-
OZNAAVANJE KOTA I TOLERANCIJA (izvod iz ISO 129-1)
Nazivi i definicije
Znaajke - geometrijska znaajka toka, crta ili ploha Rije
geometrijska se moe brisati ukoliko nema rizika zabune - znaajka
izmjere geometrijski oblik definiran linearnom (duljinskom) ili
kutnom kotom koja je izmjera Znaajka izmjere moe biti valjak,
kugla, dvije usporedne nasuprotne plohe, stoac ili suenje. Crte pri
kotiranju - sredinjica crta na crteu koja oznaava geometrijsko
sredite prikazane znaajke(i) - simetrala ravna crta na crteu koja
oznaava ravninu ili os simetrije Kote - kota udaljenost izmeu dvije
znaajke ili izmjera znaajke izmjere - temeljna kota - kotna
vrijednost brojana vrijednost kote izraena u odreenoj jedinici i
oznaena na crteima sa crtama i relevantnim simbolima Kada
tolerancija nije oznaena temeljna kota se esto zove kotna
vrijednost. Granice tolerancije i/ili dozvoljena odstupanja se
primjenjuju na temeljnu kotu. - duljinska kota linearna udaljenost
izmeu dvije znaajke ili linearna izmjera znaajke izmjere U
strojarskim crteima, duljinske kote se klasificiraju po izmjeri,
udaljenostima i polumjerima. - kutna kota kut izmeu dvije znaajke
ili kut jedne kutne znaajke izmjere U strojarskim crteima, kutne
kote se klasificiraju po kutnoj izmjeri i kutnim udaljenostima. -
kote znaajki koje nisu prikazane u mjerilu u posebnim sluajevima,
kao to su modifikacije, znaajke koje nisu u mjerilu moraju se
oznaiti tako da se podcrta kotna vrijednost - pomona kota kote
izvedene iz drugih kota date samo za informaciju, navode se u
zagradama i nikad se ne toleriraju (Sl. 2) Raspored kota - lanano
kotiranje metoda kotiranja gdje su pojedine kote rasporeene u redu
- kotiranje pomou koordinata metoda kotiranja od referentne znaajke
u koordinatnom sustavu - usporedno kotiranje metoda kotiranja od
referentne znaajke s usporednim ili koncentrinim mjernicama
-
- tekue kotiranje metoda kotiranja od referentne znaajke gdje se
kotira svaka znaajka - tablino kotiranje metoda kotiranja gdje su
znaajke i/ili kote oznaene dodijeljenim brojevima ili slovima i
pohranjene u tablicama Principi kotiranja
Sve kote, grafiki simboli i primjedbe mora se oznaiti tako da se
mogu itati odozdo ili sa desne strane crtea. Svaka znaajka ili
odnos izmeu znaajki mora se kotirati samo jedanput. Kada su sve
duljinske kote izraene u istoj jedinici simbol jedinice se smije
izostaviti. Kada se u jednom dokumentu koristi vie jedinica njih se
mora jasno oznaiti. Kote treba smjestiti u onom pogledu ili
presjeku koji najjasnije prikazuje relevantnu znaajku(e). Elementi
kotiranja
-mjernice, pomone mjerne crte, pokazne crte, ogranienja, oznaka
ishodita i kotne vrijednosti (Sl. 1)
Slika 1
1 mjernica 2 kotna vrijednost 3 ogranienje (strelica) 4 pomona
mjerna crta 5 pokazna crta 6 referentna crta
Mjernice, pomone mjerne crte, pokazne crte - puna uska crta
prema ISO
128-20.
Mjernica -kada je prostor ogranien - mjernice oznaiti s
produecima i okrenutim strelicama (Sl.2)
70
4
1 2 3
4
5 6
-
-treba izbjei sjeenje mjernica s bilokojom drugom crtom, gdje se
presjek ne moe izbjei moraju se prikazati bez prekida (Sl. 3) -moe
se prikazati nepotpuno kada su
- oznaene kote promjera (Sl. 2), - u pogledu ili presjeku je
crtan samo dio simetrine znaajke (Sl. 2), - znaajka je crtana s
polovinom u pogledu i polovinom u odsjeku
(Sl. 4), - referentna znaajka za kotiranje nije na crtaem
prostoru i nema
potrebe za njenom oznakom (Sl. 5)
Slika 2
Slika 3
Slika 4
Slika 5
-
Ogranienja i oznaka ishodita
Oznaka ishodita mjernice Pomona mjerna crta - produiti priblino
8 puta irine crte iza odnosne mjernice - crtati okomito na
odgovarajuu fiziku duljinu (Sl. 3) - mogu se crtati koso, ali
meusobno usporedne (Sl. 6) - mogu se prekinuti ako je njihov
nastavak nedvojben - obrise koji se sijeku mora se produiti
priblino za 8 puta irine crte iza toke sjecita od koje kree pomona
mjerna crta (Sl. 7)
Strelica, zatvorena i puna 30
Strelica, zatvorena 30
Strelica, otvorena 90
Kosa crta Toka (koristi se samo ako nema mjesta za strelicu;
takoer se moe koristiti kosa crta)
Strelica, otvorena 30
Slika 6
Slika 7
-
Pokazna crta - ne treba biti dua nego je to je potrebno i treba
se crtati koso prema znaajki, ali kut se mora razlikovati od kuta
bilokoje postojee rafure (Sl. 8) Kotne vrijednosti (temeljne kote)
- mora se oznaiti sa znakovima dovoljne veliine da se osigura
potpuna itljivost na izvornom crteu kao i na reprodukcijama
preporua se B uspravno znakovlje prema ISO 3098-0 - mora se
smjestiti usporedno s pripadnom mjernicom, blizu sredine i malo
iznad te crte - mora se smjestiti tako da nisu sjeene ili odvojene
bilokojom crtom - vrijednosti na kosim mjernicama mora se
orijentirati (Sl. 8) - vrijednosti kutnih kota mora se orijentirati
(Sl. 9)
Posebni poloaji kotnih vrijednosti - iznad produetka mjernice
iza jednog od ogranienja, ako je prostor ogranien (Sl. 10) - ako je
mjernica prekratka mogu se prikazati na referentnoj crti i
prikljuiti mjernici s pokaznom crtom koja zavrava na mjernici (Sl.
10) - ako prostor ne dozvoljava smjetaj usporedan s mjernicom mogu
se smjestiti iznad vodoravnog produetka mjernice (Sl. 11)
Prikaz kota slovima -slova se smiju koristiti za prikaz kotnih
vrijednosti i to treba biti definirano na istom crteu ili u
pridruenoj dokumentaciji
Slika 8Slika 9
Slika 10
-
Tablino kotiranje - serije promjenjivih zajednikih znaajki
znaajke ili sklopa prikau se u obliku tablice ( Sl. 12) Oznake za
posebne kote
Za odrediti oblik kotirane znaajke kotnoj vrijednosti moraju
prethoditi slijedei simboli (Sl. 13 do 17): - : Promjer - SR:
Polumjer kugle - R: Polumjer - : Luk - : Kvadrat - t=: Debljina
- S: Promjer kugle
Slika 12
Slika 11
-
Promjeri - grafiki simbol mora prethoditi kotnoj vrijednosti -
kada se promjer moe prikazati s jednom strelicom, mjernica mora
prelaziti sredite ( Sl. 4) Polumjeri - slovani simbol R mora
prethoditi kotnoj vrijednosti - mora se koristiti samo jedno
ogranienje u presjeku mjernice i luka - u ovisnosti o veliini
polumjera na crteu, strelica moe biti unutar ili izvan obrisa ili
mjernice znaajke - kada sredite polumjera pada izvan dostupnog
prostora, mjernicu polumjera treba ili lomiti ili okomito prekinuti
ve prema tome da li je ili ne potrebno locirati sredite ( Sl. 5)
Lukovi, tetive i kutevi
-kod kutnih kota treba uvijek oznaiti jedinice kutne kote
Kvadrati -grafiki simbol treba prethoditi kotnoj vrijednosti ako je
kotirana samo jedna stranica kvadrata Jednoliko razmaknute i
ponavljajue znaajke - kada znaajke imaju isti razmak i jednoliko su
razmjetene, njihovo kotiranje se smije pojednostaviti kako
slijedi:
Slika 13 Slika 14 Slika 15
Slika 16 Slika 17
Slika 18
-
- linearni razmaci se smiju kotirati prema Sl. 19
- ponavljajui linearni i kutni razmaci se smiju oznaiti sa
brojem razmaka i njihovom kotnom vrijednosti ili kutom odvojenim
simbolom x (Sl. 19, 20) - ako postoji mogunosti zabune izmeu
duljine razmaka i broja razmaka, jedan razmak se mora kotirati (Sl.
20 )
- kutni razmaci se smiju kotirati prema Sl. 21
- kutevi razmaka se smiju izostaviti kada su kutevi ili razmaci
oiti i oznaka ne dovodi do zabune - kada je prikaz nedvojben
pokazujui da ponavljajue znaajke imaju iste kote, kota se smije
oznaiti jedanput (Sl. 22 )
Slika 19
Slika 20
Slika 21
Slika 22
-
Raspored kota Mjernice treba rasporediti kao usporedno, lanano
ili tekue kotiranje ili u kombinaciji. Usporedno kotiranje
-mjernice se mora crtati usporedno u jednom, dva ili tri okomita
smjera ili koncentrino (Sl. 23)
Tekue kotiranje - smije se koristi se kada postoje prostorna
ogranienja ili okolnosti u odnosu na posebne potrebe u raznim
granama industrije - zajedniko ishodite se mora oznaiti prema Sl.
24 - kotne vrijednosti se smije smjestiti ili -blizu ogranienja, uz
odgovarajuu pomonu mjernu crtu (Sl. 24), ili -blizu ogranienja,
iznad i po strani mjernice (Sl. 25 )
Slika 24
Slika 25
Slika 23
-
Lanano kotiranje - lance pojedinanih kota mora se razmjestiti u
redu (Sl. 26 )
Kotiranje pomou koordinata - Ne crtaju se ni mjernice ni pomone
mjerne crte - Kartezijeve koordinate su definirane kreui od
ishodita s duljinskim kotama u ortogonalnim smjerovima (Sl. 27 ) -
Vrijednosti koordinata moraju se pojaviti ili u susjedstvu svake
toke ili u tablinom obliku - Polarne koordinate su definirane kreui
od ishodita s polumjerom i kutem; moraju uvijek biti pozitivni i
oznaeni suprotno kazaljki na satu u odnosu na polarnu os (Sl. 28) -
Ishodite koordinatnog sustava moe biti u kutu znaajke ili izvan
crtea (Sl. 29 i 30 ) - Vrijednosti koordinata se mogu oznaiti
izravno blizu svojih koordinata (Sl. 30 ) - Glavni koordinatni
sustav moe imati podsustave; ishodite koordinatnih sustava i
specifine poloaje izmeu koordinatnih sustava mora se kontinuirano
obrojati arapskim brojevima, a kao simbol za odvajanje mora se
koristiti toku (Sl. 31 )
Slika 28
Slika 26
Slika 27
-
Poloaj
PoloajIshodite
Slika 30
Slika 31
Slika 29
-
Kombinirano kotiranje - Na crteu se moe kombinirati dvije ili
vie metoda kotiranja Tekue kotiranje u kombinaciji s pojedinanim
kotama (Sl. 32 )
Usporedno kotiranje u kombinaciji s tekuim kotiranjem (Sl. 33
)
Primjeri primjene grafikih i slovanih simbola
Simboli i njihov prikaz Znaenje
50 Promjer 50
50 Kvadrat 50 R50 Polumjer 50
S50 Promjer kugle 50
SR50 Polumjer kugle 50
50 Duljina luka 50 50 Nije u mjerilu 50
(50) Pomona kota 50
t=50 Debljina 50
|| Simbol simetrije
Slika 32
Slika 33
-
Kotiranje konusa ( izvod iz ISO 3040)
Kotirati s onoliko kota koliko je dovoljno; dodatne kote, npr.
polovina kuta, se
mogu dati kao pomone kote ili reference u zagradi Preferira se
kut u stupnjevima, i omjer 1:5 i 1/5
Tipine kombinacije karakteristika stoca i kota ( Sl. 34)
Grafiki simbol Pokazna crta
Referentna crta
Slika 34
-
Elementi oznaavanja tolerancija ( izvod iz ISO 129-1 ) Opa
pravila - kada su na crteu oznaene ope tolerancije u skladu s npr.
ISO 2768-1 i ISO 2768-2, njih se mora navesti unutar ili blizu
sastavnice - simbole od npr. razreda tolerancije i brojeve koji
oznaavaju dozvoljena odstupanja, mora se pisati s istom visinom
pisma kao i temeljnu kotu - dozvoljena je uporaba visine pisma koja
je jednu veliinu manja od visine pisma temeljne kote, ali ne manja
od 2,5 mm - ovisno o polju primjene tolerancije kota se mogu
oznaiti sa
- simbolima razreda tolerancije ( ISO 2768-1 i ISO 2768-2), -
graninim odstupanjem, - granicama kote
- sve tolerancije se odnose na prikazano stanje znaajke na
tehnikom crteu Granina odstupanja - komponente tolerirane kote mora
se oznaiti slijedeim redosljedom (Sl. 35):
a) temeljna kota b) granina odstupanja
- granina odstupanja se mora oznaiti ili oznaavajui gornje
odstupanje iznad donjeg odstupanja ili oznaavajui gornje odstupanje
prije donjeg odstupanja na istoj crti, odvojena kosom crtom (Sl. 35
a, b) - ako je jedno od dva granina odstupanja nitica, to se mora
oznaiti s brojkom nitica (Sl. 35 c) - ako je tolerancija simetrina
u odnosu na temeljnu kotu, granino odstupanje se mora oznaiti samo
jedanput a pretodi mu predznak (Sl. 35 d) Granice kota - granice
kota su oznaene sa maximumom i minimumom (Sl. 36 )
Slika 35
Slika 36 Slika 37
a) b) c) d)
-
- granicu kote samo u jednom smjeru treba oznaiti dodajui min.
ili max. kotnoj vrijednosti (Sl. 37) Granina odstupanja za kutne
kote - sva pravila za duljinske kote primjenjiva su i na kutne
kote, samo to jedinice kutne temeljne kote kao i graninih
odstupanja moraju uvijek biti oznaene - ako je kutna temeljna kota
ili kutno granino odstupanje izraeno ili u minutama stupnja ili
sekundama minute stupnja, vrijednost minute ili sekunde treba
prethoditi 0 ili 0 0 (Sl. 38)
Slika 38