OSNOVE ANATOMIJE, SKRIPTA, MEDICINA, NAUKA,

Osnove anatomije i fiziologije čovjeka

mr. sc. Ivana Dujmovid

Anatomija

• Znanost o obliku i građi tijela

• grč. anatemnein – rezati, rastavljati u dijelove

• Dio znanosti o živim bidima – Biologija

• Podijela:

– Antropotomija

– Zootomija

– Fitotomija

• Sustavna anatomija – istražuje pojedinačne organske sustave

• Embriologija – razvitak ljudskog tijela

• Kauzalna morfologija – razvoj oblika tijela

• Histologija – znanost o tkivima

• Citologija – znanost o stanici

Fiziologija

• Znanost o funkcijama organizma

• Proučava mehanizme koji omogudavaju i reguliraju životne procese

• Proučava održavanje homeostaze

Fiziologija čovjeka obuhvada: • Fiziologiju stanice

• Fiziologiju krvnih stanica, imuniteta i zgrušavanja krvi

• Fiziologiju srca

• Fiziologiju cirkulacije

• Fiziologiju tjelesnih tekudina i bubrega

• Fiziologiju respiracije

• Fiziologiju letenja, putovanja u svemir i ronjenja

• Fiziologiju živčanog sistema i osjetila

• Fiziologiju probavnog trakta

• Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature

• Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije

Od atoma do organizma

atom

molekula

stanica

tkivo

organ

organizam sustav organa

Vrste tkiva u ljudskom organizmu

Hrskavično tkivo Pokrovno tkivo

Koštano tkivo

Mišidno tkivo

Živčano tkivo

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Sustav organa za pokretanje

Reproduktivni sustav

Živčani sustav

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Krvožilni sustav

Hormonski sustav

Probavni sustav

Sustav organa za izlučivanje

Sustav organa za disanje

Sustav organa za kretanje

Koštani sustav

• Mišidni sustav

Osteologija

• Znanost o kostima

• Lokomotorni sustav

– Kosti

– Spojevi među kostima

– Mišidi

Kostur

• Jedinsrvena cjelina kostiju

• Međusobno povezane zglobovima

Kostur čovjeka

• Osnovni potporanj tijela

• Omoguduje uspravan hod

• Štiti osjetljive unutrašnje organe

• Omoguduje pokrete

Koštano tkivo

Koštana stanica

Kostur čovjeka

kosti glave

• lubanja i lice

kosti trupa

• kralježnica, prsni koš, zdjelica

kosti udova

• ruke i noge

Kostur čovjeka

• Novorođenče – 270 kostiju

• Odrasla osoba -260 kostiju

• Bedrena kost

– Najveda kost u tijelu

– Može se utrostručiti tijekom života

Kralježnica

• Zakrivljena

• Oblik dvostrukog “S”

– Omoguduje uspravan hod

– ublažava udarce

• 33- 34 kralješka

– spojeni elastičnim, hrskavičnim pločicama Axis

drugi vratni kralješak

Atlas prvi kralješak

Građa kosti POKOSNICA

• izvana

• obavija kost

ČVRSTO KOŠTANO TKIVO

• ispod pokosnice

• čini kost čvrstom

SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO

• u unutrašnjosti i na krajevima kostiju

• smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstodu

KOŠTANA SRŽ

• ispunjava šupljine u kostima

• proizvodi krvne stanice

HRSKAVICA

• na mjestu dodira dviju kostiju

• ublažava udarce i smanjuje trenje

Građa kosti • koštana srž

– skladište masti – stvaranje krvnih stanica

Oblik kosti • Cjevaste – duge

– Kosti ruku i nogu • Plosnate – široke

– Lopatice, zdjelične kosti • Kratke – kubične

– Kralježnica, šaka, stopalo

Sastav kosti • 20% vode • 25% organske tvari - osein

– Kolagen – elastičnost i gipkost

• 55% mineralne tvari – spojevi kalcija i fosfora

– čvrstoda i tvrdoda

Veze među kostima

• Zglobovi

• Hrskavica

• Šavovi

Konstitucija žena - muškarac

• Konstitucija žene – manja, lakša i nežnija

• Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini – žene - oko 16 % – muškarci - oko 18 %

• specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa – Žene – široka i niska – Porođajni kanal

Mišidni sustav čovjeka

• Miiologija – znanost o mišidima

• Mišidi – sposobnost kontrahiranja i opuštanja

• Zajedno s kostima tijelu daju oblik

• Omoguduju pokretanje

Mišidni sustav čovjeka Mišidno tkivo

• Poprečno prugasto

– Poprečno prugasti mišidi

– Mišidi kostura

• Glatko

– Mišidi unutrašnjih organa

• Srčano

– Srčani mišid

Mišidi čovjeka

Poprečno prugasti mišidi

• Svjetle i tamne poprečne pruge

• Pod utjecajem naše volje – voljni mišidi

• Izdužene stanice s mnogo staničnih jezgri (nukleusa)

• Izdužena mišidna vlakna

– Udružena u mišidne snopide

• Mišidni snopidi – snop – mišid

• Obavijeni mišidnom ovojnicom

• Tetive – veze s kostima – elastične, čvrste, slabo

rastezljive

Poprečno prugasti mišidi

• Krvne žile

– Donose kisik i hranu mišidu

• Živci

– Upravljaju radom mišida

Glatki mišidi

• Stanice vretenastog oblika

• Jedna stanična jezgra (nukleus) u sredini stanice,

• Nisu pod utjecajem naše volje

• Čine stijenku unutrašnjih organa – želudac, crijevo,...

Srčani mišid • Stanice koje se "granaju" s

jednom jezgrom smještenom u sredini stanice

• Šupalj poprečno-prugasti mišid – vidljiva ispruganost – međusobno povezana vlakna

• Nije pod utjecajem naše volje • Kontrahiraju se slično kao i

skeletni mišidi – kontrakcija traje duže

mokradni mjehur

Pokretanje mišida

• pokretima mišidi upravljaju u parovima

• dvoglavi i troglavi mišid nadlaktice

– podiže ruku - ispruži ruku

• mišidi za rad troše energiju

• mišidni umor

– MLIJEČNA KISELINA

Unutrašnji organi

• Utroba – viscera

– Zajednički naziv za sve organe u visceralnoj šupljini

• Vegetativna uloga organa

– Omoguduju kemijsku pretvorbu hrane

– Izmjenu tvari

– Izlučuju nepotrebne ostatke

• Dišni sustav

• Probavni sustav

• Mokradni sustav

• Spolni sustav

• Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem

Sustav organa za disanje Uloga:

• Prenošenje zraka do pluda

• Pludni mjehuridi

– Izmjena plinova

– Kisik i ugljikov dioksid

Podjela:

• Gornji dišni putevi:

– Nos i gornji dijelovi ždrijela

• Donji dišni putevi:

– Grkljan, dušnik, dušnice

• Sustav pludnih mjehurida

Sustav organa za disanje

Organi za disanje:

• nosna šupljina

– zrak se vlaži, pročišduje, zagrijava

• ždrijelo

• grkljan

• dušnik

• dvije dušnice

• pludni mjehuridi

– obavijeni krvnim kapilarama

• pluda

– lijevo krilo - dva režnja

– desno krilo- tri režnja

– obavijena opnom - popludnica

Pokreti disanja

Pokreti disanja:

• Udisaj

– ulazi 21% kisika i 0,035% CO2

• Izdisaj

– izlazi 16% kisika i 4% CO2

• U pokretima disanja sudjeluju: – ošit

– trbušni mišidi

– međurebreni mišidi

Pludno i stanično disanje

• Pludno disanje – izmjena plinova između

organizma i okoline

• Stanično disanje ili biološka oksidacija – u stanicama

– iz hranjivih tvari i kisika

– oslobađa se energija, voda i ugljikov dioksid

Organi za glas

Grkljan

• građen od hrskavice

• gornji dio dušnika

• glasnice – dva elastična mišidna nabora

• glas nastaje titranjem glasnica

• stvaranje glasa – glasnice jako blizu (zatvorene)

Probavni sustav

Uloga:

• Prima hranu

• Probavlja

• Prerađuje u hranjive sastojke

• Odstranjuje neprobavljene i nepotrebne sastojke

Probavni sustav • Probavni sustav – probavna cijev i probavne žlijezde

• Probavna cijev:

– usta - zubi i jezik

– jednjak i želudac

– dvanaesnik, tanko i debelo crijevo

– crijevni otvor (čmar)

• Probavne žlijezde

– slinovnice

– želučane žlijezde

– gušterača i jetra

• luče probavne sokove u dvanaesnik

• Probava

– u probavnome sustavu

– hrana se mijenja mehanički i kemijski

Zubi • žvakanjem usitnjuju hranu

Građa zuba: • kruna • vrat • caklina • pulpa • Korijen

Vrste zuba: • sjekutidi 8 (4+4) • očnjaci 4 (2+2) • pretkutnjaci 8 (4+4) • kutnjaci 12 (6+6)

mliječno

zubalo

(20)

trajno

zubalo

(32)

PROBAVA

• Probava

– u probavnome sustavu

– hrana se mijenja mehanički i kemijski

• Usitnjavanje, žvakanje, miješanje, potiskivanje

• Složene molekule – enzimi – jednostavne molekule

• Enzimi - bioktalizatori

SLINA ptijalin škroba

ŽELUČANI SOK

pepsin i HCl bjelančevina

ŽUČ - raspršuje masti

GUŠTERAČA više različitih enzima

bjelančevina, masti, ugljikohidrati

CRIJEVNI SOK

Više različitih

enzima - lipaza

bjelančevine, masti, ugljikohidrati

Probava hrane • Usna šupljina

– Jezik – miješanje hrane

– Žlijezde slinovnice – luče slinu

• Ždrijelo

– Provodi hranu u jednjak

• Želudac

– Elastičan, šuplji organ

– Spremnik hrane (2 L)

• Jetra

– Proizvodi žuč – razgradnja masti

Probava hrane • Gušterača – luči enzime u

dvanaesnik

• Dvanaesnik – početni dio tankog crijeva – Razgradnja bjelančevina,

ugljikohidrata i masti

• Tanko crijevo – Završava se kemijska

razgradnja svih sastojaka

– Ugljikohidrati – glukoza

– Bjelančevine – AK

– Masti – masne kiseline i glicerol

– Crijevne resice – upijaju hranjive tvari

• Debelo crijevo

– neprobavljive tvari

– izmet

Zdrava prehrana

Mokradno – spolni sustav

• Urogenitalni trakt

• Mokradni i spolni sustav

• Usko povezani

Sustav organa za izlučivanje Uloga:

• Izlučivanje štetnih, otpadnih tvari urinom

Građa:

• Dva bubrega – Filtracijom proizvode urin

• Dva mokradovoda – Cijevi koje odvode mokradu iz

bubrega

• Mokradni mjehur – Mišični organ

– Sakupljanje mokrade

• Mokradna cijev – Izvodi mokradu iz organizma

bubreg

mokraćni

mjehur

mokraćna

cijev

bubrežna

arterija

bubrežna

vena

mokraćovod

Građa bubrega • Parni organ

• Smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine

• Dugi oko 12 cm

• Oblikom slični zrnu graha

• Nefroni – osnovne jedinice bubrega

• Hormoni nadbubrežne žlijezde i hipotalamus

– kontrola rada bubrega

• Pročišdivanjem iz krvi izlučuju mokradu

• Održavaju unutrašnju ravnotežu

– Stalna količina vode i soli u organizmu

ovojnica

bubrežna

kora

bubrežna srž

nefron

bubrežna

arterija

bubrežna

vena

Nefron Građa:

• Bubrežno tjelešce – U kori bubrega

– Filtriranje krvi s otpadnim tvarima

– Krv prolazi kroz kapilare bubrežnog tjelešca

• Cjevasti dio – Voda, glukoza i dio soli dobiveni

filtracijom vradaju se u krv

• Preostala vodena otopina – mokrada (urin) – Nakuplja se u bubrežnoj

nakapnici

• Mokradni mjehur – Pražnjenje urina

– Prstenast mišid

– Poticaj iz leđne moždine i velikog mozga

bubrežno tjelešce

arterija

vena

sabirna cijev

Spolni sustav

Uloga:

• Održavanje i produljenje vrste

• Spolni organi

– primarna obilježja muškarca i žene

– zajednička osnova iz koje se razvijau samo jedni sponi organi

Pubertet

Muškarac Žena

spermij jajna stanica

jajnici

hipofiza

Izlučuju ženske spolne hormone

sjemenici

Izlučuju muške spolne hormone

Spolni organi čovjeka

Muški spolni organi vanjski:

• mošnja

• spolni ud

unutarnji:

• sjemenik

• pasjemenik

• sjemenovod

• sjemena vredica

• prostata

• mokradna cijev spermiji

Muški spolni organi

SPOLNI UD • omoguduje prijenos spermija u

žensko tijelo DOSJEMENIK • mjesto sazrijevanja spermija • izlučuje muške spolne hormone SJEMENOVOD • provodi spermije do mokradne

cijevi MOKRAĆNA CIJEV • provodi mokradu i spermu MOŠNJA • štiti sjemenike SJEMENIK • žlijezda u kojoj nastaju spermiji PROSTATA I SJEMENA VREĆICA • nastaje tekudina koja je dio

sperme

Spolni organi čovjeka Ženski spolni organi

vanjski: • stidnica (velike i male stidne usne)

• vanjski otvor rodnice

• dražica

unutarnji: • jajnik

• jajovod

• maternica, grlid maternice

• rodnica

Jajna stanica

Menstruacijski ciklus 1 – 6 dan

13 – 14 dan

7 – 12 dan

15 – 28 dan

sluznica maternice se ljušti

oljuštena sluznica se obnavlja

ovulacija

jajna stanica u jajovodu

razvoj nove jajne stanice

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus • Menstruacijski kalendar

• Od prvog dana mjesečnice

• Do zadnjeg dana prije sljedede mjesečnice

• sazrijevanje jajne stanice – ovulacija - rast sluznice maternice - mjesečnica

• Klimakterij – menopauza

Oplodnja

Razvitak od oplodnje do rođenja

Ugnježđenje zametka u maternicu


• Oplodnja - jajovod • Dioba oplođene jajne stanice (morula – blastula – gastrula) • BRAZDANJE - dijeljenje (dioba) stanica zametka • Zametak – ugnježđenje u maternici (nakon 8 tjedana) • Plod – posteljica, pupkovina, vodenjak, plodna voda • Porođaj - novorođenče

Funkcija placente


Trudnoda Porođaj

Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)

Žlijezde s u nutrašnjim izlučivanjem • održava organizam u

stanju unutarnje ravnoteže

• prilagođava organizam promjenama u okolišu

Suradnja sustava:

• živčani sustav - električni impulsi

• hormonski sustav - kemijske poruke

• mozak - nadzire rad žlijezda

Žlijezde S vanjskim izlučivanjem

(egzokrine):

• slinovnice

• znojnice

• lojnice

• izlučuju sokove na površinu ili unutar tijela

S unutarnjim izlučivanjem (endokrine):

• hipofiza

• štitna žlijezda

• nadbubrežne žlijezde

• gušterača

• sjemenici (testisi)

• jajnici (ovariji)

• hormone izlučuju u krv

HORMONI

• prenose kemijske poruke organima

• djeluju sporo i dugotrajno

• potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...

• POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje hormonske ravnoteže u organizmu

hormon rasta

Regulira rast tijela

hormoni hipofize -izravno

utječu na tijelo

stvaranje mlijeka,

poticanje trudova i održavanje

razine vode u tijelu

hipofiza hipofiza

štitna žlijezda

štitna žlijezda

nadbubrežne

žlijezde

nadbubrežne

žlijezde

gušterača gušterača

jajnici sjemenici

Adrenalin

potiče tijelo na akciju

Inzulin i glukagon

održavaju razinu šećera u krvi

Tiroksin

održava sustave u tijelu

aktivnima

Estrogen i progesteron

ženska spolna obilježja

stvaranje jajnih stanica

Testosteron

muška spolna obilježja

stvaranje spremija

Hormoni nadbubrežnih žlijezda

Suzbijaju stres

Kontrola razine soli u tijelu

Krvožilni sustav

• Angiologija – znanost o krvožilnom sustavu

• Proučava sustav kanala i kanalida kojima kola krv

• Središnji organ – srce

• Krvne žile:

– Arterije • od srca prema periferiji

tijela

– Vene • od periferije tijela prema

srcu

Krv SASTAV KRVI

• krvna plazma - 55% krvi

– voda, otopljene tvari i bjelančevine

• krvne stanice - 45% krvi

– crvene krvne stanice - eritrociti

– bijele krvne stanice - leukociti

– krvne pločice - trombociti

ULOGA KRVI

• prenosi korisne (hranjive tvari, hormone) i štetne tvari (ugljiko dioksid, produkte izmjene tvari

• održava stalnu temperaturu tijela

• raznosi kisik po tijelu

• brani organizam od bolesti

• sprječava krvarenje

Krvne stanice

ERITROCITI • nemaju jezgru • bjelančevina hemoglobin s

ionom željeza • prenose kisik iz pludnih

mjehurida do stanica tijela (hemoglobin)

• odnose ugljikov dioksid u pludne mjehuride

• svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita

TROMBOCITI • bez jezgre • krvne pločice • nastaju raspadanjem

posebnih stanica u koštanoj srži

• sudjeluju u zgrušavanju krvi

LEUKOCITI

• stanice s jezgrom

• više tipova leukocita • uništavaju štetne

mikroorganizme • limfociti - nositelji specifične

otpornosti (imunosti) organizma

Krvne grupe

• Krvna grupa AB - univerzalni primatelj

• Krvna grupa O - univerzalni davatelj

• Transfuzija krvi – pretakanje

– Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji

protutijela

nema

protutijela

Crvene

krvne

stanice

Krvna grupa

Krvne žile Arterije:

• debele, elastične stijenke

• vlastiti mišidi

• odvode krv iz srca

• donose stanicama kisik i hranjive tvari

Vene:

• tanje, rastezljive stijenke

• imaju zaliske

• otpremaju iz stanice štetne tvari i ugljikov dioksid

• dovode nečistu krv u srce

Kapilare:

• tanke stijenke

• izmjena tvari između krvi i stanica

• izmjena plinova u pludima

• povezuju arterije i vene

Srce – građa i funkcija

• U prsnom košu

• Pumpa krv po tijelu

• Veličine stisnute šake

• Težine 300 – 500 g

• Izvana zaštićeno opnom

– srčana ovojnica

• 2 predklijetke, 2 klijetke,

srčani zalisci

• Aorta – najveća arterija u

tijelu


Venska krv iz tijela ulazi

u desnu pretklijetku,

prolazi u desnu

klijetku i istiskuje se u

pluća.

Nabori na srcu -

zalisci, osiguravaju

jednosmjerni protok

krvi. Nalaze se između

pretklijetke i klijetke,

kao i na izlazu iz

klijetaka u arterije.

Krv bogata kisikom

iz pluća ulazi u lijevu

pretklijetku i ulijeva

se u lijevu klijetku. U

tijelo se potiskuje kroz

aortu.

Srce se sastoji od

četiri šupljine: dvije

pretklijetke i dvije

klijetke. Mišićni zid, tzv.

pregrada, dijeli srce

uzdužno, po sredini, na

lijevu i desnu stranu.


• Bilo ili puls – 60 – 80 puta u minuti

– vratna arterija ili arterija zapešća ruke

• Krvni tlak – Pritisak krvi na stijenke

krvnih žila

– Najveći u velikim arterijama

– Normalan krvni tlak 120/80 mmHg

– Sistola

• pritisak srca pumpanjem krvi kroz arterije

– Dijastola

• pritisak stijenki arterija - odupiru se protoku krvi

• između otkucaja srca

Optok krvi

Mali optok krvi: PLUĆA - SRCE • izmjena plinova u pludima

Veliki optok krvi: SRCE - TIJELO • stanice dobivaju hranu i

kisik • iz stanica se odnose

otpadne tvari i ugljikov dioksid

Živčani sustav

• Provođenje živčanih impulsa

• Prenosi obavijesti iz unutrašnjosti tijela i okoline

• Obrađuje informacije

• Usklađuje informacije

• Stvara motorički odgovor

Živčani sustav Središnji

• Kralježnička moždina

• Mozak

• Smješteni u lubanji

• Zaštideni

– Čvrstim koštanim ovojem

– Ovojnicama mozga

– Cerebrospinalnom tekudinom

Periferni

• Gangliji – skup tijela živčanih stanica – Strukture poput čvora

• Snopovi živčanih vlakana – živci

• Povezuju središnje dijelove sustava s osjetnim i izvršnim organima

Živčani sustav

Tjelesni (somatski)

• Upravlja tjelesnim pokretima

Vegetativni (autonomni)

• Upravlja radom unutrašnjih organa

• Bez utjecaja volje

Podijela:

• Simpatikus – Pomaže pri naporima

• Parasimpatikus – Omoguduje odmor organizma

• Djeluju antagonistički i usklađeno

Živčani sustav Građa živčane stanice

Tipovi živčanih stanica

tijelo živčane

stanice s jezgrom

kratki ogranci

živčano vlakno

- akson

mišićno vlakno

Sinapsa

Živčani impuls

• Putuje duž živčane stanice - električni

• U sinapsi – postaju kemijski

Autonomni živčani sustav

Parasimpatikus

- Sužava zjenica

- Stimulira

izlučivanje sline

- Steže bronhe

Usporava rad srca

- Stimulira rad

želuca, gušterače

i crijeva

- Stimulira rad

debelog crijeva

- Stimulira

mokrenje

Simpatikus

- Povećava zjenica

- Usporava

izlučivanje sline

- Opušta bronhe

- Ubrzava rad srca

- Stimulira stvaranje

-adrenalina

-Stimulira otpuštanje

glukoze

- Usporava rad želuca

- Usporava aktivnost

gušterače

- Usporava rad crijeva

- Usporava mokrenje

Mozak

• Građa mozga

• Smješten u lubanji

• Zaštiden ovojnicama i

• Tekudina između ovojnica

• Mase oko 1,4 kg

• Troši 20% krvi – kisik

• Glavni dijelovi:

– veliki mozak

– mali mozak

– produžena moždina

Veliki mozak

• Građa – brazde i vijuge

– naborana površina

– lijeva i desna polovica

• Površina mozga – moždana kora – Siva tvar

– Tijela živčanih stanica

• Unutrašnjost – moždana srž – Bijela tvar

– Živčana vlakna

moždana kora

mali mozak

produžena moždina

moždana srž

veliki mozak

Moždana središta

PET - pozitron emisijska tomografija

• Glukoza - energetsko gorivo moždanih stanica

• Obilježena radioaktivnim tvarima

• Monitor u boji - drugačija boja prilikom aktivnosti određenog dijela mozga

Ozljedom moždanog središta gubi

se funkcija organa kojim upravlja,

iako je organ zdrav

GRAĐA MOZGA

• siva tvar izvana, bijela tvar iznutra

produžena moždina

veliki mozak

mali mozak

• usklađuje voljne i precizne

pokrete

• održava ravnotežu tijela

• povezuje mozak i leđnu

moždinu

• upravlja refleksima važnim za

život

• rad srca

• disanje

• gutanje

• kihanje

• sužavanje zjenica

• upravlja voljnim pokretima

• prima, prerađuje, sprema i koristi

informacije

• mišljenje, pamćenje,

zaključivanje, svijest

Produžena moždina

• Križanje živčanih vlakana iz jedne starne mozga u suprotnu stanu tijela

• Upravlja refleksima važnima za održavanje životnih funkcija - disanje, rad srca, gutanje, kihanje,...

Leđna moždina

bijela tvar

kralježnjak siva tvar

leđna moždina

kralježnica

mozak

lubanja

Smještaj leđne moždine

Građa leđne moždine

Leđna moždina GRAĐA LEĐNE MOŽDINE • siva tvar u središnjem dijelu

– oblik raskriljena leptira • bijela tvar oko sive tvari

ULOGA LEĐNE MOŽDINE • upravlja jednostavnim

refleksnim pokretima – trenutačna reakcija – smanjuje mogude ozljede

• povezuje mozak s periferijom tijela – obavljanjem jednostavnih

pokreta rastereduje mozak

bijela tvar

kralježnjak siva tvar

Refleksni luk

• Podražaj – ubod u prst

• Leđna moždina – nastajanje refleksa

• Mišid noge se steže – noga se pomakne

• Refleksni put – put podražaja do reakcije mišida na podražaj Motorička živčana

vlakna

Osjetilna živčana vlakna

SIVA TVAR BIJELA TVAR

Osjetilni organi Osjetila

• Recetori živčanog sustav

• Primaju kemijske i fizikalne podražaje iz vanjske sredine

Put podražaja:

1. Receptor

2. Osjetni živac

3. Središnji živčani sustav

– Percepcija osjetnih organa

Osjetni organi:

• Vidni

• Slušni

• Njušni

• Osjetni

– Senzorna vlakna –provode podražaje iz osjetnih organa

• Osjet dodira, pritiska, temperature i boli

– Proprioceptivni osjet

Osjetila

Nastajanje osjeta:

OSJETILNI ORGAN OSJETILNI

ŽIVAC SREDIŠTE U

MOZGU

Osjetilo vida

Osjetilo njuha

Osjetilo sluha

Osjetilo vida Građa oka

• pomodni dijelovi oka: – trepavice

– kapak

– suzna žlijezda

– očni mišidi

– vidni živac

Glavni dijelovi oka – očna jabučica: – rožnica

– bjeloočnica

– zjenica

– leda

– žilnica

– mrežnica • žuta pjega

• slijepa pjega

• šarenica

• staklovina

Nastajanje slike u oku

• Oko - vidni živac - središte za vid u velikom mozgu

• Leda lomi zrake svjetlosti

• Slika u mozgu – obrnuta i umanjena

• Okom gledamo – mozgom vidimo

Svojstva oka

Prilagođavanje oka

• Vidne stanice u mrežnici (žuta pjega)

• Trodimenzionalna slika

– Gledanje s oba oka

• Daleko – blizu

Plastičnost slike

Svojstva oka

• Svjetlo – tama – Širenje i sužavanje

zjenice

• Boje

– Štapidi

• reagiraju na svjetlost

– čunjidi

• odgovorni za boju

• najgušdi u žutoj pjegi

Poremedaji vida

Mane oka

• Kratkovidnost – Osoba ne vidi daleke

predmete

• Dalekovidnost – Osoba ne vidi predmet blizu

• Slabovidnost – Zamagljen vid

Kratkovidni –

konkavne leće Dalekovidni –

konveksne leće

Osjetilo sluha

Osjetilo sluha

• Uho – organ za sluh i ravnotežu

• Detektira vibraciju, frekvenciju i amplitudu (glasnodu) zvuka

Kako nastaje zvuk u uhu? • Uške hvataju zvukove

• Zvukovod provodi titraje zvučnih valova

– Udaraju u bubnjid

• Bubnjid prenosi titraje na slušne košdice

– Čekid, nakovanj i stremen

– Pojačavaju zvuk titranjem

• Slušne košdice prenose zvuk na pužnicu

– Slušne stanice s dlačicama

– Pretvaraju podražaj u električni impuls

– Slušni živac – središte u mozgu

Organ za ravnotežu Vestibularni aparat

• Kontrolira ravnotežu

• U srednjem uhu

• Sastoji se od tri polukružna kanalidai ispunjena tekudinom

• Ušne vredice sa stanicama s dlačicama

– Bilježe promjene položaja

• Receptori detektiraju je li glava uspravna ili nije

• Šalju impulse mozgu

Osjetilo okusa

• Receptori za okus

• Smješteni na jeziku

– Vrh i strane

• Okusni pupoljci

– Okusne bradavice

• 4 receptora:

– Slatko

– Slano

– Gorko

– Kiselo

Osjetilo okusa

Osjetu okusa doprinose:

• Miris

• Tekstura

• Temperatura

Kemijski podražaj – električni signal – okusni živac –

središte za okus u velikom mozgu

Osjetilo mirisa

• Njušne stanice u nosu

• Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica

• Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu

Kožna osjetila • Smješteni u koži

• Receptori za dodir i temperaturu

– Opip, bol, toplo, hladno

– Različite količine receptora

– Različita mjesta u tijelu

– pr. nekoliko receptora za dodir – peta

– mnogo receptora za toplinu - rame

Koža Građa kože:

• Pousmina – vanjski sloj – Sloj živaca

– Sloj odumrlih stanica

– Neprestano se obnavlja

– Sloj živih stanica

– Melanin – pigment

• Usmina – unutrašnji sloj – Elastična vlakna

– Vezivno tkivo, osjetilni živci i krvne žile

– Žlijezde znojnice i lojnice

– Dublji slojevi – osjetila za dodir, bol, toplinu, hladnodu

Koža Uloga kože:

• Zaštitni organ cijelog tijela

• Površine 1,6 – 1,9 četvornih metara

• Organ za izlučivanje

– Znoj i loj

• Regulira tjelesnu temperaturu

– Vručina – koža se znoji – hladi se

• Osjetilni organ

– Tijelo osjeda okolinu

OSNOVE ANATOMIJE, SKRIPTA, MEDICINA, NAUKA,

Documents