi,
Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.2.4. Programi javnih
potreba organiziraju se i realiziraju za:a) djecu s tekoama,b)
darovitu djecu,c) djecu hrvatskih graana u inozemstvu,d) djecu
pripadnike nacionalnih manjina,e) djecu u godini prije polaska u
osnovnu kolu koja nisu obuhvaena redovitim programom predkolskog
odgoja (program predkole).(3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka
mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.(4) Djeji vrti
prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim
specifinostima i drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM
ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEKOAMA I DAROVITA DJECA)
Predkolski odgoj i naobrazba djece s tekoama
lanak 4.(1) Djeca s tekoama ukljuuju se u redoviti ili program
javnih potreba predkolskog odgoja i naobrazbe.(2) Djecom s tekoama
u smislu ovoga Standarda smatraju se: djeca s oteenjem vida, djeca
s oteenjem sluha, djeca s poremeajima govorno-glasovne
komunikacije, djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim
imbenicima ili psihozom, djeca s poremeajima u ponaanju, djeca s
motorikim oteenjima, djeca snienih intelektualnih sposobnosti,
djeca s autizmom, djeca s viestrukim tekoama, djeca sa zdravstvenim
tekoama i neurolokim oteenjima (dijabetes, astma, bolesti srca,
alergije, epilepsija i slino).(3) Lakim tekoama djece smatraju se:
slabovidnost, nagluhost, oteana glasovno-govorna komunikacija,
promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim imbenicima ili
psihozom, poremeaji u ponaanju i neurotske smetnje (agresivnost,
hipermotorinost, poremeaji hranjenja, enureza, enkompreza,
respiratorne afektivne krize), motorika oteenja (djelomina
pokretljivost bez pomoi druge osobe), djeca sa smanjenim
intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).(4) Teim
tekoama djece smatraju se: sljepoa, gluhoa, potpuni izostanak
govorne komunikacije, motorika oteenja (mogunost kretanja uz
obveznu pomo druge osobe ili elektromotornog pomagala), djeca
znaajno snienih intelektualnih sposobnosti, autizam, viestruke
tekoe (bilo koja kombinacija navedenih teih tekoa, meusobne
kombinacije lakih tekoa ili bilo koja laka tekoa u kombinaciji s
lakom mentalnom retardacijom).
lanak 5.Programi rada za djecu s tekoama provode se s djecom
starosne dobi od est mjeseci do polaska u kolu, i to ukljuivanjem
djece u: odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom
odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom posebne
ustanove.
lanak 6.U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom
ukljuuju se, na temelju miljenja strunog povjerenstva (osnovanog po
propisima iz podruja socijalne skrbi), miljenja strunih suradnika
(pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog
profila), vie medicinske sestre i ravnatelja djejeg vrtia kao i
odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza, miljenja i rjeenja
nadlenih tijela, ustanova i vjetaka, i to: djeca s lakim tekoama
koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje potrebnih
specifinih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u
skupini, a uz osnovnu tekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih
poremeaja glasovno-govorne komunikacije; djeca s teim tekoama uz
osiguranje potrebnih specifinih uvjeta, ako je nedovoljan broj
djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
lanak 7.(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u
djejem vrtiu ukljuuju se djeca s tekoama kojima se vrsta i stupanj
tekoe utvruje prema propisima iz podruja socijalne skrbi.(2) Djeca
iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i
interesima imaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te
alternativne programe s ostalom djecom.(3) Prosudbu o ukljuivanju
djece iz stavka 1. ovoga lanka donosi tim strunjaka (struni
suradnici, via medicinska sestra i ravnatelj) djejeg vrtia.(4) Tim
strunjaka djejeg vrtia, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz
stavka 1. ovoga lanka na ukljuivanje u redovite, posebne i
alternativne programe s ostalom djecom donosi program ukljuivanja
za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima, potrebama i
interesima.
lanak 8.(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom
s tekoama od navrenih est mjeseci do polaska u kolu jesu: djeji
vrtii osnovani za rad s djecom s tekoama, odgojno-obrazovne
ustanove, ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove.(2) U
posebne odgojno-obrazovne ustanove ukljuuju se djeca s tekoama ako
ta ustanova ima prostorne i kadrovske uvjete za formiranje
odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.(3) U ustanove
socijalne skrbi ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je, sukladno
zakonu kojim se ureuju odnosi iz podruja socijalne skrbi, utvreno
izdvajanje iz obitelji uz smjetaj u ustanovu socijalne skrbi koja
provodi predkolski odgoj.(4) U zdravstvene ustanove ukljuuju se
djeca s tekoama kojoj je zbog zdravstvenih razloga potreban smjetaj
u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predkolskog
odgoja za djecu s tekoama.Predkolski odgoj i naobrazba darovite
djece
lanak 9.(1) Za darovitu djecu u djejem vrtiu osigurava se
provedba posebnih programa predkolskog odgoja i naobrazbe.(2) Rano
otkrivanje i utvrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s
drugim strunim suradnicima djejeg vrtia.(3) Posebni program
predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u
suradnji s drugim strunim suradnicima i strunjacima u podruju
prirodnih i humanistikih znanosti uz prethodno odobrenje
ministarstva nadlenoga za obrazovanje.(4) Program iz stavka 3.
ovoga lanka provode odgojitelji i struni suradnici u suradnji s
ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u djejem vrtiu, a po potrebi i
s odgovarajuim strunim i znanstvenim ustanovama.
lanak 10.Programi za darovitu djecu iz lanka 9. stavka 1. ovoga
Standarda ostvaruju se: u svim vrstama programa i u svim
odgojno-obrazovnim skupinama djejih vrtia te u kraim posebno
prilagoenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i
interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.
lanak 11.Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima, dodatnim
programskim sadrajima, stalnoj suradnji s roditeljima, praenju
djetetova napredovanja, stalnoj suradnji sa strunjacima i
znanstvenim ustanovama.
lanak 12.Posebni programi predkolskog odgoja i naobrazbe za
darovitu djecu ostvaruju se kao:a) proireni redoviti programi koji
su djelomino prilagoeni djetetovim izraenim interesima, sklonostima
i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predkolskog
odgoja i naobrazbe.b) programi rada u manjim skupinama djece istih
ili slinih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem
posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logiko-didaktike igre,
rad na multimedijskom raunalu i slino),c) posebno prilagoeni
programi dopunjeni sadrajima koji potiu razvoj specifinih podruja
darovitosti, uz potovanje razvojnih specifinosti darovitog djeteta,
a ostvaruju se kao: igraonice za darovitu djecu slinih
intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece) programi
specifinih sadraja za djecu slinih sposobnosti, interesa i talenata
(glazbena, likovna, portska, jezina, kreativna igraonica)
individualni mentorski rad.
IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAANA U
INOZEMSTVU
lanak 13.Programi predkolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju
stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece hrvatskih graana u
inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne kole te
obuhvaaju djecu od tri godine ivota do polaska u osnovnu kolu.
lanak 14.(1) Programima predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu
hrvatskih graana u inozemstvu obuhvaaju se djeca predkolske dobi
radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima ivota u
Republici Hrvatskoj i ouvanja nacionalnog identiteta, zbog
usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u
zemlji u kojoj djeca borave te radi lakeg ukljuivanja u osnovnu
dopunsku kolu.(2) Predkolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih
graana u inozemstvu Republika Hrvatska promie i potie na strunoj
razini pruanjem materijalne potpore u organiziranju seminara,
predavanja, strunih radionica i lektorskih vjebi za predkolske
radnike i uitelje koji provode krae programe s djecom u dopunskom
radu te u nabavi strune i prirune literature.(3) Ministarstvo
nadleno za obrazovanje duno je poticati i pruati strunu i
materijalnu potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u
organiziranju predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih
graana u inozemstvu.
V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE
MANJINE
lanak 15.(1) Programi predkolskog odgoja i naobrazbe mogu biti
na jeziku i pismu nacionalne manjine i dvojezini, a provode se u
odgojno-obrazovnim skupinama odreene nacionalne manjine i u
predkolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih
manjina.(2) Dvojezini programi su programi koji se realiziraju na
hrvatskom jeziku i materinskom jeziku nacionalne manjine u
ravnomjernoj zastupljenosti.(3) Dio programa predkolskog odgoja na
jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na hrvatskome
jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj
skupini.(4) Predkolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih
manjina osnivaju se pod uvjetima utvrenim Zakonom o predkolskom
odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom
o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina
(Narodne novine, br. 51/00.).
VI. USTROJ PREDKOLE
lanak 16.(1) Program predkole je namijenjen djeci u godini dana
prije polaska u osnovnu kolu, koja nisu obuhvaena redovitim
programom predkolskog odgoja u djejem vrtiu.(2) Program predkole u
pravilu se ustrojava u djejem vrtiu, a u mjestima gdje nema djejeg
vrtia program predkole provodi osnovna kola.
lanak 17.Djeji vrti, odnosno osnovna kola, za provedbu programa
predkole osigurava: prostor i opremu za provedbu programa,
odgojitelje, uitelje razredne nastave i strune suradnike, plan
odgojno-obrazovnog rada.
lanak 18.(1) Program predkole traje 250 sati, a provodi se u
razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.(2) Iznimno, ako je
programom predkole obuhvaeno manje od petero djece ili ako se ne
moe organizirati prijevoz djece do vrtia, odnosno osnovne kole,
program predkole moe se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati
u razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 19.Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za
provedbu programa predkole ne moe biti vei od 20 djece.
lanak 20.Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora
biti primjerena djetetovoj dobi te jamiti provedbu programom
odreenih zadaa.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
lanak 21.(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u
kojoj se provode razliiti programi za djecu predkolske dobi.
Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i
trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i
roditelja.(2) Djeji vrti optimalne veliine ima od 17 do 20 odgojnih
skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno.(3) Djeji
vrti s podrunim odjelima optimalne veliine ima 30 odgojnih skupina
ili 600 djece.(4) Djeji vrti moe imati najmanje jednu odgojnu
skupinu s najvie 25 djece.(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju
se na sve vrtie neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno
djece.
lanak 22.(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom
programu utvruje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s tekoama
ukljuene u odgojnu skupinu.(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u
redovitom programu u dobi: od navrenih est do navrenih 12 mjeseci
moe se ukljuiti najvie 5 djece, od 13 do 18 mjeseci moe se ukljuiti
najvie 8 djece, od 19 do 24 mjeseca moe se ukljuiti najvie 12
djece, u treoj godini moe se ukljuiti najvie 14 djece, u etvrtoj
godini moe se ukljuiti najvie 18 djece, u petoj godini moe se
ukljuiti najvie 20 djece, u estoj godini moe se ukljuiti najvie 23
djece, u sedmoj godini do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 25
djece.(3) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti, na temelju
miljenja strunih suradnika djejeg vrtia, samo jedno dijete s lakim
tekoama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.(4)
U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti samo jedno dijete s
veim ili kombiniranim tekoama ako je nedostatan broj djece za
ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece
smanjuje za etvero.(5) U mjeovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u
redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1
do 2 godine moe se ukljuiti najvie 10 djece, od 1 do 3 godine moe
se ukljuiti najvie 12 djece, od 3 godine do polaska u kolu moe se
ukljuiti najvie 20 djece, od 4 godine do polaska u kolu moe se
ukljuiti najvie 22 djece.lanak 23.(1) Broj djece s tekoama u
odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u djejim vrtiima i
posebnim ustanovama utvruje se ovisno o dobi djece i vrsti
tekoe.(2) Za djecu s istom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu
djece u dobi: od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 3 djeteta, od
2 do 4 godine moe se ukljuiti najvie 5 djece, od 3 do 7 godina moe
se ukljuiti najvie 5 djece, od 4 do 7 godina moe se ukljuiti najvie
7 djece.(3) Za djecu s autizmom, djecu razliite dobi i djecu s
razliitom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od
1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 2 djeteta, od 2 do 5 godina
moe se ukljuiti najvie 3 djeteta, od 3 do 7 godina moe se ukljuiti
najvie 3 djeteta, od 6 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 4
djeteta.lanak 24.Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i
roditelja, uvoenju pokusnih programa i slino, djeji vrti moe, uz
suglasnost osnivaa, u odgojnu skupinu ukljuiti manji broj djece od
broja djece za odgojne skupine utvrene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUNIH SURADNIKA I OSTALIH
RADNIKA U DJEJEM VRTIU
lanak 25.(1) Broj potrebnih radnika u djejem vrtiu utvruje se
ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina, trajanju i vrsti
programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.(2)
Odgojitelji, struni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga
profesionalnog usavravanja sukladno planu i programu koji donosi
ministar nadlean za obrazovanje.
Odgojitelji
lanak 26.(1) U djejem vrtiu neposredne zadae odgoja i naobrazbe
predkolske djece od navrenih est mjeseci do polaska u osnovnu kolu
provode odgojitelji.(2) Odgojitelj je struno osposobljena osoba
koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom predkolske
dobi i struno promilja odgojno-obrazovni proces u svojoj
odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i
vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima.
Prikuplja, izrauje i odrava sredstva za rad s djecom te vodi brigu
o estetskom i funkcionalnom ureenju prostora za izvoenje razliitih
aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidanjih potreba djece i
njihovih razvojnih zadaa te potie razvoj svakoga djeteta prema
njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te
zadovoljava strune zahtjeve u organizaciji i unapreenju
odgojno-obrazovnog procesa. Surauje s roditeljima, strunjacima i
strunim timom u djejem vrtiu kao i s ostalim sudionicima u odgoju i
naobrazbi djece predkolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je
za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktika
sredstva kojima se koristi u radu.(3) Predkolske programe za djecu
s tekoama u djejim vrtiima i u posebnim ustanovama ostvaruju
odgojitelji i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila
raznih usmjerenja u suradnji s drugim lanovima strunog tima.(4)
Posebne programe u djejem vrtiu mogu provoditi odgojitelji i
odgojno-obrazovni radnici odgovarajue struke koji ispunjavaju
uvjete za rad u osnovnoj koli.
lanak 27.S djecom jasline dobi od est mjeseci do navrene prve
godine ivota u 10-satnom programu rade najmanje tri odgojitelja s
petero djece.
lanak 28.(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s
obzirom na trajanje programa tijekom dana je za: 3 sata jedan
odgojitelj s polovicom radnog vremena, 4 do 6 sati jedan odgojitelj
s punim radnim vremenom, 7 do 10 sati dva odgojitelja s punim
radnim vremenom.(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu ukljueno
dijete s teim tekoama, prema procjeni strunog tima moe raditi jo
jedan odgojitelj ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog
profila.(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim
programom za djecu s tekoama prema trajanju programa je: 4 do 6
sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim
radnim vremenom i pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s
polovicom radnog vremena, 7 do 10 sati jedan strunjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom,
jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoni radnik za
njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.
lanak 29.(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom
odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti 27,5
radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga
radnog vremena.(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja,
suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove
strunog usavravanja.(3) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog
profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u neposrednom
odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno
27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do
punoga radnog vremena.(4) Ostali poslovi strunjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja,
suradnju s roditeljima i ostalima te poslove strunog
usavravanja.(5) Pomoni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su
provesti punu tjednu satnicu svoga radnog vremena u radu s
djecom.(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom djejeg vrtia
s programom duljim od 10 sati dnevno, moe se poveati broj
odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivaa.(7) Ovisno
o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz
suglasnost osnivaa imati i vei broj odgojitelja u skupini od broja
utvrenog ovim Standardom.
Struni suradnici
lanak 30.(1) Struni suradnici u djejem vrtiu jesu pedagog,
psiholog i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.(2)
Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, struno pridonosi
maksimalnoj efikasnosti odgojno-obrazovnih ciljeva te unapreuje
cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlae inovacije, suvremene
metode i oblike rada; predlae, sudjeluje i pomae odgojiteljima u
ostvarivanju programa strunog usavravanja i njihova cjeloivotnog
obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomae im u odgoju i
obrazovanju djece te rjeavanju odgojno-obrazovnih problema; surauje
s drugim odgojno-obrazovnim imbenicima; pridonosi razvoju timskoga
rada u djejem vrtiu; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad djejeg
vrtia.(3) Psiholog prati psihofiziki razvoj i napredovanje
pojedinanog djeteta, postavlja razvojne zadae i skrbi se o psihikom
zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u
djejem vrtiu i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za
ostvarivanje djejih prava. Posebno je vana uloga psihologa u
prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece
s tekoama i darovite djece) i promiljanju razvojnih zadaa za
njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima na
emocionalno-psiholokome snaenju obitelji za kvalitetniju pomo u
odrastanju djeteta. Surauje i sudjeluje u programima stalnog
usavravanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te
unapreuje cjelokupan rad u djejem vrtiu. Povezuje se sa
zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se
supervizijskom pomoi i sudjeluje u istraivanjima u djejem vrtiu te
javno prezentira rezultate.(4) Strunjaci
edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju,
ublaavanju i otklanjanju tekoa djece. Utvruju specifine potrebe
djece s tekoama i o njima informiraju odgojitelje, ostale suradnike
i roditelje. Stvaraju uvjete za ukljuivanje djece u posebne i
redovite programe djejeg vrtia. U suradnji s odgojiteljima, strunim
timom (i roditeljima) utvruju najprimjerenije metode rada za svako
pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surauju sa
zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim
imbenicima u prevenciji razvojnih poremeaja u djece. Prate,
prouavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s
podruja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapreuju vlastiti
rad i cjelokupan proces ukljuivanja djece s tekoama u
zajednicu.
lanak 31.(1) Broj strunih suradnika s obzirom na broj
odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest sljedei: za
10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan struni suradnik
s punim radnim vremenom, za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili
do 400 djece, dva struna suradnika (razliitih profila) s punim
radnim vremenom, za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600
djece, tri struna suradnika (razliitih profila) s punim radnim
vremenom.(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne
skupine s posebnim programom za djecu s tekoama ili programi za
darovitu djecu, broj strunih suradnika poveava se za 0,10 radnoga
vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.(3) Broj strunih
suradnika moe se poveati s obzirom na posebne potrebe djece,
dislociranost objekata i razliitost programa koji se provode u
vrtiu.(4) Profil strunog suradnika odabire vrti na osnovi potreba
djece i programa koje provodi. U odabiru strunih suradnika potrebno
je potovati zahtjev multidisciplinarnosti tima strunih suradnika
(pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog
profila).(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i strunjaci
edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao struni suradnici: za 5
odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan struni suradnik s
punim radnim vremenom, za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do
50 djece, jedan struni suradnik s punim radnim vremenom i struni
suradnik s polovicom radnog vremena, za 11 do 15 odgojno-obrazovnih
skupina ili do 75 djece, dva struna suradnika s punim radnim
vremenom, za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece,
tri struna suradnika s punim radnim vremenom.(6) Djeji vrtii koji
imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10
radnog vremena strunog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini
tjedno.(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi
programa, ustanova moe uz suglasnost osnivaa imati i vei broj
strunih suradnika od broja utvrenoga ovim Standardom.(8) Ako na
podruju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoji
vei broj manjih djejih vrtia, tada poslove strunih suradnika moe
provoditi jedan tim strunjaka za to podruje (pedagog, psiholog i
strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te via medicinska
sestra.
lanak 32.(1) Struni suradnici obvezni su u neposrednome
pedagokom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima provoditi 25
radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga
radnog vremena.(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka koji se
obavljaju u neposrednome pedagokom radu i drugi odgovarajui poslovi
obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi
na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunoga
usavravanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Via medicinska sestra
lanak 33.Zdravstvena voditeljica u djejem vrtiu jest via
medicinska sestra koja radi na osiguravanju i unapreenju zatite
zdravlja djece i u timu sa strunim suradnicima, ravnateljem,
odgojiteljima, roditeljima i ostalim imbenicima sudjeluje u
ostvarivanju tih zadataka.
lanak 34.(1) Broj viih medicinskih sestara s obzirom na broj
odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj djece jest sljedei: do
20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece jedna via medicinska
sestra s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata
tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini. vie od 20
odgojno-obrazovnih skupina potreba za radom vie medicinske sestre
poveava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj
skupini.(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne
skupine s posebnim programom za djecu s tekoama, tada je za jednu
odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom vie
medicinske sestre.(3) U posebnoj ustanovi radi via medicinska
sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
lanak 35.Vie medicinske sestre poslove neposrednoga
zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i ostalim
radnicima u djejem vrtiu obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog
vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim
ustanovama, poslove strunog usavravanja, planiranja, pripreme za
rad i druge poslove.
lanak 36.Struni radnici u djejem vrtiu koji provode programe za
djecu s tekoama i u posebnim ustanovama jesu:
edukator-rehabilitator za svu djecu s tekoama (individualni rad 25
minuta neposrednog rada s djetetom u jednome danu), logopedi za
djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad 25 minuta neposrednog
rada s djetetom u jednom danu), ritmiari za djecu s oteenjem sluha,
govora, s autizmom te znaajno snienim intelektualnim sposobnostima
(individualni rad 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom
danu), muzikoterapeuti za djecu s oteenjem vida, sluha, s autizmom
i djecu sa snienim intelektualnim sposobnostima (individualni rad
15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
fizioterapeuti za djecu s motorikim oteenjem, oteenjem sluha i
oteenjem govora (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednom danu), fonetiari za djecu s oteenjem sluha i
oteenjem govora (individualni rad 25 minuta neposrednoga rada s
djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u djejem vrtiu
lanak 37.(1) Djeji vrti koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih
skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika, voditelja raunovodstva i
administrativno-raunovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim
vremenom.(2) Manji djeji vrtii zaposlit e radnike iz stavka 1.
ovoga lanka sukladno svojim potrebama uz suglasnost osnivaa.
lanak 38.Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane,
odravanja istoe objekata, pranja, glaanja i ivanja te nabave,
grijanja i odravanja prostora u cjelodnevnom programu jest
sljedei:1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:Broj
djeceKV kuharicaPKV pomona kuharicaUKUPNO
8010,51,5
120112
16011,52,5
20011,52,5
24021,53,5
280224
32022,54,5
36022,54,5
4002,52,55
2. Na odravanju istoe prostorija za boravak djece, sanitarija i
ostalih prateih prostorija (predsoblje, garderobe, uredi, terase),
vanjskih povrina i igralita ija je ukupna povrina 300 m2,
raspremanju i spremanju lealjki i dezinfekciji igraaka radi jedna
spremaica u punome radnom vremenu.3. Ako djeji vrti ima 3.000 m2
vanjskog prostora, na odravanju i ureivanju toga prostora radi
jedan radnik s punim radnim vremenom.4. U djejem vrtiu koji ima 400
djece, na poslovima pranja, glaanja i ivanja radi jedan radnik s
punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajuem
servisu.5. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima nabave,
prijevoza hrane, grijanja i odravanja prostora (popravci) rade dva
radnika s punim radnim vremenom. Ako djeji vrti ima vie objekata,
potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u
svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
lanak 39.(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s
tekoama predkolske dobi broj ostalih radnika isti je kao i u
redovitim djejim vrtiima.(2) U posebnim ustanovama koje osim
osnovnokolskog obrazovanja djece s tekoama provode i programe rada
s djecom predkolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u
osnovnoj koli.
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANE DJECE U DJEJEM VRTIU
lanak 40.(1) Mjere zdravstvene zatite djece predkolske dobi
obuhvaaju potrebne preduvjete za osiguravanje pravilnog rasta i
razvoja predkolske djece u djejem vrtiu.(2) Za ostvarivanje mjera
iz stavka 1. ovoga lanka, potrebno je u vrtiu osigurati: sustavno
praenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti, poduzimanje
preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije
ozljeda, provoenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i
zdravstvenoga odgojno-obrazovnog podruja (program kretanja). Za ove
djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u
vrtiu.(3) Prehrana djece u vrtiu utvruje se propisom koji donosi
ministar nadlean za zdravstvo uz suglasnost ministra nadlenog za
obrazovanje.(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu
obroka i planiranju prehrane u djejem vrtiu brine se via medicinska
sestra.(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiu potrebno je
osigurati 2/3 energetskih potreba, a doruak mora sadravati mlijeni
obrok ili odgovarajuu zamjenu.(6) Higijensko-sanitarne uvjete
prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u
upanijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece
nadzire nadleni dom zdravlja.(7) U djejem vrtiu koji ostvaruje
redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa, djeci
se svakog dana osigurava sljedei broj obroka: za 3-satni program 1
obrok, za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka, za 7-satni i
8-satni program 3 obroka, za 9-satni i 10-satni program 4
obroka.(8) Prehrana djece u djejim vrtiima planira se i provodi
prema preporuenim koliinama energije za jedan dan i prehrambenih
tvari za djecu predkolske dobi. Voe i pitka voda moraju biti
dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u djejem vrtiu
tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA
lanak 41.Trokove smjetaja djece u djejim vrtiima snose osnivai
ustanove i roditelji djece koja polaze vrti u skladu sa
zakonom.
lanak 42.Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti obuhvaa sljedee
vrste trokova:a) Izdatke za radnike, i to: bruto plae, naknade i
materijalna prava radnika.b) Prehranu djece.c) Uvjete boravka
djece, i to: materijalni izdaci, energija i komunalije, tekue
odravanje objekta i opreme, prijevoz djece.d) Nabavu namjetaja i
opreme.e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Djeji vrti prostorni i tehniki uvjeti
lanak 43.(1) Zgrade djejih vrtia grade se i opremaju prema ovome
Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora djejih
vrtia te zakonima, podzakonskim i tehnikim propisima u graenju i
drugim podrujima vanima za rad i boravak u prostorima djejeg
vrtia.(2) Optimalni kapacitet zgrade djejeg vrtia je 200 djece.(3)
Maksimalni kapacitet djejeg vrtia s podrunicama je 600 djece.(4)
Kapacitet zgrade djejeg vrtia proizlazi iz broja predkolske djece u
sklopu predvienoga gravitacijskog podruja, odnosno planiranog
obuhvata djece u djeje vrtie. Udaljenost djejeg vrtia od mjesta
stanovanja u pravilu je najvie 1.000 m.(5) Zgrada djejeg vrtia
treba osigurati pedagoko-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i
naobrazbu predkolske djece od navrenih est mjeseci ivota do polaska
u kolu (jaslina i vrtina dob), te zadovoljiti sve
higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska
mjerila.(6) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju zgrade djejeg
vrtia i formiranje prilaznih putova, igralita, slobodnih povrina,
gospodarskoga dvorita i parkiralita treba biti najmanje 30 m2 po
djetetu, a ako se zemljite djejeg vrtia nalazi uz postojee slobodne
zelene povrine, najmanje 15 m2 po djetetu.
Prostori djejeg vrtia
lanak 44.(1) Prostori za boravak djece jesu:1. Jedinica za djecu
jasline dobi (est do 36 mjeseci ivota), koja obuhvaa: garderobu,
trijau, prostor za njegu djece sa sanitarnim ureajima, sobu
dnevnoga boravka, terasu (djelomino natkrivenu).2. Jedinica za
djecu vrtine dobi (od navrene tri do sedam godina ivota), koja
obuhvaa: garderobu, prostor sanitarnih ureaja, sobu dnevnoga
boravka, terasu (djelomino natkrivenu).(2) Vienamjenski prostori
jesu: dvorana, spremite za rekvizite, spremite za didaktika
sredstva.(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale
radnike jesu: soba za odgojitelje, soba za zdravstvenu voditeljicu
s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta, sobe za pedagoga,
psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, soba za
ravnatelja, soba za tajnika, soba za raunovodstvo, garderobe
odgojitelja, spremite arhiva.(4) Gospodarski prostori jesu:1.
Kuhinjski pogon, a koji obuhvaa: kuhinju (sredinja u samostalnome i
matinom vrtiu, distribucijska u podrunome vrtiu), spremite,
garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.2. Servis za obradu
rublja, koji obuhvaa: praonicu i glaaonicu, sabirnicu prljavog
rublja, spremite istog rublja.3. Energetsko-tehniki blok koji
obuhvaa: kotlovnicu za centralno grijanje, radionicu za domara,
garderobu sa sanitarijama za tehniko osoblje, ope gospodarsko
spremite, garderobe sa sanitarijama za spremaice, prostor za
odlaganje smea, garau (u matinom vrtiu).(5) Ostali prostori jesu:1.
Ulazni prostor koji obuhvaa: trijem, vjetrobran, ulazni prostor.2.
Komunikacije koje obuhvaaju: hodnike, stubita.3. Sanitarije koje
obuhvaaju: sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale
radnike, sanitarije za roditelje i posjetitelje.(6) Vanjski
prostori jesu:1. Opi prostori koji obuhvaaju: prilazne putove
(pjeake i kolne), parkiralite, gospodarsko dvorite.2. Igralita koja
obuhvaaju: igralita za djecu jasline dobi, igralita za djecu vrtine
dobi, prostore za poligon vonju, slobodne povrine, spremite za
vanjska igralita, sanitarni vor pristupaan s igralita.
Mjerila za prostore u djejem vrtiu
lanak 45.(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jasline dobi
treba osigurati uvjete za razvijanje razliitih individualnih i
skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i
spavanje.(2) Soba dnevnog boravka treba imati povrinu od 5 m2 po
djetetu i prosjenu visinu 300 cm.(3) U postojeim vrtiima prostorni
uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno borave u
sobi dnevnog boravka.
lanak 46.(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtine dobi
namijenjen je provoenju odgojno-obrazovnog rada s djecom, igri,
raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju odmoru.(2) Prostor
dnevnog boravka treba imati povrinu od 3 m2 po djetetu i prosjenu
visinu 300 cm.(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se
prilagoavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog
boravka.(4) Vienamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne
aktivnosti koje trae vei prostor, a u kojima sudjeluje jedna ili
vie skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i
zdravstvene kulture, stvaralake igre i priredbe.(5) Prostori za
odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i
opremaju prema broju radnika odnosno vrsti djejeg vrtia.(6)
Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i
kapacitetu djejeg vrtia, nainu opskrbe te osiguranju energetskih
potreba.
lanak 47.(1) Mjerila za ostale prostore u djejem vrtiu utvruju
se ovim lankom.(2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira
se prema broju djece.(3) Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata
mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema
van.(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.(5) Hodnici se
dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog
boravka.(6) Najmanja irina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180
cm.(7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije
sobe dnevnog boravka. Za sljedee dvije sobe dnevnog boravka irina
kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od
15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm.
lanak 48.Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni
i sigurni za djecu te sadravati zelene povrine, osunane i hladovite
prostore za igru. Igralita moraju imati povrinu najmanje 15 m2 po
djetetu i biti odgovarajue opremljena spravama primjerenim dobi
djece, pitkom vodom i vodom za igru.
Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu
lanak 49.(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u djejem vrtiu
potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose
na: osvijetljenost, sunevu svjetlost, prozraivanje, toplinsku
zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu
vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, zatitu od
poara i zatitu od provale.(2) Prirodna osvijetljenost prostorija
znaajan je imbenik radnih uvjeta u djejem vrtiu te je nuno
osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvijetljenosti.(3)
Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka odreuje se
orijentacijom sobe dnevnoga boravka i tehnikim sredstvima za
rasprenje dnevnoga svjetla.(4) Zatita od izravnog prodiranja
sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje, mora biti
takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. U sobama dnevnog
boravka treba osigurati mogunost zamraenja.(5) Sobe dnevnoga
boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunevom svjetlosti zbog
baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamraenje.(6)
Zatita od izravnoga prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava
pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu
povrinu prozora.(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se
prirodno prozraivati. U sobama dnevnog boravka treba osigurati tri
izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U
sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici
treba osigurati i dodatno mehaniko provjetravanje.(8) U
prostorijama za boravak djece preporua se osigurati i relativnu
vlagu u zraku od 40 do 60%.(9) Toplinska zatita, zatita od buke i
akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtia, posebno u sobi
dnevnoga boravka, moraju biti prema vaeim propisima i standardima.
Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i
razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju
glazbe.(10) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode
mogu se koristiti sve vrste centralnoga sustava.(11) U svim
prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i
to: u svim prostorijama za boravak djece 20 22C, u hodnicima i
vienamjenskoj dvorani 18C.(12) U razdoblju visokih vanjskih
temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5C niu od vanjske.(13) Opskrba vodom ostvaruje se
instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za pie.
Sve armature instalacija koje slue za pranje moraju biti opremljene
toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava
temperaturu vode od 35oC.(14) Otpadne vode odvode se kunom
kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili na
drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.(15) Elektrina
instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti
instalacije za televizijski i internetski prikljuak.(16) Zatita od
poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala,
definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom
i signalizacijom. Zatita od provale provodi se uporabom alarma i
videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA
POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA
Mjerila za opremu djejeg vrtia
lanak 50.(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora.
Oprema dnevnih boravaka omoguuje realizaciju odgojno-obrazovnog
rada s djecom, blagovanje i spavanje odmor.(2) Potrebno je
osmisliti prostor i osigurati opremu prilagoenu djejim razvojnim
potrebama za itanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti,
istraivake aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i
manipulativne igre i slino.(3) Oprema i namjetaj djejih vrtia
moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih
boja, estetskog izgleda i primjerenog djejoj dobi.
Mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za
provedbu redovitih i posebnih programa
lanak 51.(1) Didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti
sve zadae koje se ostvaruju u djejem vrtiu. Glavna mjerila za
nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost,
lakoa uporabe, privlanost i slino.(2) Za djecu s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s tekoama, darovitu djecu te
djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se
odgovarajua oprema.(3) Za djecu ukljuenu u posebne programe
osigurava se, osim osnovne opreme za redovite programe, i
odgovarajua dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala
prema zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
lanak 52.(1) Predkolske ustanove i ustanove u kojima se provodi
predkolski odgoj i naobrazba dune su pratiti kvalitetu rada
sukladno podzakonskim aktom.(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadleno
ministarstvo i osniva.(3) Predkolske ustanove provode
samovrednovanje.
XIV. ZAVRNE ODREDBE
lanak 53.Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava
osniva djejeg vrtia, a iz dravnog prorauna osiguravaju se sredstva
za sufinanciranje programa javnih potreba u predkolskom odgoju i
naobrazbi.
lanak 54.(1) Djeji vrtii duni su uskladiti svoju djelatnost s
odredbama ovoga Standarda u roku od pet godina od dana njegova
stupanja na snagu.(2) Djeji vrtii koji na dan stupanja na snagu
ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu graevina
stambeno-poslovne namjene i imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za
obavljanje predkolske djelatnosti u takvim graevinama mogu
nastaviti radom u tim prostorima.
lanak 55.(1) Standard e se provoditi postupno.(2) Akcijskim
planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom
godinje utvruje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim
sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i
ini sastavni dio Standarda.(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda
i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti je Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta.(4) Godinje izvjee o provedbi
Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada
Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 56.Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje
vaiti: Odluka o elementima standarda drutvene brige o djeci
predkolske dobi (Narodne novine, br. 29/83.) i Odluka o elementima
standarda specifinih potreba djece s tekoama u razvoju (Narodne
novine, br. 47/87.).
lanak 57.Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene
propise donijet e ministar nadlean za obrazovanje u roku od est
mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 58.Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave
u Narodnim novinama.PRILOGKoeficijent izvodljivosti Dravnoga
pedagokog standarda1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda
jest oznaka postupnih rokova, do zavrno 2013. godine, u kojima e se
pojedini standard postii:Ki= 0= Svi standardi oznaeni koeficijentom
izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah nakon donoenja ovoga
Standarda i normativa.Ki = 1= Svi standardi oznaeni koeficijentom
izvodljivosti '1' moraju se postii u roku od tri godine, nakon
donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011.
godine.
Ki = 2= Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '2'
moraju se postii u roku od pet godina, nakon donoenja ovoga
Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.KOEFICIJENTI
IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstu
Dravnoga pedagokog standarda predkolskog sustava odgoja i naobrazbe
Republike Hrvatske) Ki
Veliina djejeg vrtia s obzirom na broj odgojno-obrazovnih
skupina (lanak 21.)0
Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 21.)2
Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 28.)1
Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih
skupina (lanak 31.)2
Broj viih medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini
(lanak 34.)1
Tajnik i voditelj raunovosdtva u djejem vrtiu (lanak 37.)1
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja
istoe objekata, pranja, glaanja i ivanja te nabave, grijanja i
odravanja prostora djejeg vrtia (lanak 38.)1
Mjere zdravstvene zatite u djejem vrtiu (lanak 40.)0
Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti (lanak 42.)0
Prostori djejeg vrtia i oprema, didaktika sredstva i druga
pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa (lanak
43., 44., 45., 46., 47. i 48.)2
Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe (lanak 52.)0
2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava predkolskog odgoja i
naobrazbe s Dravnim pedagokim standardom 2013. godina.