Seminarski rad iz anatomijeTEMAKosti kimenog stuba,Opte i posebne karakteristike,Zglobovi i veze kiemenog stuba,Statika i dinamika kime
Banja Luka Bai Azra20.11.2013.god.Sadraj:KOSTI KIMENOG STUBA3OPTE I POSEBNE KARAKTERISTIKE3POSEBNE KARAKTERISTIKE KIMENIH PRLJENOVA4GRUDNI PRLJENOVI ( VERTEBRAE THORACICAE)5POSEBNE ODLIKE GRUDNIH PRLJENOVA5SLABINSKI PRLJENOVI (VERTABRAE LUMBALES)5POSEBNE ODLIKE SLABINSKIH PRLJENOVA5KRSNA KOST (OS SACRUM)6TRTINA KOST (OS COCCYGIS)8KOSTI GRUDNOG KOA (OSSA THORACIS)9GRUDNA KOST (STERNUM)9REBRA (COSTAE)10ZGLOBOVI I VEZE KIMENOG STUBA12Spoj prljanskih tijela12ZGLOBOVI ZGLOBNIH NASTAVAKA12STATIKA I DINAMIKA KIMENOG STUBA14ZGLOBOVI GRUDNOG KOA artt.thoracis15MEHANIKA REBARNIH ZGLOBOVA16
KOSTI KIMENOG STUBAKimeni stub grade kiemni prljenovi(vertebrae).U formiranju ovog dijela skeleta uestvuju 33-34 prljenja koji su meusobno povezani zglobovima,vezama i miiima u jednu cjelinu.Zavisno od dijela kiemenog stuba koji grade,prljenovi se dijele na vratne (vertebrae cervicales),grudne( vertebrae thoracicae),slabinske (vertebrae lumbales),krsne (vertebrae sacrales) i trtine (vertebrae coccygeae).Vratnih prljenova ima 7,grudnih 12,slabinskih 5,krsnih 5 i trtinih 4-5.Iako su meusobno spojeni,24 prljena koji ine proksimalni dio kimenog stuba (vratni,grudni i slabinski) spadaju u prave prljenove (vertebrae verae).Nasuprot njima,krsni i trtini prljenovi su lani prljenovi ( vertebrae spuriae),koji su meusobno srasli,tako da grade krsnu kost (os sacrum) i trtinu kost ( os coccygis),te se shodno tome ne mogu razdvojiti i odvojeno posmatrati.Grudni dio kiemenog stuba zglobljava se sa rebrima.Meutim,kod vratnih i slabinskih prljenova postoje zakrljali ostaci rebara,koji se nekada razviju u posebna,prekobrojna rebra,vratno ( costa cervicalis) ili slabinsko (costa lumablis).Kiemni prljenovi kada su spojeni formiraju kimeni kanal (canalis vertebralis).U ovom kanalu nalaze se kimena modina (medulla spinalis) sa svojim omotaima-modanice (meninges),krvni sudovi i poeci kimenih ivaca (nn.spinales).OPTE I POSEBNE KARAKTERISTIKEPrljen pripada tipu kratkih kostiju nepravilnog oblika.Na njemu se razlikuju tijelo ( corpus vertebrae),luk (arcus vertebrae),kimeni otvor(foramen vertebrale) i nastavci.Postoji jedan neparan,rtni (processus spinosus) i tri parna nastavka,popreni (processus tranesversus),i gornji i donji zglobni nastavci-processus artuculares superiores et inferiores).
POSEBNE KARAKTERISTIKE KIMENIH PRLJENOVAZajednike odlike vratnih prljenovaTijelo(corpus vertebrae) je najmanje u poreenju sa tijelima ostalih prljenova.Ono je u obliku niskog kvadra,ija je frontalna osovina skoro dva puta dua od sagitalne.Gornja strana je poprilino izdubljena u vidu sedla i bono ograniena otrim,uzdignutim ivicama(uncus corporis s.processus semiulnaris).Sa bonih strana tijela vratnih prljenova polazi korijen luka (pediculus arcus vertebrae) i prednji korijen poprenog nastavka (processus transversus).Korijen luka( pediculus arcus vertebrae) je parni kotani stubi koji polazi unazad i upolje sa zadnje polovine bone strane tijela.Ploica luka( lamina arcus vertebrae) je tanka parna formacija u obliku pravougaonika sa duom horizontalnom osovinom.Kimeni otvor (foramen vertebrale) vratnih prljenova je oblika ravnokrakog trougla,sa duom prednjom ivicom,koju ini zadnja strana tijela. Rtni nastavak(processus spinosus) nosi dvije razdvojene kvrge koje su gotovo uvijek nejednake veliine.Popreni nastavak(processus transversus) ima dva korijena,prednji i zadnji.Prednji korijen je ustvari zakrljalo rebro.Zavrava kvrgom tuberculum anterius.Zadnji korijen je ustvari pravi popreni nastavak,zavrava kvrgom tuberculum posterius.Na ovim nastavcima postoji otvor (foramen processus transversi) kroz kojeg prolazi kimena arterija (a.vertebralis).Gornji zglobni nastavak (processus articularis superior) je elipsastog oblika.Donji zglobni nastavak (processus articularis inferior) je u obliku kotanog stubia.ATLAS (prvi vratni prljen)Atlas je prljen koji nosi glavu.To je jedini prljen koji nema tijelo.Atlas ima prblino oblik prstena koji se sastoji iz etiri dijela.To su dva luka (arcus anterior) i zadnji luk (arcus posterior) i dvije bone mase (massae laterales),koje povezuju ove lukove.Zavisno od pola,popreni prenik iznosi izmeu 65 i 75 mm kod ena,dok je kod mukaraca dui,od 70 do 90 mm.AXIS (drugi vratni prljen) Tijelo aksisa je masivnije od tijela ostalih vratnih prljenova.Ono ima izgled zarubljene etverostrane piramide,sa irom bazom okrenutom nanie,a uom navie.Sa gornje strane tijela polazi navie nastavak u obliku zuba (dens).Dens je dio atlasa,koji se u toku razvoja pripojio tijelu aksisa.SEDMI VRATNI PRLJEN (VERTEBRA PROMINENS)Ovaj prljen ima odlike i vratnih i grudnih prljenova.GRUDNI PRLJENOVI ( VERTEBRAE THORACICAE)Grudnih prljenova ima 12.Njihova odlika je posjedovanje zglobnih povrina za rebro,na osnovu ega se lako prepoznaju.Ipak,od opte eme izdvajaju se prvi,deseti,jedanaesti i dvanaesti.POSEBNE ODLIKE GRUDNIH PRLJENOVADeseti grudni prljen (Th X) ima vee tijelo i na njemu obino samo jednu ovalnu ili polumjeseastu zglobnu glaicu.Jedanaesti grudni prljen (Th XI) popreni nastavak ovog prljena je vrlo kratak i nema zglobnu povrinu za kvricu rebra.Dvanaesti grudni prljen (Th XII) lii na jedanaesti.Popreni nastavak ovog prljena je jako izmjenjen.Od njega nastaju tri kvrge,gornja,donja i spoljanja.SLABINSKI PRLJENOVI (VERTABRAE LUMBALES)Slabinski prljenovi su najvei prljenovi pokretnog dijela kiemog stuba.Ima ih pet,znatno se razlikuju od ostalih,ali posjeduju sve opte karakteristike prljenova.POSEBNE ODLIKE SLABINSKIH PRLJENOVAPrvi slabinski prljen (vertebra lumbalis I,LI) se odlikuje najbolje izraenim pomonim nastavkom (processus accessorius).Rebarni nastavak (processus costarius) je krai nego kod ostalih prljenova,osim u sluaju kada se produava u slabinsko rebro (costa lumbalis).Peti slabinski prljen (vertebra lumbalis V,LV) je najvei prljen u tijelu.Prednja strana njegovog tijela je upadljivo via od zadnje,to tijelu daje klinast izgled.Donji zglobni nastavak,za razliku od ostalih slabinskih prljenova,upravljen je direktno unaprijed.
KRSNA KOST (OS SACRUM)Velika, trokutasta, uglata krina kost je najee sastavljena od pet sratenih krinih kraljeaka kod odraslih osoba. Nalazi se izmeu zdjelinih kostiju te tvori krovnu i posterosuperiornu stijenku stranje zdjeline upljine. Trokutast oblik krine kosti rezultat je naglog smanjivanja veliine lateralnih masa kod krinih kraljeaka tijekom razvoja. Donja polovica krine kosti ne nosi teinu tijela te je stoga njen vei dio znatno smanjen. Krina kost (lat. svetinja ili sveta kost) prua snagu i stabilnost zdjelici te prenosi teinu tijela na zdjelini obru, kotani prsten kojega tvore zdjeline kosti i krina kost, prema kojemu su pripojene kosti donjih udova.
Sakralni kanal predstavlja produetak kraljeninog kanala unutar krine kosti. Sadri snopove spinalnih ivanih korjenova koji se proteu inferiorno od kraljeka L1, poznatih pod imenom:cauda equina(lat. konjski rep), pruajui se dalje od zavretka same kraljenine modine. Na pelvinoj i posteriornoj povrini krine kosti, izmeu njezinih vertebralnih dijelova, nalaze se obino etiri para sakralnih otvora koji su mjesta izlaska prednjih i stranjih korjenova spinalnih ivaca. Prednji (pelvini) sakralni otvori su vei od stranjih (dorzalnih) otvora.Bazu krine kosti ini gornja povrina kraljeka S1. Njegovi gornji zglobni nastavci se uzglobljuju sa donjim zglobnim nastavcima kraljeka L5. Prednji izboeni dio tijela kraljeka S1 koji se naziva sakralni promontorij (lat. planinski greben), je vaan orijentacijski element u porodiljstvu. Vrh krine kosti,apex, njezin iljati inferiorni kraj, ima ovalno zglobno lice za zglob sa trtinom kosti.Krina kost podupire kraljenicu te ini posteriornu stijenku zdjeline upljine. Takoer je nakrenuta na nain da se spaja sa kraljekom L5 pod lumbosakralnim kutem. Taj kut moe varirati kod razliitih osoba izmeu 130 i 160. Za razliku od mukaraca, krina kost je kod ena proporcionalno ira negoli dulja, no tijelo kraljeka S1 je obino vee kod mukaraca.Pelvina strana krine kosti je glatka i konkavna prema sprijeda. etiri poprjene linije,lineae transversae, na toj povrini kod odraslih osoba pokazuju mjesta sratanja sakralnih kraljeaka. Tijekom djetinstva su pojedini sakralni kraljeci povezani hijalinom hrskavicom te meusobno odvojeni preko etiri kraljenina diska. Sratanje sakralnih kraljeaka poinje u dobi nakon 20 godina, meutim etiri hrskavina diska nisu okotena do srednje ivotne dobi, pa i nakon toga.Dorzalna povrina sakralne kosti je naborana, konveksna prema straga, te obiljeena sa pet longitudinalnih grebena. Centralni greben,crista sacralis mediana, predstavlja meusobno sratene iljate nastavke gornjih triju ili etiriju sakralnih kraljeaka; kraljeak S5 nema iljatog nastavka.Cristae sacrales intermediaepredstavljaju mjesta sratanja zglobnih nastavaka, dokcristae sacrales laterales, koje su smjetene najlateralnije, predstavljaju mjesta sratenja poprjenih nastavaka sakralnih kraljeaka. Kliniki vane osobitosti dorzalne povrine krine kosti jesu svakako sakralni hiatus, otvor u obliku obrnutoga slova U, te sakralni roii,cornua. Sakralni hiatus je rezultat nepostojanja laminae i iljatih nastavaka kraljeaka S5, te katkada i S4. Sakralni hiatus je otvor koji vodi u sakralni kanal. Njegova dubina moe biti razliita, ovisno o tome jesu li ukljuene ploice i/ili iljati nastavci kraljeka S4. Sakralni roii predstavljaju donje zglobne nastavke kraljeka S5, te se pruaju inferiorno sa svake strane sakralnog otvora (hiatus). Slue kao pomo pri pronalaenju njegova otvora.Gornji dio lateralnih povrina krine kosti izgleda poput aurikule (lat. vanjsko uho, umanjenica od uke, uho); zbog svog oblika, to podruje se naziva aurikularno podruje. To je mjesto na kojemu se nalaze sinovijalna zglobna lica sakroilijanog zgloba izmeu krine i ilijane kosti. Tijekom ivota su aurikularne povrine prekrivene hijalinom hrskavicom.
TRTINA KOST (OS COCCYGIS)
Trtina kost,os coccygisje mala trokutasta kost koja obino nastaje spajanjem etiriju rudimentarnih trtinih (kokcigealnih) kraljeaka, iako kod nekih ljudi trtinih kraljeaka moe biti jedan manje ili jedan vie. Prvi trtini kraljeak (Co1) moe biti zaseban. Trtina kost je ostatak skeleta embrionalnog repu slinog produetnka. Pelvina povrina trtine kosti je konkavna i relativno glatka, a posteriorna povrina ima rudimentarni zglobni nastavak. Co1 je najvei i najiri od svih trtinih kraljeaka. Ima kratkiprocessus transversuskojim je povezan sa sakralnom kosti, koji pravi zglob sacornuom sacralis. Zadnja tri trtina kraljeka obino se spajaju tijekom srednjeg dijela ivota, stvarajui trtinu kost oblika kljuna - po emu je i dobila ime (gr. coccyx - ptica kukavica). Sa starenjem, Co1 se obino stapa sa sakralnom kosti, a ostatak trtinih kraljeaka se spoji u jednu kost. Trtina kost ne sudjeluje u noenju teine tijela s drugim kraljecima kada je ovjek u uspravnom poloaju; no, pri sjedenju se moe malo fleksirati anteriorno, to pokazuje da tada nosi dio teine. Trtina kost slui kao hvatite dijelova m. gluteusa maximusaim. coccygeusa, te anokokcigealnog ligamenta, srednje fibrozne intersekcije pubokokcigealnih miia.
KOSTI GRUDNOG KOA (OSSA THORACIS)Kosti grudnog koa koje izgrauju skelet grudnog koa (compages thoracis) su: grudna kost (sternum),rebra(costae) i grudni dio kimenog stuba koji obuhvata 12 grudnih prljenova (vertebrae thoracicae) koji se opisuju sa kimenim stubom.Prednji krajevi rebara spojeni su sa grudnom kosti pomou rebarnih hrskavica (cartilago costalis).GRUDNA KOST (STERNUM)Sternum(gr. sternon = prsa) je spljotena, izduena kost koja tvori sredinu anteriornog dijela torakalnog kaveza. Sternum se sastoji od tri dijela:manubriuma, tijela iprocessusa xiphoideusa.
Manubrium(lat. drak, kao drak maa, kao da tijelosternumatvori otricu) je trapezoidna kost. Smjetena ispred T3 do T4 kraljeaka. Drak je najiri i najdeblji dio od triju dijelova prsne kosti. Konkavno mjesto koje se lako palpira na superiornom rubu manubrija jeincisura suprasternalis(incisura jugularis sterni). Na urez se naslanjaju medijalni (sternalni) krajevi kljune kosti, koji su mnogo vei nego relativno mali usjeci na manubriumu koji primaju rebra. Tako nastaje sternoklavikularni zglob,articulatio sternoclavicularis. Inferolateralno odincisure jugularis sterni, rebrena hrskavica 1.rebra se vrsto hvata na lateralni rub manubriuma - to je sinhondroza prvog rebra. Manubrium i tijelo sternuma lee u lagano razliitim ravninama superiorno i inferiorno od njihovog spoja - manubriosternalni zglob; stoga, njihov spoj tvori sternalni kut (angulus sterni, Louis).Tijelosternuma, koje je due, ue i tanje nego drak, smjeteno je u razini T5-T9 kraljeaka. Njegova irina je varijabilna. Kod mladih ljudi jasno se uoavaju primordijalni segmenti sternuma,sternebrae. Sternebrae se meusobno uzglobljuju prvo hrskavinim zglobovima (sternalne sinhondroze). Ovi zglobovi poinju se spajati od inferiornog kraja izmeu puberteta i 25.godine. Gotovo ravna anteriorna povrina tijela prsne kosti prekinuta je kod odraslih ljudi trima varijabilnima transverzalnim grebenima, koji predstavljaju mjesta spajanja etiriju izvorno razdvojenih sternebrae.
Processus xiphoideus, najmanji i najvarijabilniji dio prsne kosti tanak je i izduen. Smjeten je u razini T10 kraljeka. Iako je esto izboen, nastavak moe biti tup, rascijepljen ili zavijen u jednu stranu ili anteriorno. Hrskavian je kod mladih ljudi ali je vie ili manje okoten kod odraslih starijih od 40 godina. Kod starijih ljudi,processus xiphoideusmoe se spojiti s tijelom prsne kosti.
Processus xiphoideusje vaan orijentir medijalne ravnine zato to: njegov spoj s tijelom prsne kosti usymphysis xiphosternalisznai inferiornu granicu sredinjeg dijela torakalne upljine koja se projicira na anteriorni zid tijela: ovaj spoj je takoer mjesto infrasternalnog uglaapertura thoracis inferior je orijentir u sredinjoj liniji za superiorni rub jetre, sredinje tetive dijafragme i inferiorne granice srca.
REBRA (COSTAE)
Rebra,costae, su jedan od sastavnih dijelova stijenke prsnog koa; ine lateralni dio njenog anteriornog i posteriornog zida te u potpunosti grade lateralne dijelove stijenke. Dvanaest ih je pari te se oznauju rimskim brojevima, I-XII.Dijele se na prava rebra,costae verae(I-VII), te na lana rebra,costae spuriae(VIII-XII). Prava rebra su svojom hrskavicom,caltilago costalis, izravno spojena na prsnu kost,sternum, dok se lana spajaju neizravno, preko hrskavice VII. rebra, ili nisu uope spojena s prsnom kosti - to su XI. i XII. rebro te se nazivaju lebdeim rebrima,costae fluctuantes.Rebrena hrskavica VIII., IX. i X. rebra zavija prema gore i spaja se s hrstavicom susjednog gornjeg rebra, a nakon toga zajedno i s hrskavicom VII. rebra te tako nastaje rebreni luk,arcus costarum.
Rebra se sastoje od nekoliko djelova; glave,caput costae, vrat,collum costae, trup,corpus costae, te prednji dio rebra.
Na glavi rebra nalazi se globna ploha,facies articularis capitis costae. Glava je svakog rebra, osim I., XI. i XII., podijeljena na gornji i donji dio, a razdvaja ih greben,crista capitis costae. Gornji se dio uzglobljuje s istobrojnim prsnim kraljekom[LINK], a donji sa prvim niim kraljekom[LINK]. Sam greben vezan je za intervertebralnu plou. Glava I., XI. i XII. rebra spaja se samo sa istobrojnim kraljekom.
Vrat prvih 3-4 rebra je zaobljen dok se na ostalima nalazi greben,crista colli costae. Vratm zavrava kvricom,tuberculum costae.Na donjoj strani te kvrice nalazi se zglobna povrina za uzglobljenje s poprenim nastavkom istobrojnog kraljeka,facies articularis tuberculi costae. Izuzetak su XI. i XII. rebro koje tu plohu nemaju, to im omoguuje veliku pokretljivost. Kod gornjih rebara malo blie kvrice, a u donjih malo dalje, nalazi se pregib i hrapava povrina za vezu s miiima,angulus costae.
Trup je rebra spljoten. Gornji je rub zaobljen a donji otar. Na unutranjoj stjenki trupa rebra nalazi se kanal,sulcus costae, u kojem su situirane krvne ile i ivci. Takva brazda ne postoji kod XI. i XII. rebra. Prednji kraj zavrava elipsoidnim oblikom na koji se vee rebrena hrskavica.
Duljina rebra raste od I. do VII.-VIII. te nakon toga se opet smanjuje sve do XII.
Kod rebara se razlikuju i tri vrste zakrivljenosti: zakrivljenost po radijusu, po rubu (vodoravnoj ravnini) te prema uzdunoj osi rebra. Zakrivljenost po radijusu vea je na poetku rebra a manja na njegovom kraju. Ta se zakrivljenost poveava u skladu s brojem rebra, dakle od I. prema XII. rebru. Zbog zakrivljenost po rubu glava rebra nalazi se u viem poloaju nego njegov prednji kraj. To je najizraenije kod srednjih rebra. Radi zakrivljenost po osi rebra unutranja ploha na stranjem dijelu rebra usmjerena je prema gore, dok je na prednjem dijelu usmjerena prema dolje.
Prvo rebro, costa I.
Prvoje je rebro kratko, iroko i plosnato bez zakrivljenosti po rubu i osi. Zakrovljenost po radijusu je zato jako izraena. Na gornjoj se plohi rebra nalazi dodatna kvrica,tuberculum musculi scaleni anterioris. Ispred i iza kvrice se nalaze dva lijeba. Onaj ispred jesulcus venae subclaviae, a onaj iza jesulcus arteriae subclaviae, te njima prolazi istoimena krvna ila.
Drugo rebro,costa II.
U sredini gornje povrine drugog rebra nalazi se hrapavost,tuberositas musculi serrati anterioris, dok je iza nje druga hrapavost na koja je hvatitem. scalenus posterior. ovo rebro takoer nema rebreni lijeb.
Jedanesto i dvanaesto rebro, costae XI. et XII.XI. i XII. rebro nemaju ni greben glave, ni kvricu. XII. rebro takoer nema ni rebreni lijeb.
ZGLOBOVI I VEZE KIMENOG STUBASpojevi kimenog stuba su: spojevi prljanskih tijela,zglobovi zglobnih nastavaka,veze prljenskih lukova i vlaknaste veze poprenih i rtnih nastavaka prljenova.SPOJ PRLJANSKIH TIJELASpoj prljanskih tijela (symphysis intervertebralis).Zglobne povrine prljenskih tijela su njihove strane:gornja i donja.To su susjedne strane dva uzastopna prljena,one su u sredinom dijelu lako izdubljene,neravne i rupiaste,a periferni dio im je kompaktan i lako izdignut.Obje povrine pokrivene su tanskom hrskavicom koja je za njih prirasla.Prljenska tijela povezuju meuprljenski kolutovi i uzdune veze.Meuprljenski kolut(discus intervertebralis) je bikonveksna hrskavina tvorevina umetnuta izmeu dva susjedna prljena.Ovi kolutovi su po svom izgledu prilagoeni obliku odgovarajuih prljenskih tijela.Oni su u vratnom dijelu skoro etverougaoni ,a u grudnom dijelu su potkoviasti,dok su u slabinskom dijelu bubreastog oblika.Kolutovi su djeliminoprirasli za povrinu prljenskog tijela na koju nalijeu.Periferna,spoljna strana koluta je lako ispupena u vertikalnom smjeru.Visina meuprljenskih kolutova,ili njohva debljina,raste od gornjeg vratnog (oko 2,5 mm) ka donjem slabinskom dijelu kimenog stuba (oko 15 mm),prosjeno iznosi 4-6 mm (grudni dio).Kolutovi su naprijed vii u vratnom i slabinskom dijelu,a u grudnom dijelusu neznatno vii pozadi,to odgovara normalnim krivinama kimenog stuba.Ovi kolutovi ine priblino duine cijelog kimenog stuba.Visina i jedrina meuprljenskih kolutova zavis od konstitucije,ivotnog doba i koliie zadrane vode.Meuprljanski kolut ima dva dijela: vlaknasti prsten i sredino postavljeno meko jedro.Vlaknasti prsten graen je od vie slojeva fibroznih vlakana,kosih i krunih,koja se pripajaju na perifernom dijelu zglobnih povrina prljenskih tijela.Mekano jedro (nucleus pulposus) je jajastog oblika i lako je spljoteno.Ono je karakteristine meke i elastine konzistencije i ima finu vlaknastu i mreastu osnovu koja sadri veliku koliinu vezane vode.Uzdune veze kimenog stuba,prednja i zadnja,ine jednu funkcionalnu cjelinu.Prednja uzduna veza lig.longitudinale anterius polazi sa prednjeg luka I vratnog prljena i pripaja se uglavnom na prljenskim tijelima,a zavrava se na prednjoj strani II krsnog prljena.Zadnja uzduna veza lig.longitudinale posterius nalazi se u kimenom kanalu i pripaja se uglavnom na zadnjoj strani meuprljenskih kolutova,dua je od prednje i dopire do trtine kosti,gdje se zavrava. ZGLOBOVI ZGLOBNIH NASTAVAKAZglobovi zglobnih nastavaka (artt.zygapophysiales) su klasini sinovijalni zglobovi.Zglobne povrine se nalaze na donjim i gornjim zglobnim nastavcima dva susjedna kimena prljena.Povrine donjih nastavaka su orjentisane pozadi i unutra,a gornjih naprijed i upolje.Oblik ovih povrina je razliit u pojedinim dijelovima kiemnog stuba.U vratnom dijelu one su ovalne,u grudnom dijelu one su ravne,a u slabinskom dijelu one su cilindrine,donje su konveksne,a gornje su konkavne.Na ivicama zglobnih povrina pripaja se zglobna ahura(capsula articularis) koja zatvara zglobnu duplju (cavitas articularis).U grudnom dijelu kimenog stuba ovi zglobovi nemaju vei praktini znaaj.U vratnom dijelu u ovim zglobovima se obavljaju pokreti koji poveavaju ukupnu fleksiju ovog dijela kimenog stuba,kao i rotaciju glave.U slabinskom dijelu kimenog stuba,gdje su zglobne povrine cilindrine,u ovim zglobovima se obavljaju pokreti rotacije trupa.VEZE PRLJENSKIH LUKOVAVeze prljenskih lukova( ligg.flava) su snane i kratke trake elastinog vezivnog tkiva ukaste boje.One polaze od pripoja sa prednje strane donjeg dijela jednog prljenskog luka ka pripoju pripoju na gornjoj ivici i zadnjoj strani susjednog nieg prljenskog luka.Lijeva i desna veza istog nivoa svojim unutranjim ivicama spajaju se meusobno u predjelu korjena rtnog nastavka (processus spinosus) i tako potpuno zatvaraju kimeni kanal sa njegove zadnje strane.Ove veze imaju presudan znaaj u odravanju uspravnog stava.Zbog njihovog poputanja i smanjenja njihove elastinosti,nastalih zbog gubitka vode,u starosti dolazi do starake povijenosti ili starake grbavosti (gibbus senilis).VLAKNASTE VEZE POPRENIH I RTNIH NASTAVAKAVlaknaste veze poprenih i rtnih nastavaka (ligg.intertransversia,ligg.interspinalia et ligg.supraspinalia)su kratki snopovi vezivnih vlakana zategnuti izmeu odgovarajuih nastavaka dva susjedna prljena.
STATIKA I DINAMIKA KIMENOG STUBAU statikom pogledu kimeni stub ovjeka je stoer njegovog skeleta i osovina za odravanje uspravnog stava.U cjelini ima oblik izduenog slova S.Vratni dio kimenog stuba konveksan je unaprijed,a grudni dio unazad,zatim se krivine ponovno smjenjuju,slabinski dio je konveksan unaprijed,a krsnotrtini dio unazad.Prednji konveksiteti(lordosis-cervicalis et lumbalis),kao i kompenzantorni zadnji konveksiteti (kyphosis-thoracalis et sacroccygea) kimenog stuba su bitan element njegovestatike i jedan od uslova za odravanje njegove elastinosti,a nastali kao element adaptacije za uspravni stav.Kimeni stub u frontalnoj ravni ima jednu blagu krivinu sa konveksitetom udesno u predjelu III i IV grudnog prljena.Ova grudna krivina (scoliosis) nastala je usljed akcije miia desne ruke i usljed pulzacija grudne aorte.Uravnoteenost kimenog stuba u cjelini zavisi od meusobnog odnosa dva susjedna prljena.Svaki se kiemni prljen u pogledu ravnotee i odnosa prema sili zemljine tee,ponaa kao dvokraka poluga ija se taka oslonca nalazi u predjelu zgloba zglobnih nastavaka (art.zygapophysialis).Prednji krak poluge ine lukovi i nastavci prljenova,a njihov vezivni aparat predstavlja drugi dio sistema koji odrava stalni odnos izmeu dva susjedna prljena i ujedno daje cijelom kimenom stubu elastinu otpornost potrebnu za ulogu osovine cijelog ovjeijeg tijela.U dinamikom pogledu kimeni stub se ponaa kao jedinstveni zglob sa tri obrtne osovine.Oko frontalne osovine obavljaju se pokretni pregibanja (flexio) i opruanja (extensio).Sagitalna osovina omoguava bono pregibanje(lateroflexio),dok se oko uspravne osovine vre pokreti uvrtanja (torsio) kimenog stuba.U razliitim dijelovima kimenog stuba mogu se jednovremeno izvriti suprotni pokreti.Tako je uz pregibanje u slabinskom dijelu mogue istovremeno opruanje u vratnom dijelu.Pregibanje (flexio) i opruanje (extensio) vre se u spoju prljanskih tijela,pri emu meko jedro (nucleus pulposus) predstvalja obrtnu taku.Kod pregibanja prednji dio vlaknastog prstena (annulu fibrosus) biva stisnut,a njegov zadnji dio se razvlai.Izmiui pritisku,meko jedro (nucleus pulposus) se povlai unazad,a zadnja uzduna veza (lig.longitudinale post.) zatee se i ograniavapokret pregibanja.Kod opruanja u meuprljenskom kolutu odigravaju se suprotne radnje,a prednja uzduna veza (lig.longitudinale anterior) svojim zatezanjem ograniava opruanje.Pregibanje i opruanje praeni su dodatnim pokretima u zglobovimazglobnih nastavaka i regulisani su i ogranieni zatezanjem utih veza ligg.flava i meurtnih veza (ligg.interspinalia et ligg.supraspinalia).Bono nagibanje (lateroflexio) obavlja se na isti nain-meko jedro bjei od pritiska na stranu suprotnu nagibanju,a zatezanje meupoprenih veza (ligg.intertransversaria)ograniava pokrete nagibanja.Uvratanje torsi je pokret koji ima najmanju amplitudu.Izvodi se u spoju prljanskih tijela i zglobnih nastavaka.Uvrtanje je naroito izraeno u vratnom i slabinskom dijelu kiemog stuba,dok je u grudnom dijelu neznatno.
ZGLOBOVI GRUDNOG KOA artt.thoracisZglobovi grudnog koa u uem smislu dijele se u zadnju grupu,to su zglobovi rebara sa kimenim stubom,i prednju koju ine zglobovi grudne kosti,rebara i rebarnih hrskavica.ZADNJA GRUPA ZGLOBOVA GRUDNOG KOAZglobovi rebara sa kiemenim stubom (artt.costovertebrales).Rebra su vrsto spojena sa kimenim stubom.Svako rebro se dva puta zglobaljava sa kimenim stubom:prvo zglobom rebarne glave (art.capitis costae),zatim zglobom rebra i porenog nastavka (art.costotransversaria).Zglob rebarne glave (art.capitis costae) obrazuju:glava rebra,tijela dva susjedna prljena i odogovarajui dio meuprljenskog koluta.Na rebarnoj glavi se nalazi klinasta zglobna povrina (facies articularis capitis costae) koja je uzdunim grebenom glave ( crista capitis costae) podjeljena na gornji i donji dio.Odgovarajuu suprotnu zglobnu povrinu ine male zglobne jamice (fovea costalis inferior et superior) koje se nalaze na bonoj strani tijela dva susjedna prljena.Prvo i tri posljednja rebra zglobljavaju se samo sa po jednim kimenim prljenom,i to istoimenim,a glave ovih rebara imaju po samo jednu zglobnu povrinu.Zglob rebra i poprenog nastavka (art.costotransversaria)grade rebarna kvrica svojom malom i neravnom zglobnom povrinom (facies articularis tuberculae costae) i rebarna jamica poprenog nastavka (fovea costalis processus transversi).PREDNJA GRUPA ZGLOBOVA GRUDNOG KOAOvoj grupi pripadaju sljedei spojevi:zglobovi dijelova grudne kosti,grudnorebarnizglobovi,zglobovi rebara sa rebarnim hrskavicama i zglobovi izmeu rebarnih hrskavica.Zglobovi dijelova grudne kosti(synchondroses sternales) su nepokretni zglobovi.Grudnorebarni zglobovi (artt.sternocostales)su zglobovi grudne kosti i rebarnih hrskavica.To su zglobovi vrlo male pokretljivosti.Zglobovi rebara sa grudnorebarnim hrskavicama (artt.costochondrales) su nepokretni spojevi.Ovdje se u prednji izdubljeni kraj rebra uvlai zadnji kraj rebarne hrskavice spajajui se sa rebrom bez zglobne duplje,ahure i veza.Zglobovi rebarnih hrskavica (artt.interchondrales)su meusobni spojevi hrskavica VIII,IX i X rebra,koje se zatim posredstvom hrskavice VII rebra spajaju sa grudnom kosti.MEHANIKA REBARNIH ZGLOBOVAZglobovi rebara kako prednji tako i zadnji omoguavaju niz pokreta koji su od bitnog znaaja u kinetici disanja i odravanju ukupnog elasticiteta zida grudnog koa.Zadnji rebarni zglobovi :zglob rebarne glave i zglob rebarne kvrice,ine jednu funkcionalnu cjelinu.U prednjim ili grudnorebarnim zglobovima (artt.sternocostales)obavljaju se neznatni pokreti slini onima u zglobu rebarne glave,samo su ovi pokreti znatno manjeg obima.Udaljavanjem tijela rebra od srednje ravni poveava se i popreni prenik grudne duplje,to je od bitnog znaaja u mehanici disanja.
Literatura:Mirjana Mija,Milena Blagoti,Ljubica orevi- Anatomija ovjeka,Savremena administracija,BeogradJalovec D., Sustavna i topografska anatomija ovjeka, kolska knjiga, 2005.Krmpoti-Nemani J., Anatomija ovjeka, Jugoslavenska medicinska naklada, 1990.
