Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenje europskih povijesti. Pogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji Požega, 16.-18. listoPada 2015. Politika proširenja i susjedstva Europske unije Okrugli stol u povodu Dana Europe i obilježavanja 25. obljetnice utemeljenja HPEUe Zagreb, 6. svibnja 2016. Glas PANEUR PE HRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA FOEDUS PANEUROPEUM CROATICUM BROJ 31 LISTOPAD 2016. GODINA XXI. GLAS PANEUROPE 31
92
Embed
PANEUROPE PANEUR PE - HPEU · demokratsko ujedinjenje. Sa zadovoljstvom želim istaknuti da je požeški ogranak Hrvatske Paneuropske unije na čelu s tadašnjim predsjed-nikom gospodinom
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Ideologemi,totalitarizmiiistina:pomirenjeeuropskihpovijesti. PogledizEuropskeUnijeiHrvatskeuEuropskojUniji P o ž e g a , 1 6 . - 1 8 . l i s t o P a d a 2 0 1 5 .
PolitikaproširenjaisusjedstvaEuropskeunije OkruglistolupovoduDanaEuropeiobilježavanja25.obljetniceutemeljenjaHPEUe Z a g r e b , 6 . s v i b n j a 2 0 1 6 .
Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenjeeuropskihpovijestiPogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji
2
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
HrvatSka PaneuroPSka unija, u suradnji s Me-đunarodnom Paneuropskom unijom i Ministar-stvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, organizirala je u Požegi, 16.– 18. li-
stopada 2015., veliku međunarodnu konferenciju pod naslovom “Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenje europskih povijesti — Pogled iz Europske Unije i Hrvat-ske u Europskoj Uniji”. U sklopu konferencije održala se i
sjednica Predsjedništva Međunarodne Paneuropske unije.Nakana je konferencije bila raspraviti sa sudionicima
iz različitih zemalja prijeporne teme pomirenja povijesti, uloge istine u povijesti te o načelima po kojima treba istraživati i prikazivati povijest da bi bila znanost, da bi obogaćivala spoznaju i da bi pomagala nagomilanim isku-stvom graditi skladnu budućnost svake zemlje, Europe i svijeta.
I . D A N — G o v o r i p r i s v e č a n o m e o t v a r a n j u k o n f e r e n c i j e
Pavo Barišić , PredSjednik HPeu i glavni tajnik međunarodne Peu
Poštovane dame i gospodo, uvažene ekselencije, dragi paneuropski prijatelji!
ČastmijepozdravitiVasuimeHrvatskepaneuropskeunije i izraziti srdačnudobrodošlicuuglavnomgraduZlatnedoline,Požegi. Sosobitimzadovoljstvomželimistaknutidasenaovojpaneuropskojkonferencijiokupio–uHrvatskojdosad–najvećizabilježenbrojpredstavnikaiz15zemalja.PozdravljamuvaženesudionikeiuglednegosteizEstonije,Slovačke,Mađarske,Njemačke,Austrije,Francuske,Španjolske,Švicarske,Slovenije,BosneiHerce-govine,CrneGore,Srbije,MakedonijeinaravnoizbrojnihogranakaizHrvatske.
Želiobihuztododatikakojenašprethodnimeđunarod-nipredsjednikOttovonHabsburgitekakodobroznaokul-turnuvrijednostipovijesnoznačenjegradakojijeu19. st. zaslužioepitet“slavonskeAtene”.Kaojedanodnajvećihsvjetskihputnika,kojijeobišaomnogezemljesvijeta,onjetriputaboraviouPožeginasvojimpohodimaLijepojNašoj.
DragomiještoćemoVamuzpomoćljubaznihdomaćina,aovdjesusnamaGradonačelnik,ŽupaniBiskup,pokaza-tidioljepotaičariubaroknomesjajuobnovljenegradskejezgreivinskeZlatnedoline.StarisuRimljaninaseljavalipožeškikrajisvojuocjenunjegovihvisokihkvaliteta,očitosdobrimrazlozima,izraziliuznakovituimenuVallis aurea. Požeškautvrdasagrađenau11.stoljećubilajerezidencijaugarsko-hrvatskekraljevskeobiteljiArpadovića.Od13. do 15.stojećaPožegajebilakraljevskiposjed,kasnijeslobodnikraljevskigrad.Zaosmanlijskevladavinebilajesjedištesandžaka.U18.stoljećudobilajesveučilište“AcademiaPosegana”smudroslovnimibogoslovnimfakultetom.UnedjeljućemoprošetatiirazgledatiglavniTrgSv.Trojstvakojijepodignut1749.uvrijemevladavinecariceMarije
Pitanjekojenakonferencijiželimoraspravitiglasi,kakostojistvarspovi-jesnomistinom.Zaštojetolikovažnazapomirenje?Istinajevrlokomplek-sna,pluriperspektivna,pojamsmnoš-tvomznačenja.Ideologijebacajusje-nenanjuinastojejuzamračiti.StogasudrevniGrcikoristiliizrazaletheia,neskrivenost, označujući nešto štosespoznajeuistinikaoonoštotrebaiznijetiizsjeneizamračenostinavi-djelo.Iznošenjenasvjetlozakriveno-gaznačenjaistinečestojemukotrpno,zahtijevademokratskoozračje,otvo-renuraspravu,zajedničkorazmatra-njeiuzajamnouvažavanje.
Pitanje lustracije vrlo je bolno umnogimpostkomunističkimzemlja-ma.UHrvatskojjesdobrimrazlozimaizbjegnutouvrijemekadajezapoči-njalaagresijanadržavnunezavisnost.Ali se kasnije nadvilo kao sjena namnogetemeudruštvu,odmedija iustanova,dopojedinihnositelja ra-nijetotalitarnevlasti.Moždajedanaskasno,nekesusestvaripromijenile,avjerojatnobiizazvalanoverazdoreu
Pogled na Europsku Uniju i odnos spram totalitarnoga naslijeđa pokazuje različita
iskustava. Svijetli su primjeri kada, primjerice, vidimo
francuske i engleske zajedno s njemačkim i talijanskim
državnicima kako na obljetnicu pobjede nad
fašizmom ruku pod ruku komemoriraju žrtve strašnih stradanja. Ali je još prisutno
mnoštvo nemilih tragova i zaostataka totalitarne
baštine. Nisu rasvijetljene brojne nepravde, deportacije
pučanstva i pogromi koji su se odvijali za
vrijeme, ali i nakon rata, poglavito u središnjem i istočnome dijelu Europe.
4
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Ilija Bonić , PotPredSjednik HrvatSke PaneuroPSke unije
Poštovani sudionici konferencije, dragi paneuropski prijatelji, zadovoljstvo mi je i čast pozdraviti vas u ime ogranka Hrvatske PEU Požega, požeških prijatelja i mene osobno. Kao sudomaćin pridružujem se pozdravnim riječima akademika Ježića i predsjednika Barišića.
je knjige Paneuropska ideja, vizija postaje zbiljom.TrećiputaOttovonHabsburgdolaziuPožegunapromocijuknjigeŽivotopis Otta von Habsburga.StogabimoglirećidajeOttovonHabsburgpostaoskoropapraviSlavonac.Ovdjejenaslicinagovornicimeđunamasatradicijskimslavonskimšeširomnaglaviopasanimhrvatskomtrobojnicomiovjen-čantradicijskimslavonskimručnikomkojimiSlavoncikojiovdježivimodajemozaistaposebnimgostimaiodličnicima.
PoštovanigospodinepredsjedničemeđunarodnePEU,dragipaneuropskiprijatelju,imamočastiimatečastštostenaslijediliovadvavelikananesamoeuropskogapokretanegoiEuropeisuvremeneeuropskepovijesti.Tosu,kaoštonekikažu,iposljednjivelikiEuropljani20.stoljeća.Zatonamjedragoštojejedantakougledanpolitičar,humanist,inte-lektualac,parlamentarac,ifrancuskiieuropski,zauzeoča-sno mjesto te od 2004.godinevodinašuPaneuropskuuniju.
Dragiprijatelji,kakonisamimaonamjerugovoritiurad-nomedijelu,poslužitćusekratkoiparafraziratiuteme-ljiteljaPaneuropskeunijeCoudenhove-Kalergija:“ČovjekjestvorenjeBožje.Državajestvorenječovjeka.Zatodrža-vapostojiradičovjeka,anečovjekradidržave.Državajesredstvo,ačovjekjesvrha”.NekanamaPaneuropljanimatostalnobudenaumujerćenamtouvijekbitiopomenada vodimo brigu da se ne vratimo u 20.stoljeće,stoljećetotalitarnihsustavaiideologija.Živjelanašaeuropskado-movina,zajednicaravnopravnihislobodnihnacionalnihdržavainarodakojiunjojžive.ŽivjelinašisusjedikojeradoočekujemouEuropskojUnijiinekanamživinašalijepadomovinaHrvatska.Hvalasvima.
Parafrazirati ću kratko utemeljitelja Paneuropske
unije Coudenhove-Kalergija: “Čovjek je stvorenje Božje. Država je stvorenje čovjeka.
Zato država postoji radi čovjeka, a ne čovjek radi
države. Država je sredstvo, a čovjek je svrha”. Neka nama Paneuropljanima to stalno bude na umu jer će nam to uvijek biti
opomena da vodimo brigu da se ne vratimo u 20.
stoljeće, stoljeće totalitarnih sustava i ideologija.
5
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Aleksandra Markić Boban , ravnateljica zaklade HannS Seidel
Poštovani izaslaniče predsjednice Republike Hrvatske gospodine Graniću, preuzvišeni gospodine biskupe Škvorčeviću, predsjedniče međunarodne PEU gospodine Terrenoire, poštovani predsjedniče Hrvatske PEU, gospodine Župane, gospodine Gradonačelniče, gospođe i gospodo zastupnici, poštovani prijatelji i članovi Paneuropske unije.
Prvo,uzHrvatskupaneuropskuunijuveženasdugogo-dišnjasuradnjakojaobuhvaćačitavnizkonferencija,se-minara,okruglihstolovapaiputujućihizložbiopitanjimavezanimauzpromišljanjeoeuropskojprošlosti,izazovimasadašnjostiivizijamazabudućnost.NašaZakladasvojureduZagrebuotvorilaje1997. godine. Od 18godinakolikodjelujemouHrvatskoj,punih15godinasurađujemosaHrvatskompaneuropskomunijominajljepšezahvaljujemVamagospodineBarišićuiVamaakademičeJežićukaopr-vomupredsjednikuHrvatskePEU icijelomuPredsjedniš-tvu,gospođiNekićisvimostalimčlanovima.
Ivan Matanović , Projektni aSiStent, zaklada konrad adenauer
Ekscelencije, Oče biskupe, poštovani članovi Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta, poštovani predstavnici Hrvatske i međunarodne Paneuropske unije, dame i gospodo,
Za KAS ,posvećenosteuropskojintegracijiiširenjuvrijednostikršćanskedemokracijebiojekakopočetnitakoidanašnjiciljteseunjemuogledanašauloga,posvećenost,aliiobveza.
Dameigospodo,vjerujemdastesviupoznatidasmonedavnoproslavilivažnuobljetnicuzaNjemačkui njen narod. Prije 25godina,Njemačkasejeujedinila.
Kadasejeurazdobljuod1989. do 1990.dogodilašansadasetakvoneštoiostvari,tadašnjikancelarhra-brojetoprihvatioidonioodlukuusuglasnostikakosa-veznikatakoidjelomičnosuzdržanihsusjednihdržava.
UZakladiK.A.vjerujemodasesloboda,sigurnostidemokracijanemoguuzetikaoneštourođeno.Zatese vrijednosti mora svakodnevno boriti. Zbog toga se zauzimamo,kakouNjemačkojtakoiuHrvatskojidi-ljemsvijetu,zatrajnopoštivanjeiuživanjevrijednostislobode,sigurnostiidemokracije.
Cijenjeni i dragi sudionici međunarodne konferencije Paneuropske unije.
Sposebnimosjećajimapoštovanjaupućujemvamdo-brodošlicuugraduPožegi,gdjejeKatoličkacrkvasvojimdjelovanjemprisutnaodprvoganjegovapisanogaspomenatijekom gotovo 800godina.Tomusvjedočidragocjenozda-
njecrkvesv.Lovresfreskamaskonca13.ipočetkom14. stoljećapošteđenauvrijemestopedesetgodišnjeotoman-skevladavinetefranjevačkacrkvaiztogaistogadoba.Ovecrkverječitisusvjedocieuropskogakulturnogakrugako-jemuPožegapripada.Njegovuposebnudionicupredstavljacrkvasv.TerezijeAvilske,današnjaKatedrala,izgrađenadarežljivošćubečkecariceMarijeTerezije.Španjolskasve-ticanahrvatskomeoltaruuPožegipodsjećadaodavnopo-stojiujedinjenaEuropasvetacaizraslihnatemeljukršćan-skihvrijednostiuduhovnevelikaneurazličitimzemljama,prihvaćenihodnajvećegadijelaeuropskihnaroda.Dobro-došliugradtakveujedinjeneEuropekojujenadvojvodagospodinOttovonHabsburguPožegiotkrio,odsrcajojseradovaoiunjojuživao!Predvama,poštovanisudionicikonferencijePaneuropskeunije,smatramuputnimiovomprilikomzapitatise:ŠtojezapravoEuropa? Znadem da joj nijelakoodreditigeografskegranice.Svjestansamdajeonavišeodtoga.PišepapaIvanPavaoII:“Višenegokaozemljopisnopodručje,Europasemožeokvalificiratikaopretežnokulturniipovijesnipojamkojiobilježavazbiljunastalukaokontinentzahvaljujućiiujediniteljskojsnazikršćanstvakojejeznalomeđusobnointegriratirazličitenarodeikulture,tekojejenajužepovezanosacjelokupnomeuropskomkulturom.Odbiblijskogapoimanjačovjeka,Eu-ropajedobilaononajboljeusvojojhumanističkojkulturi,crpilanadahnućezasvojaintelektualnaiumjetničkadjela,izradilapravnenormei–nipoštonaposljednjemumje-
7
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Poštovani izaslaniče Predsjednice Republike Hrvatske gospodine Mate Graniću, preuzvišeni oče biskupe msgr. Škvorčeviću, uvaženi Župane, uvaženi saborski zastupniče, uvaženi predsjedniče međunarodne Paneuropske unije, uvaženi predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, poštovane zastupnice i zastupnici u Europskome parlamentu!
Zadovoljstvomi jedanassvevaspozdravitiugraduPožegi,upravouambijentuoveGlazbeneškolegdjesmomogličutiiučenikekojiseovdjeeducirajuikojisvojimradomiostvarenjimapokazujudanastavljajukulturnopo-vezivanjegradaPožege,SlavonijeiHrvatskesEuropom,au današnjem vremenu ovim vrijednostima koje stvaraju i mladostikojuimajusasvimsigurnopostajuidionje.
Alojz Tomašević , žuPan Požeško-SlavonSke žuPanije
Poštovani izaslaniče Predsjednice Republike Hrvatske, preuzvišeni oče Biskupe, uvaženi saborski zastupniče, uvaženi predsjedniče međunarodne Paneuropske unije, uvaženi predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, gospodo europarlamentarci, poštovane dame i gospodo,
Gospodine poslaniče Predsjednice Republike Hrvatske, monsinjore Škvorčeviču, gospodine Župane, gospodine Gradonačelniče, dame i gospodo zastupnici u Parlamentu, međunarodni potpredsjedniče gospodine Ježiću, gospodine Boniću, predsjedniče Hrvatske PEU i glavni tajniče međunarodne PEU gospodine Barišiću!
OdUralaiKavkazadoSredozemnihobala pa i sve do Atlantika, znamokakodolazidosituacijakrajnjebolnih,situacijasukobairatova,ukojimaseEuroparazličitoangažira,alineuvi-jekkakobitrebala–jedinstveno.NaEuropljanimajedabudurealistiisu-očesesposljedicamatakvihsituacija,osobitosmigracijama.Moralibismoodgovoritina ispravannačin,poputkancelarkeAngeleMerkel,istodobnoisrcemirazumom.Tomutrebadodati
Dameigospodo,dopustitemidavaspozdravimuimepredsjedniceRepublikeHrvatskegospođeGrabarKita-rovićtezaželimpunouspjehauraduovevažnemeđuna-rodnekonferencije.Predsjednicijeiznimnožaoštodanasnijesnamaalispriječilesujedržavneobaveze,državniposjetNR Kini,štovamjesvimapoznato.TemaokojojćeteviraspravljatiovihdanauovomprelijepomgraduPožegi,iznimnojevažnaunastojanjimadasekonačnozatvorenekamračnaiprijepornapoglavljasuvremeneeuropskepovijesti.Istinačinjeniceipriznavanjeipreu-zimanjeodgovornostizanekadapočinjeno,najvažnijesusastavnicepomirenjakaokonačnogaokretanjabudućno-sti,itoštojenajvažnijebudućnostiukojojvišenikadanesmijemoponovitionoštosmoocijenilipogrješnimitragičnimusvojojprošlostiatosusvitotalitarizmi20. stoljeća,ifašizaminacizamikomu-nizam.Posebnami ječastovdjenaskupuHrvatske paneuropske unijepredstavljatiPredsjednicuRepublikeHrvatskezbogtogaštometovraćainapočetakmojevlastitekarijere.Uvrijeme kada je osnivanaHrvatskapaneuropskaunijaulaziosamunovuhrvatskudemokratskuvlast.Kaoštose Hrvatska paneuropska unija tihsvojihprvihdanabavilahumanitar-nim radom i širenju istine o borbi hrvatskog naroda za nezavisnost,nesamomeđusljedbenicimaPaneu-ropskeunije,većimeđueuropskomisvjetskomjavnošćuucjelini, takosamse i jakaopotpredsjednikVla-deuglavnombavionajugroženijiminajranjivijim dijelovima hrvatskogdruštva izajednice,prognanicimaiizbjeglicama,širenjemistineonjimainjihovustradanju.UzPaneuropskuunijuvežumeibrojniosobnisusre-ti i radni kontakti sa dugogodišnjim
civilizacijskoga nasljeđa Europe, pa stoga za mene
ujedinjavanje Staroga kontinenta nije samo
neka apstraktna dnevno politička zadaća političara već stalan proces i borba
ljudi koji vjeruju u ideju, u proces koji svoj konačni cilj postiže u
ujedinjenoj Europi svih sa svim svojim razlikama
kao dijelu europskoga mozaika. Činjenice i istine
o svim totalitarizmima mogu i moraju mnogo
toga pomiriti i uskladiti.
10
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
I . D A N — G o v o r i n a r a d n o m e d i j e l u k o n f e r e n c i j e
Andrej Plenković , HrvatSki zaStuPnik u euroPSkome Parlamentu
Pozdravljam akademika Ježića i zahvaljujem na njegovoj najavi mojega izlaganja. O akademiku Ježiću volim reći da on spada u onaj tip renesansnih eruditskih intelektualaca kakvih nema puno u Hrvatskoj i zato je veliko bogatstvo za Paneuropsku uniju na europskoj razini, a naročito za Hrvatsku paneuropsku uniju, da je toliki niz godina ovako s ljubavlju angažiran i prema Hrvatskoj i prema europskoj ideji. Zato se, zahvaljujući odličnoj suradnji s njim, s predsjednikom Pavom Barišićem i sa svim drugim uglednim ljudima koji puno znače u hrvatskome akademskome, kulturnome, političkome i općenito društvenome životu, može reći da je Hrvatska paneuropska unija utjecajna i zaslužna za mnoge europske uspjehe Hrvatske. Zato kao član Paneuropske unije i član Predsjedništva uvijek imam zadovoljstvo pridonijeti našim zajedničkim aktivnostima.
Istotako,dragomijedajeovdjesnamaidr.MateGra-nić,mojdragiprviministaripotpredsjednikVlade,skojimsamimaoizvrsnusuradnju90-tih,aliiproteklih15 godina. PosebnomijedragoštojeonovdjeizaslanikPredsjedniceRepublikeHrvatske.PozdravljaminašegameđunarodnogpredsjednikaAlainaTerrenoireakojiuvijekdržiizvrsnego-voreuPaneuropskojunijištojesigurnozbognjegovaisku-stvazastupnika.NatrenutaksampomisliodasenalazimuAssemblée nationale,takavdojamostavljajunjegovigovori.
PromatrajućinašnoviglasnikPaneuropskeunije,vidiosamtrireferentnadogađajakojimasammaloisamprido-niouproteklihgodinudana.Jedanjeizvrsnakonferencija2014.godineuZagrebuosocijalnojpravdiinačelusolidar-nostikaoključnomnačelueuropskogaprojekta.DrugijenašzajedničkidogađajipromocijafilmagospodinaVanjeVinkovića“OttoiHrvati”,gdjeječitavnizizaslanikaHr-vatske PEU biogosthrvatskihzastupnikauStrasbourgu,gdjesmoimaliizvrstanokruglistoligdjejeakademikJežićponovopostaopotpredsjednikommeđunarodnePEU,načemmučestitam,aprof.PavoBarišićglavnitajnik.Tojeonobitnoštotrebarećinaovimnašimgodišnjimkonferen-cijama.Tonedanijeuobičajeno,tojeizvanrednoistogamožemobitiponosninaaktivnostiHrvatskePEU,osobitonadoprinosnašedvojicepredsjednikakojiuživajuvelikugledunašojorganizaciji.TrećijedogađajonajsimpatičanivažanokruglistolosituacijiuUkrajiniprijenekolikomjeseci,gdjesmopokazaliprijateljstvo,razumijevanjeiparalelesnašimukrajinskimprijateljima,veleposlanikomLevčenkom,aiprof.Pašćenkom,kojijenaFilozofskomefakultetu.MislimdaHrvatskasvojimiskustvommožeimorapridonijetimiruistabilnostiutomedijeluEurope.
Da semalovratim teminašedanašnjekonferencijeiizlaganju.Htiobihrećidajezbogubrzanogatempau
11
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Predstavnik Zaklade Konrad Ade-nauer govorio je ovdje o jednome od njih,dakleoKonraduAdenaueru,nje-mačkomekancelaru,zatimsutuAlci-deDeGasperi,RobertSchumaniJeanMonnet.Svisuonipridonijelitomudaeuropskiprojektvećsedamdesetljećarazvijanesamopravneigospodarskeveze među državama, već i vrijed-nosnevezeonihnačelakojima smoprivrženisvizajednokojisebavimoeuropskimprojektom.Stogamoramoraditinatomedaidejaneizblijediusjećanjugeneracijakojecijelisvojži-votživeumiruipoštivanjuljudskihprava.Nisusvegeneracijebilejedna-koprivilegirane.Nacizam,fašizamikomunizam,nažalost,zajedničkosupovijesnonasljeđeEurope.Odtoganemožemobježatitemoramoispostavi-tiučinkovitemehanizmekojimaćesenanacionalnojiosobnojrazinistvoritiuvjetizaistraživanje,dokumentiranje,sjećanjealiipolemiziranjetotalitarnepovijestiinjenihinterpretacija.Zbogtogajetematikaeu-ropskepomirbeisuočavanjasprošlošćudanasrelevantnainaeuropskojrazini.
Vidjeti 2013.godinedokudamožeićipokušajzaštitebivšihagenata,kojisubilioptuženizapolitičkimotiviranaubojstva,dajenamzaistarazlogadasezamislimokakvejošneformalnestrukturepostojeunašemdruštvuinašojdrža-viteštomoramoučinitidatestrukturekojesuoblikovane
IstraživanjekomunističkihzločinauSrednjojiIstočnojEuropiprečestojeotežano,pristuprelevantnimdoku-mentimaograničen,arhivirazličitihtajnihslužbiilirelevantnihkomuni-stičkih partija tek su djelomično ilinekičakipotpunozatvoreni.Relati-vizacija, poricanje ili opravdavanjenavodnoispravnimmotivimakojimasuzločiniprotivčovječnostibiliinspi-rirani,zastupljenisuu javnomedis-kursutenerijetkonadglasavajučakionekojisubiližrtve.Mislimdatonijedopustivo.Stogajepotrebnoiseurop-skerazinekontinuiranopoticatikon-struktivnuraspravuiosiguratiuvjeteza istraživanje fenomenologije,etio-logijeiposljedicatotalitarnihrežima.
zločina i teških kršenja ljudskih prava za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, nastao je europski projekt
kao zajednica mira, razvoja, demokracije te poštivanja urođenoga dostojanstva
svakoga čovjeka. Još i prije rata naš utemeljitelj
Coudenhove-Kalergi svoju viziju Paneurope gradi upravo na opreci
prema svim totalitarnim sustavima. Jedan od
ključnih temelja Europske Unije od njena osnivanja
bila je ideja pomirbe i ideja istine. Ta je ideja
ugrađena i u same temelje vizije njezinih osnivača.
12
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
čelnikZakladeKonradAdenauer.Tojenašbivšipredsjed-nikHans-GertPötteringkojijedoprošlegodinebiojediniukontinuitetubiranizastupnikuParlamentuodprvihizravnihizbora1979. godine.
Važanobolrazbijanjuideologema propalihideologija, suočavanjusa zločinima svih tota-litarnih režima neovi-snooideološkompred-znaku, te njegovanjukulture sjećanja, dalaje i neformalna skupi-nazastupnikauEurop-skomeparlamentupodimenom “pomirba eu-ropske povijesti” kojojpredsjedanašaletonskakolegicaSandraKalnie-te. Od početka sazivaovoga Parlamenta, da-kle od prošloga ljeta,dobio samosobitučastdabudemnjenpotpred-sjednik. Moram intimno rećidatoradimsuvje-renjem,aliistogaštojetu i jedna naša draga ko-legicakojajevelikidioiz konkretne povijestisvoje obitelji i svojega
VažandoprinostojtemiiidejisustavnoikvalitetnodajeiPaneuropskaunija.Zatomislimdajenašskupovadva-tridanaovdjeuPožegiizvrstanprilogširimraspravamanaeuropskojrazini.PosebnomijedragodasudvojemojihkolegaislijedećihgovornikaAnnaZáborskáiTunneKe-lam,dijelomzbogsvojegaživotnogaiskustvaidobi,punokonkretnije i osobno dotaknuti ovim temama kao što je to ipredsjednicanašeneformalneskupineSandraKalniete kojajekaoLetonkarođenauGulaguuSibiru.
Hvalavamlijepa.
Anna Záborská , Slovačka zaStuPnica u euroPSkome Parlamentu
Prvi pokušaj pisanja povijesnoga udžbenika koji bispojioperspektivudvajunarodarodioseprije12godina,2003.godine.Trigodineposlije,rezultatjebilodjelosna-slovom“Histoire,Geschichte:Europaisvijetposlije1945. godine”.Tadagasejeopisivalokaointelektualniprevrat.BiojetosrednjoškolskiudžbenikoposlijeratnojpovijestiNjemačkeiFrancuske.Godinudanaposlijenjegovaizlaska,predsjednikEuropskogaparlamentaHans-GertPöttering usvojeminauguracijskomegovorupredstavio jezami-saostvaranjaKućeeuropskepovijesti.JedanodključnihciljevatogaprojektabiojeomogućavanjeEuropljanimasvihgeneracijadaboljeupoznajuvlastitupovijestinatajnačinpridonijelobiseboljemrazumijevanjurazvojaEuro-pedanasiubudućnosti.UredParlamentajednoglasnojeodobriotajprijedlogiimenovaostručnopovjerenstvosazadaćomdaizradenacrtzaKućueuropskepovijesti.
konačnaverzijausvojenaje15. rujna 2008.godine.Na-kon objave dokumenta od 28stranica,prosvjedovalojenekolikozastupnikaEuropskogaparlamenta.Nisusesla-galisnekimaodtemeljnihpojmova,poputtijekadrugogasvjetskograta.KontroverzajepokazaladubokepolitičkerazlikeupogledimanadrugisvjetskiratiuloguSjedinje-nihAmeričkihDržavauEuropi.PosljedicajebiladaKućaeuropskepovijestimorapočetiodeuropske“nultegodi-ne”,atoje1946.godina.Medijisuizvještavalikakobiime
Zaštojetakoteškopomiritinašepovijesti? Zato što se pričekojepričamoonašojvlastitojprošlostirazlikujuodpričadrugihljudi.Običnonijevažnoslažemoliseokoči-njenica.Primjerice,sviseslažemodasebitkazaBečodvija-la11. i 12.prosinca1683.godine,dajekršćanskakoalicijapobijedilatedajeOtomanskocarstvoporaženo.No,dokseEuropljanislažukakojepobjedapotvrdilamoćeuropskihvojski,predvođenihPoljacima,nekiturskipovjesničariubitcivideslabostvelikogaveziraKaraMustafe,kojijepredvodiogolemuvojsku,kaoključničimbenikgubitkaautoriteta.DrugipakzaporazkrivekrimskeTatare.
Iznalaženjezajedničkogapogleda,kojibiobuhvaćaosveaktere,neovisnootomegledajulionisaminasebekaonapobjednikeiliporažene,činisenemogućim.Aliperspekti-vepojedinihnarodaireligijakojimapripadamonisujedinastvarkojanasdijeliurazumijevanjunašepovijesti.Prijedvatjedna,Njemačkajeslavilaobljetnicusvojegaujedi-njenja 1990. godine. 25.obljetnicatogadogađajaprilikajedaseprisjetimobeskrupuloznogakomunističkogama-nipuliranjapoviješću,kojeseodvijalonesamouSovjet-skomeSavezu,negoiunašimdržavama.Manipulacijajeišladalekodaljeodobjašnjavanjapovijesnihzbivanjaizmarksističkeperspektiveklasnogarata.Totalitarnaideo-logijakomunističkihdržavanijeselibilamijenjatipovijestuzpomoćcenzureteproizvođenjemlažnihfotografijaidokumenata.Danassesmijemokadavidimorazličitever-zijeisteslikeStaljina.NajednojjeslicizajednosTrockimudruštvuboljševika.NadrugojTrockoganema,anatrećojnemaniostalih.Kaodanikadanisunipostojali.
Aondaunovinamačitamkakojekomunizamzanarodbiodobar,kakosetadaskrbilozaslabeipružalozdrav-stvenuzaštituumirovljenicima.Komunizamjeporažen,alimemoarikomunista,kojimanipulirajuistommetodomidanassenatječuspoviješćukojujenapisaopobjednikislobodnodemokratskodruštvo.Smatramdanijeslučajnoštosuseinjemačko-francuskiudžbenik,kaoiKućaeurop-skepovijestiusredotočilinazbivanjaposlije1945. godine. PovijesteuropskihintegracijapočelajeuporaćuDrugogasvjetskogrataizarazlikuodratanijestvaralagubitničkustranu.Stoganemapotrebezausporednepriče,svismonapobjedničkojstrani.
Sigurna sam kako svi poznate izreku da “povijest pišu pobjednici.” Najčešće se pripisuje Sir Winstonu Churchillu, ali ponekad i Napoleonu ili Machiavelliju. Ta je izreka izvrstan poticaj za početak naše današnje rasprave. Jer europska je povijest obilježena ratovima i sukobima između plemena, naroda, država, gradova, vjerskih denominacija i klasa. Čak i
najmanji od njih proizveli su pobjednike i poražene, zločince i njihove žrtve. Svaka pobjeda kreira i gubitničku stranu, a svaki akter stvara svoj vlastiti narativ. (...) Komunizam je
poražen, ali memoari komunista, koji manipuliraju istom metodom i danas se natječu s poviješću koju je napisao pobjednik i slobodno demokratsko društvo. Povijest europskih
integracija počela je u poraću Drugoga svjetskog rata i za razliku od rata nije stvarala gubitničku stranu. Stoga nema potrebe za usporedne priče, svi smo na pobjedničkoj strani.
15
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Tunne Kelam , eStonSki zaStuPnik u euroPSkom Parlamentu
Pružavelikunadudasenamdanasuistomeduhupri-družujuovdjepredstavniciPaneuropskeunijeMakedonije,Srbije,CrneGore,BiHinekolikodrugihzemalja,jernaovojrazinimoglibismoriješitieuropskeprobleme.Osimtoga,onoštojevažno,onoštonasujedinjujejestzajednič-koeuropskokulturnonasljeđekojeimasvojeporijekluukršćanskojvjeriikulturi.KadsampredsjedaoOdboromzaeuropskapitanjauestonskomparlamentuprijenekih13-14godina,kadasmobilikandidatzačlanstvoEU,najboljinačindasekolegeuBruxellesuuvjeridajeEstonijaspre-mnadapostanepunopravnomčlanicomEuropskeunijebiojedovestiihuTalinipokazatiimčetiricrkvesagrađe-ne u 13.stoljeću.Našecrkvesusagrađeneneštokasnijeodvašihcrkvi,alisenećemonatjecatisvama.Kakogodbilo,radiseoistomeobrascu,ozajedničkojeuropskojkulturikojadajeduhovnuimoralnustrukturuzanašusuradnju.
MojaosobnaiskustvapočelasusčitanjemknjigeCou-denhove-KalergijaTotalitarna država - Potpuni čovjek,kojajepočetkom1940.prevedenanaestonski.TojebilosveganekolikomjeseciprijenegosunasSovjetiokupiraliizabra-nilitakveknjige.Noživiosampodtotalitarnomokupacijom50godinasvojegaživotaimoramrećidajetobilamisaovodiljakojamijegovoriladačovjekmožepobijedititotali-tarnudržavu,premdasezatotrebabitijakoambicioznim.AlexanderSloženycinkasnijejetoformuliraousvojempo-znatomedjelukojeseilegalnoširilo,arekaojedamožemoživjetibezlažiiobjasniojesamuprirodu,samuosnovuto-talitarnihrežimakojasetemeljinadvastupa.Prvijeteror,odnosnostrah,onjemsviznamo.Drugistupsulaži,jernitijedandiktatornemožeduževrijemepreživjetibezoprav-danjasvojegnasilja,azatomutrebajupropagandailaži.
Slabljenje svakoga totalitarnoga sustava započinjesuprotstavljanjemslužbenojlaži.Tonemoranužnobitiherojskodjelo,alikaoštojeSloženyncinsugerirao:dista-niciratiseodslužbenihlažijevažno,nepristajatiuznjih.USovjetskomeSavezujetočinjenoputempovremenihmasovnihdemonstracija,poputobilježavanjaPraznikaradailiobljetniceOktobarskerevolucijeiljudisusudjelo-valiutome,jersumislilidanemadrugoganačina.Jasamtoshvationaprvojgodinistudijaiodlučiosamdanećudopustitidamojetijelobudeinstrumentomtotalitarnepropagande,dašaljelažneporukekako99,9% sovjetskoga stanovništvapodržavakomunističkudiktaturu,kaoštosuveomačestopokazivalislužbenirezultatiizbora.Napočet-
idasenikadanemožemouljuljkatiuuspjehkojismopo-stigli.Trebamosesvakidaniznovadizatizasolidarnost,demokracijuiljudskodostojanstvo,anesamozaljudskaprava.Jerseudanašnjemsvijetuljudskapravačestomi-ješajuseuropskimvrijednostima.Vrijednostisuneštodublje,onesuprimjericepoštovanježivota,jedinstvenos-tiživota,solidarnostistvarisličnetomu.ZatosmouEu-ropskomparlamentuprije11godina,točnije2004.,kadasamsejamogaopridružiticijelojpriči,započelisvelikimpraskompridruživanjadesetpostkomunističkihzemalja.Uproljeće2004.našprvikorakbiojenapravitikongresEuropskepučkestranke(EPP)uBruxellesu,dokćesljede-ćegatjednatakavkongresbitiuMadridu.Natomekongre-suuspjelismodonijetirezolucijuopotrebidasenapravipolitičkaimoralnaprocjenakomunističkogasustava,tedaseustanoviinstitutkojićebitizaduženzaistraživanjekomunističkihzločina.TajerezolucijaobvezalačlanoveEuropskepučkestrankedadonesusličnurezolucijuiuEu-ropskomparlamentu,štojekonačnouspjelo2009. godine.
Također,uspjelismouimeEPP-a 2009. objaviti knjigu kojasezovePonovno ujedinjenje Europe.Unjojsmopred-staviliiskustvadesetpostkomunističkihzemaljapodto-talitarnimrežimimakrozveomakratkečlankeod15,20 ili25stranica.Tojebilaprvaprilikadasvetenacionalnepovijestiobilježenekomunističkimtotalitarnimrežimimanađusvojemjestoujednojknjizi,akojajeprevedenananekolikojezikaodkojihjeposljednjišpanjolski.Danasjedostupnaiprekointerneta.
Jošjednopitanje–zaštojetolikoteškopostićijednakpristupiimatiintegriranuprocjenueuropskepovijesti? Prije 10godinaodgovornatopitanjedaojetadašnjikar-dinalRatzinger,kojijenapisaodanijeistinadajekomu-nističkisustavpropaoiraspaosejernijemogaoispunitiekonomskaisocijalnaobećanja,većjepropaozbogsvojegpristupaljudskomudostojanstvuiljudskimvrijednostima.Napisaojedapravakatastrofakojusuizazvalitotalitarnirežiminijeneštoštoseočitujeustečajuilibankrotugos-podarstva,većutomeštodolazidootvrdnućaljudskogasrca.Shvaćanjekomunističkogsustavakaopropalogagos-podarskogsustava,štojepogrješno,omogućilojenegdaš-njimkomunistimadaolakouskočeunovikapitalističkivlakzatoštonijebilomoralnepovezniceipozivanjanamoralnuodgovornost,stogasuoniprekonoćipostaliza-govornicislobodnogatržišnogagospodarstva.
Danas, nakon određenoga razdoblja, nakon propasti Sovjetskog Saveza
iznova i iznova neprestano slušamo opravdanja da nije bilo izbora: svi su to činili, većina je pristupila partiji, sudjelovali su u demonstracijama i krivotvorenim izborima. Iskustvo
uvijek pokazuje da postoji alternativa. Ne postoji niti jedan trenutak kada
nema prave alternative. Postoji izbor da se definirate kao potpuni
čovjek, potpuni muškarac ili žena, ili kao podanik totalitarnoga režima.
17
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
I I . D A N — G o v o r i n a r a d n o m e d i j e l u k o n f e r e n c i j e
Dejan Hribar , glavni tajnik Peu Slovenije
Uvaženi prijatelji, paneuropski prijatelji, prije svega htio bih reći da mi je uvijek zadovoljstvo biti s vama. Hvala vam što ste nas pozvali na ovu konferenciju. Bit ću vrlo kratak jer bih želio ostaviti više vremena za daljnju diskusiju.
Netrebamobitiprevišeoptimistični,jerseEU i da-ljesuočavasvelikimivažnimizazovima.JedanodnjihjepomirbaspoviješćuEurope.DržavečlaniceEU,kaoidrugedržavekojenisučlaniceEU trebalebitežitiotva-ranjupovijesniharhivakakobisestvorilookruženjezaotvoreniiiskrenidijalog.Mislimdajeovopravomjestozatakonešto.Paneuropausvakomeslučajumožebitijedanododgovorailibaremokvirukojemćesestimprocesomzapočeti.
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Rainhard Kloucek , glavni tajnik Peu auStrije
Dobro jutro dragi paneuropski prijatelji. Mislim da vas mogu zvati paneuropskim prijateljima jer svi su političari ovdje bili jučer. Na neki način imali smo pomirenje između političara i takozvanoga civilnoga društva.
UsvojojknjizinaslovljenojGlobal Sexual Revolution, auto-ricaGabrieleKubypišeonovomeoblikutotalitarizma.Onsejavljasnovimlicem,veomajefleksibilan,zamaskiraniponekadsepretvaradazapravodonosinovuslobodu,mi-ješaistineilažiinatajnačindovodidointelektualnogakaosakakoukonačniciminebismobilisvjesnidaživimounovometotalitarnomesustavu.
PaneuropskajeunijapodvodstvomsvojihdvajuvelikihpredsjednikaRichardaCoudenhove-KalergijaiOttavonHabsburgaimaladugu,velikutradicijuborbeprotivtota-litarizma.CoudenhovejenapisaoknjiguTotalitarna država
unašimzemljamaimoramoovoposebnonaglasitiondjegdjejošuvijekpostojeiluzije.Moramojasnonaglasitidajesuživotslobodeitotalitarizmadugoročnonemoguć.Mo-ramoseoduprijetikušnjamapredkojenastotalitarizamstavljabezobziranatopodkojomsemaskomskrivao”,ustvrdio jepunogodinaprijepadaželjeznezavjese.UsvojojjeknjiziPolitika za 2000.,objavljenoj1968.,pisaoonovojdimenzijipolitičkemoćiiupozoriojenanoveto-talitarneidejekojećeseinflitriratiunašpolitičkisustav.
“primatapolitike”ili“prioritetompolitike”.Tajkonceptprimatapolitikenijenovkoncept,Europajevećprošlakroz takve faze.Apsolutizam,neovisnoo tomebioonprosvijetljeniline,biojetakavprimatpolitike.Odlukesenisudonosileuskladusvladavinomprava,negosusedonosileuskladusapsolutističkommoći.Izjavafrancu-skogakraljasunca“državatosamja”kratkonaglašavaizapravovrlopreciznoobjašnjavaštojetoprimatpolitike.Voljapolitičkenomenklature,autovrijemezapravoseradiloojednomjedinomvladaru,jestiznadzakona.Nije
Čim je komunistička prijetnja iz Moskve nestala, Europa je zapravo krenula sa stvaranjem iluzije kraja povijesti i konačne pobjede slobode
i demokracije. U međuvremenu su nove ideologije rodne teorije, političke korektnosti i klimatske politike dobile maha. Imamo sve
podrobniju regulaciju gotovo svakoga dijela našega života: od e-call
sustava u našim automobilima do uređivanja kakvu vrstu osvjetljenja
smijemo ili ne smijemo koristiti.
19
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
TojeusuprotnostistradicijomkojajeEuropudoveladonjenaprocvata,atojevladavinapravaisloboda,odnosnovladavinapravakaookvirakojisemožeprimjenitiinasveljude,patakoinapolitičare.DanassmogotovozaboravilidajeprvenstvenoKatoličkacrkvabilatakojajeodigralavažnuuloguuuspostavljanjusustavavladavineprava.Na-kon Drugoga svjetskoga rata koji je doveo do kraja barem jedanoddvavelikatotalitarnarežima,pojavilaseidejadruštvenogatržišnoaggospodarstvakojajedržavusvelanauloguskrbnika,odnosnočuvararegulatornogaokvira(neigospodarskogaaktera)kojibitrebaobitiprimjenjiv
Srdačan pozdrav svima, gospodine Barišić, gospodine Terrenoire, dragi paneuropski prijatelji. Prošloga smo se puta sreli u Mostaru i tada sam govorio o situaciji u kojoj je tada moja država Mađarska bila snažno uključena, o migraciji prije 6 do 7 tjedana, stoga dozvolite i da sada kažem nekoliko riječi o tome prije nego nastavim s temom današnje konferencije.
Kadagovorimoomigracijskojkrizi,odprošlogaputakadasmosesastaliizmeđu6000 i 10000ljudinezakoni-tojeprešloprekomađarskegranicezbogtogaštoihsesmatramigrantimailiprognanicima,apodnezakonitim
Nemogu analizirati gospodarska pitanja jer nisamstručnjakzagospodarstvo,tobihprepustionjima,aliipakmislimdamoramrećinekolikoriječioočitimkontradik-
cijamakojesepojavljuju,azakojenetrebapravastručnost da bismo ihuočili.Štosemenetiče,volio bih izložiti nekarazličitagledištakojabimoglaimatiznatanuči-naknabudućnost,pose-bice ona koja bi tu bu-dućnostmoglaugroziti.
Europa je optereće-napadomstanovništva,starenjemdruštva,pro-pagiranjemhomoerotiz-ma,nezaposlenošću,be-skrajnim migracijama,terorizmom,neproduk-tivnimispekulativnimtzv. “kasino-kapitaliz-mom” i promašenimindividualizmom– jed-nom riječi: neodgovor-nošću.Premdakulturni,srećom ne i politički,dominantni hiperlibe-ralizam to želi ignori-rati,tosupovezanipro-blemi.Ciničnonegiranjekršćanskih vrijednosti,pretjerano stavljanje
naglaskanapojedinačnapravauodnosunakolektivnaprava teslobodabezdruštveneobavezerezultirali suovakvomsituacijom.Nesamodatakavstavnanosište-tusamomutkivudruštva,negotakođerpogodujerastudesničarskihiljevičarskihekstremateseparatizma.Ondijelikakopolitičaretakoijavnosttedovodidotogadasestvarajuneprijateljskitabori.Zbunjujuće,antisocijal-neideologijeikomercijalnimedijipostajuoružjekojimsekorumpirasvijetisprječavarazumijevanje.Onipodkrinkomtoleranciješirenetoleranciju.SlavničeškifilozofiestetičaruParizu,JulienBenda,napisaoje1927. godine u svojem eseju Izdaja intelektualacadadanasgrijehmijenjamoralradisamoopravdanja.Sviznamoštojeuslijedilonakontihproročanskihrečenica–snaženjeboljševizma,dolazaknavlastnacizmaifašizmateukonačniciDrugi
kolektivna prava te sloboda bez društvene obaveze rezultirali su ovakvom situacijom. Ne samo da takav stav nanosi štetu samomu tkivu društva, nego također pogoduje
rastu desničarskih i ljevičarskih ekstrema te
separatizma. On dijeli kako političare tako i javnost te dovodi do toga da se stvaraju neprijateljski
tabori. Zbunjujuće, antisocijalne ideologije
i komercijalni mediji postaju oružje kojim se
korumpira svijet i sprječava razumijevanje. Oni pod
krinkom tolerancije šire netoleranciju.
21
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Marjan Gjorcev , PredSjednik makedonSke Peu
Poštovano radno predsjedništvo, g. Terrenoire, g. Barišiću, ekscelencijo Lepavcov, dragi paneuropski prijatelji!
Nitijednaideologija,počevšiodTracyevaterminaide-ologijapasvedodanašnjegadana,nijeuspjeladasvijetsagledaonakavkakavjeurealnostivećgasagledavakrozveoteorija,predrasudaipretpostavki.Bilokojaideologi-ja:socijalizamilifašizam,liberalizamiliegzistencijalizam,predstavljaposebanobrazacponašanja,kultureiživljenjaljudskihindividuaikolektivaodnosnosvojevrsnupara-digmurealnomusvijetu.Odogromnogasuznačajazatonašetemeljneanalizeikonzekventnotomedruštvenaipolitičkaakcija,očemusujučergovorilinašiznamenitigovornicikojićespriječitigriješkeizminulih vremena a zanasPaneuropljaneutemeljititradicionalneeuropskevrijednosti.Međutim,jošjevažnijedefiniratištojeda-našnjavrijednosteuropskogadruštva.Zamenejeosobnotopitanjeodgovornosti:odgovornostzaonoštosudrugiučinili,amismobiliustanjudatospriječimo,odgovor-nostuzradostzauspjehdrugihuEuropi,odgovornostzaneuspjehonimakojinisuuspjeli,odgovornostzapomoćdrugomučovjekuonolikokolikojenamaljudimaodBogadanodatočinimo.
Vanja Gavran , PredSjednik Peu boSne i Hercegovine
Cijenjeno predsjedništvo, uvaženi predsjedniče Terrenoire i Barišić. Vama, predsjedniče Barišiću i ostalima iz Hrvatske PEU čestitam na organizaciji konferencije koju držite na vrhunskoj razini. Mislim da se svi možemo ugledati na rad Hrvatske paneuropske unije, ne samo što se tiče konferencije već i rada tijekom cijele godine.
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
danemapreglasavanja,daseodlukedonosejednoglasno,alitojošuvijeknijedovoljnoipunobivišeenergijemoralipokazatiutomesmislu.Korupcijaikriminaljednojeodkroničnihbolestibosanskohercegovačkogadruštva.Pogle-dajteprimjerizHrvatskebivšegapremijeraSanadera,štolijeonsvepokrenuo.Svismogaslavili,vrlointeligentaniobrazovančovjek,nećuništarećidoksudnekažesvoje,aliipakjeupritvoru.MiimamočakivećihSanadera,da-nasihglorificiramo,danasseonijakopunopitaju,abilobizanimljivovidjetištobisnjimabilodapravnisustavuBiHfunkcionira.Dakle,mismojošjakodalekoodEU kada govorimoopravnomeoblikovanju.
JošćujednuvrlozanimljivustvariznijetiprijenegoprijeđemnatemupoložajaHrvatauBiH.Informacijeradi,nakonštojenašaKonferencijaodržanauMostaruinakonštojeusvojenadeklaracijakojusmoplasiraliumedije,aliiposlalisvimvažnimpredstavnicimameđunarodnezajed-nice i EU uBiH,prijenekihdesetakdanaprimilismopi-smoodpredsjednikaEuropskekomisijegospodinaJunkerakojisejezahvalionaprimljenimmaterijalimasnaznakomdajepomnoproučiosadržajdeklaracije.Mislimdasmosamimtimdogađajem,dajenetkopročitaotematerija-lePaneuropljana,napravilivažnustvar.NetkoćeotomedobrorazmislitiimoždaizaslanicimaiKomisijiuBiHnanekinačinsugeriratinekestvari,jeripaksevrloozbiljanbrojljudiokupionaKonferencijiidonioveomaznatnezaključke.
Asadamidozvolite,budućidasmouHrvatskoj,ajasamHrvat,dakažemnekolikostvariohrvatskojpoliticiuBiH,oodnosuHrvatapremaBiH,zapravokolikoHrvatskamožeutjecatinanekestvariupromjeniodnosaHrvatauBiH.Dakle,HrvatisujedanodključevarješenjauBiH.Njihovstatus,značipolitičkaorganiziranost,nijejasnodefinirana.Situacijajetakvadaimatedvaentiteta:RepublikuSrpskuu kojoj je 90%srpskogastanovništva,odaklesuprotjeraniiHrvatiiBošnjaci,dioBošnjakasejevratio,aHrvatave-omamalenbroj,iimateFederacijuukojojjedominantnabošnjačkajedinicateusvakomutrenutkumoženabilokojinačiniufederalnojVladi,iuParlamentuinadrugimrazinamapriličnopreglasatiHrvate.Pitanjejezapravotkojetuodgovoranucijelojtojpriči.Dasamjapolitičaridanisamuspješan,podniobihostavkuimoliodaposlovepreuzmenetkotkoznaimože.
Hrvati imajunekolikoključnihproblema.Natepro-blemeosvrnulaseVrhbosanskanadbiskupijanasusretusvećenikaVrhbosanskenadbiskupijepodpredsjedanjemkardinalaVinkaPuljića23.rujna,dakle,prijenepunih20 dana.Tomuželimdativelikupozornostjerjeveomavažandokumentkojijeizašao,iakojošnijepremamedijskimodjecimadaovelikaefekta,alijesažeosvufilozofijuod-nosaHrvatapremaBosniiHercegovini.Onsesastojiiztridijela,premdasusviisprepleteni,nijedugaliunjemjesažetosveštojerelevantnozautvrđivanjestanjaipolo-žajaHrvatauBiH,aosimtogasetudajuinekesmjernice.NanekijenačinštetaštoseCrkvasamauključujeutakveprocese,doksusdrugestraneipakvjerskezajedniceuklju-čeneudruštveneproceseuBiH.Menijeuvijekdragokadaseoneuključenanačindautječunadobročovjeka.Kadasemanipulirasavjerskimzajednicama,tojedakakoštetno,
Švicarskeinstitucijeipolitičkeorganizacije20. st. odra-žavajuiskustvaproteklih7stoljeća.Metodevladanjarazvi-lesuseprijesvegaprocesimapostupnihpromjenakakosejeteritorijširio,anenaglimprevratimailirevolucijama.
25
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Zbogsvojegapoložajausrcukontinenta,Švicarskajenei-zbježnomoralaosjećatisukobeueuropskojpovijesti,prem-dajojjenjezinafizičkageografija(60%Alpe,30%Švicarskavisoravan i 10%Jura)pružalaodređenurazinuzaštite.
Aleksandar Jakir , dekan FilozoFSkoga Fakulteta Sveučilišta u SPlitu
Poštovane dame i gospodo,
zahvaljujemsenapozivunaovajvažanskupnatemuIdeologemi, totalitarizmi i istina,auvjerensamdaupravopaneuropskaperspektivamožedativažandoprinospomi-renjueuropskihpovijesti.Dosadasmočulivažneporuke,jabihdodaojošneke.20.stoljećenedvojbenomožemooznačitikaovrijeme
Historiografijanesmijeizbjegavatiistraživanjakojaćesebavitibolnimpitanjemnasiljaizločinazasnovanoganapolitičkoj,etničkojilivjerskojmržnji.Pomojemdoj-mu,premalosepozornostiposvećujeistraživanjukultu-resjećanjapremažrtvama.Nažalostnačinnakojisusejugoslavenskekomunističkevlastiihistoriografijapodnjenimutjecajemodnosilipremazločinimainjihovoj“po-litizaciji”jošuvijeknijeupotpunostiprevladan.Razdobljeizmeđu1945. i 1990.uHrvatskojbilojede factorazdobljenegacijeiorganiziranogazaboravakomunističkihžrtavauJugoslaviji.
Simbolitotalitarnihrežima,nažalost,tusuporednas.Kadseogromnikukastikrižpojavionatravnjakunogo-metnogastadionauSplitudoistajetrebaloodmahrećidanemanikakvihdilemaštosetičepovijesnogsadržajasimbolasvastikeu20.stoljeću.Holokaust,kojijepočinjenuznakusvastike,fundamentalnojeosporioosnovecivili-zacijeiimauniverzalnoznačenje.Nikakavpovijesnirevi-zionizamnemožeargumentiranoosporitičinjenicudajenacional-socijalističkaNjemačkaorganiziralasistematski,birokratskiorganiziranimehanizamzamasovnouništenjeeuropskogažidovstva,aštoseutomeoblikuupovijestijošnijezabilježilo.Potpunojeinedvosmislenojasnoštojena-cizambio,adanašnjademokratskaNjemačkaidemokrat-skaItalijastogasuislužbenozauzelijednoznačanstavdafašizaminacionalsocijalizampredstavljajuapsolutnozlotalijanskeinjemačkepovijestiizaključili:“Jedino ako ka-žemo sve o našoj prošlosti, moći ćemo braniti našu budućnost”!
Načindasenapokondovršejalovesvjetonazorskena-zovihistoriografskeraspraveuHrvatskoj,idasetetememaknuizpolitičkogadiskursa,jestzauzimanjeistogatakvajednoznačnogastavasvihdemokratskihsnagaovogadruš-tva i osuda svihhrvatskihvarijantitotalitarnihideologija20.stoljeća.
Našajezadaćanafakultetimanakojimaseobrazujubudućiučiteljiinastavnicipovijestipromicatisvijestoos-novnimzadaćamasuvremenehistoriografije,kojasvakakomora biti svjesna svoje odgovornosti. Odgovornosti koja proizlaziizčinjenicedaupravonastavnicipovijestiusmje-ravajunovegeneracije.Svikojisebavehistoriografijommorajubitisvjesniopasnostikojaležiusvakomeinstru-mentaliziranjupovijesti.
Tema suočavanja s krvavom hrvatskom prošlošću u 20. stoljeću aktualizirana je ove godine obilježavanjem 70 go-dina završetka Drugoga svjetskoga rata i komemoracijama žrtvama rata i poraća, a što uključuje i stradanja na Bleiburgu i Križnome putu. Samo na području Slovenije do sada je pro-nađeno otprilike 600 masovnih grobnica, od kojih je dobar dio povezan s Križnim putem. Osnovne činjenice više nisu sporne, ja to sada uzimam kao primjer, mada se u historiogra-fiji ističe da još nisu dostupni svi izvori i da još “nisu točno utvrđene sve povijesne činjenice”. U komunističkoj propa-gandi govorilo se je o “obračunu s narodnim neprijateljem”. Danas više ne može biti sumnje da se radilo o masovnome zločinu koji su jugoslavenske vlasti sustavno provele nad za-robljenicima. Pri tome valja istaknuti da su svi pobijeni bili žrtve, ali svi sigurno nisu bili i nevini. Bleiburg i Križni put se još uvijek doživljava kao vrlo delikatna tema koju tobože nije moguće jednoznačno obraditi i koja još uvijek izaziva brojne polemike. Dio odgovornosti za takvo poimanje u jav-nosti svakako snose i mediji. Kada se govori o Bleiburškoj tragediji, često se stječe dojam kao da se činjenice ne mogu utvrditi, odnosno kao da ih neki ne želi čuti, pa to ostavlja prostor za manipuliranje i politiziranje.
progovoreslužećisemetodamakritičnepovijesnezna-nostiijezikomčinjenica,amedijskiprostorvišenebudezagušeninterpretacijamaonihkojisebiuzimajuzapravodaotomegovorebezpoznavanjačinjenicaiizvora,moćićesedoćidorealneprosudbezbivanjaizsvibnja1945. godine,tj.dopovijesneistine.Ratnizločinisuzločinipo-vrederatnihzakonaiobičaja,akažnjavanjezločinacajereguliranonizompravnihdokumenata,pabezobziragdjesezločindogodioonseidaljetrebaklasificiratikaozločininepostojinikakvoopravdanjezanjega.Nesumnjivojemeđustrijeljanimabiloiratnihzločinaca,aliimnogovišenevinihljudi.Zločinačkimmasakrimanevinih,pojedin-cisuisamipostalizločinci. Nemavećihilimanjihžrtava.Nehumanojeodvagivanjeimjerenjeutomesmislu.“U poštovanju tuđega života ne može biti razlike ni nacionalne, ni konfesionalne, ni svjetonazorske, ni stranačke”riječisukardi-nalaJosipaBozanića,akojijenadodao“Crkva oplakuje žrtve, Crkva oplakuje krvnike. Ona se bori protiv grijeha i vrši službu pomirenja s Bogom i među ljudima.”
25.siječnja2006. donesena je Rezolucija 1481VijećaEu-ropeo potrebimeđunarodneosudezločinatotalitarnihkomunističkihrežimakojomsepozivanaprocesuiranjezločinacaiosuđujekršenjeljudskihpravaodstranetota-litarnihkomunističkihrežimaikojomsesnažnoosuđujezločinekomunizma.IRepublikaHrvatskajeprihvatilaod-lukeoveRezolucije,alijošuvijeksečinidasenijedalekoodmaklousuočavanjuiprocesuiranjuzločinakomunizmauHrvatskoj.ZaBleiburškutragedijuiKrižniput,štosamuzeokaoprimjer,nitkonijeodgovarao.Stječesedojamdasuseinakondemokratskihpromjenadugorelativiziralizločinikojesupočinilikomunisti,apričemsezaboravljalodazločinostajezločinbezobzirajesuligapočinilipripad-nicipobjedničkeiliporaženestrane.
Opća deklaracija o pravima čovjekaiz1948.priznajedasusviljudijednakiudostojanstvu,dasviimajujednakaprava.Onaje,dakle,ubitibilaantropocentrična,kazivaladajeusredištusvijetačovjek,razuman,slobodan,odgovoran,sposobanzasolidarnostiljubav.Onjepolaznačesticausvemiru.NespominjućiBoga,čovjekjestvorenzaSmrt,nijeosobanegojepojedinac,višeilimanjekoristan,spra-vomnasrećuiužitke.Onnemoraprepoznatiistinu,uvijekmožepronaćikonsenzusumjestoistine,obliktolerancije,avrijednostikojimateži,samosuodrazonogaštoodabere.TaDeklaracijasadržitemeljeonoga“novogaprava”.Svu-daseutimzapadnjačkimustavimaističenadnacionalnifaktorusvem,paiuodgoju.Krozakteselukavoikaoprogresivnouplićeateizam.
Deklaracija iz 1948.poprimila jeposve novo lice, iako je u svojimčlancima (bez spominjanja Boga)sačuvalaosobu(članak6,8,10,11,12,13,14itd.),alisepojavljujesvečešćeterminpojedinac(članak3,15,19,29,30).Završni30.članakkaže:”NištaseuovojDeklaracijinemožetu-mačititakodapodrazumijevapravonekedržave,skupineilipojedinca,dapoduzmubilokojudjelatnostiliizvršebilokojičinkojimseuništa-vajuprava i slobodekoji suovdjeutvrđeni”.
Povelja o temeljnim pravima EU iz 2000.godinesadrži54 člankaisukladnajePovelji UN,takođerbezspominjanjaBoga,kršćansketradicije,alidodajućitzv.“novaljudskaprava”.Tosunpr.pravonaseksualnousmjerenjekojezasobompovlačisvaostala:pravonasljeđivanjauistospol-nimbrakovima,usvajanjadjece,kaoštoihnavodiinizostalihzakonskihpodakata.
NaprvipogledobjeDeklaracije (UN i EU)sadržesveelementečovjekovihslobodapaseantropološkaimoralna
Od vremena postanka ovih do-kumenata prošlo je pedesetak go-dina i ustanove koje su danas bitne u oblikovanju socijalne, idejne ilipedagoškemisli,dobrosuprikrive-
neuraznimnaizgleddobrotvornimorganizacijama.Odosamdesetihgodinaprovodesespecijaliziraniprogramikojiimajuzaciljsmanjenjebrojapučanstvaiučvršćivanjejedinstvenesvjetskevlade.Zatujesvrhupotrebnorazoritikršćanstvo,aliinekedrugereligije.Tuseujednouništavaionajdiokršćanskogasocijalnoganaukakojiseostvaru-jeuraznimvidovima,paiuUdruzisv.VinkaPaulskoga.MnogefinancijskeipolitičkeorganizacijenastojeuništitiekonomskimmjeramapučanstvoAfrike,JužneAmerike,Azije.Rafiniranimzakonodavstvomtonekinastojeraditii u EU.Takođerpostojeorganizacijekojedonoseodlukeopravuroditeljanaodgojdjece,pravilaradauškolamaidjelatnostiCrkve.Okupljeneokonekihmeđunarodnihorganizacija,oneumnogimzemljamapokrećukontrakul-turu:nudetzv.lakedroge,podupirunajgoruvrstuglazbe,književnostiilikovnosti,nudeslobodniseksodnajranijihgodina,svakuvrstuhedonizmaproglašavajuslobodamaitd.itd.Međunjimaimaicijenjenihinstitutaiagencija.
Todanasuviđajuimnogiznačajniintelektualciraznihvjerskihusmjerenjakojiotomepišustručneililiterarizi-raneknjigeiupozoravaju,razobličujupolitikuinekeupit-nezakoneUN i EU.Opasnostuovimorganizacijamajeulukavojmanipulaciji.Onečestopomažunevladineorgani-zacijesizrazitokatoličkimpredznakompoput“CatholicsforFreeChoice”(Katolicizaslobodanizbor).Tanevladinaorganizacijaimaagresivnoiizrazitoprotukatoličkodje-lovanje,adobivavelikedonacije.ZadatakjojjeušutkatiSvetuStolicuiodvjetkekatoličkihorganizacijausvijetu.Unjendjelokrugspadainjegovanjebolesnogapedocentriz-ma,kojijenašaoodjekaucijelomesvijetu,paiuHrvatskoj.Stogauknjigamakojesunapopisuliteratureuhrvatskimsveučilištimakaopsihološkogradivo,možemopročitatiiovakverečenice:..”roditelji…pokažitedjecidasenetre-bajubrinutiovama,dasvusvojuenergijumoguuložitiuosobnirastirazvoj…”SAD sucentarsvjetskemoćipaseispitivanjajavnoga
mnijenjauzimajukaorelevantnazaZapadnisvijet.Takose je godine 1997.provelauSADamaanketazačasopis
Ako povijesti vođene nacionalnim interesima trebapomiriticjelovitimznanstvenimuvidomuistinu,jošjeekstremnijislučajspovijesnimpristupimakakvisuslu-žilitotalitarnimporetcimau20.stoljeću.Onisunajočitijiideologemi,doksezadruge,nacionalneverzije,možerećidamanjeupadljiviideologemi.Onisuekstremnijitotali-tarnioblici,nacionalističkiufašizmu,rasističkiunacizmuiklasističkiuboljševizmudijelomodbačeni,aliseiiznji-hovihpretjeranostimnogotogamoženaučitioljudskojzabludivosti.OtomejeosobitojasnoipoučnopisaoCou-denhove-Kalergiborećiseprotivsvihtotalitarizama.
“balkanskaplemena”.Onisemogura-zumjetiizgeostrategije,apsihološkaobjašnjenjaslužesamotomudasenebi razumjeli. Štoviše, za razlikuodratovaizmeđuFrancuskeiNjemačke,ratovi na granicama carstava u jugoi-stočnojEuropinisubiliratovinarodanizemaljajugoistočneEurope.SjećamsezapanjenostislušateljstvauBeogra-dukadasamihprijedesetakgodinaupitaomoguliminavestiijedanratizmeđuHrvataiSrbaprije20.stoljeća.Većinajevjerovaladasmostoljećimaratovali,alinisumoglinavestinijedanprimjerzato!Eto,tolikosunasjelima-nipulacijipoviješćukojomsuvelikasredištamoćihtjelazbacitiodgovornost,apobrati(geo-stratešku)koristzasebeunašedane!InakontraumatskihiskustavauprvojJugoslaviji,DrugomesvjetskomeratuiuagresivnomeratusrpskogarežimaprotivHrvatskeiBosneiHercegovine,možemorećidaseonikojisunaručivalipisanjeovjekovnojmržnjibalkanskihplemenasigurnonemogupohvalitidugompoviješćubezratameđusamimsu-sjednimnarodimakakvombisemoglipohvalitinarodinaovomepodručju.Noovimajenametnutaizopačenaslikakojaihjeuguralauratoveu20.stoljeću.InametnutoimjekaosamorazumljivodasebesmatrajuBalkanom.IdaBal-kansmatrajupoluotokom–iakojedovoljnobacitijedanpoglednazemljoviddasevididajeprijezapadnaEuropa
zapadnoodpovezniceJadranaiBaltičkogamorapoluotok,negolištojetotzv.BalkanjužnoodpoveznicesjevernogaJadranaiCrnogamora,jerjeprvakopnenaudaljenostuoč-ljivomanjanegodruga.NonesamodajugoistočnaEuropanijepoluotok,negonijeniBalkan.Paodakletoime? Ono jerazumljivosamoizishodišnoturskeosmanlijskeper-spektivejerijestturskoimekojeznači“planina,strmašumovitaplanina”izamijenilojeantičkoimeHaimoszaStaruplaninuuBugarskoj,aondasejeproširilonasve
Balkan.Zanjsusepočetkom20. sto-ljećavodiladvabalkanskarata,1912. i 1913.,atrećiseizmakaonadzoruipostaoPrvisvjetskirat.Tolikoolokal-nostisukobameđu“balkanskimple-menima”!Naravnodajesukobmeđuvelikimsilamaimaoidrugihrazloga,ali“balkanski”surazlozibilidovoljnidagapokrenu.AkoDrugisvjetskiratnijebioutomesmislubalkanskiratjerjevećimdijelompokrenutdrug-dje, onda je agresija naHrvatsku iBosnuiHercegovinuu1990-im go-dinamabilačetvrtibalkanskirat.Po-djelaplijenaopetse,nakonraspadaJugoslavije,niječiniladovršenom.ApodjelaBosneiHercegovinaDayton-skimsporazumompokazujekakosemimo sve međunarodne propise oratnomepravumoženastavitipodje-laosmanlijskogaBalkana.OnimakojisunazvalizemljeosamostavljeneizbivšeJugoslavijeiAlbanijuZapadnimBalkanom samo se otela pogrješka,freudovskilapsus,izgovorilisujavnoonoštopodsvjesnomisle,naimedanatajprostornegledajukaonaskupnaroda i zemalja spravimaravnimnjihovima,negokaonapodručjegdje
Kakodaondaprosuđujemomigracijskukrizuukojojstotinetisućaraseljenihiprognanihosobanastojeprijećiizpodručjaukojasuumilijunimapribjegli–govoriseovećčetirimilijunaizbjeglicauSiriji,Jordanu,Turskojidrugdje–nasretnikontinentsjevernoodSredozemnogamora,uEuropu,osobitourazvijenezemljeeuropskogaSjevera,Njemačku,Švedskuidruge,samoakosuihvoljneprimiti?MnogisudonedavnaživjelipristojnimživotomuLibiji,Sirijiidrugdje,alikolikosenjihsadaimakamovratiti?Tkojerazorionjihovedomoveidomovine?Kaželinam to netko otvoreno?Tkoješkolovaoinaoružaoplaće-nikeipljačkašekojisepopotrebiprebacujuizLibijeuIrakiliuSirijudastvorepotpunkaostamogdjegadosadanijebilo?Tkojerazviobiznispljačkenafte,pljačkeumjetnina,pljačkeljudskeimovineotmicamaiucjenama? Kada se sje-timokolikoseHrvatamoglovratitiuzavičajkojijeDayto-nomdodijeljentzv.RepubliciSrpskojuBosniiHercegovinidodanas,sadavećdvadesetljećanakonrata,lakšećemosidočaratikakosemnogimakojiseslijevajuprekoeuropskihgranicatakođervjerojatnonenudimogućnostnormalna
nacističkomu i boljševičkomu,, i borila za ljudsku slobodu. Sjetimo se, međutim, Coudenhove-Kalergieve kritike totalitarizama, od kojih je boljševizam smatrao još gorim od drugih, ali je jasno rekao da to nije
zato što ne prihvaća potrebu za socijalnom politikom i pravdom, nego zato što ne može prihvatiti
sustav koji (makar radi kolektivna dobra) ukida čovjekovu slobodu! Dubinski je bio u pravu! Jer bez
slobode nema morala, nema etike.
33
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Proširimodometnjegovekritikeperspektivomkojujeotvorio Sveti Otac Ivan Pavao II uknjiziSjećanje i identitet i drugdje(ananjustalnoskrećepažnjuiSvetiOtacFranjo)upozoravajućinanovibezbožnitotalitarizam,moždalu-kavijiiprikrivenijiodprethodnih,moglibismoganazvatifinancijskimikorporacijskimtotalitarizmom(ilikakoga,zastupajućiga,zovebritanskipolitičarRobertCooper:pos-tmodernimimperijalizmom),kojiunosiogromnasredstvau“kulturusmrti”udanašnjemsvijetu.Ideologemitogatotalitarizmauvuklisuseuustanašihpolitičara ime-nadžera,našihbankara,ekonomistaiposlovnihljudi,oniseprelijevajuprekostranicaizaslona(ekrana)našihme-dijaumnogovećojmjerinegolimigrantiprekoeuropskihgranica.Čuvajmosetogadanasnezaslijepepotpunopadanevidimoljude,svijetniživabića,negosamopriviđenjenovcaidobiti,danasnezaglušepadanevidimozakonito-stizbivanjaupovijestiisadašnjostiinerazumijemokadaslijeddogađajapredvidljivovučesvijetuponorratairaza-ranja,bezdušnenejednakostiibijede,nepravde,nebrigeineodgovornostizaljude,svijetibićaunjem.
Od početka,mladi je car izravno pokušao okončatiokrutniratizaustavitikatastrofu,nesamozasredišnjuEuropu,ali,kaoštoznamo,njegovisupokušajizbogna-cionalizmabilineuspješni.Zbilosejekakojeipredvidio–monarhijajedifamiranakao“zatvornaroda”.Međutim,mnogenovostvorenedržaveiz1918.godinepostalesustvarnizatvorinaroda,kojisuugnjetavalinacionalnema-njineunutarsvojihgranica.Podunavskopodručjepostalojemetazasusjednevelesile.Pariškiugovor,kojijetrebaobititemeljmira,ustvarnostijepostaoosnovazaDrugisvjetski rat.
CiljmirotvoracauVersaillesu,Saint-Germainu,Sèvresu,Neuilly-sur-SeineuiTrianonunijebiostvaranjeravnotežemeđunarodima,negoosvetaNjemačkojiAustriji.CarKar-loumrojekaomladčovjekuizgnanstvu1922. godine na atlantskomeotokuMadeira.Njegovnasljednik,OttovonHabsburg,ranojeušaoupolitiku.Biojesvjestansmrto-nosnogaotrovanacionalizma.NekolikomjeseciprijenegojeHitlerpreuzeovlast,biojeuBerlinu.PročitaojeMein KampfiznaoještosemožeočekivatiodHitlerainacional-socijalističkogapokreta.Europskinarodibitćepodijeljeniizmeđutotalitarnihdržava,nacističkeNjemačkeikomu-nističkogaSovjetskogaSaveza.
Ovdjećetemidopustitipovijesnuperspektivu.Počet-kom 1917., carKarloupozorio je svojeganjemačkogasaveznikadanedopustiprelazakkomunističkogaagita-toraVladimiraLenjinaizŠvicarskeuRusiju.NijemcisumislilikakoćeLenjinondjeuzrokovatiproblemeiolak-šatisklapanjemira.NocarKarlonaglašavaojekakojetoneodgovornoponašanjepremaruskomenaroduikakoćesekomunizam,akoseučvrstiuRusiji,uskorovratitiiNjemačkojiAustriji.Nažalost,Nijemciganisuposlušali.Naposljetku,mogaomujesamouskratitiprolazprekoau-strougarskoga teritorija.
Kaodržavnikbezdržave,njegovojeoružjebilopisanaigovorenariječ.No,dajetomoćnooružje,pokazujebrojnjegovihneprijatelja.Umnogimjeknjigamaičlancimapromicao svojukonkretnu ideju Europe. Paneuropskaunija,kojujeRichardCoudenhove-Kalergiosnovao1922. godine,zanjega,kojinigdjeuEuropinijebiostranac,bilajeidealnaplatforma.UjedinjenaEuropazanjeganijebilanoviizumnikonstrukcija.Učiojeodpisane,življeneipro-
Totalitarni izazovi uvijek su prisutni, pa i danas. Posebno nacionalni
egoizam implicira opasnost dezintegracije Europe. Suočeni s
velikim izazovima koji su pred nama, hitno moramo učiniti zajedničke europske napore. Prvo trebamo
zajedničku europsku vanjsku politiku. Postalo je to očito s grčkom krizom.
Ne samo da su goleme količine novca prokockane, nego se to dogodilo i s najvažnijom europskom monetom
– povjerenjem. Komunistički i nacionalistički kockari mjesecima su htjeli ignorirati i redefinirati sva pravila igre. To je rezultiralo novim oblikom nacionalizma, ne samo u Grčkoj, nego i u drugim zemljama. Naposljetku, izbjeglička kriza – i
ovdje treba osjećaj zajedništva. Sve su zemlje pozivale na zajedničko
rješenje, ali kad je Europska komisija predložila pristup za raspodjelu
tereta, nitko ga nije htio preuzeti.
35
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Peterle,bivšipremijerSlovenije,takodasevididamikaoMakedonciimamodobrevezesonimaskojimasmodonedavnoživjelizajedno,alidasuibliskostinaroda,jezika,povijestiikulturejošjedandokazdazajedničkimožemojošpunotoganapraviti.Nažalost,tosenemožerećizaonekojisutakođernašisusjedi.Npr.GrčkaječlanicaEU od 1981.,Bugarskaod2007.,aliodtihsusjeda,baremuEuropskomeparlamentu,nedobivamoonupotporukojubismotrebalidobivati,akakvajeonakojudobivamoizHr-vatskeiSlovenije.NohtiobihvamdatijednuperspektivuizBruxellesagdjesamveć4godine,jerjebašovajtrenutakpriličnokompleksan.Početkomovegodinesvismodisku-tiralioUkrajini,isvismoosudilinelegalnuaneksijuKrimainepoštivanjemeđunarodnogaprava,pasmoseodjednomopetpočelibavitigrčkomdužničkomkrizom,anakrajusmosepočeliozbiljnobavitimigrantskomkrizom,naimeondakadajeonajvelikivalmigranatadošaonaeuropskotlo.AlitozamenekaoslužbenogapredstavnikaMakedo-nijeuBruxellesunijebilanovostjersamjavišeputauka-zivaonatodailegalnimigrantiulazekontinuiranouma-njimbrojevimaizGrčke,dagranicanijeosiguranasgrčkestrane,dadogovorreadmisijesGrčkomnepostoji,jertooniodbijajupotpisatisnama,atakođernepoštujudogo-vorreadmisijekojimiimamosEuropskomUnijom.ZatonavrhuncumigrantskekrizenijebilokontrolenagraniciizmeđuMakedonijeiGrčkeodstranezemlječlaniceEU i članiceSchengenskogaprostora,negosuondjebilisamomakedonskipolicajci,kojisuregistriralimigranteiuvodiliredkakonasamojgranicitakoiuilegalnojtranzitnojtočcikojisumigrantistvorilisagrčkestranegranice.
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
putumigranatapremaEuropi.Bilismosvjedocinedostat-kakapacitetaiodlučnostiteneprepoznavanjaprocesa,zatimnedostatkakonsenzusa,papriličnoneodgovornihizjavakojesujošistimuliraledolazakmigranataitd.TojedoprinijelotomudasepercepcijaoEuropskojUnijikaopolitičkojisigurnosnojsnaziumanjila,premdasejeodr-žalomišljenjedatoEuropskaUnijamožespriječititakodaplati,jer,kaoštobibruxelleskidemokratirekli,“moneyisnotaproblem”.JučersmobilisvjedocidajekonačnopostignutdogovorsTurskom,umjestomilijardebitćetrimilijardeeurazaTursku,bitćevizniholakšanjaivjero-jatnopažljivijebiranogarječnika u izvještajuvažnomezaprocespridruživanjaTurskeUniji.Sadavećinumigrana-tačineonikojiimajuekonomskuintenciju,kojisezbogekonomskihprilikaželenastanitiuEuropi.Nekakoseje
prihvatilorješenjekojeje,štojetrebaloiranijeshvatiti,ustilu“držiteihštodaljeodEurope,ondjegdjejekorijenproblema,amićemotoplatitikolikogodkoštalo”.Siguransamdasetomogloboljeispregovarati.MikaoMakedonijauvjerilismosedanemabrzihrješenjazakrizuidajezatopotrebnasuradnjaisolidarnost,itonesamomeđuzemlja-mačlanicamaEuropskeUnije,negoizemljamakandidatki-njamakaoštosmomi,Srbijaidruge.KljučnojedasevratikontrolanadvorišnegraniceEuropskeUnije,itojeuvjetbezkojegasenemoženikontroliratiniriješitiproblem.OčiglednojedauslučajuGrčketegranicenefunkcioniraju,idajezatopotrebanzajedničkiodgovorzasamegraniceEU.JednomkadamigrantinekontroliranoprijeđugraniceinađuseunutarEuropeiEU,uzaludnajeraspravaotomekojajezemljakakopostupila,dalivišeštitiEU ilisvojnacionalniinteresikolikojemoglaštititizajedničkapravakojasuzapravovećbilaprekršena.HoćujasnorećidamikaozemljakandidatkinjajesmospremnizaangažmanisuradnjuukolikosestvorizajedničkastrategijanaraziniEU.Najmanještoželimovidjetijestvraćanjezidovaiba-rijera na granicama unutar EU,ukidanjeputovanjabezvizailipakpropadanjeSchengenskegranice.UodsutstvujasnestrategijenaraziniEU,onoštonas,kaoMakedonce,
najviše brine jest scenarij da se druge granice EU počnuzatvarati,anašesezemljeuregijipretvoreunekakavgetozamigrante.Mislimodajepotrebnohitnousposta-viti suradnju s EU usvrhugraničnekontrole,prihvatairegistriranjamigranata.Takođerjepotrebnodasehitnodogovorinačinrazmjenepodatakameđusvimstranamaiinstitucijamateuspostavimehanizamzaranopraćenjeiupozorenje teupravljanjetimpriljevommigranatakoji,kaoštosvikažu,nećestati.
SadabihseželiovratitimojojdržaviMakedonijisob-ziromnatemukonferencije.Mijošosjećamoposljedicetotalitarizma,nozanastragedijapočinje1912.godine,jerimamonacionalnihtragedijakojepočinjusBalkanskimratovima,pasPrvimsvjetskimratomkadajenanašemte-ritoriju 4godinebiotzv.“makedonskifront”,ondajeusli-jedilasrpskaokupacijauformiKraljevstvaSrba,HrvataiSlovenaca,paDrugisvjetskirationdaonajjugoslavenskikomunizamkojismoimalidoosamostaljenja1991. godi-ne.Misesvakodnevnoborimo,štojedodatanproblem,snapadimananašnacionalniidentitet,atonamčinezemljekojesučlaniceEU.Tosuteškiiopasninapadi,akosmijemreći,iseriozniprotivnici,atajeborbapriličnoasimetrič-na.Nažalost,povijestimavelikuuloguutome.PovijestBalkanautomekontekstuinjenazloupotrebavoditomudadostatihpolitičaraizsusjedstvavodipolitikubloka-deinegiranjanašeganacionalnogaidentiteta.NomikaoMakedonci,aisvemanjinekoježiveuMakedoniji,imamoiporedtogasnažaneuropskiidentitet.Zatosmouvijekproaktivni,predlažemorješenja,mičakpregovaramoionašemimenu,itopriličnoaktivno.ŽalosnojedasenašečlanstvouNATO i EU,kojebismomihtjelištoprije,zlo-rabizapritisaknasusjeda.Nažalost,tajoportunistavnevodipomirenjuunašojregiji.Makedonijajezameđuna-rodnuzajednicupartnerodpovjerenjaimoguslobodnorećidajefaktorstabilnostinaBalkanu.Mismosudjelovaliu svim sigurnosnim akcijama NATO-a:uAfganistanu,Ira-ku,Libanonu,Bosniimnogimdrugimmjestima,anismočlanovi.Nismobogati,aliuspijevamoosiguratistabilanmakroekonomskirast,jerprimjenjujemoveomapažljivuekonomskupolitiku.Imamoprojektiranirastzaovugo-dinu od 3,5%,štojepriličnorijetkabrojkaiudrugimeu-ropskimzemljama.Osimtoga,izgradilismofunkcionalnimakedonskimodeldemokracijemultietničkogasuživota,kojisečestoputadajekaoprimjeruregijipaišire.Imamovizijuzaizgradnjudemokratskemodernedržavekaorav-nopravničlaneuropskefamilije.Ali,bašsada,umomentukadaseEuropskaUnijasuočavasvelikimizazovom, ona trebanastavitisuspješnommpolitikomproširenja,jersepozitivnodjelovanjeproširenjaneodražujesamonaze-mljamačlanicamaEU,proširenjesamoposebisnažisamuEU,čimeseEuropapretvaraujakiobjedinjenkontinent,kojijačasvojkapacitetkaoglobalniakter.ProširenjejezaštitniznakUnije,jednoodnajuspješnijihpolitikaEU kojejedovelodomira,stabilnostiiprosperitetaEurope,širenjeoblastidemokracije,vladavinepravaipoštivanjeeuropskihpravananašemkontinentu.Proširenjenijeni-kadabilorazlogzanekukrizuuEuropi.ČlanstvouEU predstavljaperspektivuzadugogodišnjustabilizaciju iprosperitetBalkana,inicijativusmoćiisasposobnošću
Članstvo u EU predstavlja perspektivu za dugogodišnju
stabilizaciju i prosperitet Balkana, inicijativu s moći i sa sposobnošću da se mobiliziraju svi resursi za reformu, transformaciju i modernizaciju ove regije. Hrvatska je dokaz za održivu i vjerodostojnu politiku proširenja EU, uspješna referentna točka za
susjedne zemlje u regiji i sigurnost za stare članice EU da se pogrješke
učinjene sa prethodnim proširenjem ne će ponoviti. Ovo što se događa
Makedoniji u vezi s blokiranim procesom njene integracije u EU nije dokaz zamora proširenja ili toga da
Makedonija ne ispunjava uvjete.
37
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
dasemobilizirajusviresursizareformu,transformacijuimodernizacijuoveregije.HrvatskajedokazzaodrživuivjerodostojnupolitikuproširenjaEU,uspješnareferentnatočkazasusjednezemljeuregijiisigurnostzastarečlani-ce EU dasepogrješkeučinjenesaprethodnimproširenjemnećeponoviti.
OvoštosedogađaMakedonijiuvezisblokiranimproce-som njene integracije u EU nijedokazzamoraproširenjailitogadaMakedonijaneispunjavauvjete.Tojesasvimdrugačijeizamenenelogičnopitanje.ImamoprimjergdjejednačlanicaEU blokiracjelokupniproceszaproširenjeipotkopavavrijednostiEU (solidarnost,poštivanjerazli-čitosti,idejuozajedništvuzemaljauEuropi).Mismora-zočaranizbogtogaštojesporokoimenapostaocentralnopitanjezaprocesintegracijeMakedonijeuEU.Tajsporjeveomaosjećajan,ukrajnjojlinijitojebilateralnopitanje,pitanjeizmeđudvijuzemaljakojenetrebablokiratiinte-graciju Makedonije u EU.MislimdajevrijemedaseuEU poduzmuneophodnikoracidaovajproceskrenenapri-jed.Blokadenemogudovestidozajedničkihprihvatljivih
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
JošjejednastrašnazabludakojaprevladavauHrvatskojiBosniiHer-cegovini,aiucijelojEuropi.Premavelikomeeuropskome istraživanjuprovedenome20godinaposlijeko-munizma,dakleiz2010.godine,čakse je 70%Mađaraizjasnilodasubolježivjeliukomunizmu.SličanjestaviuHrvatskoj,štosmonedavnomoglividjetiinajavnojteleviziji.Kakosejebolježivjelo,znaliitkokonkretnepodatke? 1970.,daklene1950. ni 1955.,nego25godinaposlijerata,naselu(ugradusejedrugačiježivjelo)nitkonijeimaoauto,ni1%,nitkonijeimaokupaonicunitelefon.Naselimanijebiloasfalta.
DanasgotovosvakoselouBiHimaasfalt.Unatočsiromaštvu,apsolutnavećinaljudiimakupaonicu,atelefonsevišenineuzimauobzir,negomo-biteli,kojihsmodavnoprešli4mili-juna.Akojeminimalnacijena20 KM,tojemilijardaKM .Kakoitkomožetvrditidasejebolježivjelo? Druga jestvarnečijaosobnaperspektivajerjebiomlađi,ljepšiisposobniji.
Ljudima koji hvale komunizam,inače preporučamneka odu u Sje-vernuKorejugdjepostojiautentičnikomunizam.Neželećiništarelativi-zirati,promotrimokaoprimjerezausporedbukapitalizmaikomunizmaJužnuiSjevernuKoreju.USjevernojosimdiktatoranemaničega.UJuž-nojimamoprimjereSamsungakojijejednaodvodećihsvjetskihfirmiubrojnimbranšama.Kaoprimjerne-
Htio bih čestitati Pavi, Mislavu i svim hrvatskim prijateljima na ovoj izvrsnoj konferenciji s vrlo zanimljivim govorima. Znate da sam posljednjih četrdeset godina posvuda na konferencijama, svakoga tjedna. Ako dopustite, na početku svojega govora htio bih reagirati na neka izlaganja koja su me zaintrigirala. Nadam se da su govornici računali da ta izlaganja pozivaju na raspravu.
Kaoprvo,želimnaglasitikakoneživimo u vremenu novoga totalita-rizma.Smatramkakojetakvaizjavauvredažrtavamapravihtotalitariza-maionihkojisuživjelipodtotalitari-stičkimrežimima.Riječtotalitarizamzamišljenajekakobiopisalasustavkojijegoriodtzv.stanjanormalnediktature (normal dictatorship).Onjegoriodautoritarnihsustava.Totali-tarnisustavibilisustaljinističkikomunizamiHitlerovna-cizamjeronisugoriodnormalnogafašizmainormalnekomunističkediktature,kojisuisamiposebidovoljnološi.Totalitarizamjesljedećastepenicapremapaklu.Nemislimdaživimonatojposljednjojstepenici,većunajmirnijeminajprosperitetnijemdruštvuupovijesti,anašajeEuropaotokslobodeimira.Natometrebamobitizahvalni.
Notoneznačidaživimourajunidanismougroženi.Sa
svimsejučerašnjimidanaš-njimizlagačimaslažemkakopostojeunutarnje ivanjskeopasnostiiugrozeprotivko-jihsetrebamosnažnoboriti.EvaDemmerledobrojesaže-lanoveoblikenacionalizma,možda i najveće opasnostikojamožepodijelitiEuropu.Ugrožavajunasinovioblicikolektivizma, komunizma,fašizma, nacionalsocijaliz-ma–kojimoždasvijošžive,premdaudrugačijemobliku.Izvana nas ugrožava ruskiekspanzionizam,kaoikine-ska misao o svjetskoj domi-naciji.Postoji i islamističkaopasnost.Treba razlikovati
Dragiprijatelji,držimkakojeizu-zetnovažnojasnorećikojajenajopa-snijaideologija,čijijeinacionalizamsastavni dio, naimematerijalizam.PapaIvanPavaoII. rekao je 1989. – kadjesHelmutomKohlomprolaziokrozBrandenburškavratauBerlinu
–dajeistočnimaterijalizam,tj.komu-nizamprikraju,notonijedovoljnoi veoma bi opasno bilo zamijenitiistočnimaterijalizamzapadnjačkim.Upravo je to problem pred nama:materijalizam može biti komuni-stičkadiktatura,aliidiktaturagos-podarskihsila,poputoligarhijskogasustavailikapitalističkogasustava.Kakobismogapobijedili,predložiojeneštoštojeodiskonausrcupaneu-ropskeideje:kršćanskisocijalninauk,
Kao prvo, želim naglasiti kako ne živimo u vremenu
novoga totalitarizma. Smatram kako je takva izjava
uvreda žrtavama pravih totalitarizama i onih koji su živjeli pod totalitarističkim
režimima. Riječ totalitarizam zamišljena je kako bi opisala
sustav koji je gori od tzv. stanja normalne diktature (normal dictatorship). On je gori od autoritarnih sustava.
Totalitarni sustavi bili su staljinistički komunizam i Hitlerov nacizam jer oni
su gori od normalnoga fašizma i normalne
komunističke diktature, koji su i sami po sebi
dovoljno loši. Totalitarizam je sljedeća stepenica
prema paklu. Ne mislim da živimo na toj posljednjoj
stepenici, već u najmirnijem i najprosperitetnijem društvu u povijesti, a naša je Europa
otok slobode i mira. Na tome trebamo biti zahvalni.
40
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
ćemouskorobiti.Europskaunijamožefunkcioniratisamoako se mirimo svakoga dana. Jer svaki dan jest bremenit emocijamaimeđusobnimnesporazumima.Usrcumulti-nacionalnogaprojekta,kaoštojeEuropskaunija,uvijekćebitipomirbaimirotvorstvo.Tojejednakovažnozaoneunutar,kaoizaoneizvanEuropskeunije.Francusko–nje-mačkapomirbaizuzetanjeuspjehnesamozaFrancuskuiNjemačku,negoizacijeluEuropu.Nepostojinitiitkoželinjemačko-francuskuosovinukaoeuropskavlast,alimoramoshvatitikakobeztepomirbeEuropenebibilo.Europskajepovijestuvijekpoznavalasuprotstavljenekoa-licije:Beč(nekadacentarnjemačkenacije)iParizstalnosusemeđusobnosukobljavali,aBritancisuigralisvojuigruislalijedneprotivdrugih.Tojeeuropskapovijest,apomi-rbaNjemačkeiFrancuskeprekinulajeto.AkosetedvijedržaveslažudajetopogubnozabudućnostEurope,one
moraju nastaviti graditi međusobnoprijateljstvoteutouvjeravatičitavuEuropu,aposebicema-njedržave.Nemoguonenarodima diktirati što damisle,većjezatopo-trebanzajedničkinapori europske institucije –te su institucije važnejermanječinevećima,avećemanjima.Zagovor-niksamEuropeinstitu-cijajerćeEuropadržavauvijekbitiEuropavećihdržava.
BeznačelnesuradnjeFrancuske i Njemač-ke,Europanebimogla
negoiizvanEU. Mi moramo biti ti koji stvaraju dijalog,primjericesnašimsusjedimamuslimanima.
Znam da je to teško, aliakomi se ne sviđamoj su-sjed, imam trimogućnosti:mogugaizbaciti–tosenetrebainesmiječiniti;moguotići–toneželimo;ilimogupokušati ostvariti suživotsnjime. StogaEuropa imi,kaokršćani,moramopoku-šatipronaćizajedničkijeziksnašimmuslimanskimsusje-dima.PotrebazapomirbomzanaskaoPaneuropljanapo-stojiiunutarEuropskeunijeiizvanEurope.
Mir nije djelo naivaca, nego posljedica veoma razumna i realistična promišljanja
i razumijevanja. Mirotvorstvo je stvar
realizma, a ne naivnosti. Slušamo li samo protivnike
skeptike, ne možemo ni zamisliti drugačiju budućnost do li one
građanskoga i globalnog rata. Civilni rat u maloj i razjedinjenoj Europi
koji uništava u najmanju ruku globalno selo.
41
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Radnamiruipomirbinašjeglavniposao,alisamposebinijedovoljan.Suočavanjesprošlošćunijevažnosamozbogpovijesti,negoiradibudućnosti,kaoiradisadašnjo-sti.Datćuvamosobniprimjer.PredsjedniksamzajednicesudetskihNijemaca,zajednicekojabrojioko3milijunalju-di.ProtjeranismoizdanašnjeČeške,aposlije1989. godine legalno(ranijeilegalno)ČeškipaneuropskipokretzapočeojeradnapomirbiČehaiNijemacaizSudetanakonDrugogasvjetskogarata.VećinaČehainjihovihpolitičarabilisuposveprotivtoga,aiznimkajedakakoVáclavHavel,velikPaneuropljanin.Nopogledatelirezultate,onisušokantni.Primjerice,češkipredsjednikVaclavKlausbiojekaopred-sjednikeuropskedržaveičlaniceNATO-azagovarateljprotjerivanjakosovskihAlbanaca.OtvorenojegovoriodatoprotjerivanjetrebapodupiratijerusuprotnomebiljudishvatilikakojeiprogonsudetskihNijemacabiopogrješan.
Znate kako u Europskome parlamentu postoji rad-nagrupazapomirbupovijesti,gdjesambioprvičlanizNjemačke.TujeradnugrupuosnovalaLetonkaSandraKalniete,danaspotpredsjednicazastupnikagrupeEPP-a zaduženazasrednjuiistočnuEuropu.Onajejasnorekla:nemožemoujedinitieuropskepovijesti,alimožemoihpomiritiijednioddrugihučiti.SviznatepitanjekojejepostavioPoncijePilat:štojeistina.Svitakođerznateštoje odgovorio stari rabin. On je jasno rekao kako je istina tvojaistina,mojaistinaiistina.
Dragiprijatelji,držimkakojetojedininačinzapromi-canjeeuropskeintegracije.Onajepunovišeodsuradnjenacionalnihdržava.TomoždajestzamisaokojasejavljauEuropi,alitonijepane-uropskazamisao.ČitajteCoudenhove-Kalergija,Otta von Habsburga, ištonašidanašnjipane-uropskikolegepišupodpredsjedavanjemAlainaTerrenoira.Saznatćetekakopaneuropskaidejanijecentralizam,alinijenineštoštopredstavljasamosuradnju,većpoli-tičkiujedinjenaEuropasa zajedničkim institu-cijama, parlamentom iizvršnim tijelom kojebira parlament itd. Toje paneuropska idejakojumožetepronaćiuKalergijevojknjiziPaneuropa,kaoiusvimknjigamaOttavonHabsburga.
Radiuštedevremena,sažetćutoutritočke,zakojedržimkakosuveomavažne.Prvajetočkatzv.izbjeglič-kakriza.Nekiovdjekritizirajusustavkvota,aliiovdjesnamajejedanvrlološčovjek–BernPosseltkojije1998. uskloputzv.Posseltovaizvješćakojeje1998. usvojeno u Parlamentukreiraosustavkvota.OttovonHabsburg,KarlvonHabsburgidrugipaneuropskiprijateljiglasovalisuzatoizvješće,kaoigotovocijeliEuropskiparlament.
iimamrazumijevanjeizačeški,kaoizanjemačkipoglednakrizu.Moranambitijasnodajesolidarnostskupasmiromusamomesrcueuropskihintegracija.MojjeplanusvojioEuropskiparlamentiEuropskakomisija1998.,aondasugazaustaviledvijedržave–ŠpanjolskaiItalija.UarhivimaEuropskogaparlamentaizjeseni1998. godine možetenaćimojgovor.RekaosamdasadimamoizbjeglicesBalkana,štojeproblemzaAustrijuiNjemačku,alidaćeidućivaldoćiizAfrike,posebiceizsjevernetećetadabitipogođeneŠpanjolskaiItalija,štoseidogodilo.Upozoriosamihkakotadadruginećebitisolidarni.Napaosaminekadašnjegabavarskogministraunutarnjihposlovaizvlastitestranke,gospodinaFriedricha,kojijerekaodajeLampedusauItaliji.UpozoriosamgakakoseonanenalaziuItaliji,negouEuropi.SadavidimokakosuItalija,Grč-ka,HrvatskasvedijeloviEurope.Možemoraspravljatiosustavusolidarnostiisvimnjegovimkontroverzijama,nobezzajedničkogarješenja,onnemožefunkcionirati.IstovrijediizamirizvangranicaEuropskeunije.NećebitimirauSirijinitiuUkrajiniakoseEuropljanineopredijelejasnoprotivagresije.
Carlos Uriarte Sanchez , PredSjednik mladeži Peu šPanjolSke
ŠPANJOLSKA:ODIZOLACIJEDO30GODINAČLANSTVA
1. Španjolska izolacija
Kad je 9. svibnja 1950.RobertSchumanodržaosvojpo-znatigovor,takozvanuSchumanovudeklaraciju,Španjol-skajebilaunajgorojzamislivojsituaciji.Četirigodinera-nije,OpćaskupštinaUjedinjenihnarodaodobrilajeprekiddiplomatskihodnosasaŠpanjolskomishodnotomupovla-čenjeveleposlanika.Francuskaječaknaredilazatvaranje
43
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
Bilo je posve nemoguće da Špa-njolskapristupiVijećuEurope,kaoinstitucijiosnovanojzapromicanjeizaštitituljudskihpravaitemeljnihsloboda,kojajeosnovapolitičkihsu-stavadržavačlanica.VijećeEuropekonstituiranojekaoklubdemokrat-skihdržavaiuskorousvojiloKonven-cijuoljudskimpravima,potpisanuuRimu u studenome 1950.teprihvati-lostvaranjenadnacionalnogapravo-sudnogtijela.
Temeljna načela projekta europ-skihintegracijavećsusenaziralatihgodina. To jemorala biti zajednicakojaćeosiguratimirnakontinentuiprevladatipovijesnerazmiricekojesu razdirale Europu pod modelomWestfalskogamira,kojisetemeljionaapsolutnojsuverenostidržava.Zajed-nicajetokojaćesetemeljitinavlada-vinipravakakobisezaštitilaljudskapravaitemeljneslobode.Uzto,tojetrebalabitizajednicasprisutstvomnadnacionalnih institucija, koje ćepreuzetinekeovlastikojesudotadapotpadalepodsuverenostdržava.Bitćetozajednicaukojojćegrađanimoćistvaratičvršćevezesuživotanasvimrazinama:odkomercijalneiekonom-ske,doobrazovneikulturne.Klasičnipojamgranicamoraosejerevidirati.Naposljetku,tojemoralabitizajednicaizgrađenaudemo-kratskomeduhu,kojijezahtijevaopredstavničkeinstitu-cijetemeljenenademokratskojlegitimaciji,štojeznačilonadilaženjeklasičnogamodelakooperacijekojisetemeljionameđudržavnimodnosima.
Tosejeidogodilo.PrvegodineEuropskezajednicebilesuobilježeneiznimnimuspjehomnasvimrazinama.Ekonomskijerastbiospektakularan,štojerezultiraloporastomživotnihstandardagrađana“maleEurope”.DržavekojesupogriješileodbivšisudjelovatiuEurop-skojzajednici,promijenilesumišljenjeteje1973. godi-nedošlodoprvogaproširenjaulaskomVelikeBritanije,Irske i Danske.
2. Europeizam u Španjolskoj
Španjolciuegziluaktivnosusudje-lovaliuEuropskomepokretuiPane-uropskomepokretu.SalvadordeMa-dariagabiojenajznačajnijafigura.BioječlanIzvršnogaodboraEuropskogapokreta, predsjedao je KulturnomkomisijomtejebiočlanUpravnogaVijećaEuropskogakoledžauBrugesu.BaskijskeiKatalonskenacionalističkeskupinetakođersuaktivnosurađivale.
Ali iunutarŠpanjolske,upedese-timgodinama,stvaralisuseeuropskikrugovi.MeđunajaktivnijommoramoistaknutiŠpanjolskoudruženjezaeu-ropskusuradnju,kojejekaoudruganastalo1954.godine.Postalisudis-kretnomjesto sastanka za skupinerazličitihpolitičkihuvjerenja:demo-kršćane,liberale,socijalisteisocijal-demokrate.Svisuseoniujedinjavaliusvrhudovođenjademokratskogapo-retkauŠpanjolskuiusvrhuprojektaeuropskihintegracija,štojevrijedilokao dvije strane iste kovanice.
Najvažnijidogađajupovijestišpa-njolskogaeuropeizmatijekomFranko-varežimabioje4.kongresEuropsko-gapokreta,kojiseodržaouMünchenuod 5. do 8.lipnja1962.godine,apo-znat je pod nazivom “münchenskaurota”.Bio je ključan za španjolskipolitičkiživotjerjetobioprviputodkrajagrađanskogaratadasuse“objestrane”(pobjedniciiporaženi)sastale
S ekonomskom krizom iz 2008. godine te posebice tijekom posljednjih dviju godina, jedna od žrtava te krize bila je Europa, Europska unija, čije su
institucije smatrane krivima za bolne mjere koje su
poduzete kako bi se ispravile neravnoteže te poboljšalo španjolsko gospodarstvo. Tako je rast europskoga
projekta osjetno oslabljen te je po prvi puta otkako je demokracije doveden u pitanje europski projekt i javile se sile koje se zalažu za “drugačijom Europom”. Mi želimo bolju Europu, ali postoje i neprijatelji Europske unije koji žele
“drugačiju Europu”, no ne znamo kakvu to Europu
žele. Takvo javno mnijenje pojavilo se je u posljednje dvije godine te predstavlja
najveći izazov španjolskomu europeizmu i demokraciji.
Isti problem muči europeizam općenito jer su se slični fenomeni pojavili u raznim europskim državama.
44
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
TakođerpunogovorikakojejednaodprvihodlukaŠpa-njolskogaparlamentakojijeizabrannademokratskimiz-borima(lipanj1977.godine)bilaaplikacijaŠpanjolskezapristupEuropskojzajednici.Tajeparlamentarnaodlukadonesenajednoglasno.Takojezapočetadugafazaod8 godinapregovaranja,kojajekulminiralapridruživanjemEEZ-iusiječnju1986. godine.
PristupniugovorŠpanjolskeEuropskojzajednicipotpi-san je 12.lipnja1985.uKraljevskojpalačiuMadridu,kaoiPortugalauLisabonu.OdusvajanjaUstava1978.godine,tojebionajvažnijipovijesnidogađajzaŠpanjolsku.Eu-ropeizamjekonačnotrijumfirao,asnovisupostalijava.Dvasustoljećaizolacijenapokonbilaprevladana.Bezpre-tjerivanjamožeserećikakojetootvorilonovustranicušpanjolskepovijesti.39godinaposlije,Španjolskajepunopridonijelaeurop-
U tim je okolnostima ključno osnažiti proeuropskestrujeodlučnimakcijama,kojesemorajuprovestikakobiseponovnootkrilibitnielementi“europskogaprojekta”,kojisenemožeograničitinafunkcioniranjezajedničkogatržišta.Najvažnijepolitičkesnagekojestojeizaeuropsko-gaprojekta,morajusvratitipogledna“očeveosnivače”iprojiciratiubudućnostidealekojisustvoriliEuropu.Dasažmem:protivpopulizmainacionalizmatrebajuvelikedozeeuropeizma.Jer,uizvazovnimvremenimaukojimaživimo,jednojejasno:budućnostnašihdemokracijapo-vezanajesbudućnošćuEuropskeunije.TojenajvažnijaistinakojuEuropljanimorajushvatiti.
Nakon izlaganja predložena je IZJAVA sudionika Konferencije, koja je nakon
rasprave i prihvaćenih izmjena usvojena. ☞
45
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
IZJAVAPEU2015.
Mi, članovi Međunarodne Paneuropske unije iz 15 zemalja: Francuske, Belgije, Španjolske, Njemačke, Švicarske, Austrije, Estonije, Mađarske, Slovačke, Slove-nije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske, okupljeni
na paneuropskoj konferenciji u Požegi, 17. listopada 2015. donosimo izjavu za javnost:
1. Ovesegodineusvemsvijetuslavi70.obljetnicapobjedenadnacizmomifašizmomnakrajuDrugogasvjetskogarata.Tojestbilapobjedanadnacizmomifašizmom,alinijebilapobjedanadtrećimtotalitarnimsustavom20.stoljeća,totalitarnimkomunizmom.UpravojezatonakonDrugogasvjetskogaratauslijedilo45godinaHladnogarata.Uvećembrojuzemaljanasljednicionihkojisuseokoristilitotalitarnimkomunizmomgovoreidanasjedinooantifašizmu,alinemajupojmaantitotalitarizmauopće.Paneuropskasejeunijadosljednoborilaprotivsvihoblikatotalitarizma:zatoonaslavipobjedunadnacizmomifašizmomnakrajuDrugogasvjetskogarata,alijednakoodbacujeitotalitarnikomunizamkaotrećiobliktotalitarizmau20.stoljeću.Jednakoćesesuprotstavitiimogućimbudućimilinastajućimoblicimatotalitarizma,kaoštojeonajnakojinasjestaoupozoravatiSveti Otac Ivan Pavao II.,financijskiikorporacijskitotalitarizamkojinastojistećiglobalanpotpunnadzornadsvimvidovimaživota,ikojimaterijalnadobrapoputpojedinačneiliskupnedobitiilikoristiizdiževisokoiznadvrjednotaživota,društvenepravednostiiljudskogadostojanstva,iliodržanjasvijetaiživihBožjihstvorenja u njem.
Međunarodna paneuropska unija, u Požegi (Hrvatska),
17. listopada 2015.
47
IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI
DECLARATION ofthePEU2015
We, members of the International Pan-European Union from 15 countries: France, Belgium, Spain, Germany, Switzerland, Austria, Estonia, Hungary, Slovakia, Slovenia, Bosnia and Hercegovina, Montenegro, Serbia, Macedonia and Cro-
atia give this public declaration at the Pan-European conference in Požega (Croatia) on the 17th October 2015:
Predsjednik MPEU AlainTerrenoireposebnojenagla-siozadovoljstvoštoseovavažnaobljetnicaodržavaupra-vouMostaru,gradukojije“živućanada”.ZaDaytonskisporazumiznosikakoganetrebaslaviti,jerjetrebaotra-jatikratko.UpravonatomprimjeruvidislabostEurope,kojajošuvijeknijeustanjuriješitiproblemusvomevrtu.Osimtoga,nagranicamaEuropejavljajusevelikiproble-miiizazovi-odprijetnjeRusijedoBliskogistokaivalaizbjeglica.Dotaknuojepitanjeizbjeglicainačinnošenjasnjim,tezaključiokakonamtrebavišeEuropeuEuropi-usvimdomenama-atimeiodustajanjeodpokušavanjaza-tvaranjagranica.GovorjezavršiopostavkomdajeDaytonpotpunopotrošenidajeBiHpotrebnaEU,tekakojeap-surdnodadokstojiuMostarunijeuEuropi.
točnodaćeonabitiugroženaakosenastavikaouprošlihdesetgodina.Zaključujekakosupolitičaripodbacili,tedaćeugroženipromjenomustavajedinobitionikojiimajuinteres u statusu quo.
Prvipanel,naslovljen“EuropskaperspektivaBosneiHercegovine20godinanakonDaytona”,otvoriojeToni-noPicula,zastupnikuEuropskomparlamentu.Svojeizla-ganjezapočeojepodsjećanjemkakojeovegodinetakođeriobljetnicatridesetgodinaSchengenskogsporazuma,tekakojeupravoodnosprematomsporazumuodnosprematemeljnimeuropskimvrijednostima.Postaviojepitanjeka-kvajeperspektivaEU nakon 20 godina?ZaključiojekakopostojeozbiljnisegmentinefunkcioniranjaEU,jerjeonaprostorukojemsedijelezajedničkevrijednosti,akojesudanasizrazitougrožene.Uvremenuresetiranjameđuna-rodnihodnosa,gdjesenalaziEU injenasolidarnost? Sma-trakakojevelikopitanjenesamoputBiHuEU,negoka-kvaćeEU dočekatiBiH.NedijelioptimizamzapomakBiHpremaeuropskimintegracijamateiznosikakojejošuvijekpunovelikihproblemakojisemorajuriješiti.SvezemljesumijenjaleustavulaskomuEU,patakoćemoratiiBiH.TakođerjeizrazioskepticizampremanovompogleduEU premaBiH.NaputuBiHizDaytonauBruxellestrebatražitipomoćWashingtona,kojitrenutnonijetolikoangažiran.
ZastupnicauEuropskomparlamentuDubravkaŠuicapredložilajedaseBiHugledanapozitivanprimjerEurop-skogparlamenta,gdjesuseglavnestrankedogovorileuborbiprotivpopulista.SituacijauBiHod2005. do 2015. ostalajeista,jersesvevodinačelno,aništakonkretno.PročitalajepismomladoggrađaninaBiH,kojijeizniopesi-
Bivši članPredsjedništvaBiH i potpredsjednikPEU BiHMirkoPejanovićizraziojenaduupolitičkueuropskubudućnost.Osvrnuosenapogoršanjesocio-ekonomskogstanjaudržavi,posebnorastnezaposlenostiiodlazakmla-dihueuropskezemlje.Smatrakakonijedošlodostabili-zacijevlastinakonizbora2014.,alidasuipakpokrenutereformskeagende.UpozoriojedauBiHpostojerušilačkesilezasamudržavuBiH.PozvaojenaprovođenjeidejeikonceptaširokekoalicijenaprojektuzaeuropskuBiH,anjojbitemeljtrebalabitiširokakoalicijauFederaciji.NakrajujepostaviopitanjemoželiseubrzatiputBiHidadokraja 2016. dobije status kandidata.
Alain Terrenoire, predsjednik MPEU Franjo Topić, počasni predsjednik PEU BiH Tonino Picula, hrvatski zastupnik u EP
54
izvješća
suvremenedržave.Preprekuuovomevidiupolitičarima,kojineželeinstitucije,negovlastitupromocijuivlast.UBiHsuovegodinenapravljeniznačajnijipomaci,alisestanje u EU vrlobrzomijenjaitomusetrebaprilagoditi.
Nadrugompanelu“BosnaiHercegovinanaputupremaBruxellesu”govoriloješestizlagačaizBiH,uglavnomčla-nova PEU BiH.KasimTrnkaukazaojenapotrebuzaopti-mizmomiproblemomizostankakonsenzusaokoosnovnihvrijednosti,kaoštojeočuvanjesuverenitetaiintegritetaBiH.IzrazioježeljudaEU neizgubifokuspremaBiH,tedasemorauvestiprincipfederalizma,supsidijarnosti,de-centralizmailegitimnogzastupanja.IstaknuojekakojeBiHnajdecentraliziranijazemljausvijetu,alidajetakođerpotrebnapunanacionalnaravnopravnostnasvimdržav-nimrazinama.
Uokvirutrećegapanelapodnaslovom“BosnaiHerce-govinaupaneuropskimokvirima”nastupilisuizlagačiizdrugihPaneuropskihorganizacija.Glavnitajnikmeđuna-rodnePaneuropskeunijeipredsjednikHPEU PavoBarišićčestitaojePEU BiHnaobljetnici,kaoisvojimbivšimstu-dentimaVanjiGavranuiDejanuVanjeku.IstaknuojekakoBiHimadvijebliskestvarisEU -složenostiprepletenostkulture,multikulturnostivišejezičnost,teeuropskuspo-rosturješavanjuproblema.PolitičkaautonomijaisudbinaBiHdugosuvremenabileplodommirovnihugovoravanj-skihsila.TakoBerlinskikongres1878.podsjećanaDayton.UpravozbogtogaBiHnesmijebitiposljednja,negomorabitinačeluposljednjegvalapriključenjaEU.IzniojeidetaljnoobrazložiotriključazaštotrebapomoćiBiHuostvarenjueuropskogaputa:1.povijesni;2.geopolitički;3. vjerodostojnost same EU kaosvjetskesile.Izlaganjejeza-ključiocitatomCoudenhove-Kalergijada“svakopolitičkogibanjeimavrijemeplimeioseke”,tepozvaodavrijemeosekeprođeidanastanevrijemeplimeistabilnosti.
PredsjednikMađarske Paneuropske unije Gábor An-drássy izlaganje jeposvetioproblemu izbjeglica. Ističekakoseprijegodinudananitkonijebojaobudućnosti,dokjenadolazećivalimigranatavelikiispitzanašupolitiku.PostaviojepitanjejeliEuropaspremnaprihvatitiovolikibrojizbjeglicaihoćelioniznačajnopromijenitistrukturudruštva i vrijednosti ?Smatrakakonekekulturenemogudijelitieuropskevrijednosti,tedaMađarskaneželitakavporemećajusvomenacionalnomsastavu.Mađarskaprista-jenaprihvaćanjeizbjeglica,alineiekonomskihimigranata.
Pozdravne govoreodržalisuMajaBučarizCentrazameđunarodneodnose Fakulteta druš-tvenihznanosti,Marge-ritaJurkovičizPravnogcentrazaljudskapravau Kopru te Boštjan Še-fic,državnitajnikuslo-venskome Ministarstvu unutarnjihposlova.Mo-deratorokruglogastolabio je dr. Laris Gaiser,predsjednik Slovensko-ga paneuropskoga po-kreta.
Prvi govor održao jeBasharIbrahimAl-Hadla,stručnjakzaBliskiistokpodrijetlomizIraka,tre-nutnoprofesorarapsko-gajezikanaFilološkomefakultetu u Beogradu.
Zbogtogase,naravno,dolazidosredišnjeeuropskeze-mlje–Njemačke,kojanajvišeodsviheuropskihzemaljaulaziufazupreispitivanjasvojeuloge.Međutim,Njemač-ka od 1945.nadaljezazireodpojma“moć”.Uzto,mnogeeuropskezemlje,posebiceFrancuska,neželevidjetinje-mački“ČetvrtiReich”.Postavljasepitanje:kakodaEuropaponovnopreuzmestvarusvojerukeipovratisvoju“moć”kojujeizgubila1945.ukoristameričkogaodnosnosovjet-skoga“carstva”.Dakle,pojam“moć”poprviseputanakon70godinaponovnopojavljujeueuropskomekontekstu.
Tomislav Jagetić
Kancelarka Merkel vodi politiku prihvaćanja izbjeglica, međutim
neizbježno se postavlja pitanje: hoće li Europa
postati mjesto asimilacije ili mjesto kompeticije? Hoće li se migranti sa
Bliskog istoka asimilirati u europsko društvo ili će i dalje ostati
vjerni svojoj kulturi na način da ne prihvaćaju
europske vrijednosti. Od bliskoistočnih migranata se ne očekuje da prestanu
biti muslimani, ali se očekuje da prihvate europske vrijednosti.
57
izvješća
V.SIMPOZIJ OTTOVONHABSBURG
Supsidijarnost – suverenost – država i građani
— beč
24. travnja 2016.
S impozijjeorganiziraoPaneuropskipokretAustrijeusuradnjisPaneuropskomunijomSlovenije.
PozdravnigovorodržaojepredsjednikPEU Au-strijeKarlvonHabsburg,aprvigovornikbiojedr.LarisGaiser,predsjednikPEU Slovenije.
Nesmijebitirazlikenitipovjeri,nitiponarodnosti,nitipoobrazovanjuilibilokojemdrugomkriteriju.Tadapostižemoidealnioblikdemokracije.Dakakodajetostvarodgojairadnediscipline,obrazovanjaibrigezaopćedo-bro. Potrebna je i neka vrsta ujedinjenja – mjesto i dobar ustrojvodstvazapravilninadzorikontroluizjednogacentralnogaupravnogamjesta.
Sljedećigovornikbiojegosp. Severin Meister. On je tumačioraznedruštvenesituacijekojedanassusrećemotejeupozoriodajenajvažnijeimatidobarustavno-pravniporedak,obrazovanjeteodgojkojirazvijaljubavzaopćedobro,zanapredakcijelogadruštva,osjećajpoštenjairadinosti.Tojeujednopovezaoisdanašnjomsituacijomnavaleljudisadrugihkontinenata,gdjevladajudrugevri-jednosti.Unatočbrojnimratovimaunašojpovijesti,miEuropljaniipaksmozadržaliprestižikonkurentnostjersmoimaliopćevrijednostikojesmouvijekcijeniliiko-jihsmosepridržavalitijekomvišeod2000godina.TesuvrijednostidonijelenapredakEuropi,suverenost,supsi-dijarnost,određeneslobodečovjeka,aliidužnosti,zatimpoštenjepremaraduiosobi,poštivanjeprirodnihdobara,izbjegavanjeprekomjernosti.Vrijednostisusedobivale,stjecaleunutarporodica,uobitelji,tijekomobrazovanja,akaomoralnetekovinebilesuosnovaeuropskoganapretka.
Prof. Carlo Pelandanijemogaodoćizbognenadanepo-rodičnesituacije.UmjestonjegagovoriojeRainhard Klo-ucekkojijeopisaosvojeviđenjesituacijeuEU. On smatra dajeodsamogpočetkatrebaloprepriječitiogromnuna-valuzazaposlenjemipomoći.NitipoSchengenskoj,nitipopomorskojilibilokojojdrugojpravnojodredbinijedo-
Prof.dr.Wolf Schäfer,potpredsjednikDruštvaHayek,berlinskisveučilišniprofesorumiru,govoriojenatemu:RaspadaliseEuropa?NaglasiojekakojeEUbitnazaEuropujerpružasigurnostistabilnost.BudućidanisusvezemljeEu-ropeusavezuNATO,potrebnojestvoritivaljaneobrambenesnagezacijeluEuropu.NodržaveEUnisuželjelezajedničkuvojsku,avlastitesnage,kakovidimo,nisudostajalezatakvunavalunarodasadrugihkontinenatakakvanasjenenada-nosnašla.Govoriojeoprvobitnimciljevimaujedinjenjapeteuropskihdržavaiodaljnjemrazvoju.Potomsejezapitao:Štojesadasprvobitnimciljevima?DalijeEuropapremalenailiprevelika?HoćeliradnicibezprimjerenihradnihnavikairadnetradicijemoćiodržatirazinuindustrijeiposlovanjakojejenužnozaEuropudabiostalakonkurentna?Asmatradabiizbjeglicemoraliprihvatitieuropskenavikeiznanjetedamoguostatisamopoduvjetomdaseuklopeueuropskinačinživota.Nemogunaprostodoći“dobroživjeti”uEuro-pi,jerjepotrebnorazlikovatijavnoiprivatnodobro,pridr-žavatiseregulativeitd.OpasnostzaEuropuvidiutomeštoizbjeglicemoždanećemoćiilihtjetitoprihvatiti.Hoćeliseonda EUraspasti? Potom jepostaviopitanjekakosepridržavatikaodrža-vasviheuropskihodlu-ka,naimedalijemogućeizaćiizEUilijemogućebiti i izbačenkaočlani-ca?Upravosenalazimou prijelomnoj situaciji.Trebamoprijesvegavo-ditiračunaoprvobitnimciljevimaEU,atoznačipružitistabilnostisvrhovitost.
Zadnji govornik bio je Hans Adam knez od Lichtenste-ina.OnjegovoriootomekakoseupravljaLichtensteinomiŠvicarskom,naimesupsidijarno,atumačiojeikakovaljaimatireferendumezapitanjakojasuvažnazaživotna-rodaodređenezemlje.Nozasvetomorapostojatidobarirazumanpravnisustav,svrhovitoobrazovanjeiodgoj,mudraekonomskapolitika,etičkorazmišljanjeidomo-ljublje.UŠvicarskojpostoječetirinarodaičetirijezika,nosvedobrofunkcionirajeriznadsvegastojisvijestozajedništvuiravnopravnostisvihnarodazemlje.
Karl von Habsburgnakrajujepozvaosveprisutnenaza-jedničkudiskusiju.Izsvihpredavanjaiopćegastavasvihdis-kutanatajasnoproizlazidaimigrantikaostanovništvokojedolaziizraznihkulturaisupkulturamožeznačitipropastzaEU,idajestoganeophodnodasedopustiostanaksamoonimakojisemoguiuspijuintegriratiueuropskodruštvoieuropskinačinživota,jeripakseradioprevelikubrojutuđi-nacasraznoraznimnamjeramaiidejamadanatonebismomoralipaziti.Onamasvimaovisihoćeliopstatieuropskinačinživota,isvenjegovevrijednostikojihdosadamoždanismonitibilisvjesni,tehoćeliopstatisveonoštopredstav-ljanašupovijest,našukulturuinašepoimanježivota.
BiH,kojijejasnonaglasiodaBiHmoraiskoristititrenutakimomentumkojisadaima,tedajeuproteklih10 godina bilaizvanputa,dokjeuzadnjimmjesecimakrenulabrzonapredovati.IzniojekakoEUnaBiHgledakaonazemljuurazvoju,jersuplaćejakomale,apotrebazasnažniminve-sticijamakojabiotvorilaradnamjestajakojevisoka.Izra-zioježeljudavidipunovišeodpolitičaranaputupremaEU,posebnonapoljuobjašnjavanjagrađanimazaštojetopotrebno.Osimdobrevolje,smatradasupotrebniidokaziiiskrenostakoBiHželiprijateljeuEU.Upravonatompla-nuposlaojejasnuporukudaseuEU nemože“prodavatimagla”,tedajeosnovaputaintegracijeprilagodba,aakoseneželiprilagoditinetrebalagatinisebinidrugimadaseBiHzalažezaulazakuEU.Izlaganjejezaključiosopaskomda“znajuzaustaviDayton,alidaimježao-tomoratesamipromijeniti,nitkonećeumjestovas.”DrugiizlagačpanelabiojeToninoPicula,zastupnikuEuropskomparlamentu,kojijeizlaganjezapočeoskeptičnimpitanjemotomekakvaEU nasočekujevećsutra,jerćetrenutnakrizaiubrzaniprocesizasigurnoiztemeljauzdrmatitrenutnestrukture.Smatra da institucije EU dobroradekadajesveuredu,alikiksajukadaimaproblema-aupravopostojebrojniteškiprobleminagranicamaEU.Unatočtome,osvrnuosedajerješenjeproblemabalkanskerutedalokredibilitetabalkan-skimpolitičarima.BiHjeporučiodasurazlozinjenesta-gnacijeisključivounutarnjopolitički,tedanetrebatražitiposebanslučajuprocesueuropskihintegracija,jertozanjunijedobro.IdućiizlagačpanelabiojeFehimŠkaljić,zastu-pnikuZastupničkomdomuParlamentarneskupštineBiH,kojijekonstatiraokakonijepotrebnodagaEuropazove,jeriznjenikadanijenitiizašao.EUjesamostandardizacijaimeđunarodniugovorizmeđuvećeuropskihzemalja,štojesvakakopoželjno.Tujestandardizacijuiopćenitoeurop-skiputocijeniokaosigurnostikonkurentnost.KaojedanodvodećihproblemauBiHjeprepoznaoneizgrađenostinstitucijazademokratskiživot,jersenaputueuropskihintegracijanemožesamopouzdatiulidere.SmatrakakozaBiHnetrebaništatoleriratiuprocesupristupanja,alidasemožepronaćipraktičannačindaseonubrza,jerjeupra-votrenutniustavno-pravnisustavskrojilameđunarodnazajednica.Kaozaključnuopaskujenaveodatrebazausta-vitieuroskepticizam.PosljednjiizlagačprvogpanelabiojeMatijaOčuršćak,načelnikSektorazaJugoistočnuEuropuuMinistarstvuvanjskihieuropskihposlovaHrvatske.UsvomgovorujenaglasiovišedimenzionalnuuloguHrvatskeuprocesuintegracijaBiHzbognedavnogiskustvapristupa-nja EU i NATO-u.Osimtoga,BiHjeodstrateškoginteresazaHrvatskuizvišerazloga,pajeHrvatskojposebnovažnopristupanjeBiHEU.Naglasiojekakojeeuropskiprojektidaljebitan,aupravobipolitikaproširenjatotrebalaidokazati.Međutim,BiHmorajasnopokazatipredanostzaprovođenjemeuropskeagende.Nakonzavršetkaprvogpa-nelauslijedilajevečeraiprijemuhoteluSaraj.
“Regionalna suradnjaključ europskih integracija Jugoi-stočneEurope”predsjedaojeOsmanTopčagić,članpred-sjedništvaPaneuropskeunijeBiH,kojijeuuvodnojriječiistaknuovelikuvažnostregionalnesuradnjekaojedneod
vodećihprioritetaBiH.PrviizlagačdrugogpanelabiojeIlirMelo,veleposlanikRepublikeAlbanijeuBiHiRepu-bliciHrvatskoj.Usvomjeizlaganjuposebnoistaknuodasepreviševremenatrošinadobruprošlost,umjestonadobrubudućnost.Radnadobrojbudućnostividiupristu-puregionalnesuradnjeusmjereneprojektimairješavanjuproblema,dokjeključanfaktorprocespristupanjaEU.UtomejeprepoznaoHrvatskukaouzorsvimauregiji.Sma-trakakonetrebasamoovaregijaBrussels,negoiBrusselstrebanju.Sobziromdajeunašojregijivećibrojmanjihzemalja,upravojepovezivanjeključunutarEU,jerakoradimozajednonašseglasmožedalječuti.Stogajere-gionalnasuradnjakomplementarnaEU suradnji i treba raditinanjenomjačanju.DrugiizlagačpanelabiojeIvanDelVechio,veleposlanikRepublikeHrvatskeuBiH,kojijepredstavionekolikoglavnihbenefitaHrvatskeulaskomuEU.Istaknuojeprednostigrađanakojimasupojeftinilestandardneuslugeiomogućenojelakšekretanje,kaoiprednostiugospodarstvuzbogotvaranjavelikogtržištainametanjateškekonkurencije,štoukonačnicidovodidostvaranjazdraveekonomije.Moždainajvažnijimbe-nefitomnaveojestvaranjefunkcionalnepravnedržavekojajenastalanakonprocesausklađivanja.OsvrnuoseinaspecifičanodnosHrvatskeiBiHkroznekolikočimbenika:granica,HrvatiuBiH,Daytonskisporazumitrgovinskopartnerstvo.Naglasiojekakoje“tailormadeprocess”na-staonainicijativuHrvatske,aupravojetoposebanpristuppremaBiHuprocesuintegracije.NatomplanujeBiHuprošlojgodininapravilapuno,tejedaopodrškunastavkuiodržavanjutogzamaha.KaonajvećiproblemuBiHpre-poznaojepostojanje3različitekoncepcije-separatizam,građanskadržavaifederacija.Zakrajjezaključiodajepotrebnoosiguratiparitet3narodauBiHdemokratskimprocesom-izborima.PosljednjiizlagačdrugogpanelabiojeMarjanGjorčev,veleposlanikRepublikeMakedonijeuRepubliciBugarskoj,kojijenapočetkuistaknuoislamskuprijetnjunagranicamaEuropekojaprijetinarušavanjunjenihtemeljnihvrijednosti.Uregionalnojsuradnjipre-poznajepotencijalzameđusobnupotporuupostizanjuzajedničkih ciljeva. Smatra kako rastući nacionalizamdesnihipopulizamlijevihdovodidodestabilizacijeEuro-pe,tedanemožemopobjećiodglobalizacije,jerglobalnisvijetnemavremenazanašelokalnepojmoveisadržaje.Utakvusustavunašaregijanalaziseizmeđuvišesvjetova,Europekaosvijetaredaimediteranakaosvijetasnova,teopćegodnosakršćanstvaiislama.
susviključniljudikojisustvaraliEuropunakonDrugogsvjetskogratabiličlanoviPaneuropskeunije.Najvećaza-slugaEU jeizbjegavanjerata.Unjojsuiljudskapravananajvećojraziniusvijetu,aosiguralajeisocijalnoslobodnotržište,štoujednostvaraiproblemeuodnosusBritanijomi SAD-ama,kojiželevelikonesocijalnotržište.Ureflek-sijinaregijukonstatiraojedasuvelikacarstvastvaralasukobenaBalkanu,anesamitinarodi.NatomjetraguzaključiodaakonarodiBiHsamineodredekakvuzemljužele,ondaćejojdrugiponovnonametnutinovuluđačkukošulju.IdućiizlagačbiojepredsjednikHPEU iglavnitaj-nikmeđunarodnePaneuropskeunijePavoBarišić.UsvomjegovoruprvoizrazionaduioptimizamzaBiH,uzželjudasetrenutniubrzaniprocesnaputupremaEU nastavi i dalje.OsvrnuosenaPaneuropskipokretkojidjelujeveć21 godinuuBiHikojijeostvariobrojnepozitivnepomake.UsvjetluproširenjauručiojeposebanpozdravCrnogorskojpaneuropskojuniji,jerjetoznačajankorakuperspektiviCrneGorepremaeuropskimintegracijama.SmatrakakojeujedinjenjeEuropestalnicilj, tedasesobziromnapojedinesituacijetrebapristupitiraznimprilagodbama.TakoiPEU nosiuvjerenjedasenadvladavanjemizazovadobivavećasnaga,patakosvrhanijeusukobima,negoumiruipostavljanjuzajedničkihciljevakojetrebamosvicijeniti.NakonpredstavnikaizHrvatskegovoriojeBerndPosselt,članPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunijeipredsjednikNjemačkepaneuropskeunije.Posseltjeodmahustvrdiodasesvijettolikopromijeniodastariklišejivišenepostoje,aposebnoneonapodjelanalijeveidesnesposebnomopaskomdanemoževjerovatidasemolidapobijediHilaryClinton.SvijetjesadapodijeljennaonekojiželeujedinjenuEuropuionekojitonežele,anatemeljutogaiznosikakosmomi,Paneuropljani,jasnozaEuropukojanijeumjetna,negojeutemeljenana2000
godinastarojeuropskojkulturi-rimskompravu,kršćan-skojvjeriigrčkojmudrosti.Smatradajepaneuropskipo-kret,pokretzakulturuiintegraciju,tesenalaziizmeđudvijemainstreamstruje.SmatrakakojeSarajevonajboljiprimjerzapričuoidentitetu,jergakompleksnostčinibo-gatijim.Osvrnuosenasvojuobiteljskupovijest,gdjesunjegovipreci800godinaživjeliuČeškoj,aondasuizbače-nijersugovorilinjemački.Međutim,govorilisumudanepripadaniuBavarskugdjejeodrastao,štojasnogovoriočinjenicidajeidentitetkompliciran.Europskatransnaci-onalnademokracijanemožepostojatibeztransnacional-nostiEuropljana,aupravojePaneuropskaunijaodličanprimjertoga.SmatradautomslučajuminemamokrizuEurope,negonacionalnihdržava.SvojeizlaganjezavršiojesosvrtomoizrazitojnužnostimicanjasvihunutarnjihgraničnihkontrolauEU,tepojačavanjavanjskihgranicazajedničkimsnagama.ČetvrtiizlagačbiojeAndrejLepav-cov,članPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunije,auizlaganjujenaglasiokakosustabilnostiprosperitetciljprocesaintegracijeEU.Međutim,smatrakakojavnapot-poraproširenjuEU padazbogposljedicamigrantskekrize.PrepoznaojeGrčkukaovodećegkrivca,kojajesvojimpo-našanjemugrozilaSchengenskuzonu.Također,velikipro-blemzaEU jesituacijaspotencijalnimBrexitom.Naglasiojekakoseosobnoneslažesglasovimaprotivproširenja,jerjeupravoprimjersoftpowerapremasusjedimabiodosadavrlouspješna.ZapadniBalkandijeliistevrijednostikao i EU,testogaipripadaEuropi.Nakrajujeizraziože-ljudaMakedonijaizađeizlabirintanerješivihproblemaikreneputempristupanjaEU.RainhardKloucek,članPred-sjedništvameđunarodnePaneuropskeunijeiglavnitajnikAustrijskogpaneuropskogpokreta,biojeidućiizlagač,aprvenstvenoseosvrnuonačinjenicudadolaziizzemljekojaznačajnopodupireBiHiovuregiju,tedatrenutni
idejemladihljudi.IznijelajekakosuPaneuropustvorilezajedničkevrijednostiizajedničkiinteresi,aupravojeonalijekzabolestikojeidanasvladaju.UtomprocesujebitnopromoviratiidejePaneuropemeđumladeži,jereuropskipokretpropadadobrimdijelomštomladinevjerujuinsti-tucijama EU. Kao u vremenima nakon Drugog svjetskog rata,danasbiPaneuropaponovnotrebalabitiinkubatorzamladekojićeponovnouspostavitiEU nakvalitetnimtemeljima.ReceptzabolestikojemučePaneuropuiEU je dabudemomladiiludi.PosljednjiizlagačkonferencijebiojeJacquesBonfils,potpredsjednikPaneuropskeunijeŠvi-carske,auizlaganjuseukratkoosvrnuonasličnostiBiHsaŠvicarskom,posebnoupogledurazlikaujezicima,kulturi,religijamaitd.Smatrakakosesvijetpromijenioidaćesepromijenitiopet,anajvažnijejeostatiažuriran.ZakrajjepostaviopitanjekakvajeulogaPaneuropeutrenutnimprocesimapromjeneEurope?
Nakonzavršetkatrećegpanelauslijedilajestankazaručak,azatimraspravaiusvajanjetekstaPaneuropskedeklaracije.Nakongotovojednosatneraspraveostavka-mainekolikoizmjena,deklaracijajejednoglasnousvojena.Timejezavršioslužbenidiokonferencije.PoslijepodnejeodržanasjednicaPredsjedništvameđunarodnePaneurop-skeunije,nakonkojejebiokoncertsevdaha“TrioAka”.Večera jebilauNapretkovomdomuTrebević, čime jeokončandrugidankonferencije.
Predsjednik Paneuropske unije,AlainTerrenoire,usvojemjeobra-ćanjuizniodajeEuropauproteklih50godinaprošlakrozpravurevo-lucijuipretvorilaseuglavnuinsti-tuciju mira u regiji i svijetu. Kada se govorioodnosimaizmeđuAfrikeiEurope,tojeuvijekpotrebnoposeb-nonaglasiti,jertrebamouzetiuobzirnetakodavnukolonijalnuprošlosteuropskihsilakojajejošuživomesjećanjupojedinihdijelovaAfrike.TerrenoirejezaključiodadanasEu-ropamorabitiglavnipartnerizaštitnikAfrike,posebnoupružanjuhumanitarnepomoćiisprječavanjukatastrofa.
Osimnavedenih,nakonferencijisuizlagalijošbrojniuglednigostiizpodručjavanjskepolitike,ekonomije,pred-stavnicipaneuropskihorganizacija,Crkve,gradonačelniki drugi. Leitmotivkonferencije,„partnerstvorazličitih“,promatranjedvojako–štoEuropamožeučinitizaAfri-kuištoAfrikamožeučinitizaEuropu.Naglasaknaprvojperspektivibio jenastavakpružanjaznačajnehumani-tarnepomoćiuzstrateškiplanulaganjauobrazovanje,
Predsjednici Mladeži PEU Njemačke, Hrvatske i Austrije: Franziskus Posselt, Pavao Nujić i Philipp Stephan Jauernik
63
izvješća
Međunarodna konferencija Peu Mađarske
PonovnozadobivanjeEurope:Izazoviiopasnosti
— vác
9. – 11. rujna 2016.
Paneuropska unija Mađarskeorganizirala je međunarodnupaneuropskukonferencijunas-
lovljenu‘’PonovnozadobivanjeEuro-pe:Izazoviiopasnosti’’.KonferencijajeodržanauVácuod9. do 11. rujna 2016.BilasunazočnameđunarodnaizaslanstvaizAustrije,BosneiHer-cegovine,Francuske,Hrvatske,Ma-kedonije,Njemačke,Slovenije,Špa-njolskeiŠvicarske.DelegacijuHPEU predvodilisupredsjednikPavoBari-šićipočasnipredsjednikMislavJežić,ačinilisujejošKarmelaBarišić,Pa-vaoNujićiDanijelaNujić.
PrvidankonferencijezapočeojesotvorenjemipozdravnimgovorimaAttileFördősa,gradonačelnikaVáca,zatimGáboraAndrássya, predsjed-nika PEU Mađarske,MiklósaBeera,biskupaVáca,FrankaSpenglera,rav-nateljaZakladeKonradAdenauertePéteraRetzlera,ravnateljaMadáchekulturnogcentra.Nakonotvorenjaipozdravnihgovorauslijedilisupanel‘’ViđenjeBruxellesaizBudimpešte’’iokrugli stol spredstavnicimapovi-jesnihCrkavauregijiVác.Uovomedijelugovore suodržali zastupniciMađarskogaparlamentaipredstav-niciVác-Felsővárosi,Vác-Alsóvárosi,LuteranskeiBaptističkereformira-neCrkve,tepredsjednikŽidovskske
kongregacije Váca. Nakonkratkestankezakavuuslije-
dilajesvečanostdodjeljivanjanagra-dakojejeosobnouručivaopredsjed-nik PEU Mađarske,GáborAndrássy.PriznanjasuprimiliAnnaGrünwald,ErikaMolnáriZoltánW.-Nemessuri.
Naposljednjempaneluprvogdana,naslovljenom‘’Kriza2016.’’,izlagalisuMislavJežićiImreVejkey.Vejkeyjenajvišegovoriooproblemumigracija.AMislavJežićdaoješirokpregledpro-blema.Prvojepodsjetionatodaovegodineobilježavamo450.obljetnicubitkekodSzigetaprikojojjeNikolaZrinski,zajedničkijunakHrvataiMa-đara,sasvojomposadombraniograd,Europuikršćanskisvijetodosmanlij-skevojskepodSulejmanomVeličan-stvenim.PozvaosejenazajedničketemeljeEurope,naeuropskevrijed-nostidemokracije,pravaidostojan-stvaosobe,tenakonkratkapovijesnauvodadaopregledsadašnjihizazovapredEuropskomunijom.Jedanjegos-podarskakrizakojauvećembrojuze-maljanijeizliječena,negojeostavilaznatnunezaposlenost,osobitomladih,terastućisocijalnijazudruštvu.Dru-gijeizlazakVelikeBritanijeizUnije,kojiUnijusjednestranegospodarskiivojnoslabi,alisdrugepredstavljaprilikuzaznatnoskladnijuintegraci-ju.Trećijeglobalizacija,uokvirukojese pregovara i o Transatlantskomesporazumuotrgoviniiinvesticijama,kojibiotvorioznatnovećetržište,alibimogaododatnougrozitisocijalnozakonodavstvouEuropi,kaoizaštituokolišaiprirode.Četvrtijerasttotali-tarnihtendencijafinancijskogakapi-talauneoliberalnometržišnomesu-stavu,koješirekulturusmrti,kakojeupozoravaoIvanPavaoII,ugrožavajuživot,obitelj,društvenusolidarnostisupsidijarnuorganizaciju zajednica.PetisuvelikemigracijesJuga,izAfri-keiPrednjegaIstoka,uEuropu,uzro-
kovaneratovima,pustošenjima,aikli-matskimpromjenama,aintenziviranepolitičkim,gospodarskim,paikrimi-nalnimrazlozimatrgovineljudimaiterorizma.Ašestijesvevećaugrože-nostprirodeodljudskihtehnološkihdjelatnosti,kojautječeinaklimatskepromjene,prirodnekatastrofe,popla-veipožare,oluje,nuklearnehavarije,naiscrpljivanjeplodnogatla,trovanjeherbicidima,zaštitnimsredstvimaiumjetnimgnojivima,osobitopriuz-gojugenetskimodificiranehrane,narazvojekološki,etički,avjerojatnoigospodarskineprihvatljivaintenziv-nogastočarstva.Zbogsvegasetogačini da se opasnostima suvremenebiotehnologijesuprotstavitimožemojedinorazvojembioetičkesvijestikojaćeobuhvatitičovječanstvoiživabićanaZemljiipomoćirazvojkultureživo-ta,očemosobitorječitoiobvezujućeprogovaraenciklikapapeFranjeLau-datosi’.NasveteizazovepaneuropskijeodgovoruizgradnjiEuropskeunijeimeđunarodnezajednicenaeuropskimiuniverzalnim,kršćanskimihumani-stičkim,etičkim,socijalnimisvenuž-nijimbioetičkimnačelima.
Nakon završetka radnog dijelauslijedio jeprijamkodgradonačel-nika Váca i glazbeni program. Su-dionicima konferencije prigodnimgovoromobratioseipredsjednikme-đunarodnePaneuropskeunijeAlainTerrenoireiistakaodanamEuropadanas treba više nego ikada.
Drugogajedanakonferencijazapo-čelauvodnomrječjuGáboraAndrássyaiprvimpanelompodnaslovom‘’Po-novnozadobivanjeEurope:Izazoviiopanostizakršćanskudemokraciju’’.GovornicisubiliAndraśGyrük,pred-sjednik Mađarske europske pučkestrankeiAttilaHorváth,profesorprav-nepovijesti.AndrásGyrükposebnojenaglasiokakodanaspostojiizraženakriza identitetaEurope, teda jebe-skonačnatolerancijavrlinaonihkojinevjerujuuništa.Unatočtomu,sma-tradajesvakakrizaiprilika–stogaupravomigracijemogubitikapkojaćepokrenutinovepraveidejeiprekinutipolitičkukorektnost.AtillaHorváthustvrdiojekakorevolucijanijeuvijekbilarevolucionarna,tedajepotrebnonjegovatikonzervativniorganskira-zvojsustavaumjestorevolucionarnogadruštvenogeksperimenta.
64
izvješća
Programkonferencijenastavljenjeokruglimstolomkojise jebaviopitanjemtrenutačneeuropskesigur-nosti. Pitanjima i odgovorima sudio-niciokruglogastola,voditeljicaKata-linaKondoristručnjaciLászlóFöldi,pukovnik,iBalázsOrbán,ravnateljInstitutazamigracije,dotaknulisubrojna teškapitanjakoja sudanasaktualna,sposebnimnaglaskomnapotencijalnesukobekojiproizlazeiznekontroliranemigracije.PukovnikLászlóFöldi istakaojeopasnostodvelikihkriminalnihmrežasogran-cimaiuEuropikojezarađujuvelikeprofiteodmigracijaitrgovineljud-skomnesrećom.
Drugim panelom, naslovljenim“Paneuropeizam.Tradicionalnehelen-sko-rimsko-judeo-kršćanske vrijed-nosti”,predsjedalajeAnnaGrünwald.UuvodnojjeriječiustvrdiladanamjeidejeimišljenjedalaGrčka,pravnisustavRim,avrijednostikršćanstvo.UsklopuovogpanelaprvijeizlagaoPavoBarišić,predsjednikPEU iglav-ni tajnik MPEU.Napočetkugovoraosvrnuosenakulturne ipovijesnepoveznice Mađarske i Hrvatske usklopusrednjeEurope,štosejasnomoževidjetinaprimjerubaroknogaVáca.Upozoriojenapotrebupovrat-kaizvornimpaneuropskimidejamainjegovanjazajedničkiheuropskihvrijednosti.IstaknuojekakojeCou-denhove-Kalergiusvomopisivanjueuropskoga identiteta izvorište Eu-ropeprepoznaouMinojskojkulturi,kojajezatimsKreteprešlauAtenui nastavila se razvijati. Upravo jehelenskakulturapostalakozmopo-litskaipridonijelajeprobitkuuskihnacionalnihvidika.NaglasiojekakosutojkulturistariRimljanidaliprav-neokvire,akršćanstvoosnovnevri-jednosti,nadu,slobodu i jednakost.Nakrajujeizlaganjajasnozaključiokakoeuropskakulturanijenestala,tedaonajošuvijekimasnažnevrijedno-stiusvojimtemeljima.Rješenjesadaš-njihproblemavidiuokretanjuprematimtemeljnimvrijednostima,štobiukonačnicidovelodonovogazamahaijasnodefiniranogaidentitetaEurope.
Treći je govorio Vanja Gavran,predsjednikPEU BosneiHercegovi-
ne.UsvojemgovoruizniojenekolikoključnihproblemaBiH,poputpopi-sa stanovništva koji je dugo skrivan da se ne otkriju razmjeri progonai iseljavanja uslijed rata, narušenestabilnosti,potenciranihsukobaitd.Ustvrdio jedasuupravoeuropskevrijednostionoštonassvepovezu-je,tedaprijesvegatrebabitičovje-kom–tomujenajboljiprimjerPEU BiH,gdjeimamuslimana,katolikaipravoslavacaisvizajednosurađujunapaneuropskomeputu.IzlaganjejezaključiotraženjempotporeuEurop-skomparlamentuzapotporurazvojuBiHkaodemokratskedržavesvojihkonstitutivnihnarodaisvihgrađanate njenoj integraciji u EU.
Predsjednik PEU Makedonije MarjanGjorčevpozvaojeEuropudasepočneboritizasvojevrijednosti,intereseisamostalnost,jerjesvijetukonstantnomsukobu,posebnouod-nosunaeuropskevanjskegraniceinapregovoresRusijomiTurskom,kaoinaTransatlantskisporazum.RainhardKloucek,glavnitajnikPEU Austrije,izniojeviđenjedaEuropanijeprirod-ni,negoljudskikontinentidajujesto-gastalnopotrebnoponovnoosvajati.Takoisamaslobodadolazisodgovor-
nošću,štoznačidaekonomijutrebadereguliratiiodgovornostskinutisdržave.Smatradasmoukonačnicisviodgovornisamizasebe.Potpred-sjednik PEU NjemačkeAndreasRaabosvrnuosejenapodunavskegradoveikulturnonasljeđedunavskihŠvabakojipovezujuMađarskuiNjemačku.Smatrakakojetemeljnaeuropskaipaneuropskavrijednostmir,adrugajesocijalnaosjetljivost.
TrećimjepanelompredsjedaoZol-tánW.-Nemessuri, potpredsjednikPEU Mađarske.ČlanPEU MađarskeLaszloPonyiczkyosvrnuosejenare-zultatemigracijauproteklojgodini.Postaviojenekolikopitanjausmjere-nihpremavelikomvalumigracijako-jemujeodredišteuglavnomNjemač-ka.SmatradatoNjemačkasocijalnadržavanemožeizdržati.Anne-MarieEyben-Frankhauser, predsjednicaPEU Švicarske,analiziralajeosnov-ne vrijednosti Europe s posebnimosvrtomnahelenističkoirimskona-sljeđe.Zaključujekakojeobiteljuvi-jekbilaosnovadruštva.Kršćanstvoje u konačnici proglasilo sve ljudedjecomBožjomidonijelojednakost.CarlosUriarteSanchez,predsjednikMladeži PEU Španjolske, iznio jezahtjevzapovratkomEuropenašihočevaosnivača,prvenstvenoCouden-hove-KalergijaiOttavonHabsburga.Stogasmatradasetrebamozalagatiza europski patriotizam i demokr-šćanskevrijednosti, štititiživotodpočetkadokrajatepromicatiobiteljidemografskirast.
Uraspravioponuđenojdeklaracijikonferencijeodlučenoje,nazahtjevPEU Austrije,daćetobitideklaracijasamo PEU Mađarske,pasujunjihovičlanovijednoglasnousvojili.Deklara-cijajeiznijelaosnovnezaključkekon-ferencijeiponudilanekolikoprepo-rukazadaljnjadjelovanja.Završnuriječizaključakradnogadijelakon-ferencijedalisupredsjednikMPEU AlainTerrenoireipredsjednikPEU MađarskeGáborAndrássy.
Danas postoji izražena kriza identiteta Europe, beskonačna tolerancija
vrlina onih koji ne vjeruju u ništa. Unatoč tomu, svaka je kriza i prilika – stoga upravo migracije mogu biti kap koja
će pokrenuti nove prave ideje i prekinuti političku
korektnost. — András Gyrük
65
izvješća
Međunarodnipaneuropskikongres — beč
6. – 9. listoPada 2016.
MeđunarodnipaneuropskikongresuorganizacijiPEU AustrijeiPEU Slovenijeodržanjeod6. do 9. listopada2016.uBeču(HausderIndustrie,
Schwarzenbergplatz).Njimesejeslavioi“nanovootvo-rio”prvipaneuropskikongresodržanprije90 godina u Beču3.–6.listopada1926.DelegacijuHPEU činilisuNedaMatasović,SebastianTončićiLjudevitFranJežić.
KongresjeotvoriopredsjednikPEU AustrijeKarlvonHabsburgpozdravivšiuvaženegosteidelegatePEU iz15akeuropskihzemalja,odFrancuskeiŠvedskedoUkra-jine i Kosova.
Predsjednik PEU SlovenijeLarisGaisersljedećijego-vorio. Smatra da današnja EU neideudaljnjuintegraciju,negoudezintegraciju,aJunkerovukomisijusmatranajgo-romkomisijomkojusmoikadaimalijerEU popuštapodgeopolitičkimpritiscimaiprihvaćavizijudanuizvanainezasnovanunanašojbaštini ivrijednostima.MislidaBruxellesparaliziranašsvakodnevniživot,dajepostaoopresivnamašinerijatehnokrata,idasestogaopettreba-moizboritizanašuslobodu.Kontinentnamjeopetrazje-dinjennacionalnimegoizmima,noPaneuropajeotvorenazasve,nijeisključiva,izatonesmijemozaustavljatiprocesproširenjazbognašihinternihproblema.NemarješenjavanEurope:Extra Europam nulla salus.
PanelmladežiPEU na temu Tržište rada, naobrazba i di-gitalizacijamoderiraojepredsjednikMladežiPEU Austri-jePhilippStephanJauernik,auvodnigovor održala je predsjednicaPEU SlovenijeTinaHočevar.Onajenagla-siladamladeljudetrebauključitiuprocesdonošenjaodluka,daoninisudioproblema,negodiorješenja.For-malnanaobrazbaiznevjerilajemladeljudejerihnijepripremilazatržišterada.Neformalnemetodenaobrazbetrebalobiuključitiuškoledadjecasteknuživotnevještineinaučeslužitizajednici.
DrugisudionicipanelabilisuNicoMarchetti, predstavnikmladežiAu-strijske narodne stranke (ÖVP),Mi-chaelaOppitz,saveznapredstavnicaUniješkolaraca,mag.HannoLorenziz Senior Agenda Economist Austria,StefanWindbergerizstrankeNEOS (Das neue Österreich und liberales Forum)iJavierCarracedo,članMladežiPEU Španjolske. Svi sumogli nešto rećiotemipanela,azatimimjepublikapostavljalapitanjateserazvilaživarasprava.
Navečer je uslijedio svečani diokonferencije, na kojem su govoriliNorbertHofer,kandidatzapredsjed-nikaAustrije,dr.ValonMurtezaj,za-mjenikministravanjskihposlovaKo-sova,iKarlvonHabsburg-Lothringen,predsjednikPEU Austrijeipotpred-sjednik MPEU.
Hofer je kazao da sunašiciljevimiruEuropiinjena obrana, gospodar-stvoiblagostanje.Smatrada EU trebapostatisnaž-nijaekonomskazajednica,idatrebapočetiozbiljnopoštivati ugovorekoje jedonijela u Dublinu i Sc-hengenu. Nakon Brexitaeuropskesezemljemora-judržatiskupa,nemoguizbacitiMađarskuizUnije.BritanciostajuEuropljaniskojimamoramosurađivati.ZastanjeuUkrajinijedna-ko su krive Rusija i SAD,aEuropamoranaćipragma-tičansrednjiput.Pozvaoje
jenaKosovupokušaoizvršitigenocidnadalbanskimstanovništvom,Kosovojedanaszemljapredanaeuropskomuputukojujepriznalo111zemaljasvi-jeta i 23 od 28članicaEU(priznanjejoščekaod:Slovačke,Rumunjske,Grčke,CipraiŠpanjolske).NaKosovupostojiočiglednakorupcija,kaoiusvakojpo-ratnojzemlji,alitakođeriborbaprotivnje. 50%stanovništvaKosovamlađejeod 28godina,60-70%mlađeod35 go-dina.Tisemladiljudiobrazujunasve-učilištimadiljemEuropeijamacsudaKosovoimasvijetlubudućnost.KosovojeEuropausvakomesmisluisnjomusvakomeizazovu.
Karl von Habsburg svoj je govorposvetiotomuštomožemonaučitiizpovijesti,navodećiriječisvojegaotcaOtta:“Tkoneznaodakledolazi,neznanikamoide,jerneznagdjesenalazi.”UzeojeusporedbitidobaprijePrvogasvjetskogaratasnašimdobom.Uonodobajetakođeropćidojambiodasveidenaloše.Habsburškojmonarhijipri-jetilajedezintegracijasličnadanašnjojkriziEuropskeUnije,irastaojeskep-ticizam. Međunarodna je suradnjauspostavljenakakobiseunaprijedilisigurnostiblagostanje.Nobirokraci-jajebilasnažnocentralizirana,skorokaouParizu.Unutarnjejetržištebilopodupravom.Obakonstrukta–Ha-
Suočena s raznim krizama, Unija mora preispitati
način na koji njene institucije funkcioniraju te izgraditi novu Europu.
Moramo se nositi s našom zajedničkom sudbinom i stoga snažiti solidarnost. Teško je suprotstaviti se i zaustaviti populizam i
nacionalizam jer u svijesti ljudi nedostaje europski identitet. Rusiji koristi
oslabljena Europa jer gleda kako vratiti nekadašnja sovjetska područja pod svoju vlast. Teroristički
islamizam uzrokuje grozote po Europi. Područjem
tehnike dominiraju vaneuropske sile, prije
svega SAD i Japan. Takve nas prilike sile da stvorimo novu Europu, u kojoj ćemo
se vratiti paneuropskim vrijednostima i provesti
one institucionalne reforme koje vode u
daljnju demokratizaciju. — Alain Terranoire
Međunarodna paneuropska mladež na kongresu
67
izvješća
bsburškamonarhijaiEU –mrzilasukonflikteirat,itovjerojatnozatoštosuobavjerovaladabiiznjihizašlikaogubitnici.Umjestotogastvorilisuvelikprostormira.IdejaCarstvavodilajeunadnacionalnipravniporedaksnačelomsupsidijarnosti.IdentifikacijasCarstvom,kojejepostojalausvimdijelovimaCarstva,počelajeslabitiikonačnonesta-lanetomprijePrvogasvjetskogarata,izčegamoramoučitidanaskadaljudisvemanjevjerujuuEU. Postoje brojne protueuropskesnageistranke.Moramobitisvjesnidaosje-ćajiimajuvećuuloguodčinjenica,idasedanasosjećamokaoljudiizdobaprijePrvogasvjetskogarata.UgroženjesamkonceptEurope.Trisuopasnevarijanteskepticizma:nacionalizam(kaoistaroCarstvo),antiglobalizamipolitič-kaindiferencija.IakojeEU najdužiinajpoznatijiprojektmira,danasvidimodaEU možebitiugrožena.TrebamoseaktivnozaložitizaEuropu,izadeideolgizacijupolitike.PraviinstitucionalniproblemEU jestEuropskovijeće,ukojemmaleninacionalniinteresiimajuvelikuulogu.NašajezadaćadaidentifikacijusEU sačuvamoiprenesemoubudućnost.Budućidasukrizeuvijekbileprilikedasena-predujedaljenegoštojeuspijevaloudobamiraistabilnosti,Habsburgjegovorzavršioriječima:“Od1990-ihdoistaje-smonapredovali:imamokrizu!PrihvatimosadašnjukrizukaošansuzabudućuvelikuisnažnuEuropu!”
nik PEU BiH,ananjemsugovoriliiraspravljaliprofe-sor Katoličkoga sveučilišta uMilanuMarco Lombardi,mag.AndreasThonhauserizSavezazaobranuslobode(ADF),članPredsjedništvaMPEU CarlosUriarteSanc-hez,prof.RainerMünz,ekspertEuropskekomisije,princ.dr.Asfa-WossenAsserateislovenskiprof.DamirCrnčec,stručnjakzasigurnosnapitanja.Otemisusemoglačutirazličitapaiizravnosukobljenamišljenja.
Panelogospodarskojpoliticimoderiraojeglavnitajnik
PEU AustrijeRainhardKloucek,asugovornicisubiliFrankSchäffler(PrometheusInstitutDeutschland),dr.KathrinNachbaurizNarodnestrankeAustrijeimag.GeraldLo-ackerizliberalnestrankeNEOS.Paneljeslužioširenjuneoliberalnihpogleda.Schäfflerjenaglasiodajesadaš-njakrizauEuropiprijesvegapravnakrizajersenivladanicentralnabankanikancelarkaMerkelnedržezakona.SchäflersmatradabiEU trebalasaSADamaispregova-ratizonuslobodnetrgovineuEuropijerbionanavodnodonijelamir,pravnudržavuidemokracijudiljemsvijeta.
Posebnojebiovrijedanzadnjipanel,nakojemsuopro-širenju EU govorilipredsjednikAlbanijeBujarNishani,predsjednikKosovaHashimThaçi ipredsjednikMake-donijeGjorgeIvanov,amoderiraojuJean-PaulPicaper.TrojicasupresjednikanastupilaodlučnoproeuropskiizapaneuropskevrijednostimirnasuživotaEuropljanaume-đuetničkomeimeđuvjerskomepoštovanjuisuradnji.Prvosejesvakizasebnoobratioskupu,azatimihjemoderatorpitanjimapoticaodapodrobnijepredstavesvojezemljeirazjasnesvojestavove.PredsjednikThaçinaglasiojeda95 %stanovništvamultikulturalnogaKosovapodržavaputzemljepremaEU i NATO-u.VelikproblemKosovljanimaidaljepredstavljaviznirežimkojisemoraliberalizirati.PredsjednikNishanikazaojedasevećinskomladostanov-ništvoAlbanije(27jeprosječnadob)osjećaEuropljanimaidajeusmjerenopremabudućnostiuEU bezetničkihivjerskihsukoba.Pre-ostalih šest država J I Europe izvan EU, čijijeukupnibroj stanov-nika manji od broja stanovnikaRumunjske,treba ispunitidosadanajstrože kriterije zapristupanjeUniji,iakosu to najnerazvijenijeeuropske zemlje. EU bi se zajedno s njimaboljemoglanositisve-likim izazovimakakvisuterorizamilimigra-cije. Predsjednik Ivanov podsjetiojedajeMake-donijanakonSlovenijedrugazemljaJI Europekojajepotpisalasporazumosta-bilizacijiipridruživanju,alidajuGrčkazbognjenaimenaustrajnokočiupregovorima,iduhovitojeprimijetiodasejeEuropa,umjestodaeuropeiziraBalkan,samabalka-nizirala.PredsjednicisuiskazalijasnusvijestotomedajenajboljiputdasezemljeJI Europepomire,približejednadrugoj,počnusurađivatiiuklonegranice,tajdaseinte-grirajuuEuropskuUniju.Nekadašnjipax Ottomana sada se nanjihovimprostorimatrebaobnovitikaopax Europeana. SvjesnisudajeEuropaumornaidezorijentiranaidajojonitrebajupomoćidapovratimladostiduhovnost.
Postoje brojne protueuropske snage i stranke. Moramo biti
svjesni da osjećaji imaju veću ulogu od činjenica, i da se danas osjećamo kao ljudi iz doba prije Prvoga svjetskoga rata. Ugrožen je sam koncept Europe. Tri su opasne varijante
skepticizma: nacionalizam, antiglobalizam i politička
indiferencija. — Karl von Habsburg
68
Klub znanstvenika ubH “Prsten”
Suvremene političke ideologije — ProF. dr. Sc . berto šalaj
izšireperspektive.Istaknuojedada-naspolitikaimapejorativnoznačenjeumedijimaikodgrađanakojesedajuiščitatikrozporuke:”Narodujedo-staideološkihrasprava,narodhoćekonkretne rasprave!” i ”Političariprekinitesideološkimprepucavanji-ma!”kojeporučujudasuideologijebesmislene,stvarajuopasnepodjeleirascjepeudruštvu,umjetnodijelegrađanenalijeveidesne,izražavajuispraznofilozofiranjekojenemavezesastvarnimživotom.
One su koherentan skup idejačijesusastavnice:prikazpostojećegstanjapolitičkemoći,vizije(idealiivrijednosti),načinkakoizvršititran-sformacijuizpostojećegstanja:nasi-ljem,revolucijom,mirnimnačinima...
Ideologijesedijelenapluralistič-kekojepriznajupostojanjeidrugihopcijaudruštvu imonističkekojepretendiraju na apsolutnu i sveo-buhvatnuistinuipoglednasvijetteprijetemogućimuništenjemsvimakoji seneslažu, tepopulizamkojikarakterizirapodjelanapokvareneeliteipošteninarod.
Najpoznatijesupluralističkeideo-logije:liberalizam,konzervativizam,socijaldemokracija i kršćanska de-mokracija.Oneserazlikujujednaoddrugesobziromnaskupidejakojisemogupodijelitiukvadrantukojičinedvijeosi:ostradicionalno-progresiv-noidruga,kapitalairada.
Ideologije služe ljudimau svrhudopunjavanja identiteta, dok poli-tičaritežeosvajanjuvlastiteuvijekprihvaćaju idejekojesupopularnemeđunarodom.Ipolitičkeideologijeipolitičkapraksamorfološkisemije-njaju s vremenom.
Grupe teoretičara smatraju dadanasživimouposlijeideologijskomitehnokratskomvremenuukojembiračibirajuonekojisuučinkovitiji.
Zbogekonomskekrizekojanastaje2008.godineitrajedodanasprimatimajuodgovorinapitanjaekonom-skograstaiizlaskaizgospodarskekri-ze.NovimodelikojisunastaliuXXI. stoljećujesu:autokratskikapitalizam(Kina),neliberalnodemokratskikapi-talizam(Rusija,Turska),liberalno-au-tokratskikapitalizam(EU)–kojijam-čisvaprava,aligrađaninacionalnihdržavanemaju utjecaj na političkeodluke.Konceptliberalno-demokrat-skogsocijalizmaidealjekojiustvar-nostinepostoji,alizatobrojniteore-tičaripišuradoveonjemu.
T R I B I N E
DOGAĐANJA
69
događanja : tribine
StudentiiprofesorinaBečkomsveučilištuizhrvatskihzemaljaod15.do18.stoljeća — ProF. dr. Sc . alojz jembriH
“Studenti i profesorinaBečkomsveučilištuiz hrvatskih zemaljaod 15. do 18.stoljeća”.Voditeljtribinebiojedr.sc.IvicaMartinović,član PredsjedništvaHPEU.Voditeljtribinebiojedr.sc.VjekoslavBratić,članPredsjed-ništva UBH Prsten.
Budući da je Zagrebačko sveuči-lište obnovljeno tek u19. stoljeću(1874),razumljivojedasuhrvatskistudenti,osobitooniizsjevernihhr-vatskih krajeva, svoje školovanje istudijnastavljaliuBečuodosnutkasveučilišta.Svečanomčinuotvorenja12.ožujka1365.nazočiojeizagre-bačkibiskupStjepanIII . Kaniški. O
brojnim studentima i profesorimasvjedoče i sveučilišneMatrikule ukojesuseupisivalistudentipasuoneiprvorazrednipovijesnidokument,sdragocjenimpodatcimaopodrijetlu.Tako, uz ostale, uMatrikulama seiskazujuimenapoznatihHrvata,kaoštosu:JurajDrašković,PavaoSkalić,AdamBaltazarKrčelić,imnogidru-
gi.PavaoSkalićprimjerjebečkogastudentakojijenakonpoloženihis-pitaizbakalaureataimagisterijabiozamjenski profesor na Teološkomfakultetu u 16. st. Juraj Draškovićbiomujeprofesorizastronomijeteupovjerenstvuzapolaganjeispitaizmagisterija.
Govorio je profesor Jembrih o
ustroju Bečkoga sveučilišta čiji jestudijtemeljennasedamslobodnihvještina (septem artes liberales). Biojetoondašnjisveučilišniobrazovniprogramtriviuma i kvadriviuma,kakouBečutakoinadrugimeuropskimsveučilištimakojihjeuEuropisred-njegvijekabilotridesetak.Međunjihvaljaubrojitidominikanskistudiumgeneraleod1396.–SveučilišteuZa-dru.U17. i 18.stoljećuvažnojemje-stoiuloguimaoiHrvatskikolegijuBeču(1624 – 1784),osobitoznačajanzastudenteiztadašnjeZagrebačkebiskupije.Predavanjejebilopopra-ćenoizvornimpreslicimaarhivskihdokumenata koje je prikupio prof.JembrihuArhivuBečkogasveučilišta.
zasigurno nalaze jošmnoga važna imenahrvatske povijesti ikulture. Na kraju jeprisutnima pokazaoNationale Ive Andri-ća,koji jeonosobnoispunio1913. kada je iz Zagreba došao nastudijslavistikeuBeč.
Uz ostale, u Matrikulama se iskazuju imena poznatih Hrvata, kao što su: Juraj Drašković, Pavao Skalić,
Adam Baltazar Krčelić, i mnogi drugi. Pavao Skalić primjer je bečkoga studenta koji je nakon položenih
ispita iz bakalaureata i magisterija bio zamjenski profesor na Teološkom fakultetu u 16. st. Juraj
Drašković bio mu je profesor iz astronomije te u povjerenstvu za polaganje ispita iz magisterija.
70
događanja : tribine
Tribinausuorganizacijisa HKD NapredakiUBH Prsten
BosnaiHercegovinaizmeđuDaytonaiBruxellesa
— VanjaGavraniprof.dr.sc.FranjoTopić
28. siječnja 2016.
BosnaiHercegovina20 godina nakonpotpisivanjaDaytonskogmirovnogsporazumajošuvijek
imadostaneriješenihtemeljnihpro-blema koji joj onemogućavaju bitisamoodrživomzemljomiuređenimdruštvom.Prevelikabirokracija,sla-baekonomija,neriješenanacionalnapitanja,sukobnacionalnogigrađan-skogkonceptauređenjadržave,viso-kostupanjkorupcijesamosunekiodproblemaskojimasesusrećeovaze-mljanasvomeuro-atlantskomputu.
Učetvrtak,28. siječnjauprosto-rima Hrvatske Paneuropske unijeodržanajetribina“BosnaiHercego-vinaizmeđuBruxellesaiDaytona”uorganizaciji Hrvatske Paneuropskeunije,HrvatskogakulturnogadruštvaNapredakiUdrugebosanskihHrva-taPrsten.Tribinujeotvorioimode-riraopredsjednikHPEU prof.PavoBarišić,skupusepozdravomobratiopredsjednikUBH PrstenMijoMarić,agovornicinatribinibilisupredsjed-
nik PEU BiHVanjaGavranipočasnipredsjednikPEU BiHprof.FranjoTo-pić.Tribinujeposjetilonekolikoista-knutihhrvatskihveleposlanika(gg.Bučan,Grubišić,Jašić,Kombol,Livlja-nić,Štambukidr.)tebrojničlanoviiprijateljiHPEU,NapretkaiPrstena.
Govornicisuživoisraznihstranaocrtalidanašnjepolitičkoidruštve-nostanjeBosneiHercegovine,kojojjepotrebnopreuređenjenadrugimosnovamaodDaytonskogasporazu-ma,kojijesvojevremenoposlužiodasepostignemir,alidanasonemogu-ćuje daljnji razvoj i funkcioniranjedržave.Udugojisadržajnojraspravidoizrazajedošlavelikazabrinutostzbog statusa tzv.Republike Srpskekoja iznutrapodvaja idestabiliziradržavu ipotičeuSrbaseparatizam,auBošnjakaMuslimanaunitarizam.GovornicisuistaklidabiHrvatitre-baličuvatisvojnacionalniidentitetsjednestrane,aprihvaćatiBosnuiHer-cegovinukaosvojudržavusdruge.Na
pitanjekojejedobrorješenjezaustrojBiH,VanjaGavranpodržaojeprijed-logBiskupskekonferencijeo četirikantonailiregije(Sarajevska,Banjo-lučka,MostarskaiTuzlanska)inagla-siopotrebusnaženjaopćinaukojimaserješavajuživotnapitanjagrađana,dokjeFranjoTopićpovrhtogaista-kaošvicarskimodelkaouzorustrojaukojemseuravnoteženokombinirazaštitanacionalnihizaštitaindividu-alnihprava.NaglašenojejošjednomdajeopstanakHrvatauBiHstrateškiinteresBosneiHercegovine,aliiRe-publikeHrvatske.Hrvatskajeod1990. primilaizBiHpreko180.000Hrvata,aBiH joj je inajznatniji trgovinskipartneritržištezaizvoz,izatojeHr-vatska kao 28.članicaEuropskeuni-jeposebnopozvanadapratiinasvenjojmogućenačinepodupireBosnuiHercegovinunanjenuputupremačlanstvuuEuropskojuniji.
Čeka li Hrvatsku i Bosnu i Herce-govinu grčki scenarij-pitanjejenakojesupokušaliodgovori-
tisudioniciistoimenetribine,kojujeorganiziraoKlubznanstvenikaUBH PrstenusuradnjisHrvatskomPane-uropskomunijom, a sudeći premazaključcimacrnićemoscenarijipakizbjeći.
Sudionike tribine, održane 16. ožujkauprostorijamaHrvatskePa-neuropske unije, u ime domaćinapozdraviojeglavnitajnikHPEU-a dr.sc.LjudevitFranJežić,apotomi predsjednik Kluba znanstvenikaUBH Prstendr.sc.ViktorMilardić,koji je ujedno bio voditelj tribine.MeđuokupljenimasubiliipočasnipredsjednikUBH PrstenIlijaTolić,glavni tajnikUBH Prsten Marjan BišićtečlaniceKlubažena,apreda-vanjenatemuJavnidugHrvatskeiBosneiHercegovineodržaojedr.sc.AntoBajo,stručnjakizpodručjajav-nihfinancija.
Govorećioobuhvatujavnogduga,pojasniojekakouširemkontekstujavnidugobuhvaćadugproračunaopćedržaveuvećanza izdana i jošuvijekaktivna jamstva, što je stan-dardpostignutpremaEuropskojuniji.Pojasniojeirazlogezaduživanjadr-žaveteovlastiiodgovornostizajavnidug,zaključivšidasudospjeleobveze
Svoje opširno izlaganje dr. Bajopotkrijepiojeibrojnimgrafikonimaizkojihjebilovidljivogdjesmoiukojemsesmjerukrećemokadjeupi-tanjujavniduguposljednjih10-15 i višegodina.Naime,brutodugopćedržavesjamstvimarastaojeizgodi-neugodinutedosegnuotrenutačnihoko 85postoBDP-a,iakoZakonomoproračunuutvrđenagornjagranicadržavnogduganesmijeprelaziti60 postoBDP-augodini,noonsenadakakojavnidugipaknećepreći100
postoBDP-a. Štose,pak,BosneiHercegovine
tiče,istaknuojekakoimarelativnonižurazinujavnogdugauodnosunaHrvatskutedajeizrazitoizlože-navanjskimčimbenicima,odnosnozajmovimaikreditima.Iakoproble-matskislična,struktura jedugauRH iBiHrazličita.ZaključiojekakopodručjebivšeSFRJ ucjelininijeprezaduženo,nodajediozemaljapodznačajnimfiskalnimpritiscimazbog čega transformirajupotenci-jalneobvezeu izravnidug,poputHrvatskeiSlovenije.
U povoduDanaEuropeiobilje-žavanja25.obljetniceuteme-ljenjaHrvatskepaneuropske
unije,HPEUusuradnjisaZakladomHannsSeideliuzpokroviteljstvohr-vatskogministravanjskihieuropskihposlovadr.MireKovačaodržalaje6. svibnja 2016.usvojimprostorijamauJurišićevoj1aokruglistol“Politika proširenja i susjedstva Europske unije”.
Uuvodnome dijelu sudionike jepozdraviopredsjednikHPEU Pavo Barišićprisjećajućiprisutneopočet-cimaHrvatskepaneuropskeunije izahvaljujućisesvimakojisusudje-lovaliunjenuutemeljenju i svimakojisujutijekomgodinapomagaliunjenuradu,aosobitobivšemupred-sjednikumeđunarodnePaneuropskeunijenadvojvodiOttuvonHabsburguteprvomupredsjednikuHPEU aka-demikuMislavuJežić.
Zatim su se nazočnima obratilaravnateljica ureda Zaklade HannsSeideluZagrebuAleksandraMarkićBoban te izaslanica hrvatskog mi-nistravanjskihieuropskihposlovaMireKovačagospođaZrinkaUjević,
pomoćnicaministra.Nakonpozdrav-nihgovora skupu su se tematskimizlaganjimaobratilačetiriistaknutagovornika.
HrvatskizastupnikuEuropskomeparlamentuAndrejPlenkovićusvo-jemizlaganjuizniojedaproširenjeuEuropskojUnijinijevišepopularnatemaiimaonihkojiovuidejuvišenezagovaraju.Timteškoćamaupo-liticiproširenjaEU-enažalostne-malojepridonijelakrizapovjerenjaueuropskuperspektivu,aliiuvelikeeuropskestranke.Hrvatskaimanekaotvorenapitanjaspojedinimzemlja-masusjedstva,alićeseona,premaPlenkoviću, riješiti. Hrvatskoj nijeciljblokiratibilokojuzemljunaputuu EU-u,timvišeštojeHrvatskasamabilablokirananasvojemeuropskomeputu.PlenkovićseposebnoosvrnuoinaBosnuiHercegovinukojojjedinoeuropskaperspektivamožedonijetijedinstvoistabilnost,naročitouda-našnjevrijemekadasečujuidejese-paratizmaizRepublikeSrpske.
Predsjednik Paneuropske unijeNjemačkeibivšizastupnikuEurop-skome parlamentu Bernd Posseltpodsjetiojedanitijednadržavanije
imalatolikoumjetnihpreprekaupri-stupnimpregovorimakaoHrvatskaidajezatovelikuspjehštojeHrvat-skapostalačlanicomEU-e 1.srpnja2013., pri čem je nemale zaslugesteklaiHrvatskapaneuropskaunija.
Novinar, publicist i dugogodišnjiasistent nadvojvode Otta vonHabs-burgaStephanBaieristaknuojeulogudugogodišnjegapredsjednikameđuna-rodnePaneuropskeunijeHabsburgaupoliticiproširenja.“Nikakonesmije-moovutemurazvodnitivećjojdatinovusnagu.To jeradiopćegdobraEurope,jerbiEuropabezsvihsvojihzemaljauokvirimaUnijebilaošteće-na.Europutrebaosnažiti,jerjojprijetenacionalizam,dezintegracijskičimbe-niciidiktatureupojedinimsusjednimzemljama”,kazaojeS.Baier.
DanielBučan,potpredsjednikHr-vatskepaneuropskeunije,kojijenaokruglomestolusudjelovaokaoizla-gateljumjestonajavljenogapočasnogpredsjednikaHPEU MislavaJežića,govorio jeomotivimautemeljenjaHrvatskePEU, njenim počecima idaljnjem25-godišnjem radu.
Najdragocjenije što je Hrvatskastekla postavši dio međunarodnePaneuropske unije bili su uglednipolitičkiprijatelji:pokojniOttovonHabsburg,tadašnjipredsjednikme-đunarodnePaneuropskeunije ivo-ditelj skupine za srednju i istočnuEuropu u Europskom parlamentu,Karlo von Habsburg, predsjednikPaneuropske unijeAustrije, BerndPosselt član Predsjedništva među-narodnePaneuropskeunijeibrojnidrugi europski političari pretežnodemokršćanskeorijentacije.
Bernd Posselt , PredSjednik njemačke PaneuroPSke unije
Poštovani predsjedavajući, dragi Paneuropejci na čelu s mojim dragim prijateljem Pavom, dragi gosti, prije svega želim pozdraviti njemačkog veleposlanika te predstavnicu Zaklade Hanns Seidel. Dragi prijatelji, želim posebno spomenuti Tebe dragi Branko (Baričević), nekoć fantastičnog veleposlanika RH pri EU, a danas veleposlanika EU-a u Hrvatskoj. To pokazuje kako se svijet promijenio. Dragi Stephan, dragi prijatelji.
Zamenejeovoznačajandan.Većsamprijespomenuodasamprije25godinaimaočastnazočitiovdjeosnivanjuHPEU iodržatipozdravnigovor.Želiobihnaglasitidajeonoštosetadadogodilo,prije25godina,biopočetak.Alizanastonijebiosamopočetaknegozapravoprivremenisvršetakjednogajakodugogputakojimsmoprolazilisvimi i PEU uHrvatskoj.VisviznatedajevećudvadesetimgodinamaprošlogastoljećaCoudenhove-Kalergikaoprvipokrenuopokušajeuropskogaujedinjenjasjasnonazna-čenimciljemsprečavanjaDrugogasvjetskograta,kojijevećtadapredviđao.VećnaprvojskupštiniPEU 1926. u Beču,značiprije90godina,Hrvatisuuvijekbiliprisutni.Za PEU jeodnjezinogosnivanja1923.Hrvatskauvijekbilanjezindio.Zanasnisunikadpostojalepodjele,PEU jeuvijekbilasve-europska.OdsamogapočetkaHrvatskajeimalaposebanudjelusve-europskompokretu.
PoslijeDrugogasvjetskogratadjelovanjePEU bilojezbogpovijesnihokolnostislužbenoograničenosamonaslobodne zemlje zapadne Europe. Ali u zemljamapodkomunističkomdiktaturombilojeljudikojisuseuokol-nostimavelikeopasnostizauzimalizapaneuropskeidejeuudrugamacivilnogadruštva.BilojetakođeruegziluosobakojesusezauzimalezapaneuropskeidejepajeupravoHrvatskabilau izbjeglištvuzastupljenau radupaneu-
Potom smo u Europskom parla-mentuosnovaliRadnuskupinukojomje predsjedao Otto vonHabsburg, apotpredsjednik je bio izbjegli češkisocijaldemokratJiřīPelinkan.JasambioizvršnitajnikteSkupineimismosvakimjesecorganiziraliHearing,kakotodanasčiniPaneuropskagrupa,osta-njuljudskihpravauzemljamasrednjeiistočneEurope.PrviHrvatkojiseobra-tiotojSkupinibiojevećdanasspome-nutiMateMeštrović,kojijedošaoizSAD-ai,štojezanimljivo,kojijevišegovoriooKosovunegooHrvatskoj.TojebilopočetkomosamdesetihgodinaionjetadarekaodaćeseJugoslavijaraspastinatojtočki.Njegovgovorisplatiseidanaspročitati.PrviHrvatizHrvatskekojijegovoriopredSkupinombiojeVladimirŠeks,kojijeknamadošaokaotadašnjišefjugoslavenskogpovjerenstvazaljudskaprava.Takosuseuspostavljalevezespredstavnicimacivil-nogdruštvazaljudskaprava,nevladinimorganizacijamaiCrkvomisl.uHrvatskoj.
Godine1989.organiziranjePaneuropskipikniknaau-strijsko-mađarskojgraniciitadajeprviputanekolikosatibilaotvorenaželjeznazavjesa.Biosamjedanodorganiza-tora,pasampotomotišaozaZagreb.Većsmotadavodilirazgovoreštoikakoćemodaljepoduzimati.ZaštonismoosnovaliHPEU većtada1989.ili1990. nego tek 1991.? UMeđunarodnompredsjedništvubiosamtadazaduženzaorganizacijupaneuropskihskupinauzemljamakojesuseoslobađale.Zaštotek1991.–jerseuHrvatskojpre-više,anepremaloljudiželjelopridružitipaneuropskompokretu.Nekisuseželjelipridružitialiuzuvjetdasenekidrugineuključe.Mogutodanasotvorenoreći.UkrugupredsjednikaTuđmanaskojimsmobliskosurađivalibilojefantastičnihkandidata,odizbjeglihHrvata,sbraćomVeselicasmotakođersurađivali.Bilojevišedobrihkandi-datakojisusemeđusobnoblokirali,kakojetouobičajenoupolitici.Postavilosepitanjekakodalje.IondaseukavaniDubrovnik,kaodeus ex machina,pojavioMislavJežić,neovi-sniintelektualac,jakaaliivrlomiroljubivaosobnost.OnseznaonametnutiteintegriratiraznamišljenjaistavoveljudiuHrvatskojiuegziluibiojeidealnaosobazaosni-vača.ATisi,dragiPavo,njegovidealninasljednik.PostaojepredsjedniknovoosnovaneHPEU kaoimeđunarodnipotpredsjednikuljeti1991.
ToštoTi,dragiAndrej,govorišdapostojiskepsaobudu-ćimpristupanjima,tosmovećondavidjelidadolazi.Zatosmodaligas,jersmoznalidatakvoštodolazi.ZatosamradostandajeHrvatskajošuspjelapostatičlanicomEU upravoprijetrenutkakadjetakvoraspoloženjezavlada-lo.UvjerensamdaHrvatskanebitadatakobrzopostalačlanicaEU-adanismozajedničkiulagaliogromnenapore.Otomebismomoglinapisatiromane.HPEU je u tome odigralaznačajnuulogu–očemubisetakođertrebalanapisatiknjiga.ProšlisamtjedanbiokodPredsjednicedr-žaveikodMinistravanjskihposlovaRH,govoriosamimotomeiobojesusesložilidabisetotrebalodokumentirati.Tomoramosvakakouraditi.
Zato je PEUpotrebnijanegoikadprijekaomotoreurop-skeintegracije,dabiseEUučvrstilaiznutra,aliidabisenastavioprocesproširenjapremapolitičkimpravilima.Ja-snomoramrećidasvetzv.Solunskedržave–Srbija,KosovopripadajusvakakoEuropskojUniji.Začlanstvopostojetrikriterija.Prvo,tomorabitiizrazitoeuropskadržava.OTur-skojmožemoraspravljati,aliovesueuropskedržave.Drugo,onemorajubitipravnedržave,onesudanasdalekoodtoga.Itreće,onemorajupreuzetiusvojezakonodavstvopreko25.000zakonaiuredabapravnestečevineEuropskeUnije,kojasvremenompostajesveopširnijakakotečeprocespre-govaranja.Nesamopreuzetinegopravnoiadministrativnoprimjenjivati.Tojeogromanposao.Značiintegracijajugoi-stočneEuropeuEUjestzadaćakojasenemožeprovestioddanasnasutra.Alitosenesmijezlorabiti,tojeodlučujućatočka.Nesmijeseraditištobimnogizapadnipolitičariradočinili–njihnaneodređenovrijemedržatiizvanEU-a.UtomevidimpovijesnuuloguHrvatske.HvalaBogu,HrvatskajeuUniji.AliHrvatskakaosrednjoeuropskadržavapoznajejugoistočniprostorkaosusjeda,pamožerecimosMađar-skom,BugarskomiRumunjskom,kompetentnodjelovati,tepromatratistanjeipomoćipriintegraciji.UpravoHrvatskakaosrednjoeuropskazemljasposebnomeuropskomzrelo-šću,unatočodređenimproblemima,imapritomeodređenupovijesnufunkciju,atimeiHPEU.
ŠtomisekodHPEU posebnosviđa,sjećamsedanakadsmouVukovaruodržavaliSkupštinuPEU saZakladomHannsSeidel,tadameseposebnodojmiloštoHPEU nije nikadrekaosadaslavimopaćemočekatinekolikogodinajer smo u EU-u,negojeodmahizjavilatoga1.srpnja2013. minećemogledatiuprošlostveććemoseposvetitibuduć-nosti.Velikiposaoteksadapočinje.Spristupanjemnijesadsvegotovo,sadajenareduunutarnjeuređenjeEU,igene-racijskiprojektzakojisupotrebneraznovrsnesposobnostiikompetencije,punoustrajnosti,uciljudaseintegriraeu-
vobitnoizumilidabiradilineštočeganavodnonema.JasamjedinibavarskidržavljaninkojemujePutinosobnozabranioulazuRusiju.Pazatomoramstalnoneštočinitikakobihtoopravdao.Uonojevrijemesusjedskapolitikaizmišljena–toznamodljudikojitovrlodobroznaju–uadministracijiuBruxelesu,kakobiUkrajinuzadržaliizvan.Tojeprvobitnobilaidejasusjedskepolitike.GovorilosedaseZapadtakoagresivnotrudiodaprivučeUkrajinuuNATO i EU,dasuRusiprijeilikasnijemoraliintervenirati.Tojetekmit.Aliiglupost.KakoseUkrajinapriklanjalaZapaduzbogsvojihinteresa,aštosenijemogloprovesti,sužasomjebilaodbačena.NijesetrudilookoUkrajinevećjusejeodbacilo.
OndajerečenodajepotrebnoneštokakobismoUkraji-nunekakopovezalipajeizmišljenalošanerazlikovnasu-sjedskapolitikapremazemljamapoputBjelorusa,Ukrajine,AlžiraiMarokakojesusveubačeneuistilonac.Postojalajesamojednasusjedskapolitika.TojespravomkodistočnihEuropljanaizazvaloogromnoodbijanještosuseodjednomnašliuistomloncusLibijom.TadajepočelaoštraborbaprotivKomisije.PovjerenicajebilaBenitaFerrero-Wald-ner,kojusamvrlocijenio,bivšaministricavanjskihposlo-vaAustrije.Onajehrabrobranilatujedinstvenususjedskupolitiku.UEuropskomparlamentuvladalojemišljenjedasesusjedskapolitikamorapodijeliti,trebalanamjeistočnaijužnasusjedskapolitika.MnogojeučinilaČeškaRepublikakojajetadapredsjedalaEuropskimVijećempajenasastankunavrhuuPragunjezinministarvanjskihposlovaSchwarzenberg,takođerPaneuropejac,uzpot-poruNjemačkeijošnekihzemaljapoputAustrije,uspiopajesusjedskapolitikapodijeljenanasusjedskupolitikupremaistokuisusjedskupolitikupremajužnimzemljama.Objesujednakovažne.JužnajenastalajerjejužnojEuropitrebalapotpora,alidanasnamjejasnodanijebilatolikovažnakaoistočna.Premamojemmišljenju,trebamojednuzajednicusredozemnihdržava.Itakopodijeljenupolitikutrebalojerazvijati.Bezobziranaprocespristupanjapo-trebnojeprovodititakovupolitikukojabibilakaopremo-štenjepremasjednestraneislamskimzemljamaisdrugepremaistoku.TojetakođerjednaodbudućihzadaćaPEU. I u tome HPEU imanameđunarodnojrazinistručnostipoznavanje.Stobom,Pavo,isMislavom,kojidjeluječaksvedoistočneAzije.
Stimebihvamzahvalio,iradujemsenadolaskuidućih25 godina.
Stephan Baier , novinar i PubliciSt
Dragi prijatelji, dragi Pavo, srdačno ti hvala na prijateljskom pozivu na 25 obljetnicu Hrvatske paneuropske unije.
Jeli25godinapunoilimalo.Mojasuprugaijaslavimoovegodinesrebrnipir.Kadsedoistavoli–25 godina je malo.Alikadseosvrnemonaavanturekojesmotokomtih
godinadoživjeli,ondajepuno.TakojeisHPEU. Ja sam pogotovooneprvegodinedjelovanjaHPEU imaoprilikuzajednoihproživljavati.Samobihukratkospomenuotodobajermepunotogapovezujesmnogima.
Kad je HPEU osnovana 1991. bio sam predsjednikPEU mladihBavarske.NikadnećuzaboravitikadjemojprijateljMislavJežićdošaouPassautegovoriopredPEU mladihBavarskeikadjesudbinusvojezemljeusporediosasudbinomLeonide.Završiojesvojeizlaganjecitatom:“Put-niče,dođešliuSpartu,izvijestiihtamodasinasvidiokako
NekolikogodinakasnijekadsmosezajednosOttomvonHabsburgominjegovimsinomKarlomvozilipremaVuko-varuukojemjejošuvijekbilasrpskaokupatorskavojska,vidjelismobučnepijanesrpskevojnike–svakisasvojimAKA 47puškomuruci,vidnopijani.PostrojbeOUN-abilesuvećtamo.NašihrvatskiprijateljinisunassmjelipratitiuVukovar.Topokazujenačinkakojemeđunarodnaza-jednicatadatamodjelovala.Zaštosvetogovorim? Zašto topričam?Jersenijeradiloosukobudvijuravnopravnihinteresa.LjudipoputOttavonHa-bsburga,BerndaPosseltailičakjamoglismomoždabitizaHrvatskuiz čiste simpatije,mogli smo semoždazauzimatizaHrvatskujerpostojipovijesnaiživotnapove-zanost. Ali međunarodna zajed-nica,EuropskaUnija,moralisusesnažnije,brže,odlučnijeboritizaHrvatsku.Jersenijeradilosamoointeresima,jerseradilooborbiizmeđuslobodeilipotlačenosti,iz-međudemokracijeilidiktature,iz-međusamoopredjeljenjairopstva,izmeđupravaisamovolje.
Što to konkretno znači? Danas mnogo govorimo o vrijednostimaEurope.Tomi sene sviđa, jer seuvijekmoramoupitatikojevrijednosti.Uprvomreduradiseodostojanstvuosobe.Drukčijenegoudrugimkulturnim
raopoljoprivredneznasnostinazagrebačkomSveučilištu.Od 1967. do 1983.radiojekaoekspertUjedinjenihnaroda(UNDP/FAO)uaridnimpodručjimasvijeta,pretežitoumediteranskimzemljama–odIranadoMaroka.Utomjepodručjusnimiomnogesvojefotografijekoječineneis-crpnu,vrlomalokorištenukolekcijuautorskihsnimaka.
Dumančić je1992.uZagrebuorganiziraovrlozapa-ženuizložbufotografijapodnaslovomPortreti hrvatskih književnika.Izloženoje115portretahrvatskihsuvreme-nihknjiževnika.Njegovefotografijedanassemogunaćiumnogimknjigama,književnimčasopisimainovinama.Osimagronomijeifotografije,Dumančićseintenzivnobaviiprevodilaštvomsuvremenepoezijeiproze,preteži-tofrancuskihautora.Poredtoga,pišeiobjavljujeivlastitupoezijuiprozu,jednakokaoisvojestručneiznanstveneradoveizagronomije.IzložbusuotvoriliakademikMislavJežićiprof.NevenkaNekić.
79
kulturna događanja
IZLOŽBA SLIKA
“Hrvatskomjugusjubavlju” —Ljubice Zuccon
30. studenog 2015.
IZLOŽBA SLIKA
“Dvijepriče” — OleneSokolovske
3. studenog 2015.
Otvorenajeizložbaslikaukrajin-skeslikariceOleneSokolovskepodnaslovom“Dvijepriče”.Naslovizlož-beodnosisenadvadivergentnaslo-ja:gradikonje.Sadašnjostgradaile-gendarna,mitskasjećanjanastepskaprostranstva ukrajinskih beskrajakojimasunekadajurilastadakonja.Autorica izložbe rođena jeu Iva-
1996. do 2004.predavalajeslikarstvoianatomijuslikarstvanaKoledžuli-kovne i primijenjene umjetnosti uKosivuuUkrajini.UHrvatskojživiod 2005.godine.Dosadajeizlagalanadesetaksamostalnihibrojnimsku-pnimizložbamauHrvatskojiinozem-stvu,tesudjelovalaunizulikovnihkolonijauhumanitarnesvrhe.
Izložbusuotvorili:NevenkaNekić,prof.,dopredsjednicaHPEU;JurajPriputen,veleposlanikSlovačkeRepublikeuRH ;MirkoVavra,predsjednikSavezaSlovakaRH i Martin Machata,predsjednikDruštvahrvatsko-slovačkogprija-teljstva.Glazbeniokvirupotpunjenjefujarom(slovačkoautohtonopuhačkoglazbalo)kojujesviraoipjesmompo-pratioBrankoKanišek.
81
kulturna događanja
PREDSTAVLJANJE KNJIGE
“Jednadžbaugode i neugode:fragmentineobičnoludehipoteze”
— JosipaSankaRabara
10. ožujka 2016.
Hrvatska paneuropska unijau suradnji s izdavačkomku-ćomCeresomogućilajevrlo
de ineugode izvorno jenosio i iza-zovni,aliiprikladninaslovSkriveniosnovni zakon života. Sastoji se odnekolikodijelovakojisunaizgledra-znorodni,imajurazličitesugovornike,Freuda,Marcusea,EdithSteiniStipuJuriča,odnosno tekstove iz StarogaEgipta,MezopotamijeiizBiblije,sko-jimastupajuudijalog.Ipak,tidijelovičinesadržajnucjelinupovezanuosob-nimiskustvomipromišljanjimaaukto-raoskrivenomezakonunašihživotao jedankosti ugode i neugode koje se uzajamnouvjetuju.Čuvstvenizakon
lijeporazlikujeunutrašnjeilidušev-neiizvanjskeilitjelesnepatnje,aovegdjekadajedineuzimamouobzirjersuočitije,itimestavljaupitanjepouz-danostnašegazamjećivanja“neprav-de”usvijetu.Noistovremeno,auktoruovomeogledunaglašujeda je tojstvarnostiugodeineugodenadređenuvidudobroizlokojiomogućavadaiugodeineugode,kadasuukorijenjeneusebičnosti,vidimokaoprokletstvo,akadasuukorijenjeneuljubavi,kaoblaženstvo.Hipoteza je,dakle,vrlopoticajnaizadaljapromišljanjaizadrugačijevrjednovanjemnogihnašihživotnihiskustava.’—izpredgovoraakademikaMislavaJežića.
Uzpjesme,pripovijesti,romaneiaforizme,kaoipjesmeipričezadje-cu,objaviojevelikbrojesejaikriti-ka:književnih,filozofskih,teoloških,religioloških, socioloških, likovnih,filmskih i televizijskih u glasilimaGlasKoncila,Kana,Marulić,MI ,Ob-novljeni život, Republika, Forum,Kolo,Dubrovnik,Novaprisutnost,Fo-kus,Veritasidrugdje,tenaTrećem
Godine 1981. dobio je jednu od četiriravnopravnenagradezaprozuzapriču“Vlak”idobiojednuodvišepohvalazapoeziju.Dobio jedrugunagraduzaprozu“DubravkoHorva-tić”2010.zapriču“Gorgo”.Nasusre-tuhrvatskogduhovnogaknjiževnogstvaralaštva“StjepanKranjčić”2010. dobiojeprvunagraduužanruesejaza “Vjeru imistiku”, godine2011. trećunagraduzaesej“Zloiznezna-nja”.ČlanjeDruštvahrvatskihknji-ževnika,Maticehrvatske,Hrvatskogdruštvakatoličkihnovinara,Hrvat-skogfilozofskogdruštvaiHrvatskepaneuropskeunije.
U suorganizaciji Mladeži HPeu i Centra za auti-zam Zagreb, a povodom spomenute izložbe Učenik s autizmom u središtu, u prostorijama HPeu održana je 7. travnja 2016. tribina Likovna terapija kao prilika za komunikaciju s osobama s autizmom. Tribinu je vodio potpredsjednik Mladeži Ljudevit Fran Ježić. Psihologi-nja Centra Ivana Sladić Kljajić dala je stručni psihološ-ki osvrt na specifičnosti poremećaja iz spektra autiz-ma. Likovna terapeutkinja Centra Ivana Ježić prvo je slušatelje potaknula da crtanjem riješe jedan zadatak likovne terapije i time uđu u svijet neverbalnoga izri-čaja koji je često jedini koji omogućuje komunikaciju i pristup osjećajima djece s autizmom. Zatim je na platnu projicirala i tumačila niz dječjih likovnih ra-dova nastalih u sklopu njene likovne terapije, čime je prisutnima pokazala kako preko slika dobivamo uvid u bogat i katkada zamršen unutarnji život osoba s autizmom. Tribina je potakla živu diskusiju.
IZLOŽBA I TRIBINA
Učeniksautizmomusredištu–Likovnaterapijakaoprilikazakomunikaciju s osobama sautizmom
1. travanj 2016.
PovodomsvjetskogaDanasvjesnostioautizmu,Hr-vatskapaneuropskaunijausuradnjisCentromzaautizamorganiziralajeizložbuUčenik s autizmom u
središtu (1.–30. travnja 2016.).HPEU jetimepotrećiputpružilagostoprimstvoustanovikojaseveć33 godine brine oedukaciji,rehabilitacijiiskrbidjece,mladihiodraslihosobasautizmom.Izložbalikovnihradovaučenikaosnov-noškolskogaprogramaAutizampokazalajekakvezanimlji-veiizuzetnelikovnerezultatemogupostićiučenicikadasudoistastavljeniusredišteodgojaiobrazovanja.Slikeicrtežipružilisusvimposjetiteljimaprilikudazavireura-znevidoveživotaučenikasautizmom,unjihoveosjećaje,opažanjaidoživljavanja,davidekakoučenicizamišljajuiprikazujusvojuobiteljskuiškolskuzajednicu,kakoučeozdravljuibolesti,ozdravojhrani,ovježbanjuiovisnostima,kakorastuuvjeripratećigodišnjeblagdane,kakoučeosvojemgraduinjegovimspomenicima,osvojojdomoviniinjenojkulturnojiprirodnojbaštini,osusjednimzemljamainašojširojeuropskojdomovini,kakosvetoradeaktivnostječućiznanjecrtanjem,slikanjemimodeliranjem.
Hrvatskapaneuropskaunijaovomjeizložbomjošjed-nomposvjedočilasvojupredanostrazvijanjusolidarnostiitolerancijeuhrvatskomedruštvuteprihvaćanjuosobasnjihovimteškoćamaispecifičnostima.Uprisutnostimno-gihučenika,njihovihroditelja,učiteljaičlanovaHPEU,izložbuUčenik s autizmom u središtuotvorilisupredsjednikHPEU prof.dr.PavoBarišić,dopredsjednicaHPEU prof.NevenkaNekić,ravnateljicaCentrazaautizamdipl.def.ŽarkaKlopotanilikovnaučiteljicaiterapeutkinjaIvanaJe-žićkojajeizložbuipostavila.Naglasivšikakoumjetniciobo-gaćujunaševiđenjesvijeta,PavoBarišićpoželiojeuspjehuraduučenicima,djelatnicimaiCentruzaautizam.NevenkaNekićnazvalajesvijetukojinasvodedjecaprekosvojihlikovnihradova“čarolijomsrca”.ŽarkaKlopotanodsrcasejezahvalilasvimakojipomažudjelatnostiirazvojCentra.IvanaJežićistaknulajedaljubav,prihvaćanjeipodrškanajbližeokolinedjecisteškoćamadajesnagudauzstručnovodstvoipodrškurazvijusvojepotencijale.UčenicaAnđelapotomjeotpjevalaMozartovupjesmu“Gleigrelikrasne”.Svisubiliuzbuđeniiradosni,idjeca,ipredstavljači,igosti.
UprostorijamaHrvatskepaneuropskeunijedana 14. travnja 2016.godineodržanojepred-stavljanjeknjigeIvanaČaljkušićaŠimake“Dale-kojeBapska”kojaseodnosinapovijesneesejevezanezaImotskukrajinu.Unizanjustotinalikovaidogađajaovezavičajnepalimpsestskekronikeduhovnostseočitujeiugangama,ne-davnoubrojenimusvjetskunematerijalnuba-štinu.
Ivan Čaljkušić Šimaka rođen je u Opanci-ma 1946.godine.ŠkolovaoseuMedovuDocu,GrabovcuiLovreću.PravnifakultetzavršavauZagrebu.Dosadajeobjaviozbirkuzavičajnihpripovjedaka“PričeAnteGrgina”.
Knjigu su predstavili:Ivan Bekavac Basić,prof.;AnteČaljkušić,IvanČaljkušićŠimakaiNevenkaNekić,prof.,aglazbeniokvirobogaćenjenastupomsolisticačlanicazbora“Hrvatskabašćina”uzglasovirskupratnjuDarjaneBlaće.
IZLOŽBA SLIKA
“Perunika-hrvatskinacionalnicvijet”
- KrunoslaveKuljiš
19. svibnja 2016.
Samouka slikarica na tkanini KrunoslavaKuljišnastojalajesvojomizložbomslikanasviliidrugimtkaninamapodnaslovom“Perunika-hr-vatskinacionalnicvijet”obogatitiprostorHrvat-skepaneuropskeunije.Središnjimotivunjenimumjetničkimpothvatimaje“Perunika”kojaot-mjeniielegantnicvijetnazvanubotaniciiiris.
M ladež HPEU aktivno je sudjelovala u organizacijimeđunarodnekonferencije
HPEU uPožegiIdeologemi, totalitariz-mi i istina: pomirenje europskih povije-sti. Pogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji (16. – 18.listopada2015.),kaoiupripreminanjojodr-žanihgovorazaobjavuuovomeGlasu Paneurope.UzbrojnočlanstvoMlade-žiHPEU,konferencijisuprisutstvo-valiimnogičlanovimladežidrugihnacionalnihorganizacijaPaneurop-skeunije.Bilajetoizvanrednaprili-kadanašaorganizacijaugostimladePaneuropljaniuovomebaroknomeslavonskomegraduiosnažisuradnjuiprijateljstvo.
Udrugojpolovicistudenoga,mje-secdananakonkonferencijeuPože-gi,došlojedomalenepreraspodjeleposlovaiulogaupredsjedništvuMla-deži.NasastankuMladežidotadaš-njapredsjednicaIvaBoljatzamolilajedajusezbogvelikezaposlenostirazriješi trenutne dužnosti, što jeprihvaćeno.Zanovogajepredsjedni-kajednoglasnoizabranPavaoNujić,dotadašnjipotpredsjednik,dokjeIvaBoljatpostalapotpredsjednicomuzMislavaBarišićaiLjudevitaFranaJe-žića.Nasastankujetakođerdogovo-renokvirniplandjelovanjaMladežizaidućerazdoblje,azaprvuaktiv-nostnajavljenojeodržavanjetribinesNevenomŠimcemnatemusuvre-menihmigracija.
Najavljena tribina s g.NevenomŠimcemuorganizacijiMladežiodr-žanaje11.prosinca2015.Tribinajenosilanaslov‘’SchengenskaEuropapred useljeničkim tsunamijem’’, amoderiraojujeLjudevitFranJežić.G. Šimac jeu iscrpnojprezentacijiizložio današnje stanje migranata,izbjeglicaiazilanatauEuropitene-zaposlenostiueuropskimzemljama,povijest migracijske politike EU i Schengenskogaugovora iprostora,
Tribinu ‘’Arapskisvijetod ‘Arap-skoga proljeća’ do ISIL-a’’MladežHPEU održala je3.ožujka2016. s Danielom Bučanom, našim pozna-timizaslužnimarabistomičlanomPredsjedništva HPEU. Tribinu jevodioAlenŽuškić, članMladeži izOsijeka.Pitanjimavoditelja tribineiiscrpnimodgovorimag.Bučana,teživomzajedničkomraspravomkojajeuslijedilaobrađenješirokspektarvažnih tema povezanih s Islamom,takozvanim ‘Arapskim proljećem’,političkimsustavomuzahvaćenimzemljamaikonačnomdestabilizaci-jomregijekoja jeomogućilanasta-nakIslamskeDržaveIrakaiLevanta(IDIL ,engl.Islamic State of Iraq and the Levant, ISIL).G.Bučansmatradajeiluzornoočekivatidemokratizaci-juarapskogasvijetapremazapadnimstandardimazbogznatnihkulturnihrazlika.Međutim,takođernaglašujedajeveomavažnorazlikovatistujeunutarIslama:radikalnuifundamen-talističkuteumjerenu.9. travnjauprostorijamaHPEU,
čijejezidoveutravnjukrasilaizlož-balikovnihradovaučenikaCentrazaautizamZagreb,MladežHPEU odr-žalajeusuorganizacijisCentromzaautizamtribinu“Likovnaterapijakaoprilikazakomunikacijusosobamasautizmom”. Na tribini su govoriledjelatniceCentra, psihologinja Iva-
naSladićKljaićiprofesoricalikovnekulture i terapeutkinja Ivana Ježić.TribinujevodioLjudevitFranJežić.PsihologinjaSladićKljaićupućenojegovorilaoraznimmetodamapsihote-rapije,dokjeprofesoricaJežićveomadojmljivopredstavilalikovnuterapi-juiosobnoiskustvoradasučenicimaCentranaodabranomenizuprimjeraučeničkihlikovnihradova.Napočet-kujeodržanaikratkalikovnaradio-nicazasvesudionike,anakrajusejepovelaživarasprava.
Tribina “Schengenska Europa pred useljeničkim tsunamijem”
Tribina “Arapski svijet od ‘Arapskoga proljeća’ do ISIL-a”
85
Sveganekolikodanakasnije,točni-je 13.travnja,Mladežjeorganiziralaiedukacijuozamisli,povijestiiorgani-zacijiPaneuropskeunije,kaoiouloziHPEUipojedinihPaneuropljanaprimeđunarodnomepriznanjuRepublikeHrvatskeinjenupristupanjuEurop-skojuniji,zapolaznikekolegija“Me-đunarodneorganizacije”naFakultetupolitičkihznanostiuZagrebu.SkupjeprisutstvomiiobraćanjempodržaoipredsjednikHPEUPavoBarišić,ana-konprezentacijepovelasejeraspravaoaktualnimpitanjimamigracija,bu-dućnostieuropskihintegracijaifinan-ciranjuorganizacijacivilnogadruštva.Edukacijajebilatolikouspješnadasuse neki vrijednimladi ljudi odmahučlaniliuMladežHPEU.
Svjesni velike uloge koju danasimaju društvene mreže za širenjeobavijesti,pogledaivrijednosti,ak-tivnosmoprisutniinaFacebook-u.Nastranici‘’MladežHrvatskePane-uropskeunije’’(https://www.facebook.com/MHPEU/) redovito objavljuje-
Svoje aktivnosti u 2016. Mladežje obuhvatila programom “Izazovisuvremenogasvijetaimultikultural-nogadruštva–paneuropskiodgovormladih”zakojijedobilafinancijskupotporunajavnomenatječajuGradaZagreba za financiranje programaiprojektaudrugamladihizamlade.Osimgoreopisanih aktivnosti, pro-gram obuhvaća i poseban panel spredsjednicimamladežinekolikona-cionalnihpaneuropskihorganizacijaimeđunarodnikoordinacijskisasta-nakmladežiusklopumeđunarodnekonferencijeHPEU Integracija ili de-zintegracija – paneuropski odgovor i per-spektive integracije četvrt stoljeća poslije,kaoipredstavljanjedvijuznanstvenihmonografija dvaju članovaMladeži
HPEU te tribinu o Romima i novome studijuromistikeuHrvatskoj.