Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropski odgovor i perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća poslije Zagreb, 21.—23. listopada 2016. Raspad carstava – totalitarni poretci – Drugi svjetski rat – stvaranje Europske unije i schengenske Europe osijek, 20.—22. listopada 2017. Glas PANEUR PE HRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA FOEDUS PANEUROPEUM CROATICUM BROJ 32 LISTOPAD 2017. GODINA XXII. GLAS PANEUROPE 32
80
Embed
PANEUROPE PANEUR PE...Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropski odgovor i perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća poslije Zagreb, 21.—23.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
IntegracijailidezintegracijaEuropskeUnije–paneuropskiodgovoriperspektiveintegracijeuJugoistočnojEuropičetvrtstoljećaposlije Z a g r e b , 2 1 . — 2 3 . l i s t o p a d a 2 0 1 6 .
Raspadcarstava–totalitarniporetci–Drugisvjetskirat– stvaranjeEuropskeunijeischengenskeEurope o s i j e k , 2 0 . — 2 2 . l i s t o p a d a 2 0 1 7 .
ProfesorPavoBarišić,zaslužnipredsjednikHPEU od 2003. do 2016.,preuzeojedužnostministraznanostiiobrazovanja19.listopa-da 2016. u 14.VladiRepublikeHrvatskepodpredsjedanjemAndrejaPlenkovića.Kaoministar–uveomateškimuvjetimamanipuliranjaneistinamaimedijskehajkeprotivMinistraiVladekojuseježeljelooslabiti–pokrenuojenizprocesabitnihzafunkcioniranjepodručjaznanostiiobrazovanja:pobrinuosejezafunkcioniranjeznanstvenihcentaraizvrsnosti,potakaojeradPosebnogastručnogapovjerenstvaiizborEkspertneradneskupinezareformuobrazovanja,uzornosejeskrbiozauvjeteradauškolamaiobrazovnomesustavuRH i sa-vjesnoobavljaosvojudužnostsvedopreustrojaVladeRH 9.lipnja2017.kadajeunovojraspodjeliresorauVladinovikoalicijskipartnerHDZ-a HNS preuzeoresorznanostiiobrazovanja.Vidjetćemokolikojetimedošaoupitanjedaljnjirazvojtihprocesa.MinistarBarišićuži-vaoje,usprkosmedijima,takoširokupotporuakademskezajednicekakvućeMinistarstvoteškopostićiubudućnosti.
M I L E N A Ž I C F U C H S
AkademikinjaMilenaŽicFuchs,dugogodišnjapredsjednicaOdborazahumanističkeznanostiuEuropskojzakladizaznanostičlanicaEuropskoga savjeta za istraživanje, jedna je od12 znanstvenikaizabranih između 350 prijavljenih kandidata u tijelo The High Level Group on Maximising the Impact of EU Research and Innovation Programmes,strateškuskupinuEuropskekomisijekojaimazadaćuosmislitivizijubudućihistraživanjaiinovacijauEuropskojunijiiizraditipreporukezapovećavanjeutjecajanaulaganjaUnijeuovomepodručju.
M I S L A V J E Ž I Ć
Predsjednik HPEU Mislav Ježić dobio je na ožujskoj sjedniciFakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu PoveljuFilozofskoga fakulteta pod imenom Ljubitelj mudrosti. Ona je“najviše javno priznanje koje se dodjeljuje za posebne uspjehena unapređenju znanstvenoga i nastavnoga rada, za izvanredandoprinos u humanističkim i društvenim znanostima i širenjuugledaFakultetatepromicanjuhumanističkemisli,adodjeljujeseistaknutimznanstvenicimainastavnicimaFakultetakaonagradazasveukupanrad(životnodjelo)”.Zanimljivo,naistojsjednicitrenutnavećinačlanovaVijećajetakođerodlučilaneudovoljitijednoglasnoiskazanuzahtjevuOdsjeka,nastavnikaistudenata,zaproduljenjemnjegovaradnogaodnosanakonnapunjene65.godine.AkademikMislavJežićnagrađenjeigodišnjomdržavnomnagradomzaznanostupodručjuhumanističkihznanostiza2016.godinuza1)auktorskuknjiguHelladaiIndija(Zagreb:HFD i ŠK ,2016.),2)suauktorskuiuredničkuknjiguOntheGrowthandCompositionoftheSanskritEpicsandPuranas(Zagreb:HAZU,1916.),3)članakPurusa-NarayanaandUttara-Narayana.TheirImpactonthedevelopmentofVisnuismandHinduism,objavljenuBangkoku iNewDelhiu2016. godine. ProfesorJežićod2017./2018.ak.godineradinaFakultetufilozofijeireligijskihznanostiSveučilištauZagrebu.
Priznanja
ISSN BROJ 1333-0780
GlasPANEUR PEBROJ32 LISTOPAD2017.GODINAXXII.
HPEUHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA
2017.
Sadržaj
INTEGRACIJAILI DEZINTEGRACIJAEUROPSKEUNIJE paneuropski odgovor i perspekt ive integraci je u Jugoistočnoj Europi četvr t s to l jeća posl i je
MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPULIKE HRVATSKE
Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropskiodgovoriperspektiveintegracije u JugoistočnojEuropičetvrtstoljećaposlije
Zagreb, 21. — 23. listopada 2016.
.
2
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
HrvatSka PaneuroPSka unija održala je u Zagre-bu 21.–23. listopada 2016. veliku međunarodnu konferenciju pod naslovom “Integracija ili dezin-tegracija Europske unije – paneuropski odgovor i
perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća poslije”, koja je bila pod visokim pokroviteljstvom predsjed-nice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Mini-starstva vanjskih i europskih poslova rH, gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i župana Karlovačke župani-je Ivana Vučića. Suorganizatori su bili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova rH i Međunarodna paneuropska unija.
Na skupu su sudjelovale delegacije iz trinaest paneu-ropskih organizacija (Peu Francuske, Belgije, Španjolske, Njemačke, Švicarske, Austrije, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske), iz ogranaka Hrvatske paneuropske unije i središnjice, te mnogobrojni ostali pozvani gosti.
Konferencija je imala za zadaću osvijetliti suvremena gibanja i perspektive te dati paneuropski odgovor na dva ključna pitanja: kako zaustaviti dezintegracijske tendencije u Europskoj Uniji te kako pospješiti stabilnost, demokrati-zaciju i proširenje integracije na zemlje Jugoistočne Europe.
Za razliku od prethodnih godina, deklaracija povodom konferencije nije donesena na samoj konferenciji, nego je izjavu donijela HPeu na izbornoj Skupštini 5. studenoga 2016.
U sklopu konferencije održan je i koordinacijski sasta-nak mladeži Međunarodne paneuropske unije. Posebna odlika konferencija bila je i to što su svoje prve govore po sastavljanju hrvatske Vlade ovdje održali ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
Radom konferencije predsjedavali su jedan za drugim počasni predsjednik HPeu Mislav Ježić, glavni tajnik HPeu Ljudevit Fran Ježić i potpredsjednik HPeu Daniel Bučan.
I . D A N — G o v o r i p r i s v e č a n o m e o t v a r a n j u k o n f e r e n c i j e
Pavo Barišić , miniStar znanoSti i obrazovanja
Poštovane dame i gospodo, uvažene ekscelencije, dragi paneuropski prijatelji!
Kada se govori o europskim integracijama, tada seuglavnommislinarazneoblikeinstitucionalne,gospodar-ske,političkesuradnje,društveneikulturnesuradnjekojaseponajvišeodvijajukrozEuropskuUniju,VijećeEuropeiliraznemeđuvladineorganizacije.Alimnogipritomeza-boravljajudajenajstarijameđunarodnaorganizacija,kojajeodvažnoijasnoprije94godineproklamiralaeuropskeintegracije,bilaupravoPaneuropskaunija.
Prvi je pitanje vanjskih granicaEuropeinjihovaučvršćenjaosobitopremajugoistoku.StimejepovezanadvojbaomogućempristupuRepublikeTurske,kojajezapočelasvojeprego-voresEuropskomUnijomneposred-noprijeRepublikeHrvatske.DrugijepregovaranjeimogućepotpisivanjetrgovinskogasporazumaizmeđuEU i SAD podnazivomTransatlantskotrgovinskoiinvesticijskopartnerstvo(TTIP).Potonjiugovornekismatra-jutrostrukoopasnimpoEuropu:po
Nadamsedaćemoudruženjuiraspravamaštoćemovoditiunarednadvadananaćiodgovorenaizazovede-zintegracijeirasvijetlitimogućeipoželjneoblikeeuropskeintegracije.Kaoputokazmožeposlužitisljedećapoučnaizreka, koja se pripisuje Aristotelu: “Nemožemo pro-mijenitivjetar,alimožemozatodrugačijenamjestitijedra.”
Michael A. Lange , ravnatelj zaklade konrad adenauer
Poštovani Potpredsjedniče Vlade i Ministre vanjskih i europskih poslova, poštovani Ministre znanosti i obrazovanja, poštovani članovi Europskoga parlamenta, predstavnici grada Zagreba, predstavnici nadbiskupa grada Zagreba, predstavnici Paneuropske unije, dame i gospodo!
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
politike,negočakiojačati.UtojborbiMeđunarodnapane-uropskaunijamoraodigratisvojuvažnuulogu,aZakladaKonradAdenauer spremnaje nastaviti svoj doprinosuspješnojsuradnjikojatrajevećdugogodina.
Stabilnost, mir i praved-nost mogu se ostvariti i odr-žatisamoakosenastavipro-ces europskoga proširenja.Svi se moramo angažiratikakobismoostvarilitajnašsan mira i prosperiteta zasvegrađaneinarodeEurope.Utomesmislu,želimMeđu-narodnojpaneuropskojunijiovomprilikomjošvišeuspje-haunjezinimpothvatimaunarednimgodinama.
DopustitemidauimeZakladeKonradAdenauer,aisvihnasčestitamdugogodišnjemupredsjednikuHPEU i našemu dobromuprijateljuipoznanikuPaviBarišićuimenovanjeministromobrazovanjaiznanostiuhrvatskojVladi.DragigospodineBarišiću,kadsmopočelipripremezaovajdoga-
Aleksandra Markić Boban , ravnateljica zaklade HannS Seidel
Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i gospodine ministre Stier, poštovani gospodine ministre Barišiću i još uvijek dragi predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, gospodine rektore, uvažene gospođe zastupnice u Europskome parlamentu, monsieur Terrenoire, gospodine predsjedniče Međunarodne paneuropske unije, Herr Botschafter, uvažene gospođe i gospodo veleposlanici, dame i gospodo, dragi Paneuropljani!
od 60godinateži.UtomesmisluvjerujemdasesvimikaoPaneuropljanikojidijelimoistevrijednosti,ikojejekolegaLangemaloprijespomenuo,slažemoispolitikomOttavonHabsburg,takozvanompolitikom‘praznogastolca’,idasviistotakodijelimozajedničkuvjeruueuropskuideju,ueuropskiprojekt.ZanasjeujedinjenaEuropazajednicaprava,miraislobodeutemeljenanakršćanskimvrijed-nostima.Utomesmisluželimovamsvimainspirativnediskusijeiizlaganjauidućadvadana.Hvala!
Mirko Kovač , moderator nadbiSkuPSkoga duHovnoga Stola
Cijenjeni uzvanici, dame i gospodo, iznimna mi je čast prenijeti vam iskrene pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji zbog spriječenosti nije mogao nazočiti ovoj hvalevrijednoj konferenciji koja danas započinje svoj rad.
Uvažene gospođe i gospodo, cijenjeni uzvanici, predavači, gosti i ekscelencije, osobita mi je radost što vas mogu pozdraviti, prije svega u ime gradonačelnika Grada Zagreba gospodina Milana Bandića, ali i u svoje osobno ime!
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
iiskustvimapokušauovatridanadatiodgovornaonadvaključnapitanjakojastevipostavili,atojekakoza-ustavitidezintegracijsketendencijeuEuropskojuniji,tekakopospješitistabilnost,demokratizacijuiproširenjeintegracijenazemljeJugoistočneEurope.Dopustitemisamojednumaludigresiju.JošjučeruovojkućisamimaoprilikuprimitijednudelegacijuravnateljaizMakedonije.OniuHrvatskugledajukaodioEuropeikaoneštoštosunjihoviciljeviiželje,azanimljivoje,iakosunamzakonskarješenjagotovoidentičnakadajeupitanjuobrazovanje,demokratskistandardiirazinaprimjenjivostiseuvelikerazlikujuitojeonoštojetakođerjednavelikavrijednostEuropskeunijeisasvimsigurnosuveliketežnjeuJugoi-stočnojEuropidasetevrijednostidostignu.Nedvojećidaćeovajskup,bezobziranastupanjkonkretnostiodgovorakojisemogudatiuovatridananapostavljenapitanja,ipakumnogomepridonijetiuispunjavanjupaneuropskihciljeva,atoje,kaoštosmovećčuli,Europazajednicaprava,mira,slobode,ikršćanskihvrednota.Jošjednom,ovomprilikomčestitamorganizatorima,aposebnodosadašnje-mupredsjednikuprofesoruBarišiću,naovih25 godina i nasvemonomeštočine.ŽelimpodsjetitidasmosvisvjesnikolikojeHrvatskapaneuropskaunijasvojimdjelovanjemdaladoprinosanaEuropskomeputuHrvatske,pričemujeigradZagreb,štosponosomuvijekističemo,dobiosvojeza-
Gospodine Ministre vanjskih i europskih poslova, gospodine Ministre znanosti i obrazovanja te Predsjedniče HPEU, gospodine predstavniče gradonačelnika grada Zagreba, predstavniče kardinala, dragi potpredsjedniče i prijatelju Mislave Ježiću te dragi paneuropski prijatelji!
UtrenutnojkriziskojomseEuropasuočavanizjeunu-trašnjihivanjskihopasnosti.Kadagovorimoounutrašnjimuzrocimakrize,onisuizašlinavidjelo2008.godine.Eko-nomskakrizakojajetadaza-početanijesvezemlječlanicepogađalanaistinačin,aliida-nasbrojnezemljepateodsla-bihstopaekonomskogarastakaoposljedicitekrize.Drugiključnifaktorjestizbjegličkakriza,odnosnovelikipriljevosoba u Europu,među koji-masenalazebrojni istinskitražiteljiazilakojitražeutočišteodrata.Međutim,brojnimigrantidolazeuEuropunaprostoupotrazizaposlomiliekonomskimboljitkom,auznjihovsedolazakvezujuirazli-čitepoteškoće.Zbogkombinacijetihuzrokakrizeubrojnimeuropskimdržavamajačapopulizam.Svevišeutjecajadobi-vajusocijalnidemagozi,aposebnozabrinjavarastpopuliz-ma,zakojinasnašaeuropskapovijestučikakolakomoženarušitimirmeđunarodima.Paneuropskaseunijaosobitosnažnomoraboritiprotivrastaksenofobije.MoramoimatiuvidukakosutisvifenomenibiliveomautjecajniuodluciUjedinjenogaKraljevstvadanapustiEuropskuuniju.
Dvijesuvrstevanjskihopasnosti,aobjenamdolazeizsusjedstva.Jednajeporastutjecajaislamizmanaprostorusjeverne,aliisupsaharskeAfrikeiBliskogaistokatesukobiutimzemljama.Stimsupovezaniiterorističkinapadiiprijetnjekojepogađajuibrojneeurop-skezemlje.RadiseprijesvegaoratuuSirijiiIraku,odnosnoociljusamozva-neIslamskedržavedasebipodvrgneislamski svijet iuništikršćanskuEu-ropu.Drugajeopasnostonakojanamprijetisistoka,odnosnosukobuUkra-jini tepolitikaruskogapredsjednikaVladimiraPutina.MnogiseuEuropizalažuzasuradnjusRusijomijasesnjimaslažem–potrebnajesuradnjastomvelikomzemljom.AlitasuradnjamorabitiizmeđuEuropskeunijeipaci-fističke,demokratskeRusijekojamorapoštivatiljudskaprava.Razgovormorabitislobodan,nesmijemoosjećatistrahodRusije.Tojemeđutimteško,amoždainemogućekadjesdrugestranePutinkojiustvarivladanaautokratskinačin.
StogaEuropamoranapravitisnažanzaokretunačinunakojipercipirasvijet.Nemavišegarancijesvjetskogamira,koju nam je nudio SAD,uvijeknasuvjeravajućiusvojuspo-sobnostdanaszaštiti.Pogledajmoštoseondjedogađauokvirupredsjedničkekampanjeizamislimoštoćesedogo-ditinakonmogućeizbornepobjedeDonaldaTrumpa.Tada
ostanubezeuropskezaštitejerradiseozemljamaeuropskekulture,tradicijeibaštine.Potrebanjeinstitucionalniokvirzanovischengenskisustavkojijenuždanjerovajtrenutnine funkcionira onako kako bi trebao.
Davor Ivo Stier , miniStar vanjSkiH i euroPSkiH PoSlova rePublike HrvatSke
Poštovani kolega Ministre, poštovani Predsjedniče Međunarodne paneuropske unije, poštovani Potpredsjedniče Međunarodne paneuropske unije, poštovani Moderatoru Nadbiskupskoga duhovnoga stola, poštovani Izaslaniče gradonačelnika grada Zagreba, poštovane zastupnice u Europskome parlamentu i naš prijatelju iz Europskog parlamenta i predsjedniče Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt, poštovani ravnatelji zaklada Konrad Adenauer i Hanns Seidel.
čiKonradaAdenauera,jednogaodutemeljiteljaEuropskeunije,državnikaipodupirateljapaneuropskeideje,akojemoždanajprikladnijeopisujuovajtrenutakukojemsedanasnalaziEuropskaunijaiutomekontekstunaravnoipolitikaproširenjaEuropskeunije.Utrenutkukadarasteradikalizam u Europi iunekimdrugimdijelo-vimazapadnogasvijeta,hrvatskinarod ihrvat-skigrađanisunaovimposljednjim parlamen-tarnim izborima dalipovjerenjeopcijikojajepokazalajasnoopredje-ljenjezaeuropsku,jabihrekao i euro-atlantsku,politikučimejehrvatskinarodpotvrdioiovogaputadamujestranbilokoji oblik populizma,ekstremizmairadikaliz-ma.TimeHrvatskajačasvojupozicijuunutarEu-ropskeunije,potvrđujelegitimitetisnaguusvo-jemvanjskopolitičkomedjelovanjunajugoistokuEurope,uSrednjojEuro-pi,kaočlanicaEuropskeunije,kaočlanicaNATO saveza,kaočlanicaUje-dinjenih naroda. NašavizijaEuropepočivanaidejipomirbeisuradnje.Minaravnonevjeruje-mouEuropukojabiuni-jelanovebarijere,novepodijele, koja bi bilarazličitihbrzina,gdjebinekedržavečlaniceopetostalenamarginamaEuropskogaprojekta.NegomivjerujemousnaguiujedinstvotogaprojektaEuropskeunije.Zalaže-mosezajedinstvenpristuppremasvimizazovima:kadajetopitanjeBrexita,kadajetopitanjemigracija,kadajepitanje–štosmoiuEuropskomeparlamentuvišeputara-spravljali–jedinstvenogaproračunaEuropskeunijekojim
U trenutku kada raste radikalizam u Europi i u nekim drugim dijelovima
zapadnoga svijeta, hrvatski narod i hrvatski građani su na ovim posljednjim
parlamentarnim izborima dali povjerenje opciji koja je pokazala jasno opredjeljenje za
europsku, ja bih rekao i euro-atlantsku, politiku čime je hrvatski narod
potvrdio i ovoga puta da mu je stran bilo koji oblik populizma, ekstremizma i
radikalizma. Time Hrvatska jača svoju poziciju unutar Europske unije, potvrđuje
legitimitet i snagu u svojem vanjskopolitičkome djelovanju na jugoistoku Europe, u Srednjoj Europi,
kao članica Europske unije, kao članica NATO
saveza, kao članica Ujedinjenih naroda. Naša
vizija Europe počiva na ideji pomirbe i suradnje.
10
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
želimojačatiipolitikukohezije.DubokovjerujemdajeputsmanjenjarazlikaizmeđučlanicadržavaEuropskeuni-jeistovremenoputkojiosiguravastabilnostibudućnostEuropskogprojekta.EuropskavizijaHrvatskezapočelajestvaranjemsamostalneimeđunarodnepriznateRepubli-keHrvatske,kadajeostvarentisućljetnisanhrvatskoganaroda,apristupanjeEuropskojunijiiNATO savezubilisukrunavanjskopolitičkihprioritetakojijesvojedobnozacrtaoiprvihrvatskipredsjednikiutemeljiteljmoderneHrvatskedržavedoktorFranjoTuđman.PutRepublikeHrvatskeuEuropskuunijubiojemukotrpan,tesenamo-mentečinilokakojeneopravdanodug,međutimHrvat-skajeumeđuvremenuprilagodilaisvojezakonodavstvoEuropskojpravnojstečevini,tedoseglavisokecivilizacij-skestandardeuključujućiionekojeseodnosenapravanacionalnihmanjina.Ispunjavanjeistihtakvihstandardaočekujemoiuslučajuhrvatskemanjineususjednimze-mljamakojeimajuaspiracijupostatipunopravnečlaniceEuropskeunijeikojimaćemomiipomoćidaispunetekriterije.RepublikaHrvatskajedanasčlanicaUnijekojanedvojbenopodupireproširenjeunatočbrojnimizazovi-maskojimaseEuropskaunijadanassuočava:odsukobauSiriji,izbjegličko-migrantskekrize,terorizmapadopadapovjerenjaueuropskeinstitucije,većspomenutogaBrexi-ta,paiposljedicagospodarskedužničkekrize.Međutim,proširenjejeproceskojijepromijenioeuropskikontinent.TajprocesjepretvorioEuropuukontinentmira,demo-kracije,poštivanjavladavinepravailjudskihprava.Istotako,državeaspiranticezačlanstvosepreobražujuutomeprocesuudržaveukojimasepoštujevladavinapravaidijeleeuropskevrijednosti.StogaćeHrvatskakojajenasjecištuSredišnjeiJugoistočneEuropebitimostizmeđudržava Jugoistočne Europe i Europskeunije, te faktorstabilnostiieuropeizacije.Podržatćemosvereformeususjednimzemljamakojesuuprocesupristupanjasob-ziromnatodajeuhrvatskomenacionalnomeinteresu,aiueuropskomeinteresu,današesusjedstvoispunjavasvekriterije.Pružitćemopomoćunjihovuispunjavanjukakobisestvorilaklimasuradnje,kakobismopronašlirješenjaizasvaotvorenapitanja.Istotako,novaHrvatskaVladaćesukladnosvojimobvezamaizUstavaRepublikeHrvatskebrinuti iohrvatskomenaroduiohrvatskimmanjinamakoježiveizvanRepublikeHrvatske.EuropskiputBosneiHercegovinenašjestrateškiprioritet,iunutartogaćemosezauzimatizapoštivanjeravnopravnostisvihtrijukonstitutivnihnaroda,anaravnotimeihrvatskogaisvihgrađanaBosneiHercegovine.RepublikaHrvatskaćepružitisvupotrebnupomoćnaEuropskomeputuBosniiHercegovini.IstaknuobihkakosamzajednoskolegicamaikolegamazastupnicimauEuropskomparlamentu,prijepodnošenjaaplikacijezačlanstvoBosneiHercegovineuEuropskuunijuuBruxellesu,suorganiziraokonferenci-jupodnazivom“20godinaposlijePariško-Daytonskogamirovnogasporazuma”,nakojojsuuzčlanovePredsjed-ništvaBosneiHercegovinesudjelovaliinajvišieuropskidužnosnici,potpredsjednicaEuropskekomisijeivisokapredstavnicaEU zavanjskeposloveisigurnosnupoliti-kuFedericaMogherini,povjerenikzasusjedstvoiprego-voreoproširenju,asvetojebilasvojevrsnapripremaza
Štokanimizreći,izričemusvojeosobnoimealiiuimeEuropskepučkestrankejersemojastajalištastjecajemokolnostipoklapajusastajalištimanašegaklubauEurop-skoj pučkoj stranci. Europska unijajeizloženavelikimizazovima,onajepoljuljana,alineiugrožena.Dogodilosejeonoštosenijemoglopredvidje-ti:terorizamusrcuEuropeimigracijenepredvidivimtokovima,primjericeprekoBalkanskeruteiliMediterana.Nisusvezemljepokazalesolidarnostiodgovornost,negosuoneizostale,atojeupravoonoštosmotrebalipokaza-tikaoEuropljaniiPaneuropljani.Ne-mamništaprotivtogadanekezemljenasvojnačinrješavajupitanjemigra-cijapaipodizanjemgranicaizidova,aliosobnosmatramdatonijerješenje,osimkaotrenutačnorješenjekojenemožeopstati.Nemislimrećibiloštoprotivsuverenitetaisupsidijarnosti,tosuosnovenakojimajesazdanaEu-ropskaunija,alinekepolitikeseipaknemogurješavatipojedinačnokakomislenekedržavečlanice,negotrebamotražitizajedničkaeuropskarješe-nja.Netkoćesepitatičemuzajedničkaeuropskaobranakada imamo NATO,aliječinjenicadasejedinodijeljenjempodataka,razmjenominformacijaizajedničkimsredstvi-mazaeventualnuzajedničkueuropskuobranumogloizbjećinekeneugodnesituacije.MismouEuropskomeparlamentudonijelinekezakoneidirektivezaosnivanjezajedničkeeuropskeobalnestražekojajevećbitnopomo-glauGrčkojiTurskoj.SporazumizmeđuEUiTurskesevećimplementira.Danasdnevnomax.50-100izbjeglicaprelazitursko-grčkuieventualnotursko-bugarskugra-nicu,zarazlikuodvelikihbrojevaovogaproljeća.Dakle,
Sporazumvećdajerezultate.Mitakvarješenjamoramoimatijerpojedinačnonemožemoriješitiproblem.Ad hoc rješenjapostavljanjaogradaižicaslužesamoutrenutku,notonisunieuropskarješenjenirješenjazakojasezalažeEuropskapučkastranka.
KadaseradioHrvatskoj,mineželimobiti,kakojerekao naš ministar Stier, vanjskagranicaEuropskeunije.Tisućukilo-metarapostojipremaBiHijoštristokilometarapremadrugimdržavama.Mimislimodamoradoćidoprošire-nja,alinaravnodoproširenjauzza-dovoljenjekriterija.ReklismodaćeHrvatskabitimostpremajugoistokuEurope(izbjegavamoterminBalkanmakakobiouvriježen).NašprioritetiuEuropskomeparlamentujestodnossBiH,zbogsvihtrijunaroda,alipo-sebnozboghrvatskoganaroda,kakouHercegovini,takoiuBosni(premaposljednjempopisu,odpolamilijunaHrvatauBiH,polaihživiuBosni,apolauHercegovini).MoramoshvatitidaHrvati živenacjelokupnomepo-dručju BiH! Kao europarlamentarcimismomaladelegacija,alismoipak
je ono što se nije moglo predvidjeti: terorizam u srcu Europe i migracije
nepredvidivim tokovima, primjerice preko Balkanske
rute ili Mediterana. Nisu sve zemlje pokazale
solidarnost i odgovornost, nego su one izostale, a to je upravo ono što
smo trebali pokazati kao Europljani i Paneuropljani.
12
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
sporazumi(TTIP i CETA)iodnosisRusijom.Oviodno-sisuveomadelikatnijerseRusiuplićugdjegodvidedamogunaovimprostorima:uRepubliciSrpskoj,nedavnoupokušajuutjecajanaoporbuuCrnojGori,itakođeruSrbiji.Onitražeutjecajnaovimprostorima,istogasmoupravomiHrvatituUnija.Iakosmomaladržava,imamopunopravnočlanstvoitrebamogakoristiti.Noviministrishvaćajutajprocesiznatćekoristitisveinstrumentekojisunamnaraspolaganju.TimećeruskiutjecajnaovomeprostorubivšeJugoslavijepolakonestati.Europskovijećedonosiodlukevećinomglasova,atalijanskipremijerjestaviovetonazajedničkistavoodno-su EU premaRusiji,stoganemamozajedničkieuropskistavpremaRusi-ji,štojedoistaproblem.Našastrankaieuropskaobitelj,premanedavno-mesastankuklubaEuropskepučkestrankeuEuropskomeparlamentu,potpunopodržavaiCETA-u i TTIP. TozvučiuHrvatskojkontroverznojerimamopunoorganizacijacivilno-ga društva koje brinu da se ne dogo-dineštološepoHrvatsku.Aliradiseoširenjutržištas450 (bezVB)na800milijunastanovnika,ismatrasedasvatkotkonepodupireCETA-u i TTIP zapravopodrivatransatlantskeodnoseizmeđuEU i SAD iKanade.KaočlanicaOdborazazaštituokoli-ša,sigurnosthraneijavnozdravljemogurećidanijednaodluka,kadaseradioGMO-uilizaštitiprirodnihresursa,nećedonijetinižistandardnegoštojedosadapostignutu EU.Ustandardimasedaklenećepopustitiutimprego-vorimačijaje14.rundaupravozavršila.TTIP jezastaozbogameričkihizbora,izbogizborasenećedovršitidokrajaovegodine.SporazumsKanadomValonijajezau-stavilajutros,notonijesamotrgovačkisporazumnegojeipakprijesvegapolitičkisporazum.Totrebarazumjeti.EU trebanjegovatioveodnosejerUnijanatajnačinjačasamusebe,aAmerikaondanećenapacifičkomepodruč-juimatijačeodnosenegonaatlantskome.Brexitimaipolitičkeiekonomskeposljedice,većepoVB negopoEU. Stajalištejedaimsenepopušta,negosečekadanovapre-
mijerkaTheresaMaykrajemožujkaaktiviračlanak50Li-sabonskogasporazumaidaBritancizapočnuproceduruizlaska,kojiondaželenoveugovorenanovimprincipi-ma,neštosličnoonomuštoimajuNorveškailiŠvicarska.Usvakomeslučaju,moratćeseprilagoditionomuštosuodlučili građaniVB na slo-bodnomereferendumu,pomojemmišljenju,nepotreb-nome.To jeočitobila lošaprocjenatadašnjegapremi-jeraDavidaCameronakojijedoveouproblemiUnijuiVB
ju,imamodrugačijenasljeđe,aliimamoistekorijenenakojimajeEuropasazda-na.Trebaiskorijenitimentalitetkomu-nizmakojisejeu70-ak godina na Isto-kuprimio.Natomepostojanoradimoinastojimoutouvjeritinašekolege.Akostedovoljnoutjecajniiuvjerljivi,može-tepunopostići,štosejepokazaloikodkolegePlenkovićaikodkolegeStierakojisuuspjelipostatitolikoprepoznat-ljivimeđunašimkolegamadasumeđueuropskimpolitičarimadobiliovacijejersmouspjelizatomitipopulizamuHrvatskoj.Svugdjeimateproblemrastapopulizma,auHrvatskojjenaizborima
došlodopobjedeglavnogaeuropskogamainstreama!Nitkonebježioddomoljubljailipatriotizma,znamotkosmoištosmo,alijepotrebnozadržatinašmainstream,bezko-jeganebismoimaliniovakvuEuropskukomisijuniJunc-kera,nebismouopćemoglidonositiodlukeuEuropskomeparlamentu.Tutrebabitimudariznatinakojisenačinvodipolitika.Našadelegacijanastavljaraditiistimsmje-rom,auEuropskiparlamentdoćićezamjeniciizamjenicenašihkolegauVladi.MikolaboriramonaravnoisnašimdrugimkolegamaeuroparlamentarcimaizHrvatske,asvega nas je 11.Radijesamvamgovorilaovakodirektnoiziskustvanegodačitampripremljenigovor.
Hvalavamlijepa.
Ne mislim reći bilo što protiv suvereniteta i supsidijarnosti, to su osnove na kojima je
sazdana Europska unija, ali neke politike se
ipak ne mogu rješavati pojedinačno kako misle
neke države članice, nego trebamo tražiti zajednička
europska rješenja.
13
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
Marijana Petir , HrvatSka zaStuPnica u euroPSkom Parlamentu
Europske vrijednosti moraju se očuvati pred naletom čitavoga niza rušitelja: terorizam, beznađe, ekonomska nejednakost, siromaštvo, progoni kršćana u ratom zahvaćenim
područjima. Moramo budno bdjeti nad Europom, ne doživljavati ju neuništivom. Promjene vrijednosti znače promjenu mišljenja, a mišljenje mijenja percepciju
stvarnosti. Snaga Europe je u različitosti, ali te različitosti ujedinjene su u zajedničkoj težnji za napretkom, i to mora biti vizija i perspektiva koju nudi Europska unija.
15
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
VećsampetgodinauBruxellesu.Očitijejenegoikaddase EU suočavasnizomkriza,odfinancijskekrize,imigra-cijskekrize,krizeuUkrajini,azadnjajekrizasaBrexitom.Nedavnosunekivisokieuropskidužnosnici,uključujućiipredsjednikaJunckera,opisalidajestanjeuEU fragmen-tiranokaonikadadosadaisniskomrazinomjedinstva.IzperspektiveBruxellesa,apritomminismočlanicatogakluba,možemorećidapostojijasnapotrebadaEU bude bližasvojimgrađanimakojisu,mnogiodnjih,izgubilipo-vjerenjeueuropskeinstitucije.Njihoviinteresinevidesenužnoueuropskimpolitikama.Tojeposebicetakokadagovorimoorješavanjumigracijskeifinancijskekrize.Na-glasaktrebastavitinapoboljšanjekomunikacijesgrađa-nima,naosiguravanjejasnoćeukomunikacijisjavnošćuteistotakotrebamoždaipojednostavitiadministracijuBruxellesa.Ciljtihnaporatrebalobibitijasnopokaziva-njegrađanimadanepostojiboljaalternativaida,iakojenesavršena,Europskaunijajestidaljefunkcionalaneu-ropskiprojekt.Zajedničkiciljevi,specifičniinteresidržavačlanicasvesuvišerazdvojeni.Umjestovišegastupnjain-tegracije,tusudilemefragmentacijeidepresije.Brexitje,istotako,signaldasetrebaboljeuhvatitiukoštacsapro-blemimagrađana,umjestodaihsepojednostaviodstrane
trenutakdaEuropskaunijapronađesnagudaispunipo-trebeeuropskihgrađana.Akozamislimopozitivanscenarij,onda bi EU trebalapotvrditiponovnosvojuvizijuipokaza-tiputemkonkretnogadjelovanjaiželjezapolitičkompro-mjenom.PotrebnisukonkretninoviprijedloziilivizijazaovuregijukakobiseonaštoprijeintegriralauEU.Krajnjiciljtrebaobibitigospodarskirazvojiulaganjeurast.Ima-mo,dakle,zajedničkeizazove,poputstrahaodterorizmaipotrebnisunovipartnerskiaranžmani.Europskaunijatrebazadržatikredibilitetprocesaproširenja.Idaljejetonajboljiinstrumentzatransformacijuregije,aistotakonatajnačinsezemljepotičenaprovođenjereformi.Europska
Ponekad kriza nudi savršene okolnosti za poboljšanja i promjene. Danas postoji prijetnja, ozbiljna prijetnja
dezintegracije Europe. Istovremeno, postoji mogućnost da se rekreira i ponovno osmisli Europa te da se stabiliziraju temeljne vrijednosti. Možda je ovo pravi trenutak da
Europska unija pronađe snagu da ispuni potrebe europskih građana.
17
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
Nema svetoga rata, postoji samo sveti mir. Zahvaljujući Europskoj
uniji, uz sve njene moguće slabosti i negativnosti, mi ipak imamo
sedamdesetak godina mira. To je najvažnije. To govorim iz iskustva Bosne i Hercegovine u kojoj smo
proživjeli teške dane. (...) Čuvajmo i odgajajmo u sebi i oko sebe mir. Ako u meni nema mira, ne može ga biti ni oko mene. Ako kod mene ili u mojoj obitelji nema mira, ne može ga biti ni u nekoj zemlji, u Europskoj uniji, ili bilo gdje. Dakle, mir i sve ostalo počinje prije svega od nas i bitno zavisi o tome kakva je tko osoba.
18
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
iHercegovinajenefunkcionalna,onajeskupainepraved-na.Nemaidealnihrješenja.Nismomiovdjenaivni,niovinajmlađi.Trebatražitinekiboljibalans.UtomesmislućuvamrećijošneštojersmoovdjeuZagrebu,uHrvatskojkojazamenenaravnonijenikakvoinozemstvo.Jaosje-ćamdasmomidiohrvatskoganarodainemanikakvihproblemadatouskladimosBosnomiHercegovinom,snjenomdržavnošćuisvimeostalimštoonaznači.Rećićuvam,jernijebiloprilike,dajeobjavljeniposljednjipo-pis.Mislimdaćevammnogimabitizanimljivoto.Premazadnjempopisu2013.uBosniiHercegoviniimatriipolmilijunastanovnika.Falinas800tisuća,atojeprijesvegaposljedicarata.Ima544tisućeHrvata.Inače,mnogisugovorilidaimasamo380tisućailimanjeHrvata.Također,gospođaDubravkajespomenula,uHercegovinijeodtoga200tisuća,goreimadakle344tisuće.Netrebautakvimkategorijamagovoriti,alionesurealnost.TojevrlovažnoiMinistruinovojVladidaimamotonaumu.Rećićudaje oko 500tisućaraseljenihunutarBiH.Jošjetežerećida je 97tisućamrtvih,preko200tisućaranjenih.Dragiprijatelji,janeznamkakojeuopćeitkonormalanuBosniiHercegovini.Nemaobiteljinipojedincakojinemanekestrašneposljedice,danegovorimoomrtvima.Znateštoznačiizgubitisvojukuću,imanje,tvornice? Ono što nije crnojestdaimamovišekućanegodomaćinstava.Imamo160tisućadomaćinstava,avišekućaistanova.Ovdjemo-ramo,naravno,jednufusnotudodati,atoznatesvi.Svimiželimoneštonerealno,nekizemaljskirajkojegnema.Kuknjavajeiondjestilživota,kaoštojedobrimdijelomiuHrvatskoj.Ljudinikadanisuzadovoljni.Ljudskosrcenikadzadovoljnonije.Također,nemaobiteljibezkućeilistana.940tisućaautajeregistriranih.Tojeslužbenipodatak.Nema,dakle,obiteljibezautomobila,adanego-
vorimoomobitelima.Mobitelaimavišenegostanovnika,davnojetoprošlobrojodčetirimilijuna.Naravno,opetsvikukajukaodaništanemamo.Opetispadadajeoko51%najavnimkuhinjama,adrugih49% na kontejnerima. Naravno,danebibilosocijalneneosjetljivosti,standardnekogadruštvamjerisepostandarduzadnjihljudi,neprvih.Trebasebrinutizasirotinjuioneugrožene,alinetrebakukatikaodasmosvisirotinja.Tkonemausebitunekupozitivnuenergiju,tajnekioptimizam,nemoženištanapraviti.Nijedanpesimistanijeuživotuništaozbiljnonapravioinemoženapraviti.TojeonoštojeHabermasrekaodadanašnjojEuropinedostajeradost.Tojestrašnastvar.Pazite,nikadaseuEuropinijebolježivjelo.1320 eurajesadaprosječnaplaćauEuropskojuniji.Znatekakvajebilaprije50 godina?Nipetina.Naravno,nećemosevra-ćatiunazadinećemosiromaštvopromovirati.Siromaštvonemanikakvevrijednostiniuvjeriakonijedragovoljno.Časnimsestramairedovnicimaononemanikakvevrijed-nostiakonijedragovoljnoizabrano.Međutim,netrebanipretjerivati.Sadamoračovjekodjednomimatisvenajboljeinajnovije,odmobitelailičegaveć.ZnatekakojeMujokazao.PitajuMujukadaćekupitiGolfašesticu,aonkaže:
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
TakovećHipokrat,slavnigrčkiliječnik,usvojimteorijamaopisujerazlikeizmeđuEuropljanaiAzijaca.Prveopisujekaohrabre,ratoborneljudekojidržedoslobodeispremnisusezanjuboriti,dokjepolitičkiporedakzakojimtežedemokracija.Azijci,udruguruku,mudrisuikultivira-ni,alibezenergijetelakoprihvaćajuropstvouzamjenuzablagostanjeimir,prilagođujućisedespotskimrežimima.Iakojeovaus-poredba,uzetakaoopćepravilo,kraj-njeupitnaineprimjerena,onanasipaknavodidasezamislimoštosačinjavaidentitet Europe i Europljana, našusvijestozajedničkimvrijednostimaisličnostiuodnosuna“drugoga”,tkogodtaj“drugi”bio.ZagrčkepolisetojebiloPerzijskocarstvo,zaRimljanekeltskaigermanskabarbarskapleme-na te bliskoistočni i sjevernoafričkinarodi,zakršćanskusrednjovjekovnuEuropuiislamskisvijet,dokseuno-vomevijekuopseg“drugoga”timvišeširioštosugeografskaotkrićadaljenapredovala.
Stoga kada govorim o Europi, za-pravogovorimopojmukojisetemeljinavrijednostimanasljeđenimaizan-tike,alikojisestalnodopunjavaira-zvija.Jednaodnasljeđenihsastavnihodrednicaeuropskogaidentitetajestdemokracija.Premdasumodernedemokratskedržavemnogobrojnijeidrugačijenegoantičkidemokratskoure-đenipolisAtena,ipaksuPlatoniAristotelnašiprviizvorieuropskogarazmišljanjaopravomepolitičkomeuređenjuzajednicepaiodemokraciji.GraniceiodredniceEuropenetrebatražitinazemljopisnojkarti.
starimRimom.Međutim,toCarstvonijenazapaduEuropenadživjeloprovaluiseobunaroda,naročitogermanskih,pridošlihsonustranulimesa.Tonammožebitipoučnoidanas.Nikakavzidnagranici,panivojnaobranaprotivnadirućihnarodanijemoglazaustavititakvopovijesnogibanjenaroda,apolitičkeikulturnecjelinekojesusemislilezatvoritiizazidinaopetsubileizloženenadiranjuonihdrugih,samoštoihnisuznaleprihvatitiiintegrirati.Nouzrokpropastinijesamovanjski.Teškobiheteroge-nabarbarskaplemena,kojasučestoimeđusobnorato-vala,bilaustanjunarušitiiporazititakovelikocarstvodanijepostojalaunutarnjakrizaCarstvauvišepogleda.PropastRimskogCarstvaprouzročenaje,izmeđuostalo-ga,raspadanjemmonetarnogasustava,krizomgradova,mrvljenjem ekonomije, osiromašenjemmasa i krizomvrijednosti.ZapadnoRimskoCarstvoinjegovasudbina,taprefiguracijaEurope,ukazujenatokolikojenužnodanekapolitičkaikulturnacjelinačuvanaživotucjelinukojučineekonomskisustav,gradoviurazvoju,narodiublago-stanju,atakođerivrijednostikojemogunadahnutivjeru,prosvijetlitinašepogledeiusmjeritidjelovanje.
Osimratnoga,uEuropijevećnizstoljećaprisutanije-dandrugitemeljnisukob.JosephRatzinger,papaemeritusBenedikt XVI ,opisaojeEuropukaokontinentukojemjekršćanstvoprimilonajsnažnijeoblike,aliikaokonti-nentnakojemsejerazvilasekularnakulturanaosnovi
Tijekom dvadeset i pet stoljeća, uz padove, ali i uvijek nove kulturne i znanstvene uspone,
europska civilizacija bila je stvaralačka. Odluka za projekt zajedničke Europe
ne postavlja nas nužno pred alternativu između tradicije i modernosti, između nacije
i carstva ili duhovnoga kršćanstva i sekularnoga prosvjetiteljstva. Možemo se odlučiti da crpimo ono
dobro iz svih naših tradicija, da se obraćamo nasljeđu
kao izvoru nadahnuća za kreativni pristup
suvremenim gibanjima.
20
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
“ujedinjeniuraznolikosti”.Trebamosnažneregije,snažnegradove,snažnocivilnodruštvoisnažnepojedince.Joštre-bamoisnažnuEuropukojanaeuropskojrazinirješavaonapodručjakojasejedinomoguriješitinaeuropskojrazini,atosuvanjskaiobrambenapolitika,monetarnapolitikatezaštitaslobodeigrađanskihprava.Načelosupsidijar-nostiislobodeutemeljenojeuEuropiiponjemjeEuropapostalavelika.SadasegovoridaAmerikuponovnotrebaučinitivelikom.MiželimoonakvuvelikuEuropukakvususmislilinašiotciutemeljitelji.Prevladavanjediktatura,ko-munističkihautokracijaitotalitarnihkonstruktavodilojeljudeuEuropugdjeihječekalaslobodaivladavinaprava.MenijeiznimnodragoštojeAustrijauvijekbilaprijateljHrvatskojinjenaputapremaEuropskojuniji.SretansamdajeHrvatskapravieuropskiipaneuropskiprijateljidioEuropskeunije.IskrenosenadamdaćesepreostalidioJugoistočneEurope(pritomnemislimsamonaZapadniBalkan,većnacijeluJugostočnuEuropu)uskoropridru-žitiEuropskojunijikakobismozajednosurađivaliumiru.MoramosepitatizaštoRusijafinancirastrankeuEuropi,zaštoSAD sponzorirajuodređeneorganizacijecivilnogadruštvauUkrajini.Da,tosuvelesile,akaotakveuvijekseželemiješatiuprilikepojedinihzemlja.Međutim,onitoradezbogtogaštoneželesnažnuEuropu.OniželeEuropukojajepodijeljenana30 do 40različitihzemaljakojemoždameđusobnoneratuju,alimeđunjimavladajutrgovinskiipolitičkiratovi.Dakle,onineželeEuropuukojoj 28ministara,ukojojse700-800članovaparlamentaokupljauStrasbourguiBruxelleseuiondjezajednora-spravljajuumjestodasesukobljavaju.JeruEuropijenašeoružjeriječ,anetenkovikaoštojesadanaistokuEurope,kaoštotodoživljavajunašiprijateljiuUkrajini.Tevele-silenemogupodnijetidazemljekaoEstonija,UkrajinaiBugarskaneoviseonjihovojvolji,negoovoljinjihovihslobodnoizabranihpredstavnikauparlamentimaivla-dama.NoljudimisledajeEuropaslaba.PogotovomiuAustriji,Njemačkojidrugdje,srećom,dugonismoimaliiskustvorata.Mojiroditeljitakođernisuiskusilirat,itojedobro.Zbogtogaljudisusklonimislitidajesvijetuvijekmirnomjesto.Međutim,onoštonassadapogađajestteror,nezaposlenost,regulacija,deindustrijalizacija,izbjegličkakrizaireligijskifanatizam.Moždatozvučipopulistički,aliljudividedaterorističkenapadeuEuropičineljudikojepratetajneslužbe,nokadaoniidunazrakoplov,nemogusasobomponijetibočicuvode.PostojinerazmjerizmeđunadziranjaljudiiterorističkihnapadakojisusedogodiliuEuropi.Dakle,ljudismatrajudajeEuropa(svepolitičkeinstitucijeipolitičariEU)zakazalauostvarivanjusvojenajznačajnijezadaće,atojesigurnosnapolitika.Ističeseizbjegličkakriza,debataokograničnihkontrola–prvot-
Imamo 500 000izbjeglicaunašemsocijalnomesustavu,stogaseljudibojedasevisokisocijalnistandardi,posebnouAustrijiiuNjemačkoj,sadasrozavaju.Itkojekrivzato? Bruxelles.AtkosvesjediuBruxellesu?Predstavnicidrža-vačlanica.KadagovorimoEuropikaoosvjetskojsili,janeželimsvjetskusilukojaćeimati700tenkovauUkrajiniinuklearnerakete.Jaželimsvjetskusiluukojojćevladativladavinaprava,mir,slobodaisigurnost.NesmijemosepouzdatisamouNATO,uameričkevojnike,nesmijemosepouzdatiuministreipredsjednikeuMoskvizakojeneznamokakvesuvoljeukojemtrenutku.Promjeneuglo-balnomesustavusugoleme,nesamoupodručjuvanjskeisocijalnepolitike,negoiupodručjugospodarstva.MislimdaEuropasjedinatempiranojbombi,atojenezaposlenostmladih.Milijuninezaposlenihmladih,amladibitreba-libitivođeEuropesasvojimželjama,razmišljanjima,sasvojimduhomienergijom.Alikakomožemonapravitipro-mjeneipoboljšatiekonomskisustavkadaEuropanemožesklopitisporazumsKanadom.SklopilismogasIrakomiVijetnamom,alineisKanadom.Azijskezemljenamsesmiju.Dakle,TPP (Trans-PacificPartnership)obuhvaća860milijunaljudizasada.KadaimseKinapridruži,evo2,5milijardeljudisposebnimtržištemprotivnas.Vidimolimištosedogađaijelinasbriga?Činisedane.Mislimodamožemoreguliratiglobalizaciju,aneuspijevamoregulira-tinitrgovinskisporazumsadržavomkakvajeKanada.Nemožemoupravljatiglobalizacijom,možemosamosudjelo-vatiunjoj,pružitidobarprimjer,možemopokušatinamet-nutisvojestandarde,svojusocijalnuzaštitu,svojpoglednaljudskaprava,sigurnostigrađanskeslobode.OnoštonamjeuEuropipotrebnosuinovacije,produktivnost,slobodamišljenja,vladavinaprava,snažnevrijednosti,obiteljskevrijednosti,takođernašekršćanskevrijednosti,snažnene-zavisneindividuekojesebrinuzasebeitakođerzadruštvo.Trebamosnažnumladež,kojutrebamopotaćidaupoznasvijet,aondadasevratiiradiuEuropisasvježimidejama.Trebanampolitikakojaćepoštivatiugovoreirješavatiprobleme,anećestvaratinove.Moramoseriješitiradika-lizmainacionalizmakojićeuništitiEuropu.KadačujemdagospođaLePenželizabranitivjerskesimboleujavnostiikažedajeturiječomuslimanimaiŽidovima,našidesni-čarskiprijateljiuAustrijitrebalibitakođervoditiračunaotomedajeikrižvjerskisimbol,ikadavidimgospodinaStracheaskrižemnapozornici,znamdatouFrancuskojvišenebibilodopuštenodajegospođaLePenpredsjedni-ca.Dakle,onoštonamjepotrebnojeEuroparaznolikostigdje imamo 40,50,60jezika,gdjeimamokulturnuraznoli-kost.Jučersampiohrvatskovinokojejepotpunorazličitoodaustrijskogavina,alijevrloukusno.Našajepovijestkrvava,aliistodobnoisjajna.Paneuropajeorganizacijakojaznamnogoonašojprošlosti,izatomožestvaratiioblikovatibudućnost.KaoštojerekaoOttovonHabsburg,atosurekliidrugimudriljudi:akoneznateotkuddolazite,neznatenikamoidetejerneznategdjestojite.Menije
22
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
Franziskus Posselt , PredSjednik mladeži Peu njemačke
Dame i gospodo, dragi paneuropski prijatelji!
HvalavamštostemeugostiliuprekrasnomegraduZagrebu.Velikamiječastdanasvamseobratitisvojimgovorom.JučersamautobusomdoputovaoizMünchena.AutocestesuuAustrijiiNjemačkojbiledobre,alioneuSlo-venijiiHrvatskojjošsubolje.PlatiosamautobusnukartueurimaiautobusjegotovobezstajanjaprošaoNjemačkomiAustrijom,SlovenijompasvedoHrvatske.Sintagmano stopuovomeslučajunijesamočestorabljena,negojeiisti-nita.Nijebilograničnihkontrola,osimizmeđuHrvatskeiSlovenije.Nitkonasnijezaustavio,nitipregledavaonašuprtljagu,samosammoraopokazatiosobnuiskaznicuprijeizlaskaizSlovenije.Nitkomenijepitaokolikosambavar-skihizbjeglicapoveosasobom,nitikolikoćuostati,nitikolikosamkobasicadoniosasobom,aistotakonitikolikošljivovicekanimponijetiizHrvatske.HrvatskajezemljakojubrojniBavarcivoleposjetiti,posebnotijekomljeta.TakoizgledaEuropa2016.godine.Postavljasepitanje:jeliovakvamogućnostputovanjakakvudanasuživamoneštonormalnoisamoposebirazumljivo?Nije.Kadapogledamounazad25godinaiviše,moramorećidasueuropskeinte-gracijedonijeleEuropljanimavišeprednostinegonedosta-taka.Pojameuropskihintegracija,našaideja,jednajeodnajboljihucijelojeuropskojpovijesti.Aliakopomislimodasusveprednostieuropskeintegracijeneštonormalnoisa-morazumljivo,uopasnojsmosituaciji.Porastksenofobije,euroskepticizma,nacionalističkihišovinističkihpokreta,možemoihnazvatiisilamadezintegracije,pokazujedapostojiopasnostidaništanemožemouzimatizdravozagotovo.Pogledajmonakratkouprošlost.Prije100 godina
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
žemoponuditi.MiželimovišeEuropeusvakomeresoruskojimsenemoženositidržavačlanicasamazasebe.Dr-žaveEuropesupremalenedabinašlerješenjezavelikapitanjanašegavremena,apogotovouvanjskojpoliticiEU moraimatisnažanglas.Samoakosepovežemo,možemosenositisvelikimizazovima.Trebamoosnažitizajednič-keeuropskeinstitucije,prijesvegaEuropskiparlamentiEuropskukomisiju.MoramorazvitiEuropskukomisijuustvarnuEuropskuVladupodpotpunimnadzoromEurop-skogaparlamenta.Nadalje,moramopromicatidemokra-tizacijuEuropskeunijeuspostavomzajedničkogaeurop-skogaizbornogazakonasizbornimjedinicamaiizravnimmandatima.Natajnačinbiračibimogliodlučititkobitre-baosjeditiuEuropskomeparlamentu.Istotako,trebamokonačnorazvitipolitičkuuniju,jerposljednjiprobleminisurezultatneuspjehaEurope,većsurezultatneuspjehanacionalnihdržavaivlada.Potrebnanamjezajedničkagraničnapolicijakojabinadzirala zajedničkuvanjskugranicu.Potrebnanamjezajedničkasigurnosnapolitikaizajedničkieuropskiosjećajsolidarnosti.Naravno,mitonemožemozahtijevatioddrugih,većtorazvijatiusebi.TrebamokaoEuropljaninaučitivoljetiEuropujednakokaoštosvatkovolisvojuzemlju.Potrebannamjeeurop-skipatriotizampovrhnacionalnogadomoljublja.OsnivačPaneuropskeunijeRichardvonCoudenhove-Kalergirekaojeprije40godina:“Nemajošpravogaeuropskogapatrio-tizma.PunoljudiželiuživatiusvimprednostimaEuropskeunije,alineželesepritomenimaložrtvovati.Akosetonepromijeni,svećepropastikadasebudutražiležrtve.”Bezeuropskogapatriotizma,bezeuropskogaidentiteta,bezpravihEuropljananećebitiniujedinjeneEurope.Zatosetrebamoboritiprotivsvihonihsilakoježelepromicatirenacionalizaciju,akojesuustvarisiledezintegracijeikojeintenzivirajusvojeumrežavanjeisuradnju.JedanodnjihjeipredsjednikVladimirPutin.OnjejakoopasanzacijeluEuropu.OnjedoistarekaodajeraspadSovjetsko-gaSavezanajvećageopolitičkatragedija20.stoljeća.Akosamorazmisliteotojrečenici,ondaznatekojesunamjereVladimiraPutina.OnželioslabjetiEuropuirekonstitui-ratiSovjetskiSavezkolikojegodmoguće.Postojenacio-nalističkeišovinističkesilekojesurazličite,aliimajuistizajedničkicilj,atojedezintegracijaEurope.NijenikakvatajnadamnogeodtihsiladobivajufinancijskupotporuizMoskve.Takvepokrete,kaoAfD(Alternative für Deuts-chland)uNjemačkoj,Front NationaluFrancuske,strankug.GeertaWildersa(Partij voor de Vrijheid)uNizozemskojiliFPÖ (Freiheitliche Partei Österreichs)uAustriji,povezuju
Mitologija:mnogieuropskilideripretvorilisureligijuusredstvosvojihkratkovidnihpolitičkihciljevaipočelikoristitiizloupotrebljavatijudeo-kršćanskeipaneuropskevrijednostibilokaojediništitodnapastiideologijaNew Age ilikaoposljednjupreprekupremastvaranjueuropskogaidentiteta,kojibibiomješavinakulturaireligija.NatajsunačinlideriEUjošvišepolariziralieuropskujavnostiotvorilivratarastuekstremnihpolitičkihideologija.
Andrej Plenković , PredSjednik vlade rePublike HrvatSke i član PredSjedništva HPeu
Pozdravljam našega novoga ministra znanosti i obrazovanja, predsjednika Hrvatske paneuropske unije i tajnika Međunarodne paneuropske unije Pavu Barišića, našega akademika i počasnoga predsjednika prof. dr. Mislava Ježića, našega prijatelja i predsjednika Paneuropske unije
Alaina Terrenoirea, našega osvjedočenoga prijatelja i bivšega člana Europskoga parlamenta Bernda Posselta, velikoga prijatelja Hrvatske, mojega suradnika u Europskome parlamentu i člana Predsjedništva Juliena Vanderbeekena, sve vas koji ste ovdje, naše prijatelje iz Bosne i Hercegovine i svih drugih zemalja!
ČulismoizjavupredsjednikaEuropskogaparlamentaMartinaSchulza,kojijerekaodamoramobitijakoopreznikakonamsetemeljieuropskogaprojektanajedanputnebiučinilikrhkimaipodložnimasvojevrsnomurazmrvlja-vanju.Tojemoždanajvažnijazadaćadanašnjiheuropskihlidera–vratitipovjerenjeueuropskiprojekt.Tomožemoučinitinanekolikonačina,aje-danodnjihjemisijakojusamjauzeona sebekada sam seangažiraodapostanempred-sjednikHrvatskedemokratskezajednice, a kasnije, zahva-ljujući rezultatima izbora, ipredsjednikhrvatskeVlade,atojejačanjepolitičkoga“ma-instreama”,tj.misijapovratkapovjerenja u ključne, glavneupravljačke stranke diljemEurope,diljemdržavačlanica.Bitćeteškoothrvatisesnaž-nomupopulističkomunapadunaeuropskiprojekt.Ondolaziisdesnaislijeva.Činisedaje ta protestatorska kulturakojutrenutnovidimoikojasejeraširilausvimdržavamačlanicamasadaprisutnaikodnas.GledatejusvakidanunovomesazivuHrvatskogasabora.Zahvaljujućitehnolo-gijiiinternetu,onaimautjecajipristupvećemukrugubirača,itopunobrženegoštobitobilo,recimo,prije20ili30godina.Javljasefenomen“laganogapoklanjanjapovjerenja”nekomutkojeaprioriprotiv,tkosmatradasusvikojisugradilijedanprojektklijentelističkeipri-vilegiraneskupine,udaljeniodnarodaiodkonkretnihproblema.Tojeretorikakoja,nažalost,uzgospodarsku,financijskuilisocijalnukrizuvrlolakouzimamaha.Itaj,kakobiihnazvalionikojisebavemeđunarodnimfinan-cijskimorganizacijamaiinstrumentima,“blending”ideje,konteksta,vremena,tehnologijedovodinasusituacijudamainstreampolitičari,kakobivratilipovjerenjeiosiguraliseodovakvihpopulističkihnapada,idupremaonomuštoseueuropskojpolitologijidanasnazivarenacionalizacija
rodnetrgovinskepolitike,daseodržijedinstvo.Jerakogledatejedansasvimmalisignalvjero-dostojnostieuropskogaprojek-taumeđunarodnimodnosima,vidjet ćeteda ste imaliu jed-nomedanuunekih20-ak sati zajednoprovedenetritočkenakojimaviditedasmozaistakrh-ki. Zbog nizozemskoga nega-tivnogareferendumaoSpora-zumuopridruživanjuUkrajinekojisuizazvalipopulistipostojimogućnostdatajsporazumni-kadanestupinasnagu.Dakle,dolazidosituacijegdjenajprijesnekimudobrojvjeripregova-rate,panetkoodlučidaseodrži
To je možda najvažnija zadaća današnjih europskih lidera – vratiti
povjerenje u europski projekt. To možemo učiniti na nekoliko načina, a jedan od njih je misija koju sam ja uzeo na sebe kada sam se angažirao da postanem predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, a kasnije, zahvaljujući rezultatima izbora, i
predsjednik hrvatske Vlade, a to je jačanje političkoga mainstreama, tj.
misija povratka povjerenja u ključne, glavne upravljačke stranke diljem
Europe, diljem država članica.
26
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
o 20%stanovništva,štojejakovelikbrojipredstavljavelikizazoviargumentnekimdesnimstrankama.TrenutnojejedanproblemzaodnosesEuropomuŠvicarskojupravoHrvatska:ŠvicarskajeVladapristalaprodužititrenutniugovorsBruxellesomokvotamazaHrvate,aliParlamentjošnijepristaonaovoproširenjetihugovoranaHrvatsku,jeronobimoglobitiusuprotnostisnovimčlankomUstava.
Stogajekrajnjepitanjeskojimsejošuvijeksuočavamo:bismoliuopćetrebalineštokontrolirati?Akojeodgovorda,ondasenamećepitanje:učijeime?Uimenaroda?Uime navika i konvencija?Uimebiznisa?UimeBoga?UimeIsusailiAlaha?Tkoznaodgovor?
Poštovani Predsjedniče Međunarodne paneuropske unije, poštovani gospodine Barišiću, predsjedniče Hrvatske PEU i novi ministre znanosti i obrazovanja, ekscelencije, cijenjeni gosti, dame i gospodo, dragi prijatelji!
Umeđuvremenusmoimalinekolikosastanakasapred-stavnicimalokalnesamouprave(Podgorica,DanilovgradiTivat),skojimasmodogovorilipotpisivanjememoran-dumao suradnji. Također smouspostavili suradnju sCrnogorskimsveučilištemipripremiliMemorandumosuradnjisEkonomskimfakultetom.Organiziralismorad-nisastanakuTajništvuglavnogagradaipostiglinačelnidogovorosuradnjinaprojektuPrelaženje granica: crnogor-ske i belgijske književniceuokviruProgramakultura.Pri-jedlogosuradnjinaprojektuvećsmouputilipredsjednikuPEUBelgije,gospodinuVanderbreekenu.UspostavilismokontaktidogovorilibudućusuradnjuspredstavnicimaTurističkeorganizacijeglavnogagradaiZakladeKonradAdenauer.UtijekusupripremezaodržavanjeosnivačkekonvencijeMladihCPEU,kojuplaniramoostvaritidokra-jatekućegmjeseca.
Kratkoćuseosvrnutinasamutemuovogapanela.Dr-
žaveZapadnogaBalkanaurazličitimsufazamaprocesapristupanjaEuropskojunijiistogaimajurazličitezahtje-ve,svakapremasvojimpotrebama,noobvezekojepo-stavljaEuropskaunijaistesupremasvima.VećinadržavapodručjaJugoistočneEurope,takozvanezapadnobalkan-skih6(WB6),imajusličnupolitičkuiekonomskubaštinu,nozapravoseradiokompleksnojstrukturišestmalih,odijeljenihirazličitihdržava,spetslužbenihjezikatepreko4.000kmdržavnihgranica,akojeuključujuivišeneriješenihsporovaokogranica,etničkihproblematepi-tanjasuverenosti.Premapodatcimaza2015.,uusporedbisačlanicamaEuropskeunije–četirikandidatkinjeidvijepotencijalnekandidatkinjepredstavljajusamo3,6%popu-lacijeEU,4,8% teritorija i oko 0,52% BDP-a.SvedržaveoveregijepotpisalesuipočeleimplementacijuSporazumaostabilizacijiipridruživanju.Idućijevažankorakuproce-supridruživanjapredajaaplikacijezačlanstvoipozitivnomišljenjekojepripremaKomisija,akojeomogućujedrža-vamadapostanukandidatkinje.CrnaGoraiSrbijapočelesupristupnepregovoresEuropskomunijom,AlbanijaiMakedonijasukandidatkinje,aBosnaiHercegovinaiKo-sovojesupotencijalnekandidatkinjezačlanstvo.
Imajućinaumuiskustvaizpetogakrugaproširenja,Europskojevijećedogovorilouprosincu2006. novi kon-senzusokoproširenja(mjesecdanaprijepristupanjaBu-garskeiRumunjske).Takoćesvebudućezemljekojesepridružujubitipodvrgnutedetaljnijemupretpristupno-mudijaloguikompleksnijemuprocesupregovora.Procespostajekompleksnijivećupostupkudavanjastatusakan-didata,štoznačidazemljamorabiti“unaprijedspremna”
31
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
naobvezekojećeproizlazitiizčlanstva.Pristupniprocesipregovoriopristupanjutimepostajujoškompliciranijiizahtjevnijitakodasemožegovoritionovojpoliticipro-širenja–Proširenjeplus.Štosetičepolitičkihipravnihkriterija,Europskakomisijapredložilajenovapravilazapregovaranjaupoglavljima23 i 24 2012.godine.Imajućiuvidunoveizazoveidugoročnuprirodureformi,tapoglav-ljakojasetičupravosuđaitemeljnihpravatepravde,slo-bodeisigurnostibitćeotvaranaranouprocesupregovorakakobiseomogućilomaksimalnovrijemezaostvarivanjepotrebnihzakonskihinstitucionalnihpromjenatedobripokazateljiimplementacijeprijezatvaranjapregovora.
Dragipaneuropskiprijatelji,većinaljudiizSrbijemožegovoritiihtiobihrećidasamdoistasretanštoimamoova-kodobaripozitivandoprinosuHrvatskoj.Istotako,jakosamzadovoljanštosmoodržalinekolikosastanakaovdje.ZbognekihzdravstvenihproblemanisammogaodoćiuBosnuiHercegovinu.Jučersam,istotako,došaonavrije-me,alismopogriješiliulazuZagrebpaseispričavamštosampropustiojučerašnjerasprave.KolegaMilanNe-šićizpaneuropskemladežiSrbijedatćesvojdoprinossutra.JaćumoratiotputovatiuSAD zbogznanstvenihobavezapaseunaprijedispričavam.Sadnekolikokomentara.Prvo,Srbijaima samo jednu sudbinu. Prva i jedi-nanjenasudbinajeeuropska.Takoda,akosenekogapitajesteliviuEu-ropiiulaziteliueuropskeintegracije,tojekrivopitanjejersetimeotvaranovopitanje,noviideal,novadilema,atoje–jesteliviovoiliono?Dilemenema.Tujeitrećepitanje,aradiseoprivremenimpogrješkama.Svakaze-
te “Požurisepolako”.Tojeneštoštojedoistajakovažno.Akopodupiremokrivepristupe,naširezultatibitćejošgori.Stoga,jabihpazioprikorištenjuovakvihformulacijajernajugoistokuEuropepostojeiosjetljivijapitanjave-zanauzpripadnostistoku,osimpita-njaotomeštosedogađauEuropi,atobimogaobitivrlovažanizazov.Prvo,trebarazjasnitinekeizjave.Paneurop-skiodgovornapitanjedezintegracijeuEuropiinaperspektiveintegracije.Natopitanjepostojisamojedanod-govor.Pitanjeintegracijajecivilizacij-skopitanjeitunemaalternative.Samosnažnije,čvršćeintegracije.Dakle,tojejediniodgovor.Dezintegracijanije
Paneuropski odgovor na pitanje dezintegracije u Europi i na perspektive
integracije. Na to pitanje postoji samo jedan odgovor.
Pitanje integracija je civilizacijsko pitanje i tu nema alternative. Samo
snažnije, čvršće integracije. Dakle, to je jedini odgovor.
Dezintegracija nije odgovor. Nemamo povijesno i civilizacijsko pravo
govoriti o dezintegraciji.
32
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
Poštovane dame i gospodo, cijenjeno radno predsjedništvo, poštovani predsjedniče Međunarodne paneuropske unije g. Terrenoire, poštovani predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, cijenjeni ministre znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske g. Barišiću, dragi Mislave, dragi paneuropski prijatelji, ekscelencijo Lepavcov!
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
činkovitiji.Učemjeondasuštinaprocesarazgradnjeeurop-skogazajedništva?Aktualnaglobalnateorija“budikaojailinestani”dijametralnojesuprotnaeuropskomukonceptupolitikepoštivanjarazlika.Takavjekonceptuvažavanjara-zlikeiprepoznavanjarazličitogastupnjarazvojaeuropskihdržavakojeEuropaklasificirakaopredmoderne,moderneilipostmoderne.Npr.Ukrajinajepredmodernoeuropskodruštvokojesezbogsvojenekoherentnostiupravljanjadanassuočavasvelikimproblemima.SvezemljeBalkanakojesudioJugoistočneEuropetrudesebitinegdjeizmeđupredmodernogaimodernogaeuropskogadruštva,alisuzasadasvinadnutablice.Nadamosedaćemouskorotoipostići.Grčkajemodernodruštvokojejeslijedilopreporu-keInvesticijskebankeGoldmanSachsizanemarilofinan-cijskuregulativutesadatražiotpisdugovaiprimjenjujeunitarističkemetodekontrolefinancijskogasistemabezuspjeha.Ikonačno,VelikaBri-tanija jepostmodernoeurop-skodruštvokojeje,uvjerenousvojesnage,počelosnivatisanopovratkuimperijalnesnageCommonwealtha.Imajućisvetouvidu,Europamoraponuditiosebujan integrativniprojektkoji poštuje nacionalni suve-renitetsviheuropskihzemalja,alipritomnaglasitidasetajsu-verenitet,todomoljubljeitajnacionalniponosjedinomožesačuvati nadnacionalnom eu-ropskomsuradnjomkojamožei jest jedina garancija sigur-nosti i mira na europskomekontinentu,osobitouvrijemekada transnacionalni kapitaleliminira suverenitet državaiuništavanacionalnegranicegrađanskogaporetka,atopo-jedineeuropskedržave–najvišenasnaBalkanu,jersmosiromašni–podvodipodpermanentnufluidnunesigurnost,anašadruštvenaparadigmajekonstantnirizik.Vitalnosttoganovogakoncepta,novogaeuropskoga“newdeala”,morajuosiguratisnažneireformiraneeuropskeinstituci-jekojesusposobnezabrzeiodlučnereakcije,kojemoguanticipiratibudućnost.Tosedaformuliratikaoeuropskapreventivnadiplomacijaistrategijaodnosasostatkomsvi-jeta.Osnovnijeciljtakvereformevratitinaduobičnomumalomueuropskomučovjekudajenjegovkontinent,nesamokolijevkanovogasvijeta,većikozmičkishuttlezabu-dućnost.Zatojepotrebno,prijesvega,vratitivjerudasueuropskepolitičkeeliteustanjuboritisezasvojegrađane,takokaoštotoradegospodaposlanicigđaMarijanaPetir,gđaDubravkaŠuica,kaoštojetoradiog.Plenković,kaoštojetoradiog.Stier.TakoseradizainteresRepublikeHrvat-ske,takoseradizainteresEurope.Istovremeno,Europanemožebitiravnodušnapremapromjenamausvjetskojpoli-tici.EuropskidužnosnicimorajusamostalnopregovaratisRusijomiTurcima.ZbogtogaštosuijednaidrugazemljadijelomsvojegateritorijauEuropi.JednojekadaEuropa
stičkatendencijajeodgovornaupornonerazumijevanjeEuro-penaposebnostrusko-europ-sko-azijskogakulturnogakodakojijesadapostaorivalEuropi,isadasmomiuneravnoteži,amoramotuneravnotežudove-sti u ravnomjerno stanje, neradidrugogadolidasačuvamoeuropski mir i sigurnost, daspriječimodaEuropabudepo-prištenekogadrugogavelikogasudara.Zatotrebaodatiprizna-njegospodinuJunckeru–uve-ćanjefinancijskihstrategijskihfondova,investicijeod430 mi-lijardieurazasljedećih6 godi-na.Pomeni,tojesuvremeniputproduljenja ideje Adenauera,Schumana,Monneta,deGaspe-rija,Delorsa,Spaaka.Usvijetuukojemcarujesila,Europamora
Europa mora ponuditi osebujan integrativni projekt koji poštuje
nacionalni suverenitet svih europskih zemalja, ali pritom naglasiti da
se taj suverenitet, to domoljublje i taj nacionalni ponos jedino
može sačuvati nadnacionalnom europskom suradnjom koja može i jest jedina garancija
sigurnosti i mira na europskome kontinentu, osobito u vrijeme kada transnacionalni kapital eliminira
suverenitet država i uništava nacionalne granice građanskoga poretka, a to pojedine europske države – najviše nas na Balkanu, jer smo siromašni – podvodi pod
permanentnu fluidnu nesigurnost.
34
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
multikonfesiju,asvesmotozaovih25godinatranzicijeizgubili.Postalismokarantenaeuropskogakontinenta,pr-vaciusiromaštvu.SvetonasnijespriječilodasačuvamopovjerenjeuEU i NATO.UMakedonijisuseod1991. godine dodanasusvimanketamamakedonskigrađanisvišeod80%opredjeljujuzaEU i NATO.Kakojetomoguće,pitajuseljudi,kadaMakedonijapriprema18.godinuzaredomsvojeakcijskeplanovezaNATOčijejesvestandardeispunilajošdavne 2007.godine,ikada11.godinunakonpotpisivanjafinancijskogastatusajošnemamotočnoodređenogadatu-mazazapočinjanjepregovorazapunopravnočlanstvo,atojemogućejersmoprošlitolikovelikereforme,jersmotriputaprešliisva32poglavljaikomentara.MogućejezatoštojeMakedonijadanaspoanalizamaSvjetskebankeu 2015. godini rangirana kao 12.usvijetu,6.uEuropi,1. uregiji.Makedonskaekonomijajestabilna,tekućiračunplatnebilancejeuravnotežen,budžetskideficitjepoEU u standardima.
Asadamaloosusjedima,opoglavljima23. i 24.,odobro-susjedstvuiprijateljstvu.Grčkajeonastranakojasprječa-vaMakedonijuuulaskuuEuropskuuniju,alije,istotako,GrčkauprvihpettrgovinskihpartneraMakedonijeitre-ćiinvestitoruulaganjimauMakedoniji,ajošuvijekpolamilijunaMakedonacasvakegodinapoljetnimpraznicimapotkrjepljujegrčkiturističkiprihod.Tojenašamakedon-skafalangakojaokupiraGrčku,alisamozaljetnihpraznika.Bugarskajejošuprvihpet,tujeiSrbija.UprvihosamsuiHrvatskaiSlovenija.Apredvodilismohibridnirat,bilismopokusnibijelikunićinovogamodernogaoblikaprisluški-vanjakojejezanašepojmove,europskepojmove,ravnoiWikiLeaksuiSnowdenuzatoštojeMakedonijamalaitako
Vanja Gavran , PredSjednik Peu boSne i Hercegovine
Poštovani predsjedniče Terrenoire, poštovani predsjedniče i ministre Barišiću, akademiče Ježiću, uvaženi članovi paneuropskih organizacija, dragi prijatelji!
No,dase,kaoiobično,osvrnemnaBosnuiHercegovi-nuizperspektivetemekonferencije.Još2009. na našoj konferencijiuBanjojLucipostavilismopitanjekamopu-tujeBosnaiHercegovina:uintegracijeilidezintegracije? Danas,2016.godinemiuBosniiHercegovinismosvjesnidasudezintegrativničimbeniciunašojzemljipopriličnoojačaliidaodzavršetkaratanisunikadabilijači,adajošuvijeknismosteklistatuszemljekandidata,akamolipo-stalipunopravnačlanicaEuropskeunije.
Politikabošnjačkihstranakaili,dabudemprecizniji,značajnogabrojatihstranaka,jestjednakotakodezinte-grativna,iakojeonitakvomnevide.Od“prevelikeljuba-vi”premaBosniiHercegovinidrugimnarodimaneostajepunodomovine.Sarajevoje,kaoštoznate,okruženopla-ninamainalaziseukotlini.ČestopolitičariizSarajevanevideostatakBosneiHercegovineiztekotlineizanjihjeSarajevonajznačajnijeizvišerazloga,ajedanodnjihještoseuSarajevuvrtidostaproračunskoganovca.Pred-sjedniknajjačebošnjačkestranke,StrankedemokratskeakcijeBakirIzetbegovićsvojimpolitičkimpotezima,aliiretorikomhraniMiloradaDodiga,aiobrnuto.KaolidernajmnogobrojnijeganarodauBiHIzetbegovićjeodtrav-njaovegodinepreuzeopredsjedanjePredsjedništvomBosne i Hercegovine.Koliko znam niti jed-nom od tada nije po-sjetioBruxelles,ali jenekolikoputabiogostErdoganu.Trebamlituštopojašnjavati?Stječesedojam,adobivamin-formacijesterena,dajedanbrojbošnjačkihpolitičarauaktualnojvlastistopiraeuropskiputBosneiHercegovi-netedaćesblokadamanastaviti.Pozvatćusenanedavnoobjavljenistatus na Facebooku našega člana i zastu-pnika u Parlamentar-noj skupštini Bosne iHercegovine, koji jei član Izetbegovićevestranke,SenadaŠepića.On je nakon lokalnihizbora,razočaranrezultatima,napisao:“SDA jemogućedobilaipobijedilauSarajevu,alijeizgubilaBosnuiHerce-govinu.”ApsolutnopogubnapolitikazaBiHpotpomognu-taidejamacentralizmaiunitarizma.
Odgovor na pritiske iz za-jedničkihsredištaStrasbourgai Bruxellesa, gdje se akredi-tirajuslužbenicikojinisusviizabranidemokratskimputem,možda se ponajviše odrazilona tranzicijske zemlje Jugoi-stočneEurope.OdBaltikadoJadrana jesu zemlje izašle izkomunističkogadespotskogadiktatorskoga režima koji jenastojao ugušiti nacionalneidentitete,vjerskeitradicijskebaštine.Alinacionalnasvijest,religijskikorijeniisvavrijedna
sereligijskiživotuRumunjskoj,Bugarskoj,baltičkimzemljama,aHrvatskamoždaiprednjačiutomepogledu,timvišeštosusrpske vojne i paravojne po-strojbeuDomovinskomeratuuništile preko 500 sakralnihobjekata.
Nisu svi nemiri koji danaspotresajuEU uzrokovanisamofinancijskim i materijalnimproblemima(nezaposlenost,si-romaštvokojeprogredirauod-nosunaprijašnjegodine),negosemnogozakonodavstvaVijećaEU pojavljujekaokontradikci-ja ineusklađenost s tradicija-ma,vjerskiminacionalnim,paondaietičkimstajalištimačla-nica EU.Otomesečestošuti.
Upravo u nekada komunističkim diktaturama pritisnutim zemljama Crkva je postala predvodnik kao
moralni auktoritet, pa i u Hrvatskoj. Globalistički pohod liberalizma
bez granica koji zagovara otvoreni put novca (ukidajući državu kao socijalni regulator), ideja i ljudi
dovodi do sve izraženijih sukoba, pa se i problemi s izbjeglicama koji sa
sobom donose posve druge tradicijske i religijske vrijednosti, ne uklapaju u sekularni fundamentalizam koji
danas potiče manjina u EU, također želeći ukloniti kršćanski moral i tradiciju, pa tako u zakonima EU nestaju tragovi kršćanstva.
37
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
naspotičemanjinauEU,takođerželećiuklonitikršćanskimoralitradiciju,patakouzakonimaEU nestaju tragovi kršćanstva.EU jepostalauvećininekadakolonijalnihsilaostarjela,tromaibogatasvimeosimdjecom.OnoštosepojačavajesunapetostiunutarEU kojebitrebalerazrije-šitinovezakonodavnepromjeneutemeljenenaiskustvudosadazajedničkeprošlostiuEU.PosebniproblembitćeubudućeiterorizamkojijepočeonesamoizvanEU i u dalekimzemljama,nego1991.usrcuEurope,napadomSrbijenaSloveniju,Hrvatsku,BiH,Kosovo.Ostajupitanjakoja je davne 1923.postavioKalergi,samosadauinverziji.
nacionalnihiregionalnihkultura.Tojejedinstvoura-zličitostibilotemeljujedinjavanjuEuropenakojejeCo-udenhove-KalergipoticaovećposlijePrvogasvjetskogarata,akojesejestalonapokonostvarivatiradomvelikihPaneuropljanaRobertaSchumana,KonradaAdenauera,AlcideadeGasperi,PaulaHenriSpaakaidrugihteknakonDrugogasvjetskogarata,uzblagoslovWinstonaChurchillakojegajeKalerginagovorionaglasovitizüriškigovor1946. Takosuseu1950-imgodinamastalestvaratieuropksezajednice,aod1992. (ugovorom izMaastrichta)zovuseEuropskaunija.Onajeumeđuvremenuod6zemaljaosnivačicaporaslau60-ak godina na 28članica,aovesejegodineizlaskomVelikeBritanijesvelana27zemaljačlanica.TakvajeEuropskaunijabilajedanodnajvažnijihjamaca mira tijekom 70-akgodina,iakonijespriječilanizograničenihratova,uglavnomizvanEurope,aionajunu-tarEuropekojijenakonagresijesrpskearmijeiparavojnihsnaganaHrvatskuiBosnuiHercegovinutrajaopetgodina.Europskajeunijatijekomtogavremenauspjelazasvojegrađanepostićirazmjernonajvišestandardedemokracije,vladavineprava,socijalnogazakonodavstvaipoštovanjaljudskihpravaucijelomesvijetu.
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
brojuzemaljanijeizliječena,negojeostavilaznatnunezaposlenost,oso-bitomladih,terastućisocijalnijazudruštvu.Zbogkrizesumnogiosiro-mašili,alisusemalobrojniinanjojznatnoobogatili.Nonagomilanifi-nancijskikapitalnepomažedruštvunegoslabidruštvenikapitalkojiseradinjegažrtvuje.Odgovornakrizusvakakojeusnaženjugospodarstva,osobitotakvakojejeutemeljenonaproizvodnji,anenapraznimfinan-cijskim spekulacijama. No jedinodruštvenasolidarnost,kojojtrebajuslužitisocijalnozakonodavstvoiiz-vršnavlast,kojićejuuskladustimezakonodavstvombraniti,mogubitipaneuropskiodgovornatajdruštve-ni izazov. Gospodarstvo Europskeunijepočivanaslobodnometržištu,ali takvu koje je ograničeno razu-mnom socijalnom politikom, i potomejebiloboljezagrađaneeurop-skihzemaljaodonogaubilokojemdrugomedijelusvijeta.Sadajefinan-cijskakriza,izazvavšiigospodarskukrizu,ugrozilatosocijalnompoliti-komnadziranoslobodnotržištepaseuvodi“fleksibilizacija”radnesnageidrugi“proizvodi”socijalnogamenadžmentakojiugroža-vajuonopočemjeEuropaprijetogapostalazasvojegrađa-nenajsretnijidiosvijeta.TutrebanadodatidabislobodnotržišteuEuropidanastrebalobitinesamosocijalno,negoiekološko,tj.ograničenozakonskiminstrumentimakojičuvajudruštvoipriroduoddegradacijeiuništenja.
možebitiuinteresusnažnihgospo-darstava,velikojepitanjemoguliseuutakmicinanjemosiguratisocijal-naprava,razumnamjeranacional-nogaieuropskogasuvereniteta,npr.usudstvu,ilipakekološkistandardikojisuodlikovaliEuropskuunijudosada,iunjojseidaljerazvijali.StogabipaneuropskiodgovormoraobitivelikoprezprisklapanjuugovoraiobavezivanjenesamoEuropskeunijenegoidrugogapartneranapodizanjeonihstandardakojisuuEuropidosadabilivišinegoudrugih,itonaopću dobrobit građana svih zema-lja.(Tojeonoštoseunačelu,iakomoždasmalouspjeha,nastojičinitiupregovorimasKinomizemljamazakojeseopćenitosmatradaimajunižesocijalneiekološkestandardenegoEuropa.)
Četvrtijeizazovrasttotalitarnihtendencijafinancijskogakapitalauneoliberalnometržišnomesustavu.Onjepovezansprvim.Problemjeu tome što te tendencije da se sav ljudskiidruštveniživotisavodnospremaprirodiidrugimbićimapodre-digospodarskim,inakrajufinancij-
skiminteresima,aonikatkadnerazvijajučaknigospodar-stvo,ugrožavajuživotljudiidrugihbićaitimeširekulturusmrti,kakojeupozoravaoIvanPavaoII uknjiziSjećanje i identitet.Onkažedatakvaneoliberalnaideologijaugroža-važivot,obitelj,društvenusolidarnostisupsidijarnuor-ganizacijuzajednica,azatesvrhestojejojnaraspolaganjuogromnafinancijskasredstva.Paneuropskijeodgovornatoodgovornazaštitavrjednotakultureživota,kojesusvr-hagospodarskedjelatnosti,anesredstvozanju.
“DanassevjerniciinevjernicislažuutomedajeZemljaubitizajedničkabaština,čijadobra moraju svi uživati.(...)Kršćanskatradicijanijenikadapriznavalapravonaprivatnovlasništvokaone-štoapsolutnoinedodirljivoiisticalajesocijalnufunkcijusvakoga privatnog vlasniš-tva.”(KS ,str.74)Navodisetuiformulacijajapanskihbi-skupa:“Osjetitidasvastvore-
Prijesvega,želimčestitatihrvatskomunarodunanovojVladi.MislimdasuuvijekbiladobrarazdobljazaHrvat-skukadasuPaneuropljanibiliaktivniuvodstvuzemlje.Tosejedogodilotriputa.PrviputaudobapredsjednikaTuđmana.UtovrijemesambliskosurađivaosMislavomJežićem,saŽarkomDomljanom,tadašnjimpredsjednikomHrvatskogasabora,NevenomMimicom,kojijebionačeluOdborazaljudskaprava,sprof.NevenkomNekić,sgospo-đomIvonomDončevićuNjemačkojidrugimakojisunamutovrijemepomagalidaHrvatskojpomognemonaputupremaneovisnosti.DrugorazdobljebilojerazdobljeprijeulaskaHrvatskeuEuropskuuniju.Hrvatskapaneuropskaunija,kaoiMeđunarodnipaneuropskipokret,veomajemnogoučinilazaulazakHrvatskeuEuropskuuniju.Misliosamdajetodoistabilanekavrstačudakadasejenakra-judogodilo.TakvublokaduulaskanekezemljeuEU ja u 40godinasvojegaradanikadaranijenisamvidio.SjećamsekakojeStephanieWaldburg,mojaasistentica,takođerutodobauParlamentuobavljalaizvrstanposaoukoristHrvatske.KadajeHrvatskanapokon2013.godineušlauEU,mismoreklivrlojasnodajetobiozadnjitrenutakdaHrvatskauđeuEuropskuuniju,jersmovećtadavidjelidadolazidokrize,idabisetakrizaiskoristiladaseopetgodinamablokiraulazakHrvatskeuEU.Zatojebiloizni-
Usvibnjusmoproslavili25.obljetnicuPaneuropskeunijeuHrvatskoj.Imaosamprilikubitinaosnivačkomesastanku 1991.pamijebilodragoštosampozvaninaovaj sastanak u svibnju 2016.Zbogtogajasadanećudržatislavljeničkigovor,veććeovobitiradnoobraćanje.JučersmoovdjemoglividjetislikuKonradaAdenauera,kojinesamodajebioprvikancelarZapadneNjemačke,negoje,kaoštoznate,bioiosnivačPaneuropskogapokretauNjemačkoj,počevšisgodinom1926. On je bio jedan od najvećihpodupirateljaCoudenhove-Kalergijau1920-im godinama.KonradAdenauerrekaojeneštoveomamudro,atojedamoramoznatidasvaljudskabićaimajusvojeproblemeisvojemane,alidanemamodrugeljude,idamoramoraditisonimljudimakojipostoje.Tonijeneštoštovrijedisamozaljude,jabihrekaodatovrijediizasvepolitičare.Mikaopaneuropskipokretnesmijemobitipo-putonihkojigovoredaovaEuropskaunijaiovipolitičarinisudobri.Moramoživjetisonimakojipostoje,anekiodnjihinisutakološi.Mnogojelakšesjeditinanogometnojutakmiciiprosvjedovatiilipljeskatinegoštojeigratinaterenu.MoramouvidjetidauEuropinemamotakološevodstvouovometrenutku.Tovodstvojerazmjernodobroimislimdagatrebamoiskoristiti.
javnimobraćanjima,štonekadačinimija,ištojezapravoupoliticinormalno.No,budimojasni,bezAngeleMerkelkri-zaEuropskeunijebilabikatastrofa.Kaoprvo,uNjemačkojjepostojaosnažanpokretdaseizbaci,dragiCarlos,JužnaEuropaizEurozone.Onajetozaustavila,itonijebilopo-pularnouNjemačkoj.StrankaAfDpostojiupravozatoštosejeonazauzeladaJužnaEuropamožeostatiuEurozoniakoželi.Onajedakledonijelaveomasnažnuodlukukojojsuseprotiviliimnogiunjenojvlastitojstranci.Drugislu-čajbiojeproblemsRusijom.UNjemačkojtakođeridanaspostojisnažanpokretusvimstankama,pačakiumojojvlastitojstranci,kojisezalažezastarusuradnjuNjemač-kesRusijomprotivdrugih.TojeuvijekvelikaopasnostiAngelaMerkeljevrlojasnorekladaideeuropskimputem,dasmodioeuropskekoalicijesasankcijamaisvimostalimmjeramaprotivPutina(dakleneprotivRusijenegoprotivPutina),idamoramodatišansudatakoalicijauspije.BezAngeleMerkeltodoistanebiuspjeloionajevrlosnažnostalanastranuUkrajine.Kadajeriječoizbjegličkojkrizi,otomesemoženaširokoraspravljati,alijednastvarjepo-svejasna:rješenjenećemopronaćiuzatvaranjuunutarnjihgranica. Rješenje je da se vratimo na otvorene unutarnje granice,adaosnažimovanjskegraniceEuropskeunije,tj.granicesprostoromizvanEuropskeunije,aupravojeonaradilanatome.MnogisuuNjemačkoj,paiumojojstranci,aliiudrugimzemljamasmatralidabitrebaloprivremenozatvoritiunutarnjegranice.No,kaoštoznate,privremeneodlukemoguostatinasnaziveomadugo.AAngelaMerkelsejezalagalazaotvoreneunutarnjegraniceizakontrolenavanjskimgranicama,istogajubranim.GospođaMerkeljemnogoučinilazaEuropuimislimdajedoistadobroštosmojojprijenekolikogodinadalinagraduCoudenhove-Kalergi.
Važno jenapomenutida jeonprvipredsjednikKomisijekojegajeParlamentizabrao.Kadajeriječoproširenju,po-stojalesusnage,čakiuNje-mačkoj,kojesuhtjelezausta-vitiproširenjeEU.Junckerjerekaodaproširenjanećebitiunarednihpet godina, štoje,iskrenogovoreći,irealno.PregovorisHrvatskomtraja-lisuosamgodina,ipotpunoje jasno da u narednim trima godinama, do kraja ovogarazdoblja,nećebitinovogaproširenja,štojebilojasnoiprijekrize.No,toneznačidanetrebamodaljeraditinapitanjuproširenja. Juncker
41
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
Iakoćevasmoždatoveomaiznenaditi,trećaosobaučijućuobranudanasstati,akojusviuvijekkritiziraju,jestViktorOrbán.Upoznaosamgadavno,asreosamsesnjimiprošlogaponedjeljka.Injegasamuvijekkritiziraove-omaotvoreno,paiprošliponedjeljak.Međutim,moramrećidaćesutrabiti40.obljetnicaodkadasamzaMladežPaneuropskeunijeuHerkulovojdvorani(Herkulessaal)uMünchenuorganiziraovelikuproslavu20.obljetniceMa-đarskerevolucije,nakojojjeprisustvovalo3000ljudi.Jasam tada imao 20godina.Međugovornicimaiorganiza-torimabilisutadašnjipremijerBavarskeAlfonsGoppel,kojijekasnijebioipredsjednikPaneuropskogapokretaNjemačke,OttovonHabsburgizMeđunarodnepaneurop-skeunijeija.Nastrojicasmoorganiziralituobljetnicukojomsmoželjelipružitipotporumađarskomunarodu20 godinanakonRevolucije.Sutraćeseobilježiti60 godina odRevolucije.MađarskajeuvijekmnogočinilazasloboduEurope.1989.godinenakonpiknikakojisamijaimaočastorganiziratiuimePaneuropskogapokreta,imaosamčastbitinadrugomepogrebuImreaNagyasViktoromOr-bánom(16. 6. 1989.,točno31godinunakonsmaknuća1958.).Onjetadabiopredvodnikmladežiiodržaoodličangovor.Ondoistajeststariboraczasloboduitakođer–štogovorimjergapoznam–uvjereniEuropljanin.No,onoštoželimrećinašemuprijateljuGáborujestdamoramobitiveomaoprezni.NjegovorazočaranjeuEuropujeveliko.Mnoginapadinanjeganisubiliopravdani,patakoniuEuropskomeparlamentunaplenarnojsjednicikadasmootomeraspravljali.Međutim,onnebismiosadareagiratinanačinsamoizolacije.Mađarskakaozemljatakođernebismjelasamusebeizolirati.Svimoramoučinitisveštomožemokakobismosačuvalisnažaneuropskiduhkojipo-stojiuMađarskoj,usrcuEurope.NamatrebaMađarskauSrednjojEuropiiEuropikaosnažandioeuropskeslobode.
učinio.Onjedošaonatesastankeitusevrlojasnozala-gaozaeuropskuintegraciju.Njegovjeargumentveomadobar.Onkaže:“ImamosamoovujednuEuropu.Nikadanećemodobitinekudrugu.IstogasemoramoboritikakobitaEuropabilabolja.No,moramojuprihvatititakvomkakvajest.Ostvarenjeveliknapredakimoramogaisko-ristitizasadašnjostizaboljubudućnost”.Dakle,rećidajeEuropaiPaneuropadobra,alidaEuropskaunijanijedobraidajutrebatemeljitorekonstruirati,ilidanijeistoštoiEuropailiPaneuropa–tonijeistiina.EuropskaunijajepravapostojećaEuropa,iakojuuništimoiliakojunetkodrugiuništi,nikadavišenećemoimatinovuEuropskuuni-ju.Zatomislimdatrebamozaštititiisačuvatidemokrat-skuEuropskuunijukojuimamoimoramoraditinatomedaonabudebolja.Štoznači“bolja”?“Bolja”značidaseborimoprotivnacionalizma,atosmodanasmnogoputačuli.Štojezapravonaci-onalizam?Nacionalizamjeegoizam,itoegoizamnakolektivnojrazini.Uveoma ekstremnoj li-beralnojekonomijibezvrijednosti egoizam jeindividualan, a kolek-tivniegoizamjeegoizamstaleža,usocijalizmu,ilinacija, u nacionalizmu.Tajjeegoizamiznimnoopasan za Europu, kaoizasvakinarodisvakudržavuzasebno,jerego-izam je uvijek najgoristav. On je destruktivan prema drugima, ali nakraju je destruktivan i prema vama samima,egoistima. To je neštoštosmonaučili iunje-mačkojpovijesti.NacistisubilinajegoističnijamogućapolitikainakoncusuuništiliNjemačku.Europanamjedalaprilikudaizgradimonovu,demokratskuNjemačkuuduhuPaneuropljaninaKonradaAdenauera.StogavamželimrećidaPaneuropskipokretmorabitimeđunarodniprekograničnipokretkojićesezalagatiprotivegoizma–nacionalnogaegoizmaiekonomskogaegoizma.
Živimo u veoma opasnim vremenima, i moramo seokrenuti Aziji i Africi.Moramovišesurađivatii s JužnomAmerikom imoramo vrlo jasno us-postavitinašeodnosesdvjema bivšim velesila-ma,a tosuSAD i Rusi-ja.Nijeda janikadaneiznosim kritike. AlaineTerrenoiredobroznadajačestoiznosimkritikesobziromnaSAD-e.Nomi moramo biti sjedinje-nedržaveEuropeiliPa-neurope,jednakokaoštosutoSjedinjeneDržaveAmerike.Mismopartne-riinemožemobitipodprotektoratom SAD -a.
Sdrugepakstrane,moramoshvatitidabezpravogapar-tnerstva s SAD-amanemožebitinimiranislobode.IakojeNorbertHoferprijedvatjednanapaneuropskomekon-gresuuBečurekaodatrebamobitinajednakojudaljenostiod Rusije i SAD-a,jatakvutvrdnjujasnoodbijam.Rusijajeagresivnaautoritarnadržava,aSAD-epateodbrojnihpogrješaka,notojedemokratskadržava.MoramootvorenorećidabezonogaštojeRonaldRegannapraviokaouvjereniPaneuropljaninuSAD-amakakobisesrušilaželjeznazavje-samidanasnebismosjediliumiruuEuropskojuniji.Toneznačidanetrebamobitikritičkinastrojeni.Sasvimsigur-nomoramozaštititisvojeinteresekadajeriječotrgovini.Akouzmemouobzirštokažeg.DonaldTrump,idanjegapodržavaPutin,ondaznatekolikojevažnopravodobropartnerstvoizmeđudemokratskeEuropeidemokratskihSAD-a.JerakotopropadneuSAD-ama,Europaćesenaćiuveomateškimvremenima.Todakleznačidasemoramodaljezalagatizaintegracijupomoćuzajedničkihinstitucija,aosobitopomoćuzajedničkesnažnevanjskepolitike.
Supsidijarnost bez solidarnosti je put koji vodi do ekstremnog kapitalizma,
dok je solidarnost bez supsidijarnosti put koji vodi do ekstremnoga socijalizma. Ono što je nama potrebno
jest socijalno tržišno gospodarstvo, pisano
velikim slovom “S”, koje se temelji na socijalnoj nauci Crkve, a kojim se uspostavlja ravnoteža između supsidijarnosti
i solidarnosti.
43
IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje
IZJAVAHRVATSKEPANEUROPSKEUNIJE
POVODOMMEĐUNARODNEPANEUROPSKEKONFERENCIJE
održaneuZAGREBU (Hrvatska)21.–23.listopada2016.
Mi, članovi Hrvatske paneuropske unije, povodom međunarodne paneuropske konferencije u Zagrebu 21.–23. listopada 2016., kojom slavimo 25. obljetnicu osnutka Hrvatske paneuropske unije, donosimo na izbornoj Skupštini HPEU 5.
kojisejeodržavaood12. do 14. svibnja 2017.uNeustadtuanderWeinstraßeusaveznojpokrajiniPfalz,okupilisusebrojnisudioniciiugledniciizpolitičkogaidruštvenogaživotaiz17zemalja.IzHrvatskesubilinazočniPavoBa-rišić,NadaPomper,SilvioVince-PalluaiSebastianTončić.
Međunarodni predsjednik Paneuropske unije AlainTerrenoireustvrdiojedabitiEuropljaninomniujednojzemljičlanicinedokidanacionalniosjećaj.Tojedvojenerazdvojnopovezanokadaseispravnotumači.SmatradajedanasponovnodošlovrijemezaPaneuropljanedasepostavenačelorenesanseEurope.SvijettrebasnažnuEuropuimoramojupromatratikakvaonajest,anekakvasepriviđausnovima.Ugrožavajunasislamizam,revanši-stičkistaljinizmiuMoskvi,rastućaautokracijauAnkariiriziciizolacionističkihpokretasmjenjivanjauWashingto-nu.IzgradnjanoveobrambenestruktureuEuropinevodinužnonapuštanjuNATO-a.Alijeonadugoročnopitanježivota.ZaložiosejezaprekidanjepristupnihpregovorasTurskom,aliistodobnozanastavakpregovorabezzastojasazemljamaJugoistočneEurope.
Skupusejeuvodnimsvečanimizlaganjemobratiomi-nistarznanostiiobrazovanjaPavoBarišićusvojstvuiza-slanikapredsjednikaVladeRepublikeHrvatskeAndrejaPlenkovića.PrenosećiiskustvačetverogodišnjegačlanstvaRH u EU,istaknuojekakosenajmlađačlanicaneosjećakaokočničarnegokaomotoreuropskogaujedinjenja.GovoriojeoujedinjenjuEuropekojejošnijedovršeno,avećjeupogibelji.NaglasiojedajezaEuropskuunijuodživotnevaž-nostiprisjetitisesvojihpovijesno-kulturnihkorijenazapo-stizanjemiraislobode.ObrazložiojesvojeuvjerenjedaćeseeuropskiprojektujedinjenjauspješnonastavititedonijetikakoEuropitakoisvijetuznatnudruštvenuigospodarskudobrobitiutjecatinageopolitičkustabilnost.PodsjetiojenaglavneuzrokekvarenjaustavakojejePolibijeizložiou2.st.pr.Kr.:željazastjecanjemilakomostzavladanjem.Takoseodvijapreobrazbaizuspješnaulošustavnipore-dakkadadođugeneracijekojezaboravetemeljnanačelaslobodeijednakostizakojesuseborilionikojisuzasnivalidemokraciju.ZatojezaEUodživotnevažnostiprisjetitisenačelazasnivanjamira,slobode,kršćanskihipovijesno-kul-turnihkorijena.ZahvaliojePEUNjemačkeipredsjednikuPosseltunapotporiiznačajnojuloziupristupanjuRHUnijikaoinapotporizemljamaJIEurope.PreniojepozdraveiizrazioopredijeljenostVladeRHnačelusPaneuropljanimanadaljnjojodlučnojintegracijiEurope.
Bosna i Hercegovina - korak do statusa zemlje kandidata - možemo li ubrzati proces?
— biHać
19.–21. svibnja 2017.
U Bihaćujeod19. do 21. svibnja 2017.godineodržanameđuna-rodnakonferencijaPaneurop-
skeunijeBosneiHercegovinepodna-zivom“BosnaiHercegovina-korakdostatusazemljekandidata-može-moliubrzatiproces?”Ukonferencijisu sudjelovali predstavnici paneu-ropskihorganizacijaAustrije,BosneiHercegovine,CrneGore,Francuske,Hrvatske,Mađarske,NjemačkeiSlo-venije.HrvatskudelegacijučinilisuPavoBarišić(kaohrvatskiministarznanosti i obrazovanja), SebastianTončić,PavaoiDanijelaNujić,AlenŽuškić,MislavBarišić,VesnaIzako-vić,NadaPomper,HeidiFrankSetter,KatarinaKatavićiLjudevitFranJežić.
Prvi dio konferencije, održan upetak19.svibnjapopodne,sastojaosejeodotvaranjakonferencijeipoz-dravnihgovora,jednogapanelateza-jedničkemolitvezaBosnuiHercego-vinuiEuropskuuniju.KonferencijujeotvorioVanjaGavran,predsjednik
PEU BiH,ističućidajeovonajvećaovakvakonferencijauBihaćuupo-sljednjih25godina.Pozdraviojedo-lazakbrojnihpredstavnikaiizEurop-skeunijeiizrazličitihrazinavlastiBosneiHercegovineteizrazionadudajetoznakdamožemovjerovatidaimjestalodoeuropskogaputaBosneiHercegovine.Uznjih,nakonferen-cijisuseokupiliigospodarstvenici,predstavnicivjerskihzajednicaici-vilnogadruštva.Svakomujenadardana po jedna bihaćka svijeća kaosimbolsnagezajedništva,jerkaoštonijednasvijećasamazasebenemožeosvijetlitiprostoriju,negotekbrojnezajedno, takonijednaeuropska ze-mljanemožezasvijetlitiuglobalno-mesvijetubezeuropskogazajedniš-tvauEuropskojuniji.GavranvjerujedaPaneuropskaunijamožepomoćiiubrzatipridruživanjeBiHEuropskojunijikaošto je idrugimzemljamasvojimaktivnostimaizalaganjempo-moglanaeuropskomeputu.Dabisetazahtjevnazadaćaostvarila,pozvaojeonekojidonoseodlukedapostrani
PredsjednikMeđunarodnepaneu-ropskeunijeAlainTerrenoirenagla-siojedaseokupljamoupaneuropskojtradicijidapokažemodasmouzBiHunjenojukupnostiiraznolikostiiza-želiojeuspješaneuropskiputBiHpo-tvrdivšidaće,kaoidrugimzemljamajugoistokaEurope,Paneuropskauni-jaiBosniiHercegovinibitipotporanatomeputu.Našaorganizacijaza-lažesezavelikuEuropu,kojaokupljasvenacijeEuropekojeizražujuželjuzaujedinjenjem.Međutim,moramobiti svjesni i situacije u kojoj neke zemlje ne žele dioništvo u takvojzajednici,anekejuinapuštaju.Kaoborcizamir,pravdu,istinuitoleran-ciju,PaneuropljaniimajudužnostbitiuzBosnuiHercegovinu.Europaimaposebnuodgovornostprematojdr-žavi,kojunakonDaytonskogaspora-zumanijeispunjavalakakobivaljalo.MožeserećidajesvojimvojnicimapomogladasepostignemiridaEU imasvojegapredstavnikauBiHdapratinapredakzemlje.Međutim,Bo-snaiHercegovinazaslužilajemnogovišeodtoga,posebiceakouzmemouobzirdajebilanajvećažrtvarata1990ihnaprostorubivšeJugoslavije.
Daytonskisporazum,kojijeuspješ-no zaustavio rat, nije zamišljen dabude ujedno i nacrt ustava Bosne i
50
izvješća
Hercegovine.Svakiizvananametnutiustavpoprirodijestvariusuprotno-stispoticanjemtolerancijeinapret-ka,amiPaneuropljaniapeliramonaeuropskovodstvodatomoraimatinaumu.Kadagledamosukobemeđurazličitiminteresnimidrugimgrupa-cijama,porastnacionalističkogapo-pulizmaidrugetrendoveubrojnimeuropskim zemljama, Bosna i Her-cegovinamožeuvelikebitiprimjeriuzorsuživotaurazličitosti.Iakosmo80ihi90ihprednostdavaliekonomijiifinancijama,umeđuvremenujesvi-jetpostaoopasan,asusjedpovratiosvojeimperijalističketendencije.Mo-ramosezatooduprijetivanjskimutje-cajima,čakikadadolazepodkrinkominvesticija. Naši američki prijateljinakon predsjedničkih izbora poti-čuizolacionizam,najugudolazidomasovnihimigracija,anaBliskomeiSrednjemistokustanovništvotrpipo-sljedicelošepolitikeimperijalističkihsila.ZbogsvegatogaEU ne smije do-pustitidaJIEuropaideunekomedru-gomesmjeruodeuropskihintegracija,aPaneuropljanisuposebnopozvanidapritompomognu.
U svijetu prepunome novih iza-zovaiprijetnji,oživljenihimperija-lističkihtendencijairadikalnihfun-damentalističkihideologija,potrebnaje,zaključujeTerrenoire,snažnaije-dinstvenaEuropa,astabilnaBosnaiHercegovinaosnažilabiEuropu.
MelikaMahmutbegović,potpred-sjednica Federacije Bosne i Herce-govine,skupujeposlalapozdravnopismo kojim je zaželjela uspješanrad te čestitala organizatorima navelikomeposluokorealizacijekon-ferencije.NaglasilajedajeBosnaiHercegovinaeuropskadržavatedaječlanstvouEuropskojunijilogičanrazvojdogađaja.GrađaniBiHbaštinesvevrijednostizapadnihdemokracija,aspremnisuihjošsnažnijeibržeos-tvarivati.ProcesipristupaEU moraju seubrzatijertojegarancijastabilno-stiiprosperitetaBiH.
Nikola Lovrinović, predsjedateljZajedničkekomisijezaeuropskein-tegracije Parlamentarne skupštineBosneiHercegovine,istaknuojedajenužnoubrzatieuropskiputBosneiHercegovine.Naveojenaporekojepo-duzimakomisijakojupredvoditekakouspješnosurađujeisPaneuropskomunijom.Sljedećazadaćapolitičkihli-derauBosniiHercegovinimorabitipribližavanjeSporazumaostabiliza-cijiipridruživanjuigrađanimaiobna-šateljimavlasti.Utusvrhuorganiziraseserijaokruglihstolovasrazličitimtemamaizdomenetogasporazuma.RazličitostBosneiHercegovinenijenjezinaslabost,negobogatstvoisto-gajenužnoiizslužbenihdokumena-tatijelaBiHizbacitikonstrukcijekojepotičunapodjele.EuropskomuputuBosneiHercegovine,premanjegovumišljenju,nemaalternative.
Husein Rošić, predsjednik VladeUnsko-sanskogakantona,naglasiojedajetajdioBosneiHercegovinečestopredvodnikostatkadržave.Kao“za-padnakapija”državevjerujuiodanisueuropskomuputuBiH.Pohvaliosejedasubiliprvažupanijakojajeodgovo-rilanaUpitnikEuropskeunije.OsobitopozdravljaodlukudasekonferencijaodržiuBihaću,gradukojijeiuDomo-vinskomeratuostaonepokorenibiosvjetlosuživotauteškimokolnostima.
ime“EuropskapolitikapremaBosniiHercegovinidanas”.GlavnitajnikMeđunarodnepaneuropskeunije itadašnjihrvatskiministarznanostiiobrazovanjaPavoBarišićistaknuojedamujeovoprviposjetBihaću,aujednoiprvidolazakuBosnuiHer-cegovinuodkadajestupionadužnostministra.Spomenuojedajeipred-sjednikVladeAndrejPlenkovićsvojprviposjetnamijenioBosniiHerce-govinivećtjedandananakonpreuzi-manjadužnostitejujeodtadaposje-tiovišeputa,atosuučiniliiministarvanjskihieuropskihposlovaDavorIvoStieridrugivisokidužnosniciRH. Napočetkuobraćanjaprisjetiosejehrvatskoga puta prema Europskojuniji koji je trajao dvanaest godina steškimiponekadčakmukotrpnimpregovorima,najopsežnijimadotada.Pregovori zapunopravno članstvopočelisu3.listopada2005.godine,istovremenokadaipregovorisTur-skom,aHrvatskaječlanicompostala1.srpnja2013.,nakonreferendumanakojemsusedvijetrećineglasačaizjasnilezaulazak.Ovesejegodineveć navršilo20 godina od kada je Europskaunijapostavila18 uvjeta Bosni i Hercegovini za razvijanjebilateralnihodnosa.Sadajenareduzahtjevzačlanstvoteseočekujepo-zitivnomišljenjeEuropskekomisije,snadomdaćedoćištoskorije.
Europskomeparlamentudoostalihsudionika hrvatskoga političkogaživota.PodsjetiojenaStierovuizja-vudajeHrvatskapodržalazahtjevzačlanstvom,apodržatćeidavanjestatusa kandidata jer smatra da je to prilikaiokvirzastabilnostinapre-dakBosneiHercegovineuz,dakako,poštivanjesvihprava.Barišićajeza-tekloštonemabilateralnesuradnjeupodručjimaznanostiiobrazovanjatećeprvomprilikomzatražitidasepotpišetakavsporazum.
EuropskiputBosneiHercegovinepotaknutćeigospodarskirastuze-mlji.URepubliciHrvatskojznatnuuloguurastuimajustrukturniidrugifondovi EU,aonisuvelikaprilikajerkroznizprogramanudepoticajezagospodarskiisocijalnirast.Europskaunijadonosiipovoljnijuinvesticijskuklimu,amladimabrojnemogućnosti.TrebabitisvjestandajedepopulacijavelikproblemkojipogađaiBosnuiHercegovinu i Hrvatsku. HrvatskagledanaBiHkaonacjelovitudržavukoja počiva na vrijednostima rav-nopravnostiiuvažavanjarazličitosti,atoznačidaradinaočuvanjusvihidentitetakojiunjojpostoje.Predu-vjetzauspostavustabilneifunkcio-nalnedržave,kojabibilaravnopra-vanpartneričlanEuropskeunijejestrazvojznanostiiobrazovanja.
JosipBrkić,zamjenikministravanj-skihposlovaBosneiHercegovine,usvojem je izlaganju rekaoda jepu-nopravnočlanstvouEuropskojunijiciljBosneiHercegovine,azadaćaovo-gasazivaVijećaministaramorabitistjecanjestatusakandidata.Zahvalju-jePaneuropskojunijičijapotporado-prinosiuspješnomueuropskomputuBiH.Uspjehombismatraodadokrajaprvogatromjesječja2018. godine Bo-snaiHercegovinapostanekandidatzačlanstvo,atobisukladnoiskustvi-madrugihzemaljabiorealancilj.15. veljače2016.postavljenjezahtjevzačlanstvom,aVijećezaopćeposlovepodslovačkimjepredsjedanjem20. rujnausvojilo zaključke i zatražilomišljenjeodEuropskekomisije.Po-vjerenikHahndoniojeUpitnikkra-jemgodine.Uposljednjejevrijemeostvaren značajan napredak. Osno-vanojePovjerenstvoiKolegijzaEu-ropskeintegracije.33radneskupinepripremajujedinstveneodgovorena
U prosjeku prođu dvije godineodpodnošenja zahtjevadodobiva-njastatusakandidata.Nakonslanjaodgovora,radisenjihovaobrada,aEuropskakomisijaupravilupostav-ljadodatnapitanja.Nakontogaonadajesvojemišljenjeipotrebnajejed-noglasnaodlukaEuropskogavijećaostatusukandidata.Nakontogadulji-napristupnogaputaovisiioBosniiHercegovini,ali iostanjuuEurop-skoj uniji, a gdje osobitu otegotnuokolnostpredstavljaBrexit.USolunuje 2003.godineobećanaperspektivačlanstvasvimzemljamaJugoistočneEurope,adodanasjejedinoHrvatskatoiskoristila.Štetaještozbogdru-gihizazovapolitikaproširenjapadau drugi plan, no istaknuo je kakoEuropskaunijaimadužnostispunitisvojeobećanjeistatiizanjegakon-kretnimpostupcimaisredstvima.
Lars-GunnarWigemark,šefdelega-cije EUuBiHtespecijalnipredstavnikEU uBiHpodsjetiojenarezultatene-davnihizborauAustrijiiFrancuskojgdjeipaknijedošlodopobjedenaci-onalističkihopcijaodkojihjeEuropastrahovala. Istaknuo je da Bosna iHercegovinačestopobjeđujeskeptici-zamisumnjedrugihtećenatajnačinnapredovatipremaEuropskojuniji,kamopripada,bezobziranatoštomnogiutojošnevjeruju.Nonatome
Prema istraživanjima, 80% sta-novnika Federacije i 50% stanovnika RepublikeSrpske,odnosno75% uku-pnogastanovništvaBiHjestzaulazakuEuropskuuniju.TojeznatnovećipostotakodpopulacijekojapozitivnodoživljavaEuropskuunijuubrojnimzemljamačlanicama.Tajjeputprili-kasvimvladamadaprovedupotreb-nereforme,aosobitotrebadjelovatiproaktivnopremamladimakoji suskeptičnipremapolitičkomuvodstvuBiH.Nakoncujenaglasiodareformekojeseprovodeuprocesupregovo-rapozitivnoutječunameđunarodniugleddržaveinatajnačinprivlačeistrane investicije.
ToninoPicula,hrvatskizastupnikuEuropskomeparlamentu,prisjetiosejekakojeunekadrugavremena,tj.prijetridesetgodina,većbiouBiha-ću,notadaseniEuropskaunijanijenazivaladanašnjimimenom.Europ-skaunija–začetaRimskimsporazu-mima te 1957.nazvanaEuropskomekonomskom zajednicom, otkada
“sviputovivodeizRima”–jestzaistauspješanprojekt. Proširila se je sašest izvornihzemaljanadanašnjih28,atrenutnoprviputavodiistodob-nopregovorezaisključenjeiuklju-čenjesrazličitimdržavama.Nekiježele anulirati, no ispravan bi stavbiodajepotrebnoažuriranjeEurop-skeunije.Zanjezinofunkcioniranjegodišnjesepotroši1.000mlrdEUR ,štozvučikaoveliknovac,noradiseomanje od 1% BDPa EU.Takavtrošak
52
izvješća
suradnjenajisplativijejeulaganjeuprosperitet,unatočsvimizazovima.EU jeprvitrgovinskipartnerza80ak zemalja svijeta, dok je SAD to za20akzemalja.StanovniciUniječine7% svjetskoga stanovništva, pred-stavljajutrećinuglobalnogaBDP-a i ostvarujupolasveukupnihsocijalnihtransfera,aujednojeUnijainajvećidonatorudobrotvornesvrhe.
Naglasiojekakoeuronijeidenti-tetEuropskeunije,nego samonje-zinavaluta,asamajeUnijazapravomedijzavrijednosti.OdpetplanovazabudućnostEuropekojejepredsta-vio predsjednik Europske komisijeJuncker,anekitvrdekakoje izgle-danšestiscenarijkojibibiosintezaostvarivoga,trebaimatinaumukakočetiriplananepredviđajuproširenjekaostrategiju.Očitojekakofederali-stičkikonceptEuropskeunijetrenut-nonemapolitičkupodršku.Noper-spektivačlanstvaidaljejepozitivanpokretačzabrojnezemlje.
JedanodtemeljaEuropskeunije,slobodakretanja,trenutnojeugrože-na. Od 1990. do 2015. s istoka se je na zapadEuropepreselilo23milijunaljudi(dakleotprilikebrojstanovnikaRumunjske), a to je imaloozbiljneposljedicezačitavkontinent.BosnaiHercegovinamorasezapitatikakoubrzatiprocespristupanjakojisejeusporionakon jakouspješne2016. godine.Očitojedapostojeotporiidanekipolitičkiakteriaktivnouspora-vajuproces.TrenutnojeBiHjedinazemljakojapristupaEuropskojuniji,adanemaadekvatanparlamentarninadzortogaprocesa.Topitanje,kaoibrojnidrugiozbiljniproblemiizaćićenavidjelotijekompregovora.
KarlvonHabsburg,potpredsjednik
Međunarodnepaneuropskeunije ipredsjednikAustrijskogapaneurop-skogapokreta,usvojemjeobraćanjuistaknuodajerazmatranjetemekon-ferencijenužnovršitiiizpovijesneperspektive.Ovihsedananavršava300godinaodrođenjaMarijeTere-zijekojajebilatipičanpredstavnikprosvijećenoga apsolutizma i svimreformama smjerala na snaženjevladavineprava.Reformiralajesvedijelovedruštva,anajvišejehtjeladareformeimajuistiučinaknasveunjezinucarstvu,dasusvijednakipredzakonom.Utujesvrhuimalaiposebnekomisijekojesunadziraleponašanje činovnika i poučavanjenaroda.Jednakopostupanjepremasvimauonojedobabilorevolucio-narnaideja.OdsvojegajeotcaMarijaTerezijanaslijedilanačelodanikadaneprihvatirazdvajanjesvojedržave.
Europska je unija osnovana kaoekonomski entitet jer u to vrijeme nijebilomogućeosnovatipolitičkientitet.Nosvrhuosnivanja,ato jeprijesvegasigurnostimir,osnivačisuimalinaumuiutusvrhusupla-niralisvečvršćepolitičkoujedinjava-njeEurope.DanasmožemosmatratiEuropskuunijunajvećimprojektommira. Radom u Ukrajini, Karl vonHabsburg stekao je snažnoosobnoiskustvokakosemirnemožeuzima-tizdravozagotovojeropasnostratauvijekvreba. Europskaunijamoraobuhvaćatisveeuropskezemlje,po-sebiceBosnuiHercegovinu,aPaneu-ropljaniseuvijekmorajuzalagatizanačelo“PaneuropajecijelaEuropa”.
DaliborNenić,pravoslavnibihać-kiparohistaknuojekakosejepunonapravilonaputupremaEuropskojunijiidaseubrzaproces,nomorasenapravitiviše.EuropskaunijanemaalternativuzaBosnuiHercegovinujer je ona sila dobra koja promičegospodarskoblagostanjeiljudskodo-stojanstvotegarantiraljudskaprava.SudionicimajepročitaomolitvuzamirizajedništvokojujevaseljenskipatrijarhBartolomejizmoliouStras-bourgu 1994. godine.
SuadMahmutović,bihaćkiimamistaknuo je kako je Bosna i Herce-govinazemljaukojoj sepojedinacnemožezatvoritiiživjetiisključivonasvojvlastiti,sebičninačin.Tojezemljakojomvladaduhdobrosusjed-stva.No,iakotovolimoreći,trebaičiniti ono što govorimo.Mržnja jeuvijekprepreka,alicemjernobibilotvrditikakosemoževoljetiBoga,amrzitibilokojegačovjeka.Njegovaje poruka sudionicima skupanekaupoznajujednidrugeisvojereligije.
spremnaza statuskandidata?”,nakojem je prvo govorila JulieWard,britanskazastupnicauEuropskomeparlamentu.WardsmatradajeBosniiHercegovinisuđenodapostanedioEuropskeunije,alidaprijemorapro-vesti neke socio-ekonomske reforme. Zemlja je prošla dalekput od rata1990ih,itrebazadržatisvojrazvitakidalje.Razniantikorupcijskiplanovinisuučinkoviti.Slobodamedijapoka-zujesistematskenedostatkezačijećeuklanjanjetrebatidugotrajnabrigaitrud.Ženekojesumnogopropatileuratusadabitrebalebitipredvoditelji-cepromjenaipomirenja.ŠtosetičeBrexita,Wardpriznajedajujeodlukanarodaosobnodubokopotresla.Sma-tradasenasvimrazinamanaobrazbemoraučitiljudeštoznačibitiodgovo-rangrađanin,idaćesepravdavratitiu JI Europuinvestiranjemunaobraz-bu.Kakobismodobilinovumiroljubi-vugeneraciju,nesmijemodopustitidaistiljudivodenaobrazbukojisuvodilirat.Usuradnjismladimljudi-manaučilajedamladiznajuštoželečinitiidaimajuspremneprojekte.Nanjihmožemoitrebamoračunati.
NovinarGoranMilićkazaojedabiEU prihvatilaBiHkadabiovamoglapokazatidajeodrživateritorijalno,politički, ekonomski i kulturalno.Ekonomski BiH danas ovisi omili-jardamakonvertibilnihmarakakojeBosancidonoseuzemljuizinozem-
“zadžabe”.Takvostanjenijeodrživo.EU možeprihvatitiBiHakosenjenih4milijunastanovnikapreobratinanormalannačinživota.Treba isko-rijenitipredodžbudajedjecivažnijedatiautoistannegonaobrazbu.Jošuvijeksedržavnaijavnapoduzećasmatrajupoželjnijimazazaposlenjeodprivatnih.Noonasuutrostručenajersučestonacionalnailistranačka,pa svakinarod ima svoje.Državnaimovinatakostvaranacionalizam,pasečinidabisvetrebaloprivatizirati.Poduzeća se često uvjetuje prima-njemstranačkihljudi.IakosuuBiHtrivjere,nematrijuetičkihkodeksa,negosuvrijednostiiste,kaoiodgoj-nološodnospremadjecikojado35. godinesjededomagdjeihmajkehra-ne,dokimotčevitražeposlove.Nemožemodakleraditismladimadokneradimoisastarima(napromjenimentaliteta).Djecutrebamonaučitidatrebajuraditi.Kulturutrebaproi-zvoditiuzemlji,anedajuHercegovcitražeuZagrebu,aSrbiuBeogradu.
Psiholog ipolitički analitičarSr-đanPuhalogovorio jeostavovimagrađanaBiHpremaEU na osnovi an-keta.Istakaojedanajvećieuroskep-ticizamuzemljidolaziizRepublikeSrpske.PrimijetiojedanekadašnjanekritičkazaljubljenostgrađanaBiHu EU svevišejenjava.Alisunetrpe-ljivostiizmeđuentitetatolikedaćemladiradijeotićiizBiHnegoraditiudrugomeentitetu.Preprekeeurop-skomuputuvidiu:nepostojanjupoli-tičkevolje;neprimjerenuustavnomeuređenju;ovisnosti srpskoga stavauBiHostavuSrbije;tomeštorefe-rendum ne bi mogao biti dogovoren ninaraziniBiHninarazinientiteta;predodžbamadrugih(euroazijskih)integracijskihmogućnosti;svevećem
Na trećem panelu “PaneuropskipoglednaBosnuiHercegovinu”go-vorili su političari i PaneuropljanidrugihzemaljaEurope.
DorisPack,predsjednicaInstitutaRobertSchumanibivšadugogodiš-njazastupnicauEuropskomeparla-mentu,započelajegovorpitanjemkojesu jojpostavilinatrimasveu-čilištimaBiHkojijetijekomtjednaposjetila: zašto europski političarine pritisnu političare BiH da višeradenapristupanjuBiHUniji?NjenjeodgovordapolitičariBiHtrebajukaodemokratskiizabranipredstav-nici naroda raditi na dobro naroda iodgovaratinarodu,anedamisledanešto radezaEU.Nopolitičarizavaravaju birače i zlorabe povje-renjenaroda,kojemujeuinteresumogućnostprekograničnogaradaiposlovanjakojiEU omogućuje.BiHnetrebačekatistatuskandidatadabipočelareformiratisvojpravosud-nisustav,negostimepočetiodmah.Obrazovni sustav se također trebaunaprijeditiistvoritiuvjetezaraduzemlji.ProblemještonovackojidajuMMF i EU nedolazidonarodaineslužinjemunadobro.
Predsjednik PEU NjemačkeBerndPosselt primijetio je da se je prin-cipPEU, formulirannakonPrvogasvjetskogarata,počeoozbiljivatiteknakonDrugogasvjetskogarata,štoupućujenatodaEuropakaoUnijanapreduje ako postoji velika kriza.NonijednazemljanijeprisiljenabitičlanicaEuropskeunije,isvatkomoženapustitieuropskiprojekt.Europskoproširenje zapravo je europeizaci-jaEurope,isviEuropljaniizvanEU imajupravopostatiravnopravničla-noviUnije,kaoštovećjestslučajuPaneuropskojuniji.PrvikorakpremapolitičkiujedinjenojEuropi jestsa-dašnjapostojećaEuropa.Neuspijemolisnjome,nećemodobitinovuprili-ku stvoriti drugu. EU samo je dio bu-dućeEurope.NijeistinitodamaleneinovezemlječlanicenemajuprilikuutjecatinapolitikuEU.Hrvatskajeprimjer kako snažna paneuropskavladamožeimativelikutjecajnapo-litikuUnije.IHrvatskaiLuksemburgimajuipozitivanikritičkistavpremaUniji.Europskipatriotizamnadopu-
Béla Aba, predsjednik MađarskePEU(od2016.kadatadašnjipredsjed-nikGáborAndrássypostajepočasnipredsjednik), tematizirao jepitanjemigracijakojeposebnotištiMađarsku.Smatradajesuverenopravodržavedačuvasvojegraniceidasetrebajurazlikovatiekonomskiimigranti(ve-ćina)iizbjeglice(manjina).Bošnjačkazajednicabitrebalabitiodlučnaubor-biprotivterorizmanutarnjimuredba-ma i vanjskom suradnjom.
PeterZimmermann,potpredsjed-nikSlovenskogapaneuropskogapo-kreta,upozoriojenaknjiguIveAn-drića“Gospodična”,kojaseječitalakaoudžbeniknekolikogodinaprijeDomovinskogarata,aukojojpripad-nicitrijunarodamrzejednidrugeodkolijevkepadogroba.UtodobaZim-mermann je surađivao s BerndomPosseltomiskupasuposjetiliMostarpodpaljbom.Prisjetioseidobanepo-srednonakonratakadajeBiHbilapodvelikimvanjskimutjecajem,uključnosasrpskimutjecajem.Nidanassepoli-tičkestrankenebismjeleograničavatisamonanekeskupinestanovništva.
Reinhard Kloucek, glavni tajnikAustrijskogapaneuropskogapokreta,izniojenekesvojestalnepreokupaci-je.Ponjemsuudržavnomepoduzećupoduzetnicionikojipokušavajustvo-ritipaternalističkedržaveblagosta-nja.NoEU bitrebalabitiekonomijaslobodnogatržišta,stogasenetre-bajugraditiprotekcionističkeorga-nizacije.Nadasedaćeu2018.,kadaAustrijaiBugarskapreuzmupredsje-danjeUnijom,doćidonastavkapro-cesaproširenjaUnijenaJI Europu.
Vladan Lalović, glavni tajnik Cr-nogorske PEU urazrađenugovorukazao je da prije svega institucijetrebaju djelovati zajedno, a da po-tom civilni sektor može doći kaočimbenikikorektiv.Dokgodvlada-
jusukobitribalizmainacionalizmanemožedjelovatinadnacionalno iinternacionalno.Našjezadatakpre-vladavanjetribalnihnacionalizamanadnacionalnimidentitetom,jersepripadanjedijelunekosispripada-njemcjelini (Europi,čovječanstvu).EU semože promatrati kaomulti-kulturalna,mnogojezičnaimultire-ligijskaorganizacija,aeuropskiiden-titetnjenihgrađanakaoutemeljennapovijesnimokolnostimakojesuproizveleieuropskevrijednosti.PredPEU stojedvazadatka:stabilizacijaEU iproširenjeEU.Štoskorijepri-stupanječlanstvuzemaljaJI EuropeUniji,svimaćekoristiti.Dobriodnosiuregijiserazvijaju.CrnaGorajeuParlamentukonačnopriznalaKosovo.SHrvatskomjerazvilazavidnurazi-nusuradnje,iHrvatskapomažeCrnojGorisusuglašavanjemdomaćegapra-vaeuropskojpravnojstečevini.Notreba voditi brigu o tome da je regija podstalnomopasnostigeopolitičkihutjecajaizvanairesantimana.
Zadnjijegovorniktrebaobitipot-predsjednikMeđunarodnePEU Mi-slavJežić,noonsejezbogdrugekon-ferencijeispričao,anjegovjegovorpročitaočlanPredsjedništvaHPEU LjudevitFranJežić.Ubogatugovorukojisejeosvrnuoinapovijestproce-saeuropskeintegracijeinaopasnostikojisudanasprednjimzbogfinancij-skekrizeiinteresadrugihsilauJI Eu-ropi(RusijeiTurske,aliiSAD-aiVe-likeBritanije),Ježićjevezanouzužutemu konferencije rekao da je bitno daseuBosniiHercegovinistvarajuipotičusnagekojećesezalagatizajed-nakopravnostsvihkonstitutivnihna-roda,zaustavnouređenjekojenećenikogadiskriminiratiikojeće,štojevišemoguće,ispravititeškenepravdeizbliskeprošlosti,testvoritiprilikeukojimaćeBosnaiHercegovinamoćizadovoljiti uvjete za pridruživanjeEuropskojuniji.ČlanstvouEuropskojunijimeđusvimjeopcijamanajboljazaBosnuiHercegovinu,takvakojanajboljejamčimir,apotominajvećigospodarskinapredak,najvišedruš-tvene standarde, najdemokratskijiporedak,najveće izglede za očuva-njekulturneraznolikostiibogatstvazemljeinajboljiživotgrađanima.Svesudrugeopcije,kojezastupajunekepolitičkesnageuBosniiHercegovini,
mnogonepouzdanijeimanjepovolj-nezazemljuigrađane.HPEU se je zalagalaodsvojegaosnivanja,prvo,zameđunarodnopriznanjeBosneiHercegovine,azatimzanjennapre-daknaputuueuropskeintegracije.MeđunarodnaPEU prihvatilajePEU BiHodnjenaosnutkaipostojanojojdajesvesrdnupotporu.PonosnismodadanaspredstavniciHrvatskepred-njačeuEuropskojunijiuzalaganjuzaBosnuiHercegovinuinjennapredakpremaintegracijiuUniju.PredstojimnogoposlauzemljiiuEuropi,mno-goizazovaimnogoteškoća,alijein-tegracijaJugoistočneEurope,iposeb-noBosneiHercegovine,uEuropskuunijuzaBosnuiHercegovinupitanjeopstankainapretka,azaEuropskuunijupitanjeočuvanjamirauEuropiiostvarenjaeuropskogaprojekta.Zato,zaključujeJežić,moramoraditisvimsnagamanatomezadatku!
Nakon programom najavljenihgovoraidodatnihprilogaprisutnih,iznesen je prijedlog zajedničke de-klaracije,kojajepotomraspravljena,dopravljena i izglasana kao dekla-racija PEU BiHuzpodrškuostalihprisutnihorganizacijaPEU.Timejezavršenslužbenidiokonferencije,agosti supopodnemogliuzstručnovodstvorazgledatistarujezgruBiha-ćaividjetiunjemnacionalnispome-nikBiH:džamijuFethiju(“Osvojenu”)ugotičkomestilu,građevinukojajeod 1266.doprenamjeneudžamijupoturskomeosvajanjugradau lip-nju 1592.bila(prvabihaćka)crkvasv.AntunaPadovanskoga.Takođersumoglividjetitoranjiportaldrugebihaćkecrkvesv.AntunaPadovan-skogaiz1891.,kojisujediniopstalidijelovi crkve nakon savezničkogabombardiranja neprijateljskih po-sadaugradunaCvjetnicu1943.Na-večersusudionicikonferencijeobje-dovaliučarobnolijepuprirodnomekrajurestoranaKostelskibuk.
IdućejutroPaneuropljanisupro-slavilimisuukatoličkojžupnojcrkvisv.Ante.To jetrećabihaćkacrkvasv.Ante,anjusufranjevcisagradili1972. izvan stare jezgre grada. Cr-kva je u ratu 1992.–1995.pretrpjelaoštećenja,aliidanasslužipreostalimkatolicimakaožupnacrkva.
dvije svježe objavljene znanstvenemonografije članova naše Mladeži.Dvije su monografije povezane nanekolikorazina.Objesunastavcina
radove pisane u okviru redovnogastudijafilozofijenaFilozofskomefa-kultetuuZagrebu,njihovisusepiscipoznavalijoškaostudenti,apotomsusimeđusobnopregledaliikomen-tiraliradoveunastanku.LjudevitjebiočlanispitnekomisijepriobraniMatkovadiplomskogarada,naosno-vikojegajenapisanaMatkovaknjiga.
Na koncu, izdavanje obaju radovafinancijskijepoduprloMinistarstvoznanosti, obrazovanja i sporta od-lukomiz2015.,tesuobaobjavljeniu rujnu 2016.uizdanjuHrvatskogafilozofskogadruštvaubiblioteciFilo-zofskaistraživanja.Zatosmojednuzadrugomuprosincuisiječnjupredsta-vilinjihovedvijeknjigenatribinamaHPEUpodinicijativomMladežiHPEU. Obrnutimredomobjeknjigesupred-stavljeneinaFilozofskomefakultetuuZagrebu,gdjesusepredstavljanjupridružiliinastavnicisFilozofskogafakulteta:prof.dr.sc.IgorMikecinodnosnoasistentMarkoKos.
Knjigu Matka Globačnika podnaslovom Izazov skepticizma: utjecaj Humeove metafizike i moralne filozofije u Europi 18. stoljećapredstavilisuuHPEU 1.prosinca2016.članoviMla-dežiLjudevitFranJežić(poslijedokto-randnaOdsjekuzafilozofijuFilozof-skogafakultetauZagrebu)iMislavBarišić(studentfilozofijeiromanisti-kenaistomefakultetu)tenakoncusamautor,doktorandnastudijupovi-jestiFilozofskogafakulteta.KnjigajenastalakaoproširenidiplomskiradobranjennaFilozofskomefakultetuu Zagrebu u jesen 2014.Predstavlje-naknjigaprvajemonografijaunaskojaprikazujeiistražujekakofilozo-fijunajčuvenijegainajutjecajnijegaškotskogaprosvjetiteljaiskeptičko-gafilozofaDavidaHumeaunjenimdvamasredišnjimvidovima(metafi-zikaimoralnafilozofija),takoinje-nu recepcijuu glavnimeuropskimsredištima prosvjetiteljske filozofi-je i ujedno onodobnim rasadištima prosvjetiteljstva(Škotska,Francuska,Njemačka).Prematomejeimonogra-fijapodijeljenanadvadijela:1)“Hu-meovametafizikaimoralnafilozofijaunjihovupovijesnomkontekstu”i2)
motivacijeilimoralnogaosjećaja(uzasebnimpotpoglavljimaI.2.4,I.3.3 odn. I.3.6).Postilupisanjadjelosesvjesnooslanjananeštopopularnijepisaneameričkepregledepovijestifilozofije,gdjese“apstraktniisuhi”filozofijskiizvodiizmjenjujuigdjeg-djeprožimajusaslikovitimiživah-nim biografskim i kontekstualnimcrticama,izatojemonografijaveomapristupačnaistudentskojpopulaciji,naposestudentimafilozofijesvihgo-dina,aliiširojkulturnojjavnosti.Na-konprikazaHumeovefilozofije,teži-štejedjelanaprikazunjenaprijmauškotskoj (naravnirealistThomasReid),francuskojinaposenjemačkojfilozofiji(hermetičnifideistJohannGeorg Hamann ili kritički idealistImmanuel Kant).Matkovo je djelosvojevrsnasintezadosadašnjihistra-živanjanaoveteme,vještoprožetaraznimvlastitimmanjimprilozimaibrojnimkritičkimopaskama.
NeposrednonakonodržaneIzbor-neskupštineMladeži26.siječnjaodr-žanojepredstavljanjeknjigenašegapotpredsjednika i tajnikaMHPEU LjudevitaFranaJežićapodnaslovomRazvoj Fichteova jenskoga sustava trans-cendentalne filozofije u kontekstu pokan-tovskih rasprava.Radiseomonografijipisanojtijekomvišegodinaunavrati-ma,čijijevelikdiosadržajaobranjenkaodoktorskiradulipnju2015. na Filozofskomefakultetu.KnjigusuuHPEUpredstaviliiotemirazvilivrlozanimljivu raspravu Paneuropljanimag. cult. i bacc. phil. Alen Žuškić,prof.dr.sc.PavoBarišićtesamautordr.sc.LjudevitFranJežić,kojijeodje-seni 2017.idocentizfilozofijenaFi-lozofskomefakultetuuZagrebu.Kakojeistakaoprof.Barišić,baškadabisečinilodasejesverekloonjemačkomeidealizmu,Ljudevitovpristuppokazaojedasetuimajošmnogotogaistražiti.Spravomserazdobljeod50ak godina nakonizdanjaKantoveKritikečisto-gauma(1781.)smatrapoprodukcijiikvalitetifilozofijskihdjelavrhuncemnovovjekovnezapadnjačkefilozofije,kojemu o bok stoji samo razdobljegrčke filozofije 4. stoljeća pr. Kr.,dobakadasuživjeliPlatoniAristotel.Ljudevitovonasdjeloupoznajesmo-tivimairazvojemranoganjemačkogaidealizmaizKantovekritičkefilozofijeiranihpokantovskihrasprava,poseb-
nupozornostposvećujućiobuhvaća-njuiodmjeravanjuraznihmisaonihpobuda za stvaranje i oblikovanjeFichteova ranoga sustava transcen-dentalnefilozofijeukontekstupokan-tovskihraspravaJacobija,Reinholda,SchulzeaiMaimona.Fichteovajefi-lozofijapreusmjerilaraspravenakonKantausmjerugradnjeodlučnijihide-alističkihsustavafilozofijeukojimamišljenjepokušavausebiobuhvatitiikonstruiraticijelunamapoznatuisku-stvenustvarnostimisaonuzbilju,štosunakonFichteanaročitoplodnona-stavilirazvijatiSchellingiHegel.Kakojedoovogaobrataupovijestifilozofi-jedošlo,umnogimjevidovimaostalotajnovito.Ljudevitovaknjigaiztrijuperspektivautrimapoglavljimapoku-šavarasvijetlitiodnosFichteovefilo-zofijepremaKantovoj.Takoudrugo-mepoglavljuistražujeFichteovjenskisustavuopće,razlikunjegovaprvogaprikaza(1794.-1795.)idrugogaprika-za(1796.-1799.)tekontekstpojedinihspisainjihovpoložajusustavu.Trećepoglavlje istražujeosobni ifilozofij-skiodnosizmeđuFichteainjegovihneposrednihfilozofskihprethodnika.ČetvrtopoglavljeprikazujeiistražujefilozofijskeproblemekojisusredišnjizaFichteovsustaviujednorazrađeniuutjecajnimraspravamaFichteovihsuvremenikakojisustaviliupitanjetemeljne dijelovefilozofije Fichteo-vih prethodnika Kanta i Reinholda(prvogausustaviteljaKantovefilozo-fije).Onisetičurazlikovanjarealistič-kogastajalištaživotaiidealističkogastajalištafilozofije, o čem je FichteraspravljaosJacobijem,ibliskoveza-nogapitanjaoduhutranscendental-
nogaidealizmainjegoveuskladivostispretpostavkomutjecajastvariosebinaosjetilnost,štojezaFichteaodluč-nodoveoupitanjeSchulze,nakoncukakozasnovatifilozofijukaoznanost(Reinhold,Maimon)ikakoSchulzeo-vaiMaimonovakritikaReinholdovanačelasvijestiFichteaupućujunavišenačeloapsolutnosamopostavljenogaJastvaili–udrugomeprikazusustava–nasubjekt-objekt.LjudevitjejošdaoprikaztemeljnihpostavakaFichteovasutavaivlastituinterpretacijusmislaFichteovaranogafilozofijskogapro-jekta,apotomkaododatkeiprijevo-dedvijukraćihFichteovihraspravakoje su ujedno središnji dokumenti za razumijevanje razvojaFichteovefilozofije:Aforizmi o religiji i deizmu (1790.)teFichteovarecenzijaSchul-zeovaanonimnogadjelaAenesidemus (veljača1794.).
Obasudjelazanimljivaipotomešto daju sliku prosvjetiteljskoga ikasnoprosvjetiteljskogadobaufilo-zofiji,itoosobitouNjemačkoj.Oba,aosobitoLjudevitovo,uzimajuuraz-matranjefilozofijskihdobanesamoizvornoobjavljenafilozofijskadjela,negoinaknadnoobjavljenerukopiseizostavštine,pismaiizvješćadrugiho raspravama uživo i akademskimdogađajima. Naši mladi ovim sumonografijamadoprinijeli našemuznanjuipomogli ispunitiprazninuuhrvatskoj literaturiovrhuncimanovovjekovnefilozofijekojajedugo-trajnonastavilautjecatinaeuropskufilozofiju,znanost,književnostpaiopćukulturu.
57
događanja : tribine
TRIBINAUORGANIZACIJIMLADEŽI
“ŠumeuHrvatskoj–dariobaveza”
— dr.sc.TomislavDubravac
16. veljače 201Z.
U suradnjisHrvatskimšumarskiminstitutomMladežjeorganizirala16.veljače2017.tribinupodnaslo-vom“ŠumeuHrvatskoj–dariobaveza!”.Tribinom
ujednoprezentacijomprikazalirezultatenjihovaistraži-vanjaostereotipimaomigrantimaimigrantskojkriziuEuropiod2015.godinenatribiniMladežiorganiziranoj2.lipnja2017.BrunoRukavinaiFlorijanBašićstudentisudiplomskogastudijaFakultetazapolitičkeznanostiSveu-čilištauZagrebu,azapredstavljenoistraživanjedobilisurektorovu nagradu u akademskoj godini 2015./2016.U
Program je sufinanciran od Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Nevenka Nekić, Hrvojka Mihanović-Salopek i Antoaneta Balcheva
61
kulturna događanja
Božićnisusret 2016.
28. prosinca 2016.
Usrijedu,28.prosinca2016.,odr-žan je tradicionalni Božićni susretkojisuorganiziraličlanoviiprijateljiHPEUuprostorijamaHPEUuJuriši-ćevoj1a.PozdravneriječiičestitkezaBožićiNovugodinuuputilisuakade-mikMislavJežić,predsjednikHPEU i PavaoNujić,predsjednikMladeži.
MislavJežićgovoriojeoaktualnimzbivanjimausvijetuioraduHrvatskepaneuropskeunijeu2016. godini te je svimazaželiosretnebožićneblagdanei svako dobro u novoj 2017. godini. Pa-vaoNujićgovoriojeorazgranatomeraduMladežiHPEU.
Čestitkamaipozdravnimriječimatakođersejenazočnimaobratioprof.dr.sc.PavoBarišić,bivšidugogodišnjipredsjednik,aod18.listopada2016. ministar znanosti i obrazovanja uVladiRepublikeHrvatske.ZahvaliojesvimsuradnicimaičlanovimaHr-vatskepaneuropskeunijenapomoćiu obavljanju njegove dugogodišnjepredsjedničkefunkcije,izrazivšispre-mnostpomoćiuradunovomupred-sjednikuakademikuMislavuJežiću.
Uglazbenomedijeluučeniciglaz-bene škole Blagoja Berse DominikVukoja,gitara,iLucijaVukoja,flauta,izvelisunekolikobožićnihpjesama.
cijiiizvedbimeđunarodnekonferen-cije HPEU “Integracija ili dezinte-gracijaEuropskeunije–paneuropskiodgovoriperspektiveintegracijeuJugoistočnoj Europi četvrt stoljećaposlije”(Zagrebu,21.–23.listopada2016.),kaoiukasnijojobradizvuč-nihzapisagovoraipripreminjiho-vihtekstovazatisakuovomebrojuGlasaPaneurope.DvijesuaktivnostiMladežiu sklopukonferencijebileposebnoistaknute.Prvajeorganizi-ranjepanela“Paneuropskiodgovormladežinaizazoveeuropskedezin-tegracijeiperspektiveintegracijeuJugoistočnoj Europi”, na kojem suizlagali predstavnicimladih iz petnacionalnih paneuropskih organi-zacija, među njima i predsjednikMHPEU PavaoNujić.Drugajeodrža-vanjekoordinacijskogasastankasvihpredstavnikamladežiiznacionalnihpaneuropskihorganizacijaprisutnihnanašojkonferenciji.Tojebioprvisastanak te vrste nakon dugo vreme-na, te jehrvatska inicijativazabo-ljomkoordinacijomipovezivanjemmeđunarodnepaneuropskemladežiprimljenaveomadobro.Nasastankujedogovorenaužasuradnjai inter-netskaumreženostmladihradidije-ljenjaobavijestioaktivnostimapane-uropskemladežiteradiprisutnostiiprezentiranjuaktivnostiPaneurop-skeunijeipaneuropskihmladežinadruštvenimmrežama. NeposredanjerezultattogastvaranjeFacebookstranice“InternationalPan-Europe-anYouth”(https://www.facebook.com/IPEUYouth/), čiji su moderatoripredsjedniciipredstavnicisvihioleaktivnihmladeži paneuropskih or-ganizacijakojisekooridinirajupre-koposebneFacebookgrupe.Timeje
dodatnoutvrđenapodlogazabudućezajedničkeinicijativemladihPaneu-ropljanaizrazličitiheuropskihzema-lja.Jednaodnjihbilajeisastavljanjezajedničke izjave mladih Paneuro-pljana iz13 zemaljapovodompro-vokativnogasiječanjskogasrpskogavlakazaKosovskuMitrovicuteprotivpopratneratoborneretorikečelnihljudisrpskepolitike.
Prva aktivnost u 2017.bilajeodr-žavanje Izborne skupštineMladežiHPEU 26.siječnjajerjetadašnjemuvodstvuMladežiistekaodvogodišnjimandat.NanovidvogodišnjimandatzapredsjednikajeizabranPavaoNu-jić,doksuzapotpredsjednikebiraniMislav Barišić (također blagajnik),LjudevitFranJežić(takođertajnik)iBrunoRukavina.UNadzorniodborimenovanisuAlenŽuškić,KatarinaKatavićiMatkoGlobačnik.Nakoniz-boraPredsjedništvaidrugihfunkcijaitijelaMladežiodržanajeraspravaoaktivnostimaiplanovimazaidućerazdobljeradaUdrugeiMladeži,tesuusvojeniosnovniciljeviinekolikokonkretnihprijedloga.
I ove je godine Mladež iHPEU nastavila suradnju s FakultetompolitičkihznanostiuZagrebu,tejeHPEU 24. travnjausvojimprosto-rijamaugostiladiplomskestudentepolitologijeusklopunjihovakolegijaMeđunarodneorganizacijepodvod-stvomprof.LidijeČehulićVukadino-vić.PotpredsjedniciMladežiHPEU MislavBarišić iLjudevitFran Ježićtom su prigodom priredili prezen-tacijuipredstavilizamisao,povijest
iuloguPaneuropskeunije iHPEU,nakon čega je predsjednik HPEU MislavJežićzasebnopozdraviostu-denteiprofesoricuteizložiokakoseizpaneuropskogapogledasmislomivrijednostimaispunjenosagledavapovijest20.stoljećaizahvaćajuiza-zovinovijegadoba, pogotovokroztripitanja:europskopitanjeisocijal-nopitanje,kojasukaodvaosnovnazaokupljalautemeljiteljaPEU grofa Coudenhove-Kalergija,tedanasnei-zbježnoekološkopitanje.Bilajeovo
Predstavljanja knjiga članova MPEU Ljudevita Frana Ježića i Matka Globačnika
Tribina sa diplomskim studentima politologije u sklopu njihova kolegija Međunarodne organizacije
63
Tribina “Šume u Hrvatskoj – dar i obaveza”
Tribina “Europsko-ruski odnosi”
drugauspješnoorganiziranaedukaci-jastudenatapolitologijenakonprve13. travnja 2016.
InicijativomMladežiuHPEU se je organiziralo nekoliko vrijednihtribina.Dana16.veljače2017. godi-neodržanajetribinapodnaslovom
“ŠumeuHrvatskoj – dar i obaveza”izlagačadr.sc.TomislavaDubravca.Nadan7.ožujka2017. godine orga-niziranajetribinapodnaslovom“Eu-ropsko-ruskiodnosi”nakojojsuizla-galidr.sc.LidijaČehulićVukadinović,profeso-ricanaFakultetupolitičkihznanostiuSveučilištauZagrebu, iBruno Rukavina, potpredsjed-nikMladeži.Doksu2. lipnja2017. go-dinepotpredsjednikMHPEU Bruno Rukavinazajednosasvojimkolegomi suradnikom Florijanom Bašićemizložilipredstudentimadiplomsko-gastudijaFakultetazapolitičkezna-nostiSveučilištauZagreburezultatesvojega istraživanjaostereotipimaomigrantimaimigrantskojkriziuEuropiod2015.godine,zakojesuuproteklojakademskojgodinidobiliirektorovu nagradu.
Svjesni velike uloge koju danasimaju društvene mreže za širenjeobavijesti,pogledaivrijednosti,ak-tivnosmoprisutniinaFacebook-u.Nastranici“MladežHrvatskePane-uropskeu-nije”(https://www.facebo-ok.com/MHPEU/) redovito objav-ljujemonajave,novosti i izvještajesdogađanjauorganizacijiHPEU ilipak aktualnih političkih i drugihdruštvenihikulturnihzbivanjakojasu zanimljiva u paneuropskoj per-spektivi. Također smo sudionici uuređivanjuiorganiziranjuFacebookstranice“InternationalPan-Europe-anYouth”(https://www.facebook.com/IPEUYouth/),nastalekao rezultatkoordinacijskogasastankame-đuna-rodnepaneuropskemladežiusklopukonferencijeuZagrebuulistopadu2016. godine.
Osimnavedenihsamostalnihaktiv-nostiMladežjesudjelovalaiusvimaktivnostima HPEU održanima uproteklomerazdoblju,kaoiuodrža-vanjumrežnestraniceHPEU.Mla-dežHPEU imalajepredstavnikenakonferenciji PEU BiHuBihaćuinaPaneuropskimdanimauNeustadtuuNjemačkoj.
Svoje aktivnosti u 2016. i 2017.
Mladež je obuhvatila programom“Izazovisuvremenogasvijetaimulti-kulturalnogadruštva–paneuropskiodgovormladih”zakojijeiu2016. i u 2017.dobilafinancijskupotporunajavnomenatječajuGradaZagrebazafinanciranjeprogra-maiprojekataudrugamladihizamlade.OsimvećprovedenihaktivnostiplaniprogramMla-dežiza2017.predviđaorgani-ziranjejoščetirijutribinauprosto-ru HPEU tesudjelovanjeuok-virupanelazamladeikoordinacijskogasastankamladežinameđunarodnojkonferenciji HPEU u Osijeku.
IspredHrvatskepaneuropskeunijesvojezadovoljstvorestauracijomipovratkomfraLukinazvona izrazio je
PavleBucić,predsjednikpožeškogogranka,ističućikakojeupravoovajčinpokazateljzalaganjazaeuropskuPožegu.Jer,kakokažeBucić,Požegaseodmahpooslobođenjuodturskeokupacijepriklonilaeuropskomzapadu,zahvalju-jućiponajprijefraLukiIbrišimovićuifranjevcima.-PožeškiogranakHrvatskepaneuropskeunije ističe
Program obilježavanja upotpunili su učenici požeš-keGimnazijeprigodnimtekstovimaicrticamaizživotaslavnogafraLuke,azvonojeblagosloviofraMijoHrman.PovratakfraLukinazvonaorganiziranjeusklopuDanaMaticehrvatskeiDanagradaPožege.
Izvor: www.pozega.hr
Predsjednica Matice hrvatske Ogranka Požega Vesna Vlašić i predsjednik Požeškoga ogranka HPEU Pavle Bucić
Prisutni požeški gimnazijalci i zainteresirana javnost
65
ogranci HPeu
Izvješće o gostovanju članova HPeu u Šopronu
Međunarodnakulturnasuradnja — Projekt Pri javljen na natječaju mveP 2017 . - udruga društava Pri jateljStva: kulturna i znanStvena Suradnja HPeu Sa društvima Pri jateljStva
8. lipnja 2017.
U četvrtak8.lipnja2017.članoviHrvatskepaneurop-skeunijedr.sc.HrvojkaMihanović-Salopek,članicaPredsjedništva HPEU;gđaRužicaŠpoljarić,tajnica
PozdravnegovoreodržalisuMajaBučarizCentrazameđunarodne odnose Fakulteta društvenih znanosti,MargeritaJurkovičizPravnogcentrazaljudskapravauKopruteBoštjanŠefic,državnitajnikuslovenskomeMinistarstvuunutarnjihposlova.Moderatorokruglogastolabiojedr.LarisGaiser,predsjednikSlovenskogapa-neuropskogapokreta.
Uvodnuriječiprigodniprogramodržaojedr.FranjoPajrić,voditeljUdrugegradišćanskihHrvatauŠopronuiKoljnofuijedanodpredstavnikahrvatskemanjineuParla-mentuMađarske.Dr.sc.HrvojkaMihanović-Salopek,znan-stvenasavjetnicaZavodazapovijesthrvatskeknjiževnosti,kazalištaiglazbe(HAZU,Zagreb),predstavilajenajnovijuknjiguknjiževniceičlaniceHPEU i DHKprof.NevenkeNe-kićHrvatske heroine,Zagreb,2016.Upredavanjunaglasakjestavljennaistaknutehrvatskeintelektualkekojesuvažnezazajedničkahrvatskaimađarskapovijesnaiknjiževnopo-vijesnaistraživanja:KatarinaZrinska,JelenaZrinska,Bea-triceFrankopan(ženaIvanišaKorvina),DoraPejačevićidr.Autoricagđa.NevenkaNekićzbogzdravstvenihrazloganijemoglasudjelovatiupromocijiknjige.
NakonpredstavljanjaknjigeodržanojekraćeizlaganjeipredstavljanjecjelokupnogafilmskogprojektaDigitalno snimanje hrvatske mariološke baštinetejeodržanaprojek-cijaznanstveno-obrazovnogfilmaSisačka Majka milosrđa
Upetak9.lipnja2017.sviprisutničlanoviHPEU pri-sustvovalisudrugomuvažnomukulturnomuzbivanju:HrvatskicentarizBečausuradnjisaZnanstveniminsti-tutomGradišćanskihHrvata,Austrijskimdruštvomzakro-atistikuisHrvatskimštamparskimdruštvomizGradišćapodiglisuuaustrijskome(srednjegradišćanskome)mjestuDeutschkreutz(hrvatskiSvetiKriž,mađarskiKeresztur)dvojezičnukamenupločuhrvatskomupjesnikuGrguruMekiniću(GregoriusPythiraeus)ubivšemNadasdyjevudvorcu,asadadvorcuprof.A.Lehmdena.Pločajepodi-gnutaučast400.obljetniceMekinićevesmrtiumjestuDeutschkreutz,aMekinićjeautornajranijetiskanihhr-vatskihcrkvenihpjesamaprotestantskevjeroispovijesti,koje je objavio 1609.upravouSv.Križutj.Deutschkre-utzuutiskariImreFarkašazaHrvatenapodručjuGradišća.Nakonzavršetkasvečanosti(kojejesnimalaiaustrijskatelevizija)završilismogostovanjeiprijateljskiposjetza-jednicamaGradišćanskihHrvatauMađarskojiAustriji.
Udrugojsuskupinidvaradakojasebavepredstavni-cimanekihmanjeproučavanihfilozofijskihusmjerenjauHrvatskoj, fenomenološkoga i egzistencijalističkoga,okrenutimasvjetskojfilozofiji–PavlomVuk-PavlovićemiČedomilomVeljačićem,ilipolitičko-etičkogausmjerenja,okrenutimaeuropskojkulturi–StjepanomRadićemiRi-chardomvonCoudenhove-Kalergijem.
R ijetkesuknjigekojenaznan-stven, ali i popularan način,govore o demokraciji. Jedna
takva je Ideal vladavine puka – Uvod u filozofiju demokracije bivšega ministra obrazovanja i znanosti i glavnogatajnikaMeđunarodnepaneuropskeunijeprof.dr.PaveBarišića.
Isto tako je rijetkost da se na jed-noj promociji knjige, koja je, nijenevažnoreći,održanauprošlipetakupodneuŠkolskojknjiziuZagrebu,okupitolikbrojljudi,ameđunjimaiministarGoranMarić,VladimirŠeks,velikibrojpredstavnikasveučilišneiznanstvenezajednice.
ProrektorzagrebačkogaSveučili-šta,kojijeod1991. do 1992. bio i mi-nistarznanosti,prof.dr.AnteČovićkaopredstavljačoveknjigepomalojeiznenadionazočnesvojimobraća-
njem.“Dragivjerniciivjernice,obra-ćamvamsenaovajnačinjerjaovovišeshvaćamkaovjerskodogađanje,anekaoakademskiskup.Nijepriku-pljenodovoljnodokazadademokra-cijapostoji,pogotovouHrvatskoj,izato smomi tek vjernici demokra-cije”,poručiojeČovićdodavšidabiprikladnijinazivoveknjigebio“Ajmemajko,demokracije”.
Dr. Zdravko Radman, predsjed-nikHrvatskogafilozofskogadruštva,osvrćućisenaovuknjiguisamogaautora,kazaojedajeBarišićnavrlovještnačinspajaoantičkefilozofeinjihoveidejeodemokracijisasuvre-menošćupovlačećiparalelesideali-ma i stvarnim stanjem demokracije.
kvazistvarnost. Barišićevo djelo usvakomeslučajupopunjavaprazninuiprivlačitćepozornostširejavnosti,itonesamouHrvatskoj”,zaključiojeusvojempredstavljanjuknjigeprof.dr.MislavKukočtakođersasplitsko-gaFilozofskogafakulteta.
DodatnojeneobičnobiloštosuseuglazbenomedijeluprogramaizvodilepjesmeLeonardaCohena,aBarišićjepojasniozaštojebašodabraonjegovepjesmezaovupromociju.“LeonardCohengovoriodemokraciji.Ikadaje1992.napisaopjesmu ‘Democracy‘,onjegovorioodolaskudemokracijenesamona istok,već iopovratkudemokracije u SAD.Demokracijajezanjegalaboratorijskipokus,svoje-vrsnieksperiment,nopritomenisubesmisleneborbeprotivbezvlađainereda”,istaknuojeBarišićdodavšidajeporukaoveknjigedajevladavi-napukaotvoreninedovršenproces.
“Vladavina puka nije trajno stanje,negopostupak.No,tajidealjeneštonajvrijednije–slobodazadjelovanjesvihgrađana.Svisu,dakle,pozvaniuslužbuopćegadobra.Ademokracijasepreporađauzpravednost,umjere-nostiskromnost”,zaključiojeautor.
Paneuropska pisma potpore ministru prof. dr. sc. Pavi Barišiću
Na Prijedlog za pokretanje pi-tanja povjerenja ministruznanostiiobrazovanjakojisu
potpisalipredsjedniciklubovaSDP-a,HNS-a i HSU-a,naorkestriranume-dijskuhajkunaMinistra,napolitičkuzlouporabuOdborazaetikuidrugena-pade,odgovorilajejoškrajemsiječnja2017.VladaRHsvojimočitovanjem,Rektorski zbor izjavom, SveučilišteuZagrebu,rektorSveučilištauSpli-tu,kaoinizprofesora,četiridekanaSveučilištauOsijekuizjavamaipismi-mapotpore,nizznanstvenikasvojimpojedinačnim izjavamaumedijima,zatim138članovahrvatskeakadem-ske zajednice zajedničkim pismompotpore,ukupnostotineprofesorainastavnikaizSplita,Osijeka,MostaraiZagrebaiprekostotinestudenataprof.BarišićaizSplitaiOsijekasvojimpi-smimapotpore,Klubhrvatskihhum-boldtovacaočitovanjem,imnogidrugi,areagiralajeiMeđunarodnapaneu-ropskaunijadvamapismimapotpo-rekojaovdjeobjavljujemo:pismommeđunarodnogapredsjednikaAlainaTerrenoireaipismomPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunije.
Fotografija sa sastanka Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, 5. travnja 2017. u Europskome parlamentu u Strasbourgu.
Présente dans trente pays eu-ropéens,notreorganisationnongo-uvernementaleestlaplusanciennedes associationsmilitantpouruneEuropedeplusenplusunie.
C’est pourquoi, comme vous lesavez,nousavonsmené,depuisquevotrepaysarecouvrésonindépen-dance,uncombatpermanentpourquelaCroatierejoignel’Unioneuropéenne.
Auprès des gouvernements de l’Union, au sein duParlementeuropéenetauprèsdel’opinionpubliqueeu-ropéenne,nousavonsainsicontribuéàobtenircettejusteadhésion,devenueenfineffectivele1erjuillet2013.
Mais, nos démarches, nosmultiples conférences etcolloques,dans toute l’Europe,pour soutenir lacandi-daturedelaCroatie,n’auraientpaspurencontreruntelsuccès,sansleconcours,aussiprécieuxqu’indispensable,duprofesseurPavoBarišić,votreMinistredelaScienceetdel’Education.
Danslasituationactuelledel’Europe,oùnousassistonsàlamontéedesnational-populismes,venantdedroitecommedegauche,votre succèsauxélections,dans lerespectdesvaleursdeladémocratiesocialed’inspirationchrétienne,estpournombred’Européens,àlafoisunré-confort et un encouragement.
RodiosejeuGlavicamakodSinja9.siječnja1936. godi-ne,uobiteljiizĆurlinaGlavice(GornjeGlavice).Kaodije-tepalogaborcaimaojepravonainvalidskidodatakpamujetopomoglokaostudentuzafinanciranjesmještajaiprehraneustudentskojmenzi.God.1959.diplomiraojenaEkonomskomfakultetuuZagrebu,gdjejeod1962. radiokaoasistent,a1967. doktorirao disertacijom Druš-tveno-ekonomska priroda odnosa između privrednog i obrazov-nog sistema u Jugoslaviji(1966).Uzvanjedocentaizabranje 1967.
Politička ekonomija,EkonomskifakultetSveučilištauZa-grebu,Zagreb,1968.
Die Radikale Lösung der ungelösten kroatischen Frage: die Vo-raussetzung für eine Demokratisierung Jugoslawiens,K.-H.Aldag,Hamburg,1980.
The Croatian national question - Yugoslavia’s Achilles’ heel,Uni-tedPublishers,London,1980.
Zov savjesti iz hrvatskog Sibira,vl.naklada,Zagreb,1990.
S vjerom u Hrvatsku,vl.naklada,Zagreb,1994.
Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temelj-nim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hr-vatskom Sibiru,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb,2003.
Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine,Graphis,Zagreb,2005.
73
in memoriam
JojaRicov (1929.-2017.)
čitano na sprovodu u kalima
Umro je naš prijateljJoja.
Ne kanim ispisatibio-bibliografijuJojeRicova(tkoželimožečitatinastra-nicama Društva hrvatskihknjiževnika),nezatojerbibiladosadna,negozatojerjeonbiodalekovišeodsve-ga toga. Kao i svaki čestit
ZnaojeJojaidrugejeziketeulaziodubokoukrvotoktalijanskogaifrancuskoga,dobionagradezasvojdopri-nostimkulturamaipojaviosenascenivelikeEuropekaodostojnipartner,dapačeborac,prgaviznalac,punkrikaigrčakadjetrebaloupozoritinakrvavenasrtajeunjegovojdomaji.ZavapiojeuGenovi1992. “Fare tardi e meno di nonfare!”(Kasno učiniti manje je od ne učiniti! )mislećinaspaljenuirazorenuHrvatsku.JerJojabijašečestitčovjek.
MladacJojazajednosTinomUjevićemobjavljujeveć1954.poezijuuzbirci“Jesenas i danas”iodtadagolemibrojraznorodnihdjeladabiposljednjaknjigaobjavljena2016. zatvorilačudesniobujaminaslovaivrstauknjiževnomeiumjetničkomepodručju.ObjavilojujeDruštvohrvatskihknjiževnikapovodom85.rođendana:“Mirotvorac kosmosa”,izborizdesetzbirkipoezije.OnikojisuučinilitajizboruočilisuJojinumitskuborbuzahrvatskepravice,protivzlogapovijesnogausuda,nepravdekojejepjesnikdoživ-ljavaonesamokaoosobne,negokaonarodnosne.Inisutobilesamolamentacijeiinkantacije,ne,tosubiledubokeiotvorenerane,polemičkeinvektivekrozoštristihpoputrapirazabodenogaučelo,tugovankeiironijskeparodije,zazivibaladaisnohvaticasveodtamnihstoljećadodanas.
Došlisuponjega17.srpnja1959.,uhitiligaizatočilinajprijeuSavskoj60.Stavilisumulisičinenarukekaozlikovcu,aonsezahvalionalijepimnarukvicama.Ondasuga 26.studenogaistegodineprebacilibezpresudeulogornaotokuGrguru.AliJojajeprevodioipoznavaomnogočasnihljudi,nosamosejedanzauzeozanjega:SalvatoreQuasimodo.Nobelovac.PiševelikommoguluuBeogradioslobađaJojuRicova.Zbiloseto19. travnja 1961.NjegovisudrugoviulogoruostajudosmrtivezaniuspomenamazaJojuRicova,sosobitimsepijetetomsjećajujednidrugih.
IbilojekaoštojenapisaonjegovprijateljSalvatoreapreveonahrvatskiJojaRicov:“Svatko stoji sam na srcu ze-mlje, a večer već je tu…”
Nevenka Nekić
74
in memoriam
VišnjaSeverSiglhuber (1923.—2016.)
U 93.godinipreminulajepoznatakulturnadjelatnica,povjesničar-kaumjetnostiVišnjaSeverSigl-
huber, članica Hrvatske paneuropskeunije.
Rođena je1923. godineuPopovači.IzpoznatejeobiteljiSever,majkeZor-ke,slikaricetebrižneučuvanjuznačajkimoslavačkenarodnenošnjeiotcaJosipaSevera,gospodarstvenikaiaktivnogčla-na HSS-a.ObiteljjeposlijeDrugogasvjet-skogarataosjetilasurovostkažnjavanjapolitičkihneistomišljenika,posebnoViš-