I OSNOVNE ODREDBElan 1Ovim pravilnikom propisuju se tehniki
normativi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, izvoenju i
odravanju nearmiranih zidanih konstrukcija i delova zgrada koji se
izrauju od zidanih elemenata od vetakog kamena i prirodnog tesanog
kamena (u daljem tekstu: zidani zidovi).Odredbe ovog pravilnika
primenjuju se na stambene, administrativne, javne, industrijske,
poljoprivredne i druge zgrade (u daljem tekstu: zgrade), kao i na
zidove zgrada u seizmikim podrujima.Odredbe ovog pravilnika ne
primenjuju se na armirane zidane konstrukcije, na zidove zgrada
optereene dizalicama ili drugim postrojenjima iji uticaji se
uzimaju u raun kao dinamika optereenja i na montane konstrukcije
koje se izrauju od zidanih elemenata od vetakog kamena.lan
2Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledea
znaenja:1) granini uticaji su karakteristina optereenja pomnoena
parcijalnim faktorima sigurnosti za optereenja;2) karakteristina
vrstoa zida je pritisna, savojna ili vrstoa pri smicanju za koju
postoji verovatnoa od 5 % ili manja da, utvrena ispitivanjem na
uzorcima, bude manja od deklarisane veliine;3) granina nosivost
preseka je karakteristina vrstoa podeljena parcijalnim faktorom
sigurnosti za materijal;4) visina izvijanja zida ili stuba je
visina koja se uzima za proraun koeficijenta izvijanja;5) efektivna
debljina zida ili stuba je debljina koja se uzima za proraun
koeficijenta izvijanja;6) koeficijent izvijanja je kolinik visine
izvijanja i efektivne debljine zida ili stuba;7) zidni elementi od
vetakog kamena su puni i uplji elementi od peene gline, betona,
lakoagregatnog betona, autoklaviranog elijastog gasbetona i
kreno-silikatnog betona, koji imaju oblik pravouglog
paralelopipeda, prirodnog tesanog kamena ili drugih odgovarajuih
materijala istog oblika;8) marka zidnih elemenata je pritisna
vrstoa, u njutnima po kvadratnom milimetru (N/mm2), raunata na
bruto-presek elementa, odreena saglasno propisima o jugoslovenskim
standardima;9) malter je meavina krea, cementa, krea i cementa ili
drugog hidraulinog veziva sa mineralnim agregatom i vodom, kojoj se
mogu dodati dodaci radi poboljanja svojstva; dozvoljava se i
upotreba lepila sa odgovarajuim punilom;10) marka maltera je
pritisna vrstoa maltera, u N/mm2, odreena saglasno propisima o
jugoslovenskim standardima;11) nosei zidovi su elementi aksijalno
ili ekscentrino napregnuti na pritisak i smicanje i projektovani s
ciljem da prenesu vertikalno optereenje od vetra na nosee elemente
(zidove, meuspratne tavanice i dr.);12) nenosei zidovi su elementi
optereeni preteno sopstvenom teinom i ne slue za ukruenje noseih
zidova, ali treba da budu sposobni da prenesu optereenje od vetra
na nosee elemente (zidove, meuspratne tavanice i dr.);13) zidovi za
ukruenje su elementi koji slue za ukruenje zgrade ili spreavanje
izboavanja noseih zidova;14) jednoslojni zidovi su zidovi
sastavljeni od zidnih elemenata iste vrste koji su na preklop u
jednom pravcu ili vie pravaca i potpuno su zaliveni malterom;15)
jednoslojni meoviti zidovi su zidovi sastavljeni od dve vrste
zidnih elemenata, iste veliine ali razliitog kvaliteta, potpuno
zaliveni malterom tako da zajedno prenose optereenje;16) dvoslojni
zidovi su zidovi koji se sastoje od dva paralelna jednoslojna zida
na razmaku ne veem od 2,5 cm; razmak je popunjen malterom u toku
zidanja, a slojevi su povezani tako da zajedniki prenose
optereenje;17) dvoslojni zidovi sa upljinom su zidovi koji se
sastoje od dva paralelna jednoslojna zida na razmaku ne manjem od 5
cm i ne veem od 10 cm, iji su slojevi efikasno povezani zidnim
spojnicama; njihov meurazmak ostaje prazan ili se puni nenoseim
materijalom (slojevi toplotne izolacije i dr.);18) stubovi su
samostalno nosei vertikalni zidani elementi ija irina iznosi najvie
etiri njihove debljine;19) visina sprata zgrade je razmak izmeu dve
meuspratne tavanice.lan 3Projektna dokumentacija za zidove zgrada
iz ovog pravilnika mora da sadri: tehniki izvetaj, statiki proraun
za nosee zidove, planove sa podacima o predvienim lokalnim
oslabljenjima zidova i eventualno potrebnoj privremenoj zatiti
zidova od uticaja koji bi mogli da smanje njihovu nosivost ili
nepovoljno deluju na druge njihove funkcije, sve podatke o vrsti,
kvalitetu i koliini materijala koji se upotrebljava i tehnike
uslove za izvoenje radova, sa postupkom kontrole i ocene
kvaliteta.lan 4Navedene oznake, u smislu ovog pravilnika, imaju
sledea znaenja:M- momenat savijanja;
N- vertikalno optereenje u voru zid - tavanica;
Nm- vertikalno optereenje na polovini visine zida;
Ns- nosivost preseka za granine uticaje optereenja;
Nu- granina nosivost preseka;
e- ekscentricitet sile pritiska;
fe- srednja pritisna vrstoa zidnog elementa;
fev- srednja pritisna vrstoa zidnog elementa konvertovana na
vazduno suv uzorak;
d- debljina zida;
hs- svetla visine sprata;
hef- raunska visina izvijanja;
- koeficijent izvijanja;
o- projektom utvren napon pritiska od vertikalne sile;
Yf- parcijalni faktor sigurnosti za optereenje;
Ym- parcijalni faktor sigurnosti za materijal;
fk- karakteristina pritisna vrstoa zida;
ffks- karakteristina pritisna vrstoa stuba;
fxk- karakteristina savojna vrstoa zida;
fsk- karakteristina vrstoa zida na smicanje;
fz- pritisna vrstoa zida pri lomu;
h- koeficijent skupljanja zida;
- koeficijent teenja zida;
T- koeficijent toplotne dilatacije zida;
- koeficijent trenja;
ft- karakteristina zatezna vrstoa zida;
fm- minimalna pritisna vrstoa maltera nakon 28 dana;
fb- normalizovana pritisna vrstoa zidnog elementa.
II MATERIJALIlan 5Osnovni materijali od kojih se grade zidovi
zgrada su zidni elementi od vetakog kamena i prirodnog tesanog
kamena i malteri, ija su svojstva propisana ovim pravilnikom.Ako se
za zidanje ili ugraivanje u zidove upotrebljavaju i drugi
materijali, oni moraju zadovoljavati uslove kvaliteta propisane
odgovarajuim jugoslovenskim standardima.1. Zidni elementilan 6Za
zidanje zidova zgrada upotrebljavaju se sledei zidni elementi od
vetakog ili prirodnog kamena:1) pune opeke od gline, pune fasadne
opeke od gline i pune opeke od gline sa olakanom osnovnom masom
koje zadovoljavaju uslove propisane jugoslovenskim standardima JUS
B.D1.011, JUS B.D1.013 i JUS B.D1.016;2) uplje fasadne opeke i
blokovi od gline, uplje opeke i blokovi od gline i uplje opeke i
blokovi od gline sa olakanom osnovnom masom koje zadovoljavaju
uslove propisane jugoslovenskim standardima JUS B.D1.014, JUS
B.D1.015 i JUS B.D1.016;3) uplji blokovi od betona koji
zadovoljavaju uslove propisane jugoslovenskim standardom JUS
U.N1.100;4) kreno-silikatne pune fasadne opreke, pune i uplje opeke
i uplji blokovi koji zadovoljavaju uslove propisane jugoslovenskim
standardom JUS U.N3.300;5) zidni blokovi od autoklaviranog
elijastog gasbetona koji zadovoljavaju uslove propisane
jugoslovenskim standardima JUS U.N1.308 i JUS UN.N1.309;6) prirodni
obraeni ili neobraeni kamen.Zidni elementi mogu se izraivati i od
drugog materijala ako se dokae da se izradom zidova od takvog
materijala obezbeuju nosivost, stabilnost i trajnost zidova u
stepenu propisanom ovim pravilnikom.lan 7Za nosee zidove zgrada i
zidove za ukruenja ne smeju se upotrebljavati zidni elementi sa
horizontalnim upljinama, niti druge vrste zidnih elemenata koji
imaju manje marke od:1) 10 N/mm2za elemente od peene gline i
kreno-silikatne elemente;2) 7,5 N/mm2za blokove od lakoagregatnog
betona i betona sa kamenim agregatom;3) 2,5 N/mm2za autoklavirani
elijasti beton.Za ostale vrste zidnih elemenata pritisna vrstoa ne
sme biti manja od 2,5 N/mm2.lan 8Zidni elementi, radi obezbeenja
sigurnosti, stabilnosti i drugih zahtevanih funkcija zidova zgrada,
moraju trajno zadrati svoje poetne osobine.Izuzetno od odredbe
stava 1. ovog lana, moe se dozvoliti manja promena tona boje zidnih
elemenata.2. Malterlan 9Za zidanje zidova zgrada upotrebljavaju se
malteri koji zadovoljavaju uslove propisane jugoslovenskim
standardom JUS U.M2.010 i uslove date u tabeli 1.Najmanje
dozvoljene marke maltera za zidanje su:a) za opeke i blokove od
peene gline ili krenog silikata - kreni malter marke M1, produni
cementni malter marke M2 ili cementni malter marke M 10;b) za
blokove od betona, lakoagregatnog betona i autoklaviranog
gasbetona, ako nisu primenjena odgovarajua lepila produni cementni
malter marke M2 ili cementni malter marke M10.Tabela 1- Vrste
maltera prema pritisnoj vrstoiKlasa malteraSrednja pritisna
vrstoaposle 28 danafmN/mm2
M11,0
M22,0
M55,0
M1010,0
M1515,0
lan 10Prijanjanje maltera na zidne elemente mora biti takvo da
obezbedi da zidovi zgrada ispune zahteve za koje su
projektovani.Kod konstrukcije zidova zgrada kod koje veliina
prijanjanja maltera na zidne elemente nije poznata, ili je zbog
glatkoe zidnih elemenata i drugih razloga pod sumnjom, odgovarajuim
ispitivanjem mora se dokazati vrednost ovog prijanjanja, na
centrino zatezanje.3. Ugraeni elementilan 11Radi trajnog
ispunjavanja svojih funkcija, veze zidova, zatege, ankeri i drugi
ugraeni elementi moraju se na odgovarajui nain zatititi od
korozije. Metalni elementi, po pravilu, tite se vruom
galvanizacijom niskougljeninih elika ili austenitnim nerajuim
elikom. Dozvoljena je primena i drugih sistema antikorozivne
zatite.4. Zidovilan 12Pritisna vrstoa zida pri lomu fz odreuje se
ispitivanjem do loma na najmanje tri mala uzorka zida.Marka zida MZ
odreuje se prema pritisnoj vrstoi. Uslovi za odreivanje marke zida
dati su u tabeli 2.Tabela 2- Uslovi za odreivanje marke zida i
karakteristine pritisne vrstoe fkMarka zida MZNajmanje pritisne
vrstoe pri lomu
Pritisna vrstoa pri lomufzN/mm2Najmanja pojedinana
vrednostN/mm2Aritmetika sredina uzorakaN/mm2Karakteristina pritisna
vrstoafkN/mm2
1,51,51,51,81,2
2,02,02,01,41,6
2,52,52,52,92,0
3,53,53,54,12,8
55,05,05,94,0
66,06,07,04,8
77,07,08,25,6
99,09,010,67,2
1111,011,012,98,8
1313,013,015,310,4
1616,016,018,812,8
2020,020,023,516,0
Ako je vrednost fzizmeu dve marke zida iz tabele 2, kao marka
zida uzima se manja vrednost.lan 13Karakteristina pritisna vrstoa
zida fkodreuje se kao:fk= 0,80 MZgde je MZ marka zida iz tabele
2.Ako je vrednost fk, dobijena ispitivanjem, izmeu dve marke zida
iz tabele 2, kao marka zida uzima se manja vrednost.lan 14Ako
karakteristina pritisna vrstoa fk nije odreena ispitivanjem i nije
izraunata prema lanu 13. ovog pravilnika, moe se pretpostaviti da
ona nee biti manja od vrednosti izraunate pomou obrasca:fk= K
fb0,65 fm0,25(N/mm2)za fb50 N/mm2i maltere sa presekom (tj. ne
malteri od lakih agregata), gde je:K = 0,60 - ako je debljina zida
jednaka irini ili duini zidnog elementa tako da u zidu nema nikakve
podune malterske spojnice;K = 0,55 - ako u delu zida ili po celoj
njegovoj duini postoji poduna malterska spojnica;fb=fev- ako je
normalizovana pritisna vrstoa zidnog elementa u N/mm2; ona se
dobija kao proizvod srednje pritisne vrstoe zidnih elemenata
konvertovane na vazduno suv uzorak fevi vrednosti faktoraiz tabele
3; faktorje korekcioni faktor koji uzima u obzir odnos irine i
visine zidnog elementa;Tabela 3- Veliine faktoraVisina
zidnogelementa, u mmirina zidnog elementa u mm
90100150200250
500,700,650,60--
650,750,700,650,600,55
1000,900,850,800,700,65
1501,051,000,950,850,80
2001,201,151,101,000,90
250 i vie1,251,201,151,051,00
fm- srednja pritisna vrstoa maltera.lan 15Ako karakteristina
pritisna vrstoa jednog zida ili stuba fks iji je horizontalni
optereeni presek manji od 0,1 m2nije odreena ispitivanjima i nije
izraunata prema lanu 13. ovog pravilnika, moe se pretpostaviti da
ona nee biti manja od vrednosti izraunate pomou obrasca:fks= (0,70
+ 3 A) fk(N/mm2)gde je:fk- karakteristina pritisna vrstoa izraunata
prema lanu 14. ovog pravilnika;A - povrina optereenog horizontalnog
preseka zida ili stuba izraena u m2. Vrednost za A unosi se u izraz
bez oznake jedinice mere.lan 16U zidovima i stubovima naponi istog
zatezanja upravno na horizontalnu spojnicu nisu dozvoljeni.lan
17Veliina karakteristine savojne vrstoe zida fxkodreuje se
ispitivanjem do loma.Savojna vrstoa zida pod pravim uglom u odnosu
na vertikalne spojnice moe se pri proraunima uzimati u obzir samo
za zidove ije uklanjanje iz konstrukcije ne bi ni na koji nain
uticalo na stabilnost preostalog dela konstrukcije.lan
18Karakteristina vrstoa zida pri smicanju fskutvruje se
ispitivanjem ili se moe izraunati pomou obrasca:fsk= fsko+ 0,4nK
fb(N/mm2)gde je:fsko- karakteristina vrstoa zida pri smicanju, pri
naponu pritiskan= 0 od vertikalnih uticaja na zid (tabela 4);n-
najmanji projektom utvreni napon pritiska od ventilacionih uticaja
na zid na nivo koji se posmatra;fb- normalizovana pritisna vrstoa
zidnog elementa, u N/mm2prema lanu 17. ovog pravilnika;K = 0,05 -
za zidne elemente sa manje od 25% vertikalnih upljina;K = 0,04 - za
zidne elemente sa 25% i vie vertikalnih upljina koji idu kroz celu
visinu ili deo visine zidnog elementa.Veliina izraunate vrednosti
karakteristine vrstoe zida pri smicanju ne moe biti vea od
dozvoljenih vrednosti za fskdatih u tabeli 4.Tabela 4- Najvee
dozvoljene vrednosti vrstoe zida pri smicanju fski vrednosti
fskoZidni elementKlasa malterafskoN/mm2Najvee dozvoljenevrednosti
fskN/mm2
Sve vrste elemenata sa 25% i vie vertikalnih upljinaM15, M10,
M5, M20,20,10,8 ali ne vie od podune pritisne vrstoe zidnog
elementa*
Elementi sa manje od 25% vertikalnih upljina:
- beton, elijastiM15, M10, M5, M20,20,8
beton i kreni silikati0,1
- glina saM15, M10, M5, M20,31,0
fb15 N/mm20,1
- glina saM15, M10, M5, M20,31,5
fb> 15 N/mm20,1
* Ako su oblik i raspored upljina u zidnom elementu takvi da je
pritisna vrstoa u podunom pravcu elementa vea od 0,15 pritisne
vrstoe u vertikalnom pravcu, granina vrednost za fskje 0,8
N/mm2.
lan 19Ako je pri proraunavanju zidova zgrada neophodna vrednost
modula elastinosti i modula smicanja, odgovarajue vrednosti utvruju
se ispitivanjem.Ako ovi moduli nisu odreeni ispitivanjem, mogu se
izraunati pomou sledeih obrazaca:a) za kratkotrajni sekantni modul
elastinosti pri jednoj treini pritisne vrstoe zida:Ez= Ke fkgde
je:fk- karakteristina pritisna vrstoa zida, u N/mm2, aKe- ima
vrednost 500 za autoklavirane elijaste betone, a vrednost 1 000 za
ostale zidne elemente iz lana 6. ovog pravilnika;b) za modul
smicanja:Gz= 0,12 Ezgde je Ezmodul elastinosti iz stava 2. ovog
lana.lan 20Koeficijent trenja izmeu ravne povrine betona i zidanog
zida moe se uzeti ka= 0,6.III OSNOVE PRORAUNAlan 21Uticaji u
presecima zidova zgrada proraunavaju se po teoriji
konstrukcija.Izuzetno, uticaji u presecima mogu se odrediti i na
osnovu rezultata ispitivanja na konstrukcijama i modelima.U proraun
uticaja na zidove zgrada uvode se optereenja prema odgovarajuim
propisima o tehnikim normativima za optereenje konstrukcija.lan
22Preseci noseih zidova zgrada proraunavaju se prema graninim
stanjima nosivosti. Proraun mora da obezbedi i odgovarajuu
sigurnost prema graninim stanjima upotrebljivosti. Ako preseci
noseih zidova imaju odgovarajuu sigurnost prema lomu, moe se
pretpostaviti da postoji i sigurnost prema graninim stanjima
upotrebljivosti. Proraun prema graninim stanjima dozvoljava se samo
ako je zid zidan u produnom ili cementnom malteru marke M2 i
vie.Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, preseci noseih zidova
zgrada visine do pet zidanih etaa, sa svetlom spratnom visinom do
2,75 m, sa rasponima tavanica do 6 m pokretnim optereenjem do 3
kN/m2, ne moraju se proraunavati prema graninim stanjima nosivosti
za vertikalna optereenja i optereenja vetrom, ve se mogu
proraunavati i prema dozvoljenim naponima zidova.lan 23Sigurnost
zida pri lomu je zadovoljena ako je granina nosivost preseka Nu,
vea ili jednaka nosivosti Nstog preseka za granine uticaje
optereenja.lan 24Granina nosivost preseka izraunava se pomou
obrasca:Nu=fk A
m
gde je:fk- karakteristina pritisna, savojna ili vrstoa pri
smicanju zida odreena prema l. 12. do 18. ovog pravilnika;m-
parcijalni faktor za materijale iz tabele 5.Faktorim uzimaju u
obzir i ponaanje zida pri dugotrajnim uticajima;A - povrima
preseka, u mm2.Tabela 5- Vrednosti parcijalnog faktora za
materijalemza granina stanja loma zida pri pritisku, savijanju i
smicanjuKategorija kontrole izvoenja radova pri zidanju
zidovistubovi
ABAB
Kategorija kontroleI2,53,02,93,6
materijala za zidanjeII2,83,03,23,6
Ako se pri proraunu uzima u obzir i efekat teenja, vrednostim
uzimaju se kao 0,85 vrednosti iz tabele 5.lan 25Za odreivanje
nosivosti preseka za granine uticaje optereenja Nsu proraunu se
uvode granini uticaji dobijeni kao zbir proizvoda komponenata
karakteristinih optereenja i parcijalnih faktoraf.Pri proraunu
nosivosti preseka uzimaju se u obzir sledee vrste optereenja
zgrade:1) karakteristina sopstvena teina Gkje masa konstrukcije
zgrade sa pregradnim zidovima, oblogama zidova, podovima, ugraenim
delovima i instalacijama;2) karakteristino promenljivo optereenje
Qkkoje obuhvata nepokretno i pokretno korisno optereenje, sneg i
led;3) karakteristino optereenje vetrom Wk;4) mogua sluajna
optereenja Qs, ukljuujui uticaje od zemljotresa;5) potisak zemlje
na podrumske zidove Qz.Uticaji od seizmikih sila proraunavaju se
prema propisu o tehnikim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmikim podrujima, a nosivost preseka dokazuje se
samo prema graninom stanju loma.lan 26Pri proraunu zidova zgrade
moraju se proveriti sledee kombinacije graninih uticaja:1) za
sopstvenu teinu i promenljivo optereenje:Qu= 1,0 Gk+ 1,5 QkiliQu=
1,35 Gkako je ovaj drugi uticaj vei;2) za sopstvenu teinu i
vetar:Qu= 1,0 Gk+ 1,35 WkiliQu= 1,35 Gkako je ovaj drugi uticaj
vei;3) za sopstvenu teinu, promenljivo optereenje i vetar:Qu= 1,2
Gk+ 1,2 Qk+ 1,2 Wk4) za mogua sluajna optereenja:Qu= 1,0 Gk+ 0,35
Qk+ 0,35 Wk+ 1,0 QSAko su u pitanju zgrade koje se preteno koriste
kao skladita, a promenljivo optereenje ima uglavnom stalan
karakter, uzima se obrazac:Qu= 1,0 Gk+ 1,0 Qk+ 0,35 Wk+ 1,0 QSU
datim obrascima koeficijenti uz pojedinane komponente optereenja su
parcijalni faktori sigurnostif.Pri odreivanju nosivosti preseka za
granine uticaje optereenja Nsmora se uzeti u obzir najnepovoljnija
kombinacija graninih uticaja pri graenju ili korienju
zgrade.Sluajna optereenja QSne odnose se na seizmika optereenja.lan
27Za proraun preseka prema graninom stanju loma koji su napregnuti
normalnom silom pritiska, na savijanje sa normalnom silom ili samo
na savijanje, uzimaju se sledei naponsko-deformacijski
dijagrami/pritisnutog zida, i to:1) za zidove zidane elementima od
autoklaviranog elijastog betona - trougaono pravougaoni dijagram
prema slici 1a, gde u intervalu 02,2 napon raste do fk, a u
intervalu 2,23,5 jednak je fk;2) za zidove zidane sa svim ostalim
materijalima iz lana 6. ovog pravilnika, osim za zidove od
autoklaviranog elijastog betona - pravougaoni dijagram prema slici
1b, gde je 03,5 , vai= fk.U dijagramima na slici 1, fkje
karakteristina pritisna vrstoa zida odreena saglasno l. 12. do 15.
ovog pravilnika.
Slika 1 - Naponsko-deformacijski dijagramilan 28Pri proraunu
zidova zgrada mora se voditi rauna o nepovoljnim uticajima na
zgradu, koji mogu nastati delovanjem temperature, promenom
vlanosti, skupljanjem i irenjem, teenjem, sleganjem ili
deformacijom elemenata zgrade, ukljuujui i razdeone i pregradne
zidove.lan 29Vrednosti skupljanja, teenja i toplotne dilatacije
zidova date su u tabeli 6 i mogu se uzeti kao projektne vrednosti
pri izraunavanju deformacija.Stvarne vrednosti deformacija se
meusobno veoma razlikuju i mogu i do 50% odstupati od vrednosti
datih u tabeli 6.Ako se pri proraunu uzimaju u obzir deformacije,
mora se navesti vrsta i marka zidnih elemenata i maltera.lan
30Ekscentricitet optereenja zidova i stubova zgrade moe se
izraunati metodama teorije konstrukcija za vor zid - tavanica,
uzimajui u obzir presek bez prslina ili sa prslinama, i priblinom
metodom koja se zasniva na preseku bez prslina i elastinom ponaanju
materijala, za promenljivo optereenje koje nije vee od 3 kN/m2.Za
zidove sa upljinom, ekscentricitet se izraunava samo za unutranji
nosei sloj zida.Radi utvrivanja momenata u vorovima zid - tavanica,
promenljivo optereenje se moe uzeti kao stalno. Rezultirajui
ekscentricitet optereenja na bilo kom nivou moe se izraunati uz
pretpostavku da je ukupno vertikalno optereenje na zid aksijalno u
odnosu na vertikalni oslonac.lan 31Prema priblinoj metodi
ekscentricitet vertikalnog optereenja zgrade u voru zid - tavanica
izraunava se na sledei nain (slika 2); rotacija tavanice deluje
tako da vertikalna reakcija NDima ekscentricitet eD. Za unutranji
zid zgrade moe se pretpostaviti da eDiznosi 5% od razlike izmeu
raspona tavanica koje nosi ovaj zid. Za spoljni zid zgrade
pretpostavlja se da eDiznosi 5% od raspona tavanice koja se oslanja
na taj zid.Tabela 6- Projektne vrednosti za skupljanje, teenje i
toplotnu dilatacijuVrsta zidnih
elemenataSkupljanjeTeenjeToplotnadilatacija
h1)2)TK3)
mm/m10-6/o
Peena glina- 0,1 do + 0,20,76
Kalcijum-silikati-0,21,58
Autoklavirani gasbeton-0,51,58
Beton-0,21,510
Lakoagregatni beton-0,32,510
1)hje konana vrednost skupljanja ili irenja usled vlage; minus
oznaava skupljanje, a plus irenje2) je konani koeficijent
teenja=/elgde jekrajnja deformacija teenja, ael=/E3)Tje koeficijent
toplotne dilatacije
Slika 2 - Pojednostavljene pretpostavke za proraun momenta u
vorovimaPretpostavlja se da na najvioj tavanici zgrade ukupni
moment MD= NDeDdeluje na vrhu zida koji tu tavanicu
nosi.Pretpostavlja se da je na niim spratovima zgrade ukupan moment
MZ=NZeZpodjednako raspodeljen na vrh i podnoje zida tog
sprata.Pretpostavlja se da vertikalno optereenje Nood gornjih
spratova deluje centrino na zid.Za meuspratne ploe oslonjene na
etiri strane na zidove, sa odnosom duina strana do 1:2, pri
odreivanju ekscentriciteta kao raspona tavanice moe se uzeti
veliina koja odgovara duini od 2/3 duine krae strane ploe.Ako je
ekscentricitet eD, dobijen proraunom prema priloenoj metodi, vei od
1/3 debljine d zida, uzima se da je eD= 1/3 d.IV STABILNOST ZGRADE
I GRAEVINSKIH ELEMENATAlan 32Stabilnost zidanih zgrada i
graevinskih elemenata ostvaruje se pomou zidova za ukruenje i
meuspratnih tavanica ili pomou drugih konstrukcionih mera.Ako su
sposobne da prenose optereenja u svojoj ravni kao ploasti nosai,
meuspratne tavanice se smatraju dovoljnim ukruenjem.lan 33Sva
optereenja moraju se sigurno preneti na temelje zgrade, to se
dokazuje statikim proraunom.Pri dokazivanju stabilnosti zgrade
statikim proraunom moraju se uzeti u obzir i odstupanje od
vertikalnosti (usled dejstva horizontalnih sila) graevinskih
elemenata koji slue za ukruenje, kao i horizontalne sile koje bi
mogle nastati iskoenjem ovih graevinskih elemenata za ugaodat u
radijanima. Ugaose odreuje pomou obrasca:=1
100hb
gde je hbvisina zgrade, u metrima, iznad ravni temelja.Izuzetno
od odredbe stava 2. ovog lana, proraunom se ne dokazuje stabilnost
zgrada koje imaju do est punih spratova, ukljuujui podrum i
potkrovlje sa spratnom visinom do 3,00 m, ako zgrada ima dovoljan
broj zidova za ukruenje koji idu od spoljnjeg do spoljnjeg zida ili
od spoljnjeg do unutranjeg noseeg zida.Stabilnost noseih zidova
hala na delovanje sila vetra mora se uvek dokazati proraunom.lan
34Pri proraunu sigurnosti zgrade na prevrtanje uzima se da je
zgrada kruto telo.Faktor sigurnosti zgrade na prevrtanje, u
najnepovoljnijem smeru za zgradu izloenu istovremenom delovanju
karakteristinih nepovoljnih horizontalnih optereenja i sopstvene
mase, mora biti najmanje 1,5.lan 35Debljina noseih zidova zgrada
odreuje se statikim proraunom. Prilikom izbora debljine zida treba
voditi rauna i o funkcijama zida u vezi sa toplotnom i zvunom
zatitom, zatitom od vlage i procurivanja i poarnom zatitom.Na
spoljnim nemalterisanim zidovima zgrade - fasadi, zidni elementi
moraju biti otporni prema mrazu.lan 36U statikom proraunu za
graevinski element za koji postoji opasnost od oteenja ili
unitavanja (npr. udar vozila u nosei zid ili stub) moe se
proraunati optereenje od udara vozila ako se zgrada ne obezbeuje na
drugi odgovarajui nain.1. Jednoslojni nosei zidovilan 37Najmanja
debljina jednoslojnog spoljnjeg noseeg zida zgrade iznosi:1) 19 cm
za zgrade sa visinom sprata veom od 3 m i najveim rasponom
meuspratne tavanice od 4,8 m;2) 24 cm za zgrade sa visinom sprata
do 3 m, a najvie 3,5 m i/ili, rasponom meuspratne tavanice veim od
4,8 m, a najvie od 6,0 m.lan 38Stub ne sme imati horizontalni
presek manji od 0,04 m2.Najmanja duina stubova u jednoslojnom
spoljnjem i unutranjem noseem zidu zgrade iznosi:1) 24 cm za zidove
od pune i uplje fasadne opeke, pune i uplje opeke i upljih zidnih
blokova od gline i krenog silikata;2) 39 cm za zidove od upljih
zidnih blokova od betona;3) 59 cm za zidove od zidnih blokova od
gasbetona.Stubovi od upljih zidnih blokova od gline, betona i
krenog silikata ili zidnih blokova od gasbetona moraju se u
poprenom preseku stuba sastojati od najmanje jednog celog zidnog
elementa.lan 39Najmanja debljina jednoslojnog unutranjeg noseeg
zida zgrade iznosi: 19 cm za zgrade sa visinom sprata od najvie 3 m
i rasponom meuspratne tavanice od najvie 4,8 m i sa najvie etiri
zidane etae, ukljuujui podrum i potkrovlje.lan 40Ukupna veliina
stalnog pokretnog (korisnog) optereenja zidova iz l. 33, 37. i 39.
ovog pravilnika ne sme biti vea od 8 kN/m2.lan 41Uticaj pritiska
zemlje na spoljne nosee podrumske zidove zgrade ne proraunava se
ako su ispunjeni sledei uslovi:1) ako je svetla visina podruma
najvie 2,60 cm, a debljina zida najmanje 24 cm;2) ako tavanica
iznad podruma prenosi optereenja u svojoj ravni kao ploasti nosa;3)
ako u podruju uticaja pritiska zemlje na podrumski zid pokretno
optereenje nije vee od 5 kN/m2i teren je ravan;4) ako debljina
podrumskog zida nije manja od debljine zahtevane u tabeli 7.Tabela
7- Najmanja debljina podrumskih zidovaDebljina zida, u cmVisina
terena iznad poda podruma, u m
382,0
291,4
241,0
lan 42Za izradu podrumskih zidova ne smeju se upotrebiti:1)
opeke i blokovi od gline sa olakanom osnovnom masom;2) blokovi od
autoklaviranog elijastog gasbetona.Nije dozvoljeno zidanje
podrumskih zidova krenim malterom za sve vrste zidnih
elemenata.Podrumski zidovi moraju na odgovarajui nain biti zatieni
od vlaenja.lan 43Jednoslojni nosei meoviti spoljni zid izvodi se i
proraunava kao jednoslojni spoljni nosei zid.Pri statikom proraunu
merodavna je najnia marka zidnih elemenata ugraenih u takav zid.Za
zidanje jednoslojnog noseeg meovitog spoljnjeg zida ne sme se
upotrebiti kreni malter.lan 44Ako se jednoslojni meoviti spoljni
zid na fasadi izvodi bez malterisanja, kao fugovan zid, izmeu
fasadnog i unutranjeg reda zidnih elemenata u zidu mora se izraditi
2 cm debela poduna vertikala smaknuta spojnica, potpuno popunjena
malterom (slika 3).2. Zidovi za ukruenjelan 45Kao zidovi za
ukruenje zgrade mogu se koristiti nosei i nenosei jednoslojni
zidovi.Ako zid za ukruenje nosi vee optereenje od sopstvene mase u
jednom spratu smatra se noseim zidom.lan 46Debljine zidova za
ukruenje moraju biti jednake ili vee od debljina datih u tabeli
8.Razmaci zidova za ukruenje moraju biti jednaki ili manji od
debljina datih u tabeli 8.Tabela 8- Debljine i razmaci zidova za
ukruenjeZid za ukruenje
Debljina noseeg zida koji treba ukrutiti, u cmSpratna visina, u
mDebljina, u cmRazmak, u m
19 < 303,5196,0
304,0198,0
Duina zidova za ukruenje mora iznositi najmanje 1/5 njihove
visine.Mere u cm
Slika 3
Slika 4lan 47Ako se u zidu za ukruenje koji se nalazi izmeu dva
nosea zida nalaze otvori, irina za ukruenje izmeu dva otvora ili
izmeu otvora i zida, koji se ukruuju, mora iznositi najmanje 1/5
visine otvora.lan 48Kod zidova za ukruenje koji su samo jednom
svojom stranom vezani za zid koji treba ukrutiti, kruta veza ta dva
zida postoji:1) ako su oba zida izraena od materijala sa priblino
istim ponaanjem pri deformacijama, a povezana su i izgraena
istovremeno, ili2) ako je kruta veza oba zida ostvarena posebnim
konstrukcionim merama kao to su petlje, ankeri i dr.3. Dvoslojni
nosei zidovilan 49Kod dvoslojnog spoljnjeg zida sa upljinom,
debljina fasadnog sloja mora biti najmanje 5 cm, a razmak slojeva
ne sme biti vei od 10 cm.Debljina unutranjeg noseeg sloja ovog zida
mora biti najmanje jednaka debljini jednoslojnog spoljnjeg noseeg
zida prema lanu 37. ovog pravilnika. Ako u noseem sloju postoje
stubovi, njihova irina mora odgovarati zahtevima iz lana 38. ovog
pravilnika.lan 50Za dvoslojni spoljni zid sa upljinom pri
odreivanju nosivosti zida, veliine napona u zidu i razmaka zidova
za ukruenje ne uzima se u obzir fasadni sloj.Meuspratne tavanice
zgrade mogu se oslanjati samo na unutranji nosei sloj dvoslojnog
spoljnjeg zida sa upljinom.lan 51Fasadni i unutranji nosei sloj
dvoslojnog spoljnjeg zida sa upljinom moraju se meusobno povezati
ankerima od nerajueg elika ili odgovarajueg nekorodirajueg
materijala. Najmanja debljina elinih ankera mora biti 3 mm, a
njihov najei oblik dat je na slici 4. Broj ankera ne sme biti manji
od 2,5 komada na 1 m2zida. Najvei dozvoljeni horizontalni razmak
ankera je 1 m, a najvei vertikalni razmak 0,5 m.Kod delova zida
koji se na zgradi nalaze na visinama veim od 12 m iznad terena ili
ako je razmak izmeu fasadnog i unutranjeg noseeg sloja zida vei od
7 cm, debljina elinog ankera mora biti najmanje 4 mm.Du svih ivica
na fasadi (kao to su otvori, uglovi, dilatacione spojnice, gornji
kraj fasadnog sloja i sl.) moraju se, na udaljenosti od najvie 30
cm od ivice, postaviti dodatni ankeri. Meusobni razmak dodatnih
ankera ne sme biti vei od 40 cm.lan 52Ako se za povezivanje
fasadnog i unutranjeg noseeg sloja dvoslojnog spoljnjeg zida sa
upljinom koristi vrsta ankera koja nije od nerajueg elika,
prethodno se mora dokazati da anker, pri klizanju od najvie 1 mm,
moe da prenese silu od 1 kN. Ako se ova vrednost ne dostigne, broj
ankera na 1 m2zida mora se srazmerno poveati, s tim to prenesena
sila po jednom ankeru ne sme biti manja od 0,6 kN.Ankeri se moraju
oblikovati tako da spree kretanje vlage od fasadnog ka unutranjem
noseem sloju zida.lan 53Fasadni sloj dvoslojnog spoljnjeg zida sa
upljinom mora po itavoj svojoj duini biti oslonjen na odgovarajuu
noseu konstrukciju zgrade.Ako dvoslojni spoljni zid ima vazduni
sloj, on ne sme biti zapunjen malterom ili komadima zidnih
elemenata.Na fasadnom sloju, dole i gore, ako je fasada
ventilisana, moraju se postaviti ventilacioni otvori najmanje
veliine od 150 cm2. Na svakih 30 m2fasade postavljaju se dva
ventilaciona otvora.Vertikalnim i horizontalnim spojnicama na
fasadnom sloju mora se omoguiti njegovo dilatiranje. Raspored
dilatacionih spojnica mora se prilagoditi klimatskim uslovima u
kojima se zgrada koristi i materijalu zida. Radi spreavanja
procurivanja, spojnice se moraju zatvoriti odgovarajuim
materijalom.lan 54Kod dvoslojnog spoljnjeg zida bez upljine,
debljina fasadnog sloja mora biti najmanje 12 cm.Debljina
unutranjeg noseeg sloja ovog zida mora odgovarati zahtevima za
jednoslojni unutranji nosei zid prema lanu 39. ovog pravilnika.lan
55Pri statikom proraunu dvoslojnog zida bez upljine kao debljina
zida uzima se samo debljina unutranjeg noseeg sloja.Pri proraunu
vitkosti ovog zida i odreivanju razmaka zidova za ukruenje, prema
lanu 54. ovog pravilnika, kao debljina zida uzima se debljina
unutranjeg sloja uveana za polovinu debljine fasadnog sloja,
zaokrueno na ceo centimetar.Meuspratna tavanica zgrade moe se
oslanjati samo na unutranji nosei sloj.lan 56Fasadni sloj i
spojnica izmeu slojeva dvoslojnog zida bez upljine izvode se u
podunom cementnom malteru.Spojnica izmeu fasadnog i unutranjeg
noseeg sloja, debljine najmanje 2 cm, mora u potpunosti biti
ispunjena malterom tokom istovremenog zidanja oba sloja zida.lan
57Slojevi dvoslojnog zida bez upljina povezuju se ankerima na nain
propisan u lanu 51. ovog pravilnika.Bez obzira na poloaj zida u
zgradi, najmanja debljina ankera od nerajueg elika je 3 mm. Mogu se
koristiti i ankeri prema lanu 52. ovog pravilnika.4. Duina
izvijanja zidalan 58Duina izvijanja zida ili stuba (efektivna
visina) izraunava se zavisno od relativne krutosti elemenata zgrade
vezanih za nosei zid ili stub i snage te veze, tako da
je:hef=nhsgde je:hs- svetla visina sprata;n- faktor redukcije sa
indeksima n = 2, 3 i 4, zavisno od uslova oslanjanja
(ukljetenja).Faktor2= 2,00 - za slobodno stojee stubove.Za zidove
izmeu meuspratnih tavanica ili ukljetene na vrhu i u podnoju zida
faktor2je:a)2= 0,75 za zidove ukljetene izmeu armiranobetonskih
tavanica koje pomou serklaa naleu na najmanje 2/3 debljine noseeg
zida ako ekscentricitet sile od optereenja na vrhu zida nije vei od
1/4 debljine zida;b)2= 1,00 za sve druge zidove ukljetene izmeu
armiranobetonskih tavanica, za zidove ukljetene na vrhu i u podnoju
zida drvenim tavanicama, ili za zidove koji na drugi nain ne
odgovaraju uslovima pod a).Faktor3primenjuje se za zidove oslonjene
ili ukljetene du tri ivice, sa jednom slobodnom ivicom (slika 5) i
priblino ravnomernim optereenjem
gde je:3=2- ako je 115 ili 11,25 hs(uzima se vea od ove dve
vrednosti);2- uzima se saglasno uslovima navedenim pod a) ili b);1
- razmak slobodne ivice zida od sredine zida za
ukruenje.Faktor4primenjuje se za zidove oslonjene ili ukljetene du
sve etiri ivice (slika 5) i sa priblino ravnomernim optereenjem.4=
0,50 l/hsako je hs> 1, ili
kada je hs1, ili4=2za 130d ili 12,50 hs(uzima se vea
vrednost);2- uzima se saglasno uslovima navedenim pod a) ili b);1 -
razmak izmeu zidova za ukruenje.Ako se rauna vitkost dvoslojnog
zida, ona se odreuje samo za nosei sloj tog zida.Oslonjeni zidovi
moraju biti kruto vezani za stub ili zid za ukruenje.lan 59Ako se u
srednjoj treini zida za koji se rauna izvijanje nalazi lic dubine
manje od 1/3 d (slika 6), kao debljina zida umesto d uzima se
d1.lan 60Ako zid koji se ukruuje ima otvor svetle irine i ili
visine vee od 1/4 svetle visine sprata hs, odnosno ako je povrina
otvora vea od 1/10 povrine zida, delovi zida izmeu otvora i zida za
ukruenje uzimaju se u proraun kao ukljeteni na tri strane.Delovi
zidova kod otvora uzimaju se u proraun kao ukljeteni na dve
strane.
DVOSTRANO OSLONJEN
TROSTRANO OSLONJEN
ETVOROSTRANO OSLONJENSlika 55. Optereenjelan 61Ako se odreuje
reakcija meuspratne tavanice na zid, kod tavanica koje nose u
jednom pravcu, po pravilu, zanemaruje se kontinuitet tavanice koja
ide preko dva ili vie polja.Ako je odnos raspona susednih polja
tavanice manji od 0,7, kontinuitet tavanice se mora uzeti u obzir
pri izraunavanju reakcije koja pada na srednje zidove.lan 62Zidovi
paralelni sa rasponom tavanice koja nosi u jednom pravcu moraju se
proraunati na optereenje koje pada na taj zid od trake tavanice
irine najmanje 1/10 svetlog raspona tavanice.lan 63Reakcije
tavanice oslonjene na sve etiri strane, kad je tavanica optereena
jednako podeljenim optereenjem, mogu se izraunati iz
proporcionalnih delova povrine u vidu trouglova i trapeza
prikazanih na slici 7.Na mestu na kome se sueljavaju dva zida sa
priblino istim uslovima oslanjanja tavanice uzima se ugao od 45. Na
mestu potpunog ukljetenja tavanice u zid uzima se ugao od 60. Na
mestima deliminog ukljetenja moe se uzeti ugao veliine izmeu 45 i
60.lan 64Optereenje koje pada na nadvoje iznad otvora u zidu mora
se proraunati.Pri proraunu se uzima da na nadvoj pada optereenje
unutar ravnostranog trougla, kako je prikazano na slici 8.6.
Nenosei zidovilan 65Nenosei zidovi, kao to su fasadni nenosei
zidovi, krovni zabati, zidovi i atike, zidovi ispune na fasadama
hala i sl., ne proraunavaju se statiki:1) ako visina zida iznosi
najvie 3,5 m;2) ako duina jednoslojnog zida ili dvoslojnog zida bez
upljine iznosi najvie 40 njegovih debljina;3) ako duina dvoslojnog
zida sa upljinom iznosi najvie 30 njegovih ukupnih debljina, a
slojevi su povezani na nain predvien u l. 59. i 60. ovog
pravilnika;4) ako otvori u zidu nisu ukupno vei od 10% njegove
povrine;5) ako je zid zidan u produnom ili cementnom malteru ili
graevinskom lepku;6) ako zid ispunjava uslove iz tabele 9.lan
66Nenosei unutranji zidovi zgrada, kao to su pregradni zidovi izmeu
prostorija, ne smeju biti izloeni optereenju od vetra. Oni moraju
ispunjavati sledee uslove:1) debljina zida bez obloge ne sme biti
manja od 5 cm;2) vitkost zida H/d ne sme biti vea od vrednosti iz
tabele 10;3) moraju biti otporni prema eventualnim bonim udarima od
120 J;4) deformacije meuspratnih tavanica i drugih delova
konstrukcije ne smeju tetno delovati na te zidove.Tabela 9- Najvea
povrina nenoseih spoljnih zidova izloenih preteno optereenju od
vetraVrsta zidaNajvea povrina zida u m2
Zid oslonjen na tri strane, a etvrta je slobodnaZid oslonjen na
sve etiri straneZid vezan ozubljenjem ili ankerima na tri strane, a
etvrta je slobodnaZid vezan ozubljenjem ili ankerima na sve etiri
strane
- jednoslojni zid debljine 19 cm i vie18222432
- dvoslojni zid sa upljinom14161824
Slika 6
Slika 7
OPTEREENJE PREKO OTVORA U ZIDUSlika 8Tabela 10- Najvee
dozvoljene vitkosti nenoseih unutranjih zidovaNain oslanjanja -
ukljetenjaNajvee dozvoljene vitkosti zida H/d za odreene odnose
duine i debljine zida L/d*)
*)L - duina zidaH - visina zidad - debljina zidaV PRORAUN PREMA
GRANINOM STANJU LOMA1. Nosivost zida kod centrinog pritiskalan 67Na
osnovu linearne raspodele napona i ravnog preseka za jednoslojni
zid optereen pritiskom, mora se proraunom dokazati da je granina
nosivost preseka na vertikalne uticaje N'uvjednaka ili vea od
nosivosti preseka na granine uticaje N' , odnosno da za jedinicu
duine zida vaiN'uv=d fkN's
m
gde je:- koeficijent izvijanja iz tabele 11 ili 12;fk-
karakteristina pritisna vrstoa zida za odgovarajuu marku zida iz
tabele 2;m- parcijalni koeficijent sigurnosti iz tabele 5;d -
debljina zida.lan 68Pri dimenzionisanju zidova na vertikalno
optereenje vertikalni licevi koji su dublji od polovine debljine
zida smatraju se otvorima u zidu. Ako su licevi plii od polovine
zida, preostala debljina zida iza lica smatra se raunskom debljinom
zida.Jednoslojni meoviti zidovi izgraeni od kompatibilnih zidnih
elemenata proraunavaju se kao jednoslojni zidovi u celini izgraeni
od zidnih elemenata manje vrstoe.Kod zidova sa upljinom, unutranji
nosei zid proraunava se kao jednoslojni zid.Ako su oba sloja
unutranjeg dvoslojnog zida izgraenog od istih zidnih elemenata
nosei, proraun ovakvog zida vri se uzimajui u obzir horizontalni
presek celog zida.lan 69Koeficijent izvijanja w odreuje se za
preseke zida pri vrhu i na podnoju zida i za presek u polovini
visine zida.Prilikom prorauna ovih koeficijenata, polo se od
sledeih pretpostavki:1) radni dijagram u zoni pritiska je
pravougaonik;2) nije uzeta u obzir savojna vrstoa zida;3) uzet je u
obzir ekscentricitet eDna vrhu i podnoju zida i ekscentricitet em,
na polovini visine zida;4) uzet je u obzir sluajni ekscentricitet
ea= hef-/450 koji moe nastati pri gradnji zida;5) uzeto je u obzir
teenje zida.Veliina koeficijenata izvijanjaina vrhu i podnoju zida
data je u tabeli 11.Veliina koeficijenata izvijanjamna polovini
visine zida data je u tabeli 12. Sa oznaen je ukupni koeficijent
teenja iz tabele 6.Tabela 11- Koeficijenti izvijanjapri vrhu i u
podnoju zidaEkscentricitet eD*)
0,05d0,1 d0,2 d0,3 d
0,90,80,60,4
* Dozvoljena je linearna interpolacija ekscentriciteta i
koeficijenta izvijanja.
lan 70Ako greda ili neki drugi konstrukcioni element svojim
oslanjanjem na zid izaziva lokalno naprezanje, granina pritisna
vrstoa preseka zida s1 odreuje se kao:1=fk(1+ 0,1a1)1,5fk
ml1m
gde je:fk- karakteristina pritisna vrstoa za odgovarajuu MZ iz
tabele 2;m- parcijalni koeficijent sigurnosti iz tabele 5;a1-
razmak od ivice zida do povrine oslanjanja;l1- duina oslanjanja na
zid;A1- povrina oslanjanja;e - ekscentricitet teita povrine
oslanjanja.Proraun1po obrascu iz stava 1. ovog lana vri se samo ako
je A1< 2 d2i e < d/6 (slika 9).Tabela 12Koeficijenti
izvijanja zidana polovini visine zida*)hefdEkscentricitet e
= 0= 1,5= 2,0= 2,5
0,05t0,1t0,2t0,4t0,05t0,1t0,2t0,3t0,05t0,1t0,2t0,3t0,05t0,1t0,2t0,3t
00,90,80,60,4
60,90,790,560,34slino kao za m = 0
80,870,750,520,30
100,830,710,480,26
120,790,670,440,220,770,650,410,170,760,640,400,160,760,630,380,14
140,750,630,400,180,720,600,360,120,720,590,350,110,710,580,330,09
160,710,590,360,140,680,560,320,080,670,550,300,060,670,530,280,04
180,670,550,320,100,640,510,270,030,630,500,250,010,620,590,23-
200,630,510,280,060,600,470,22_0,590,450,20-0,580,440,18-
* Dozvoljena je linearna interpolacija izmeu ekscentriciteta i
koeficijenta izvijanja.
lan 71Pretpostavlja se da se optereenje zida od koncentrisane
sile iri kroz zid pod uglom od 60. Proraunom se mora proveriti
granina nosivost zida u zoni delovanja tog optereenja sve do
polovine visine zida, uzimajui u obzir i izvijanje zida.2. Nosivost
zida pri malom ekscentricitetulan 72Kada je zid napregnut
vertikalnom silom sa malim ekscentricitetom eo0,225 (slika 10),
jedinica duine zida izraunava se pomou obrasca:N'ue= fk dNs
m(1 + 2eo)
d
gde je:- koeficijent izvijanja iz tabele 11 ili 12;fk-
karakteristina pritisna vrstoa zida za odgovarajuu marku zida iz
tabele 2;m- parcijalni koeficijent sigurnosti iz tabele 5;eo-
ekscentricitet sile pritiska;d - debljina zida.3. Nosivost zida
izloenog savijanjulan 73Proraun zida izloenog savijanju u svojoj
ravni bonom silom zasniva se na karakteristinoj savojnoj vrstoi
zida fxk odreenoj ispitivanjem i mora se sprovesti primenom
odgovarajue teorije savijanja.
Slika 9
Slika 104. Nosivost zida izloenog smicanjulan 74Ako je zid
napregnut na smicanje paralelno sa horizontalnom spojnicom, za
jedinicu duine zida vai:N'us=(fsko+ 0,4o)d> N's
m
gde je:fsko- karakteristina vrstoa zida na smicanje iz tabele
5;o- najmanji projektom utvreni napon pritiska od vertikalnih
uticaja na zid za nivo koji se posmatra;m- parcijalni koeficijent
sigurnosti iz tabele 5;d - debljina zida.VI PRORAUN PRESEKA PREMA
DOZVOLJENIM NAPONIMAlan 75Proraun preseka zida prema dozvoljenim
naponima zasniva se na dokazu da najvei naponi u zidu, koji se mogu
pojaviti u toku graenja i eksploatacije, ne budu vei od dozvoljenih
napona datih u tabeli 13.U statistikom proraunu zidova koji se
proraunavaju prema doputenim naponima uzimaju se optereenja prema
tehnikim normativima za optereenje zgrada.lan 76Dozvoljeni naponi u
zidovima zgrada pri centrinom pritisku u njutnima po kvadratnom
milimetru (N/mm2) (osim zidova izgraenih od zidnih elemenata od
autoklaviranog elijastog betona), zavisno od marke zidnih
elemenata, marke maltera i vitkosti zida, dati su u tabeli
13.Dozvoljeni naponi u zidovima zgrada ije su vitkosti u granicama
izmeu vrednosti datih u tabeli 13 mogu se odrediti linearnom
interpolacijom odgovarajuih dozvoljenih napona.Dozvoljeni naponi
zidova zgrada pri centrinom pritisku u njutnima po kvadratnom
milimetru (N/mm2), izgraenih od zidnih elemenata od autoklaviranog
elijastog betona, zavisno od marke zidnih elemenata, marke maltera,
graevinskog lepila i vitkosti zida, dati su u tabeli 14.Ako kod
zidova zgrada od betonskih blokova ivice blokova gornjeg sloja ne
lee potpuno na ivicama blokova donjeg sloja, dozvoljeni naponi dati
u tabeli 13 moraju se smanjiti srazmerno naleuoj povrini u spojnici
prema neto-povrini betonskih blokova.Kod zidova zgrada od upljih
elemenata dozvoljeni naponi dati u tabeli 13 odnose se na
bruto-povrinu preseka zida.Dozvoljeni naponi dati u tabelama 13 i
14 mogu se uzeti u raun samo ako su zidovi zgrade u visini tavanice
meusobno povezani horizontalnim serklaima na nain odreen ovim
pravilnikom.Za slobodno stojee zidove zgrade za vrednost visine
zida h mora se uzeti dvostruka visina zida.Tabela 13- Dozvoljeni
naponi u zidu pri centrinom pritisku, u N/mm2Vitkost zida hef/d
Marka zidnihelemenataMarka maltera101214161820
7,510,400,35----
20,500,450,35---
1010,500,450,35---
20,600,500,450,35--
50,700,600,500,40--
1520,900,800,650,550,40-
51,100,950,800,650,50-
101,301,150,950,800,60-
2021,000,850,700,600,45-
51,301,150,950,800,60-
101,601,401,200,950,750,50
Tabela 14- Dozvoljeni naponi u zidu sa elementima od
autoklaviranog elijastog betona pri centrinom pritisku, u
N/mm2Vitkost zidova hef/d
Marka zidnihelemenataMarka maltera101214
220,140,130,12
(0,16)*(0,15)(0,14)
2,520,160,150,14
(0,21)(0,20)(0,19)
320,200,180,16
(0,28)(0,25)(0,22)
3,520,230,200,18
(0,35)(0,30)(0,27)
420,270,250,21
(0,38)(0,38)(0,29)
4,520,300,270,24
(0,40)(0,36)(0,32)
520,330,300,27
(0,44)(0,40)(0,36)
* Vrednosti dozvoljenih napona u zidu date u zagradama
primenjuju se kada se zida primenom graevinskog lepila.
lan 77Lokalni pritisni naponi u zidu zgrade neposredno ispod
koncentrisanih optereenja od greda ili podvlaka mogu biti do 50%
vei od odgovarajuih dozvoljenih napona datih u tabelama 13 i
14.Maksimalni ivini naponi, pri ekscentrinom optereenju zidova
zgrade, ne smeju prelaziti dozvoljene napone date u tabelama 13 i
14.Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, naponi dati u tabelama
13 i 14 mogu se poveati za 30% ako se pri proraunu uzima u obzir
ukljetenost meuspratne konstrukcije u zid.Pri proraunu ivinih
napona iskljuuju se naponi zatezanja.Maksimalni dozvoljeni
ekscentricitet sile pritiska pri statikom dejstvu sile kod
pravougaonog preseka iznosi jednu treinu debljine zida. Ekscentrino
optereenje zidova zgrada sa vitkou h/d > 12 nije dozvoljeno.lan
78Proseni napon smicanja u pojedinom zidu zgrade moe iznositi
najvie 8% od stvarnog teinog napona pri pritisku.Pri dokazivanju
napona smicanja uzimaju se u obzir samo zidovi orijentisani u
pravcu delovanja horizontalnog optereenja.VII KONSTRUKCIONI
DETALJIlan 79Na nosee zidove i zidove za ukruenje moraju se, u
visini sprata, postaviti armiranobetonski serklai ili metalne
zatege koji su sposobni da prenesu dozvoljenu silu zatezanja od
najmanje 30 kN.Visina armiranobetonskih horizontalnih serklaa ne
sme biti manja od 15 cm. irina serklaa, po pravilu, mora biti
jednaka debljini odgovarajueg zida.Armatura pojedinih serklaa
zgrade mora biti ista u svim spratovima.Ako optereenje, kome je
zgrada izloena, ne zahteva jau armaturu, pojedini poduni serklai
moraju se armirati prema sledeem obrascu:Fa= 2,0 + 0,4 n (u cm2)gde
je:n - broj nadzemnih etaa.Ukupan presek armature svih poprenih
serklaa u visini pojedine tavanice zgrade odreuje se pomou sledeeg
obrasca:Fa=1(1+L) fa(cm2)
2
gde je:L - duina zgrade; - irina zgrade;fa- ukupan presek
armature svih podunih serklaa u visini jedne tavanice.lan 80Popreni
i poduni zidovi zgrade moraju biti na spoju sueljavanja meusobno
povezani zidarskom vezom.Duina pojedinih zidova zgrade izvedenih od
blokova u neprekidnom zidarskom vezu ne moe iznositi vie od 30 m, a
duina pojedinih zidova zgrade izvedenih od opeke u neprekidnom
zidarskom vezu ne moe iznositi vie od 40 m.lan 81Kod tankih
pregradnih zidova zgrada mora se voditi rauna o njihovoj
stiljivosti, otpornosti na bone uticaje i stabilnosti.lan
82Rizoliti formirani tokom zidanja zida i horizontalni ili kosi
lebovi u zidu ne smeju da ugroze nosivost zida.lebovi se smeju
raditi samo u donjoj ili gornjoj estini visine zida.Nisu dozvoljeni
lebovi u zidovima od zidnih elemenata sa horizontalnim
upljinama.Ako se ne sprovodi statiki proraun za lebom oslabljeni
zid, dubina horizontalnog ili kosog leba ne sme da bude vea od
vrednosti iz tabele 15.Najmanja dozvoljena udaljenost leba od ivice
otvora u zidu je 500 mm. Najmanji razmak izmeu lebova mora biti
ravan dvostrukoj duini najdueg leba.Runo dubljenje lebova u zidu
nije dozvoljeno, ve se lebovi moraju frezovati pogodnom mainom ili
alatom tako da imaju pravilne ivice i tane mere.Tabela 15- Mere
horizontalnih i kosih lebova u zidu dozvoljenih bez statikog
proraunaNajvea dubina leba, mm
Debljina zida, mmNeograniena duinaDuina < 1 250 mm
175025
2401525
2902030
3802030
Mere lebova ne smeju biti vee od mera datih u tabeli 15.lan
83Radi spreavanja nepovoljnog delovanja temperaturnih dilatacija
i/ili vlanog bubrenja zida projektom se moraju predvideti posebne
mere, kao i mere vertikalne i horizontalne dilatacione spojnice u
zidu.Vertikalne spojnice obezbeuju potpuno odvajanje po celoj
debljini zida. Ako je potrebno, spojnice se projektuju tako da su u
stanju da prime i horizontalna optereenja od vetra i druga.U
zidovima sa upljinom, vertikalne dilatacione spojnice ne moraju
biti jedna naspram druge u oba sloja zida ako je spreeno tetno
dejstvo eventualnih diferencijalnih pomeranja slojeva zida.lan
84Prilikom projektovanja zidova zgrada moraju se predvideti
odgovarajue mere da bi se spreile tete na zidovima koje mogu
nastati pomeranjima i deformacijama nastalim:1) termikim irenjem i
skupljanjem delova konstrukcije zgrade kao to su meuspratne
tavanice, grede, krovna konstrukcija i drugo;2) termikim irenjem i
skupljanjem nekonstrukcionih elemenata zgrade, kao to su zabatni
zidovi krova, nadzidci i atike, zidane i metalne ograde i drugo;3)
dugotrajnim deformacijama betonskih i drugih elemenata;4) sleganjem
temelja;5) posebnim optereenjima tokom graenja.Tabela 16- Mere
vertikalnih lebova u zidu dozvoljenih bez statikog proraunalebovi
formirani posle zidanja zidalebovi formirani tokom zidanja zida
Debljina zidammNajvea dubinammNajvea irinammNajvea
irinammNajmanja preostaladebljina zidamm
17530100260115
24030150260115
29030200260175
38030200260250
VIII ZIDANJE ZIDOVA I KONTROLA TOKOM ZIDANJA1. Materijali za
zidanjelan 85Zidni elementi na gradilitu moraju biti uredno sloeni
prema vrstama i markama i, po potrebi, zatieni od kie, snega i
prskanja vodom ili blatom.Teina slogova zidnih elemenata na mestu
ugraivanja ne sme da prekorai nosivost skela ili meuspratnih
tavanica.lan 86Kre i cement u rasutom stanju moraju se
transportovati sredstvima koja se hermetiki zatvaraju, tako da su
zatieni od vlaenja i drugih tetnih uticaja za vreme transporta.Kre
i cement u vreama transportuju se u pokrivenim sredstvima. Vree se
utovaraju i istovaraju tako da je iskljuena mogunost vlaenja.lan
87Kre i cement na gradilitu uvaju se na nain i pod uslovima koji ne
utiu nepovoljno na njihov kvalitet. uvaju se posebno po vrstama, a
za pripremanje maltera upotrebljavaju se prema redosledu prijema na
gradilitu. Kre i cement koji su na gradilitu uskladiteni due od tri
meseca ne smeju se upotrebljavati ako prethodnim ispitivanjem nije
utvreno da u pogledu kvaliteta odgovaraju propisanim uslovima.U
istom silosu smeju se uskladititi kre ili cement iste vrste,
odnosno iste klase i iz iste fabrike cementa. Cement iste vrste i
klase razliitih proizvoaa smeju se uskladititi u istom silosu samo
ako se prethodno dokae da su meusobno kompatibilni, odnosno da
njihovo meanje ne utie tetno na svojstva i ujednaenost proizvedenog
maltera, to se dokazuje uporednim ispitivanjima.lan 88Pesak za
spravljanje maltera mora se transportovati i deponovati tako da se
ne zaprlja. Svaka vrsta i frakcija peska deponuju se posebno.Pesak
se deponuje na podlogu sa dovoljnim nagibom za odvodnjavanje.lan
89Dodaci malteru moraju biti oznaeni prema odgovarajuem
jugoslovenskom standardu i uskladiteni prema uputstvu proizvoaa.lan
90Sastojci maltera pre meanja moraju se, po zapremini ili masi,
tano dozirati.lan 91Malter i graevinski lepak koji se
upotrebljavaju za zidanje zidova proraunatih prema graninom stanju
loma ili malter sa dodacima mora se meati mainski u odgovarajuoj
mealici.Prilikom transporta od mesta spravljanja do mesta
ugraivanja malter se ne sme uprljati.lan 92Malter i graevinski
lepak se moraju ugraditi u zid pre nego to pone vezivanje
maltera.Malter koji je poeo da se vezuje ne sme se upotrebiti za
zidanje i mora se odstraniti.2. Zidanje zidovalan 93Zidovi se
moraju zidati primenom zidarskih veza. Horizontalni preklop zidnih
elemenata u zidu mora imati duinu od najmanje 0,4 visine ili 0,25
duine elementa, pri emu treba izabrati veu duinu.Horizontalne i
vertikalne spojnice izmeu zidnih elemenata moraju u potpunosti biti
popunjene malterom ili lepkom.Debljina maltera u spojnicama ne sme
biti vea od 15 mm. Malter koji pri zidanju iscuri na povrinu zida
mora se, dok je jo sve, oistiti.Ako se koristi lepna, debljina
spojnica ne sme biti manja od 1 mm ni vea od 3 mm.lan 94Poetna
temperatura sveeg maltera u fazi ugraivanja ne sme biti nia od + 5
C. Najvia temperatura sveeg maltera koji se ugrauje ne sme biti vea
od 35 C.Ako je srednja dnevna temperatura vazduha ispod + 5 C ili
iznad + 35 C, potrebno je preduzeti posebne mere za zidanje i
zatitu zidova na niskim ili visokim temperaturama.lan 95Svee
ozidani zid mora se zatititi od moguih udara, potresa i nepovoljnih
atmosferskih uticaja.Gornja povrina zida mora se nepromoivim
pokrivaima zatititi od kie i snega, odnosno vlaenja i ispiranja
maltera u spojnicama. Daske sa poda radnih skela moraju se
postaviti u takav poloaj da se voda sa njih ne sliva i ne kvasi
zid.lan 96Pre poetka zidanja potrebno je nakvasiti zidne elemente
toliko da ne doe do upijanja vode iz maltera.3. Kontrola
kvalitetalan 97Pre poetka zidanja mora se proveriti da li zidni
elementi, kre, cement, pesak i malter po kvalitetu odgovaraju
zahtevima postavljenim projektom zida.lan 98Na gradilitu mogu da
postoje dve kategorije kontrole kvaliteta materijala za zidanje
noseih i/ili zidova za ukruenje, oznaene kao kategorija I i
kategorija II.lan 99Smatra se da su ispunjeni uslovi kontrole
kvaliteta materijala za zidanje kategorije I:1) ako za svaku ukupnu
zapreminu zidova manju od 300 m3postoji pozitivan izvetaj o
ispitivanju marke i drugih osobina zidnih elemenata koji e biti
ugraeni u zid.Ako je ukupna zapremina zidova na zgradi vea od 300
m3, a manja od 400 m3, ne mora se vriti drugo ispitivanje, ve su
dovoljni rezultati dobijeni prvim ispitivanjem. Za sve ukupne
zapremine zidova vee od 400 m3, a manje od 600 m3mora se izvriti
naredno ispitivanje zidnih elemenata;2) ako su za radne elemente iz
uzorka koji se ispituje izraunati aritmetika sredina m, standardna
devijacija S i koeficijent varijacije V pritisnih vrstoa, pomou
sledeeg obrasca:i
m =1fei
n1
V =S100
m
gde je:n - broj elemenata u uzorku;m - aritmetika sredina
pritisnih vrstoa feizidnih elemenata iz uzorka;S - standardna
devijacija;V - koeficijent varijacije, u procentima.Koeficijent
varijacije za zidne elemente iz uzorka ne sme biti vei od 15%.Ako
je V vee od 15%, ispitani zidni elementi ne mogu se ugraditi u zid
za koji je statikim proraunom pretpostavljenom koje iz tabele 5
ovog pravilnika odgovara kategoriji I kontrole kvaliteta materijala
za zidanje;3) ako za malter za zidanje zidova postoji pozitivan
izvetaj o prethodnom ispitivanju svake projektom predviene marke
maltera, sastavljenog od materijala koji e biti korieni pri
graenju.Za svaku ukupnu zapreminu zidanja ovih zidova manju od 300
m3mora da postoji jedan ispitani uzorak maltera. Ako je ukupna
zapremina zidova na zgradi vea od 300 m3, a manja od 400 m3, ne
mora se vriti drugo ispitivanje marke maltera, jer su dovoljni
rezultati dobijeni prvim ispitivanjem. Za sve ukupne zapremine
zidova, vee od 400 m3a manje od 600 m3mora se izvriti naredno
ispitivanje maltera.lan 100Smatra se da su ispunjeni uslovi
kontrole kvaliteta materijala za zidanje kategorije II ako:a) za
sve zidove postoji pozitivan izvetaj o ispitivanju svojstava prema
odgovarajuim jugoslovenskim standardima, koji nije stariji od est
meseci;b) za malter za zidanje zidova postoji pozitivan izvetaj o
prethodnom ispitivanju svake projektom predviene marke maltera,
sastavljenog od materijala koji e biti korieni pri graenju, koji
nije stariji od est meseci.Kontrola kvaliteta materijala iz stava
1. ovog lana mora se vriti za sve zidove, bez obzira na nain
proraunavanja.lan 101Na gradilitu mogu da postoje dve kategorije
kontrole kvaliteta izvoenja radova pri zidanju noseih i/ili zidova
za ukruenje, oznaene kao kategorija A i kategorija B.lan
102Prilikom zidanja moraju se kontrolisati svi zidovi zgrade, bez
obzira na nain proraunavanja.lan 103Zidovi proraunati prema
graninom stanju loma, ija je karakteristina pritisna i savojna
vrstoa ili vrstoa pri smicanju bila odreena ispitivanjem na
uzorcima, ne smeju se zidati ako je izvetaj o takvom ispitivanju
stariji od dve godine.Ako rezultati ispitivanja materijala za
zidove ne zadovoljavaju, mora se izvriti naknadno ispitivanje
ozidanih zidova.IX ODRAVANJE OBJEKATAlan 104Zidovi zgrada i zidane
konstrukcije moraju se odravati u stanju projektom predviene
sigurnosti i funkcionalnosti. Ako doe do oteenja zidova zgrada,
moraju se preduzeti mere zatite, ukljuujui i mere sanacije.X ZAVRNE
ODREDBElan 105Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da
vai Pravilnik o tehnikim merama i uslovima za izvoenje zidova
zgrada ("Slubeni list SFRJ", br. 17/70).lan 106Ovaj pravilnik stupa
na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu
SFRJ".