-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 1
OSNIVANJE (OBNOVA) ZEMLJINIH KNJIGA RAD KATASTARSKOG I
ZEMLJINOKNJINOG POVJERENSTVA
(de lege lata, de lege ferenda)
Damir Kontrec, sudac UDK: upanijski sud u Varadinu Ur.: 28.
sijenja 2008.Pr.: 17. veljae 2008.Pregledni znanstveni lanak
U radu se govori o postupku osnivanja (obnove) zemljinih knjiga,
ali i o postupcima katastarske izmjere i tehnike reambulacije kao
preduvjetu za provoenje postupka osnivanja zemljinih knjiga.
Ukazuje se na meusobnu ovisnost i uvjetovanost katastarskog i
zemljinoknjinog povjerenstva u postupku izlaganja novog
katastarskog operata na javni uvid i postupku sastavljanja
zemljinoknjinih uloaka. Prikazana su vaea zakonska rjeenja iz
Zakona o zemljinim knjigama i Zakonu o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina, ali se upozorava i na razliitu praksu zemljinoknjinih
sudova kod postupaka osnivanja odnosno obnove zemljinih knjiga (de
lege lata). Na kraju dani su prijedlozi (de lege ferenda) kojima bi
postupak osnivanja i obnove zemljinih knjiga bio proveden u to
kraem roku, s ciljem kako bi isti rezultirao stvaranjem aurne
evidencije o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni
promet
Kljune rijei: osnivanje i obnova zemljinih knjiga, katastarska
izmjera i tehnika reambulacija, izlaganje katastarskog operata na
javni uvid, sastavljanje nove zemljine knjige, ispravni
postupak.
1. Uvod
Donoenjem novog Zakona o zemljinim knjigama1 propisana su
pravila na koji se nain provodi postupak osnivanja (obnove)
zemljinih knjiga. U zadnjih desetak godina pokrenut je cijeli niz
novih katastarskih izmjera, a iza kojih bi po
1 Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04. i
107/07., dalje: ZZK. Vidjeti i l. 12. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Narodne
novine br. 68/98., dalje ZIDZPSPSP.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...2 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
slubenoj dunosti trebala slijediti obnova zemljinih knjiga (l.
198. st. 2., ZZK). Postupku osnivanja ili obnove zemljinih knjiga
neminovno prethodi postupak nove katastarske izmjere ili tehnike
reambulacije katastarskih podataka, pa se neizostavno postavlja i
pitanje meusobnog odnosa, ali i koordinacije djelovanja
katastarskog i zemljinoknjinog povjerenstva.
Svakodnevna praksa katastarskih ureda i zemljinoknjinih sudova
jo uvijek svjedoi o nejednakom postupanju, usprkos injenici da je
navedena materija regulirana pozitivnim propisima. Zemljina knjiga
tako nije pratila, zbog razliitih uzroka i razloga, u zadnjih 20-30
godina, cijeli niz novih katastarskih izmjera ili tehnikih
reambulacija odreenih katastarskih opina, zbog ega je postojee
stanje u katastru i zemljinoj knjizi potpuno razliito. No, isto
tako obnove zemljinih knjiga za neke katastarske opine na sudovima
traju izuzetno dugo, vie desetaka godina, pa se postavlja pitanja
efikasnosti takvog postupanja, a posebice sigurnosti pravnog
prometa u tim katastarskim opinama.
Prema odredbi l. 9. st. 1. ZZK odreuje da se zemljine knjige
temelje na podacima katastarske izmjere, dok prema odredbi l. 4.
st. 1. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina2 podaci
katastra nekretnina temelj su za zemljine knjige koje vode
zemljinoknjini sudovi. Usprkos takvom zakonskom odreenju jo uvijek
smo daleko o cilja da podaci zemljine knjige i katastra budu
identini, tj. da podaci o nekretnini3 u listu A (posjedovnici) budu
izvorni podaci katastra, dok podaci o nositeljima prava na
nekretnini i teretima u listu B i C (vlastovnici i teretovnici)
budu izvorni podaci zemljine knjige.
Stoga e se u ovom radu prije svega pokuati prikazati postojei
zakonski okvir za postupanje zemljinoknjinog, odnosno katastarskog
povjerenstva prilikom postupka izrade novog katastarskog operata i
njegova izlaganja, odnosno prilikom postupka sastavljanja nove
zemljine knjige. Ujedno e se ukazati na odreene dileme u praksi,
kao i razliita postupanja, te dati odreeni prijedlozi kako bi ovaj
postupak mogao biti efikasniji i u konanici toniji, s ciljem da se
nakon postupka osnivanja ili obnove zemljine knjige dobije zaista
stvarna, aurna evidencija o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom
za pravni promet.
2 Narodne novine br. 16/07., dalje ZDIKN. 3 U l. 9. st. 1.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine br.
91/96., 68/98., 137/99., Odluka USRH, 22/00., Odluka USRH, 73/00.,
114/01., 79/06. i 141/06.; dalje: ZV (Vidjeti l. 12. ZIDZPSPSP,
Narodne novine br. 68/98.) dana je definicija pojedinane nekretnine
na nain da istu ini zemljina estica, ukljuujui i sve to je s njom
razmjerno trajno povezano na njezinoj povrini ili ispod nje; ali
kad je vie zemljinih estica upisano u zemljinoj knjizi u isti
zemljinoknjini uloak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo
(zemljinoknjino tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Isto
tako u l. 2. st. 1. ZZK je propisano da je zemljite u smislu tog
Zakona dio zemljine povrine koji je u katastru zemljita oznaen
posebnim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei
(katastarska estica). Prema st. 2. sve to je sa zemljitem trajno
spojeno na povrini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio
zemljita i ako zakonom nije drukije odreeno, dijeli njegovu pravnu
sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrene glede zemljita
odnose i na to.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
2. Katastarska izmjera i tehnika reambulacija i izlaganje novog
katastarskog operata
2.1. Katastarska izmjera i tehnika reambulacija
Postupanje katastra kod izrade novog katastarskog operata
prilikom nove katastarske izmjere, odnosno tehnike reambulacije moe
se podijeliti u dvije faze. Prvu fazu ini sam postupak izmjere
odnosno reambulacije, koju vri izvoditelj radova koji je taj posao
dobio na javnom natjeaju, u kojoj fazi se ne angaira katastarsko
povjerenstvo, dok drugu fazu ini postupak izlaganja na javni uvid
novog katastarskog operata, koju provodi nadleno katastarsko
povjerenstvo.
ZDIKN u l. 27. i 28. definira pojmove katastarske izmjere i
tehnike reambulacije4, pa je tako katastarska izmjera prikupljanje
i obrada svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje
katastarskih estica, evidentiranje zgrada i drugih graevina,
evidentiranje posebnih pravnih reima na zemljitu i naina uporabe
zemljita te izrada katastarskog operata katastra nekretnina, dok je
tehnika reambulacija ogranieno prikupljanje i obrada potrebnih
podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska
izmjera.
Katastarska izmjera ili tehnika reambulacija mogu se provoditi
za cijelu ili za dio katastarske opine, pri emu ako se provodi za
dio katastarske opine, tada je potrebno da taj dio bude tono
opisan, pored ostalog i navoenjem katastarskih estica na kojima se
katastarska izmjera ili tehnika reambulacija provodi (l. 29. st. 1.
i 2., ZDIKN).
U ranijem Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (dalje
raniji ZDIKN)6 bilo je odreeno u l. 21. da se katastarskom izmjerom
prikupljaju i obrauju podaci o:
1. poloaju, obliku, povrini, nainu uporabe, te nositeljima prava
na esticama zemljita,
4 Opirnije o novom ZDIKN vidi: Pahi D., Parcelacijski i drugi
geodetski elaborati i njihova provedba u katastru i zemljinoj
knjizi, u: Breanski, J., Crni, J., Jeli, O., Koni, A. M., Kontrec,
D., Pahi, D., Sarvan, D., uvela, M., Zemljine knjige i odgoda
povjerenja, Novi informator, Zagreb, 2007., str. 177-195; Pahi D.,
Postupno stvaranje katastra nekretnina, u: Crni, J., Jeli, O.,
Koni, A. M., Kontrec, D., Miheli, G., Naki, J., Pahi, D., Sessa, .,
Vlasnikopravni odnosi i zemljine knjige, Novi informator, Zagreb,
2007., str. 127-155; Pahi, D., Novi Zakon o dravnoj izmjeri i
katastru nekretnina-to je u Zakonu novo i kako su rijeena sporna
pitanja iz prakse, u: Bienenfeld, J., Frkovi, S., Jeli, O.,
Josipovi, T., Kohari, Z., Kontrec, D., Pahi, D., Simonetti, P.,
Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Narodne novine, Zagreb,
2007., str. 159-186, dalje: Bienenfeld et. al., Nekretnine ,;
Kontrec, D., Refleksije novog Zakona o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina na upise u zemljine knjige, u: Bienenfeld et. al.,
Nekretnine , str. 187-210. Reambulacia (lat.) znai dopunjavanje i
ispravljanje katastarskih (i geografskih) karata i planova na
terenu dopunskom izmjerom: Klai, B. Rjenik stranih rijei, Nakladni
zavod MH, Zagreb, 1988. 6 Narodne novine br. 128/99. i 153/05.,
dalje: raniji ZDIKN.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
2. poloaju, obliku, nainu uporabe, te nositeljima prava na
zgradama i drugim graevinama,
3. poloaju u zgradi, povrini, te nositeljima prava na dijelovima
zgrada (stanova, te poslovnih i drugih prostora) i drugih graevina,
te
4. podrujima posebnih pravnih odnosa na zemljitu. Iz navedenog
je vidljivo da novi ZDIKN u postupku katastarske izmjere vie
ne zahtijeva da se prikupljaju podaci o poloaju u zgradi,
povrini i nositeljima prava na dijelovima zgrada (stanova, te
poslovnih i drugih prostora) i drugih graevina, a to bi zapravo
znailo odstupanje od ranije elje katastra da evidentira i posebne
dijelove (stanove, poslovne prostorije, te druge samostalne
prostorije) i u katastarskoj evidenciji.
Druga bitna novina je da u sluaju kada se katastarska izmjera
ili tehnika reambulacija provode za dio katastarske opine, da je
tada potrebno da se taj dio tono oznai, i to navoenjem katastarskih
estica za koje se katastarska izmjera ili tehnika reambulacija
provodi.
Takav nain navoenja katastarskih estica za koje e se provoditi
katastarska izmjera ili tehnika reambulacija, u znaajnoj mjeri e
olakati i postupanje ministra pravosua i zemljinoknjinih sudova kod
donoenja odluka o osnivanju ili obnovi novih zemljinih knjiga (l.
179. st. 2., l. 198., l. 199., ZZK), pri emu e prilikom oglaavanja
postupka obnove zemljine knjige za dio katastarske opine biti
potrebno tono navesti i brojeve zemljinoknjinih estica za koje se
obnova u takvom sluaju provodi (l. 186., ZZK). Osim toga u sluaju
obnove samo dijela zemljine knjige, tada e se moi jasno navesti za
koje se katastarske estice zatvara ranija zemljina knjiga.7
ZDIKN propisuje da se u smislu l. 30. u okviru katastarske
izmjere i tehnike reambulacije za katastarsku esticu prikupljaju se
i obrauju sljedei podaci:
1. podaci o meama i drugim granicama,2. podatak o adresi
katastarske estice,3. podaci o nainu uporabe katastarske estice i
njezinih dijelova,4. podaci o povrini katastarske estice te o
povrinama dijelova katastarske
estice koji se upotrebljavaju na razliiti nain,5. te podaci o
posebnim pravnim reimima koji su uspostavljeni na
katastarskoj estici.Bitno je naglasiti da se podaci o meama i
drugim granicama prema odredbi
l. 31. st. 2. prikupljaju uz sudjelovanje nositelja prava na
nekretninama, dok se podaci o adresi katastarske estice preuzimaju
iz Registra prostornih jedinica te iz odluka tijela nadlenih za
donoenje odluka o ulicama i trgovima.
7 Iz gore navedenih odredbi ZZK-a vidljivo je da ministar
pravosua mora formalno donositi odluku o osnivanju, obnovi, dopuni,
preoblikovanju u EOP-zemljinu knjigu za svaku katastarsku opinu.
Isto tako ministar mora donositi i odluku nakon to se sastave svi
zemljinoknjini uloci. Pitanje koje se ovdje mora postaviti da li
takva uloga ministra pravosua mora biti, a ujedno zbog ega u tim
postupcima odreenu ulogu nemaju upanijski sudovi, koji su nadleni
za odluivanje o albama s navedenih prvostupanjskih zemljinoknjinih
sudova.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
U pogledu vrste uporabe katastarske estice ZDIKN razlikuje
nekoliko vrsta uporabe, pri emu valja naglasiti da pojedina
katastarska estica moe ima i vie vrsta uporabe (l. 32.):
za poljoprivredna zemljita nerazvrstano poljoprivredno zemljite,
oranica, oranica staklenik, oranica plastenik, vrt, vrt staklenik,
vrt plastenik, vonjak, vonjak rasadnik, maslinik, maslinik
rasadnik, vinograd, vinograd rasadnik, livada, panjak, trstik i
ribnjak
za umska zemljita ume i ostalo umsko zemljite za unutranje vode
rijeka, potok, kanal, jezero, akumulacija, retencija,
rukavac, bara i movara za povrine mora more, ribogojilite,
marikultura za prirodno neplodno zemljite neplodno zemljite,
stjenjak, kamenjar,
golet, gromaa, pijesak, klizite, vododerina, sprud, stjenovita
obala, ljunana obala, pjeana obala
za zemljite privedeno svrsi izgraeno zemljite, zemljite pod
zgradama, dvorite, park, zemljite za sport i rekreaciju, djeje
igralite, trnica, sajmite, groblje, ureena plaa, luka, marina,
zrana luka, kamenolom, ljunara, pjeenjak, otvoreni kop, nasip,
usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, put, autocesta,
eljeznika pruga.
U l. 32. st. 3. predviena je mogunost evidentiranja i neke druge
vrste uporabe, ako bi to bilo propisano nekim posebnim propisom ili
pak propisima donesenim na temelju ZDIKN-a.
Isto tako u postupku katastarske izmjere katastarskoj estici
pridruit e se podatak i o posebnom pravnom reimu koji je
uspostavljen na katastarskoj estici. O tome se takoer mora posebno
izvijestiti nadleni zemljinoknjini sud u smislu odredbe l. 36. st.
2.
Kada se govori o posebnom pravnom reimu na odreenoj katastarskoj
estici, tada se misli na sljedee pravne reime: pomorsko dobro (PD),
vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR),
nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP),
regionalni park (RP), spomenik prirode (SP), znaajni krajobraz
(ZK), park uma (P), spomenik parkovne arhitekture (SA), tieno
podruje (P), zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne
potrebe obrane (PO), te podruje graninog prijelaza (GP). Mogue je
da se katastarskoj estici pridrui podataka o kojem drugom posebnom
pravnom reimu ako je posebnim zakonom odreenom da se podaci o tom
reimu vode u katastru nekretnina (l. 36. st. 6.).
U okviru katastarske izmjere ili tehnike reambulacije
katastarskoj estici se odreuje i broj katastarske estice (l.
37.).
Tijekom katastarske izmjere u katastru nekretnine evidentiraju
se zgrade i druge graevine, koji su objekti nastali gradnjom (l.
38.), pri emu se zgrade i druge graevine evidentiraju u okviru
katastarske estice, odnosno u okviru prava graenja.
Zgrade se mogu evidentirati i prikazivati ako su trajnog
karaktera i ako je njihova tlocrtna povrina vea od 10 metara
kvadratnih, s time da se zgrade koje
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
su posebno znaajne mogu evidentirati i ako imaju manju povrinu.
Kao primjer se u l. 38. st. 6. navodi trafostanica, odnosno zgrade
koje slue za stanovanje. l. 39. st. 1. uvodi i obvezu da se tijekom
katastarske izmjere ili tehnike reambulacije prikupljaju podaci o
poloaju i obliku zgrada, kunim brojevima, nainu njihove uporabe, te
posebice podaci o tome da li se zgrada ili druga graevina moe
rabiti u skladu s propisima o gradnji.
I prema novom ZDIKN-u tijekom katastarske izmjere i tehnike
reambulacije prikupljaju se podaci o nositeljima prava na
nekretninama na temelju raspoloivih dokumenata (zemljine knjige,
katastar zemljita i dr.), kao i izjava zainteresiranih stranaka (l.
40. st. 1.), no ti su podaci pomoni podaci koji slue za potrebe
izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehnike
reambulacije (l. 40. st. 2.).
Nakon to se prikupe svih gore navedeni podaci, izrauje se
elaborat katastarske izmjere, odnosno tehnike reambulacije, koji
obvezatno sadri katastarski plan, preglednu katastarsku kartu i
popisne listove, a o potvrenom elaboratu katastarske izmjere ili
tehnike reambulacije obavjetava se ministarstvo nadleno za poslove
pravosua i nadleni opinski sud (l. 41. ZDIKN).
Izuzetno je bitno da se odluka o katastarskoj izmjeri, odnosno
tehnikoj reambulaciji donosi od strane Dravne geodetske uprave u
sporazumu s ministarstvom nadlenim za poslove pravosua, a u skladu
s programima koje navodi ZDIKN u l. 5.8 Ta odluka se objavljuje u
Narodnim novinama i drugim javnim glasilima na nain da se omogui da
se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama na podruju na
kojem se provodi katastarska izmjera ili tehnika reambulacija.
Nositelji prava na nekretninama duni su vidljivim trajnim
oznakama oznaiti svoje nekretnine, sve to na svoj troak, pri emu je
sada izriito propisano da se nositelji prava na zemljitu pismenim
putem pozivaju da obiljee granice svojih zemljita (nekretnina).
U tom dijelu se postavlja pitanje tko e u ime Republike Hrvatske
oznaiti vidljivim trajnim oznakama nekretnine u postupku nove
izmjere ili reambulacije.
8 l. 5. ZDIKN glasi: Poslovi dravne izmjere i katastra
nekretnine obavljaju se na temelju petogodinjih i godinjih programa
(st.1.). Programima iz st. 1. ovoga l. (dalje: Program) utvruju se
u prvome redu podruju na kojima e se obaviti geodetski radovi,
topografske izmjere i izradba dravnih karata, izmjera i oznaavanje
dravne granice, izradba katastra nekretnina, te izvori financiranja
za provedbu Programa (st. 2.). Petogodinje programe donosi Hrvatski
sabor, a godinje programe Vlada Republike Hrvatske (st. 3.).
Petogodinji programi objavljuju se u Narodnim novinama (st. 4.).
Sredstva potrebna za izvrenje Programa te za izradbu i odravanje
katastra nekretnina osiguravaju se u dravnome proraunu te iz drugih
izvora (st. 5.). U osiguravanju sredstava potrebnih za obavljanje
poslova dravne izmjere i katastra nekretnina mogu sudjelovati
upanije, gradovi, opine i druge zainteresirane pravne i fizike
osobe (st. 6.). Jedinice lokalne samouprave mogu u financiranju
poslova katastra nekretnina ukljuiti pravne i fizike osobe koje su
nositelji prava na nekretninama na podruju obavljanja tih poslova,
odlukom predstavnikog tijela (st. 7.). Odlukom iz st. 7. ovoga l.
odredit e se visina sredstava koje trebaju osigurati nositelji
prava za pojedinu nekretninu (st. 8.).
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
Naime, Republiku Hrvatsku kao zastupnik na temelju zakona
zastupa Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske. ini mi se da
oznaavanje nekretnina na samom terenu u postupku nove izmjere ili
tehnike reambulacije u ime Republike Hrvatske trebale obaviti osobe
kojima je dravna imovina dana na upravljanje (primjerice Hrvatske
ume za umsko zemljite, Hrvatske vode za vodno dobro, osobe kojima
je poljoprivredno zemljite dodijeljeno u zakup ili koncesiju i
slino)9, ali bi nadleno dravno odvjetnitvo moralo voditi rauna da
navedene osobe tu svoju obvezu stvarno i izvre tijekom postupka
katastarske izmjere ili tehnike reambulacije.
Katastarske izmjere su samo jedan o naina ili putova rjeavanja
stanja u katastru i zemljinim knjigama. Drugi naini su izrada
geodetskih elaborata, tehnike reambulacije katastarskih podataka,
revizija katastarskih podataka, vektorizacija detaljnih listova
katastarskih planova uz usporeivanje dobivenih podataka s knjinim
dijelom katastarskom operata, te svakodnevno odravanje katastra
temeljem prijava stranaka.10
2.2. Izlaganje katastarskog operata na javni uvid i postupanje
katastarskog povjerenstva
Na temelju podataka prikupljenih i obraenih tijekom katastarske
izmjere ili tehnike reambulacije, podataka prikupljenih tijekom
izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere i tehnike
reambulacije i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene
zemljine knjige izrauje se katastarski operat katastra nekretnina
(l. 46. st. 1.). Iz ovakvo stilizirane odredbe proizlazi da je
katastarski operat katastra nekretnina rezultat same katastarske
izmjere, ali i podataka prikupljenih tijekom postupka izlaganja,
kao i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljine
knjige.
Samo izlaganje na javni uvid provodi povjerenstvo Dravne
geodetske uprave, koje imenuje ravnatelj, a samo izlaganje je
istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom zemljine knjige (l.
46. st. 2., ZDIKN).
Upravo navedena injenica da se izlaganje katastarskog operata na
javni uvid provodi istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom
zemljine knjige predstavlja znaajan iskorak u odnosu na dosadanju
regulativu.11 ini mi se da
9 U praksi su este situacije da su vlasnici nekretnina s
vremenom uzurpirali dijelove nekretnina koje su bile u ranije
drutvenom, odnosno dravnom vlasnitvu i na taj nain poveavali
povrine svojih nekretnina. Kod novih katastarskih izmjera te
novoformirane nekretnine su esto puta ograene, pa je na terenu isto
vidljivo kao jedna nekretnina. 10 Ivkovi, M., Vilus, J.,
Kukuruzovi, A., Problemi pri izlaganju podataka katastarske izmjere
na javni uvid, Zbornik radova Treeg hrvatskog kongresa o katastru s
meunarodnim sudjelovanje, Zagreb, 2005. g., str. 407-412. Autorice
u lanku upozoravaju da je kod nove izmjere potrebno dobro
pripremiti nadlena upravna tijela i vlasnike katastarskih estica
koji ulaze u izmjeru. Idealno bi bilo, po miljenju autorica, da je
sve to regulirano zakonom, odnosno pravilnicima, ali je situacija
trenutno takva da svi segmenti katastarske izmjere nisu definirani
novim standardima. 11 Drugaije: Ernst, H., Rasprava na Okruglom
stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dalje: HAZU,
odranom dana 25. travnja 2007. g., u: Modernizacija hrvatskog
stvarnog prava,
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...8 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
je u tom dijelu prevladao stav preteitog dijela prakse12 da je
prilikom osnivanja ili obnove zemljine knjige izuzetno dobro da
istodobno djeluju povjerenstva katastra i zemljinoknjinog suda, pri
emu u takvim sluajevima zemljinoknjino povjerenstvo ima strunu pomo
katastarskog povjerenstva u identifikacije starih i novih
katastarskih i zemljinoknjinih estica. Osim toga smatramo da takvo
postupanje nije u suprotnosti s odredbama to ih propisuje ZZK koje
govore o postupku osnivanja, odnosno obnove ili dopune zemljinih
knjiga13, budui da ZZK uope nema odredbi koje bi govorile o odnosu
zemljinoknjinog i katastarskog povjerenstva kod postupaka osnivanja
ili obnove zemljinih knjiga.
ZDIKN u daljnjim stavcima l. 46. st. 3.-8. propisuje i nain
postupanja katastarskog povjerenstva prilikom izlaganja
katastarskog operata na javni uvid. Tako je propisano da osobe koje
su u elaboratu katastarske izmjere ili tehnike reambulacije
iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja
na javni uvid pisano potvruju da su im podaci katastarske izmjere,
odnosno tehnike reambulacije predoeni, te da su suglasni sa stanjem
prikupljenih podataka.
Ukoliko nositelj prava na nekretnini ne bi bio zadovoljan, tada
takav nositelj prava na nekretnini ima pravo izjaviti prigovor, pri
emu se pri izlaganju na javni uvid vodi knjiga prigovora. Na
temelju prigovora nositelja prava na nekretnini obvezatno se
obavlja terenski uviaj, te ako se na temelju obavljenog terenskog
uviaja utvrdi da je potrebno promijeniti podatke u elaboratu, tada
je za tu nekretninu potrebno ponovno izvriti izlaganje na javni
uvid.
Neosnovane prigovore rjeenjem odbija povjerenstvo zadueno za
postupak izlaganja, i to u upravnom postupku, time da je protiv tog
rjeenja doputena alba.14
Detaljan nain izlaganja na javni uvid propisati e ravnatelj
podzakonskim aktom (pravilnikom), pri emu valja naglasiti da zasada
takav akt nije donesen.15,16
HAZU, Zagreb, 2007. g., str. 123-131. 12 U tom dijelu se misli
na praksu katastarskih ureda, ali i preteitog dijela
zemljinoknjinih sudova u RH. 13 Vidjeti opirnije Crni, J., Koni, A.
M., Kontrec, D., Osnivanje, obnavljanje, dopunjavanje i
preoblikovanje zemljinih knjiga, Novi informator, Zagreb, 2005. g.,
str. 36-42. 14 l. 202. st. 1. Zakona o opem upravnom postupku,
Narodne novine br. 53/91. i 103/96., Odluka USRH, dalje: ZOUP.,
glasi: Na podlozi injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za
rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka.; l.
223. st. 1. ZOUP-a glasi: Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju
stranka ima pravo albe., dok st. 2. glasi: Dravni odvjetnik, javni
pravobranitelj i drugi dravni organi, kad su zakonom ovlateni, mogu
izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist
pojedinaca ili pravne osobe a na tetu drutvene zajednice. 15 Jo
uvijek je na snazi Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka
utvrenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljita
(Narodne novine br. 41/1978.). 16 U vrijeme vaenja ranijeg ZDIKN u
ovom dijelu dolo je do izdavanja okrunice od strane Ministarstva
pravosua, odnosno upute ravnatelja Dravne geodetske uprave.
Ministarstvo
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 9
Za odnos sa zemljinom knjigom bitna je i odredba l. 47. st. 1.
prema kojoj se katastarski operat katastra nekretnina stavlja u
primjenu danom otvaranja zemljine knjige17 i to na temelju odluke
ravnatelja. Ravnatelj tu odluku na temelju st. 2. istog lanka
donosi na temelju obavijesti ministra nadlenog za poslove pravosua
o danu otvaranja zemljine knjige za katastarsku opinu o kojoj je
rije, odnosno na temelju obavijesti o tome da su za dio katastarske
opine sastavljeni svi zemljinoknjini uloci. Ukoliko se provodi
katastarska izmjera ili tehnika reambulacija za dio katastarske
opine, tada e biti nuno u svim odlukama koje se donose u postupku
izmjere, odnosno osnivanja ili
pravosua, Uprava za graansko pravo izdalo okrunicu od 27.
sijenja 2005. g. u kojoj se izriito navodi da je Sektor za
zemljinoknjino pravo zaprimio obavijest da u postupku osnivanja i
obnove zemljinih knjiga stranke izjavljuju prigovore sudskom
povjerenstvu na oblik i povrinu katastarskih estica. Dana je uputa
da ukoliko stranke prigovaraju na oblik i povrinu novoformiranih
estica da je potrebno stranke vratiti komisiji nadlenog ureda za
katastar budui o albama na odluke donijete u upravnom postupku u
drugom stupnju odluuje sredinji ured Dravne geodetske uprave. Uputa
ravnatelja Dravne geodetske uprave, Klasa: 932-04/04-01/03,Urbroj:
541-01-04/1-04-01 od 16. prosinca 2004. g. govori o izlaganju na
javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom. U uputi
stoji: Temeljem Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN
128/99.) katastarski operat izrauje se na temelju podataka
prikupljenih i obraenih u katastarskoj izmjeri, a nakon to ti
podaci budu izloeni na javni uvid istodobno i povezano s osnivanjem
odnosno obnovom zemljinih knjiga. Poslovi izlaganja na javni uvid
podataka obavljaju se sukladno Pravilniku o izlaganju na javni uvid
podataka utvrenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem
zemljita (NN 41/1978.). Izlaganje na javni uvid obavlja nadleni
podruni ured za katastar uz istovremeno sastavljanje
zemljinoknjinih uloaka koje provodi nadleni opinski sud. Za potrebe
izlaganja na javni uvid koriste se skice izmjere, pregledna
katastarska karta, katastarski planovi, popis katastarskih estica i
drugi podaci. Nositelji prava na zemljitu pismeno se pozivaju da
pristupe izlaganju na javni uvid, a katastarski ured koji obavlja
izlaganje duan je voditi knjigu prigovora i albi, to je i podrano
programskim paketom koji slui za izlaganje na javni uvid. Pravne
osobe ovlatene za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra
nekretnina koje obavljaju geodetsko katastarske usluge na
katastarskoj izmjeri temeljem ugovora (dalje: geodetske tvrtke)
dune su izvriti terenski uviaj po svakom stavljenom prigovoru koji
se odnosi na poloaj, oblik i povrinu katastarskih estica, to je
ujedno i jedna o njihovih ugovornih obveza. U sluaju da se
izlaganje na javni uvid obavlja, a da reena ugovorna obveza ne
postoji, terenske uviaje provodi nadleni katastarski ured. Za
prigovore koji e biti usvojeni geodetska tvrtka izrauje dopunsku
skicu izmjere i izvjee o obavljenom terenskom uviaju te provodi
potrebno auriranje dijelova elaborata katastarske izmjere. Novo
uspostavljeno stanje katastarskih podataka se ponovno izlae
strankama. Kada je terenskim uviajem utvreno da je stanje navedenih
katastarskih podataka pravilno utvreno katastarskom izmjerom
geodetske tvrtke, nakon obavljenog uviaja, izrauju izvjee koje slui
katastarskom uredu kao osnova za pokretanje upravnog postupka i
donoenje rjeenja o odbijanju prigovora. Kada je terenskim uviajem
utvreno da je sporan tijek mea, meu je potrebno prikazati kao
spornu, a katastarski uredi u takvom sluaju donose zakljuak o
prekidu postupka do rjeenja prethodnog pitanja (ureenja mee putem
suda). Po albama o odlukama donesenim u upravnom postupku u drugom
stupnju odluuje Sredinji ured Dravne geodetske uprave. Ova uputa se
daje na traenje Ministarstva pravosua a obzirom da je od nekih
stranaka i opinskih sudova protumaeno da geodetske tvrtke donose
odluke po prigovorima. Napominjemo da sukladno l. 54. st. 3. Zakona
o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina geodetskim tvrtkama ne moe
se prenijeti ovlast za donoenje odluka u upravnom postupku. 17 l.
180. st. 1. i 2., ZZK.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...10 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
obnove zemljinih knjiga tono navesti brojeve katastarskih estica
za koje se takav postupak provodi, odnosno za koje je zemljina
knjiga osnovana, obnovljena ili dopunjena.
U l. 47. st. 3. je propisano da se prije stavljanja u primjenu
katastarskog operata katastra nekretnina u njega preuzimaju podaci
zemljine knjige, pri emu prema odredbi l. 49. st. 2. podaci o
nositeljima prava na nekretninama nisu izvorni katastarski podaci
nego podaci zemljine knjige koji se u katastarski operat katastra
nekretnina preuzimaju.
Katastarski operat katastra nekretnina prema odredbi l. 49. st.
1. sadri podatke o katastarskim esticama, zgradama i drugim
graevinama, podrujima pojedinih vrsta uporabe zemljita, podrujima
posebnih pravnih reima na zemljinoj povrini te podatke o
nositeljima prava na nekretninama.
Katastarski plan katastra nekretnina vodi se u elektronikom
obliku prema odredbi l. 50. st. 3., dok su pisani katastarski
podaci (l. 50. st. 4. i 5.) koji su temelj za osnivanje, obnovu,
voenje i odravanje zemljine knjige, atributi katastarskog plana
voenog u elektronikom obliku.
Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu,
voenje i odravanje zemljine knjige jesu:
broj katastarske estice adresa katastarske estice nain uporabe
katastarske estice i njezinih dijelova podaci o zgradama i drugim
graevinama povrina katastarske estice i povrine dijelova
katastarske estice, koji se
upotrebljavaju na razliiti nain. Iz navedenoga se jasno moe
vidjeti da novi ZDIKN preuzima u odreenom
smislu intenciju odredbi koje je donio ZZK i to u dijelu gdje se
govori o EOP-zemljinoj knjizi. Naime, ZZK je propisao u l. 163. st.
1. da je EOP-zemljina knjiga evidencija voena elektronikom obradom
podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet,
koja se sastoji od katastarskih podataka o obliku, povrini i
izgraenosti zemljita, te podataka zemljinoknjinog suda o pravnom
stanju zemljita pohranjenih u bazu zemljinih podataka (BZP)18. Kako
se i EOP-zemljina knjiga sastoji i od katastarskih podataka o samoj
estici (oblik, povrina i izgraenost), to i katastar nekretnina s
druge strane preuzima podatke o nositeljima prava na nekretninama
iz zemljine knjige. Miljenja sam da je time dano i precizno
razgranienje nadlenosti u buduoj zajednikoj bazi zemljinih podataka
(BZP), ali i odgovornosti za tonost i aurnost tih podataka.
18 Opirnije o stvaranju jedinstvene baze zemljinih podataka,
vidjeti: Kontrec, D., Stvaranje baze zemljinih podataka u Republici
Hrvatskoj (sustavni i pojedinani pristup, odnos prema Zajednikom
informacijskom sustavu zemljine knjige i katastra), u: Josipovi,
T., Breanski, J., Jeli, O., Bienenfeld, J., Crni, J., Koni, A. M.,
Kontrec, D., Radii, N., Jug, J., Sessa, ., Culli, E., Morovi-Pavi,
Lj., Nekretnine u pravnom prometu -aktualna pitanja zakonodavstva i
sudske prakse-2007., Inenjerski biro, Zagreb, 2007. g., str.
166-203..
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 11
3. Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga postupanje
zemljinoknjinog povjerenstva
3.1. Sastavljanje zemljinoknjinih uloaka
3.1.1. Sastav zemljinoknjinog povjerenstva
Rad zemljinoknjinog povjerenstva takoer se moe podijeliti u
dvije faze. U prvoj fazi dolazi do sastavljanja zemljinoknjinih
uloaka, dok se u drugoj fazi provodi ispravni postupak, odnosno
postupak ispravljanja podataka u novoformiranoj zemljinoj
knjizi.
Da bi zemljinoknjino povjerenstvo moglo postupati, potrebno je
da se preuzmu podaci iz novog katastarskog operata, pri emu je za
zemljinoknjini sud najbitnije da se preuzmu podaci o katastarskoj
estici, a isto tako mora postojati i formalni preduvjet, a to je
odluka o osnivanju ili obnovi zemljinih knjiga.
O tome tko je u sastavu zemljinoknjinog povjerenstva, odluuje
predsjednik nadlenog zemljinoknjinog suda. ZZK u l. 179. st. 4.19
propisuje da osnivanje zemljine knjige provodi sudac pojedinac ili
sudski savjetnik, ali pojedine radnje u postupku mogu se povjeriti
i ovlatenom zemljinoknjinom referentu prema odluci predsjednika
suda. Ujedno je dodan i novi st. 5. gdje je propisano da pojedine
radnje u postupku osnivanja zemljine knjige mogu se povjeriti i
zemljinoknjinom referentu, koji e te poslove obavljati pod nadzorom
suca ili sudskog savjetnika. U praksi zemljinoknjinih sudova u
pravilu se koriste sudski savjetnici kao osobe koje provode
postupak osnivanja ili obnove zemljinih knjiga, uz sudjelovanje
zemljinoknjinog referenta, a ne voditelja zemljinih knjiga.20
3.1.2. Sastavljanje posjedovnice
Kod sastavljanja posjedovnice zemljinoknjinog uloka valja prije
svega voditi rauna o odredbi l. 9. ZZK-a prema kojoj se zemljine
knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Da bi se moglo
pristupiti postupku osnivanja, potrebno je da nadleni katastarski
ured dostavi zemljinoknjinom sudu katastarski operat za katastarsku
opinu (ili dio) za koju se postupak osnivanja ili obnove
provodi.
19 lanak je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama ZZK,
Narodne novine br. 107/07., dalje: ZIDZZK/07. Naime, naputeno je
rjeenje da osnivanje zemljinih knjiga provodi sudac opinskog suda
kao sudac pojedinac, uz sudjelovanje voditelja zemljinih knjiga,
time da se pojedine radnje u postupku mogu povjeriti i drugim
osobama, a to je prema l. 191. st. 3. mogao biti diplomirani
pravnik s poloenim pravosudnim ispitom koji nije sudac tog suda,
ako ga na to iz opravdanih razloga posebno ovlasti predsjednik
suda. 20 Vidjeti opirnije o ulozi sudskih savjetnika u Crni, I.,
Sudski savjetnici kao pomonici sudaca, Informator, br. 5179., od
25. listopada 2003. g., str. 1-2.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...12 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
Svaka pojedina katastarska estica trebala bi initi pojedino
zasebno zemljinoknjino tijelo, osim ako zakonom nije to drugo
odreeno (l. 181. st. 1., ZZK i l. 102. Pravilnika o unutarnjem
ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u
zemljinoknjinim odjelima sudova21).
Dakle, kod sastavljanja posjedovnice treba preuzeti podatke iz
katastra, to je uostalom propisao ZZK odredbom l. 183., gdje je
odreeno da se u posjedovnicu uloku koji se sastavlja unose podaci
iz katastra o povrini, obliku i izgraenosti katastarske estice,
odnosno svih estica koje tvore zemljinoknjino tijelo. Ti podaci se
upisuju u zemljinu knjigu prema l. 102. st. 5. Poslovnika prema
podacima katastarske izmjere zemljita koji je sudu dostavilo tijelo
nadleno za katastar.
Ve je reeno da bi pravilo trebalo biti da svaka pojedina
katastarska estica ini zasebno zemljinoknjino tijelo tj. svaka
estica se upisuje u poseban zemljinoknjini uloak (l. 181. st. 1.,
ZZK). Jedino u sluaju kada je na vie katastarskih estica izgraena
jedna zgrada, ili zgrade ine pravnu cjelinu, sve e se zgrade
zajedno s esticama upisati kao jedno zemljinoknjino tijelo u isti
zemljinoknjini uloak (l. 181. st. 2., ZZK). Prema st. 3. istog
lanka u jedan zemljinoknjini uloak upisat e se vie katastarskih
estica koje nisu razliito optereene, a pripadaju istom vlasniku,
ako on to zahtijeva prijavom u ispravnom postupku. 22
Tu treba dodati da bi u novom katastarskom operatu trebale biti
navedene sve estice, neovisno o tome da li se radi o nekretninama
koje su ope dobro (pomorsko dobro, ceste i slino), a to dovodi na
odreeni nain u pitanje primjenu odredbe l. 17. st. 3., gdje je ZZK
propisao da se u glavnu knjigu upisuje ope dobro ako to zatrai
osoba koja na tome ima pravni interes. Naime, u tom dijelu praksa
ide u pravcu da se sve katastarske estice koje su utvrene novom
izmjerom ili tehnikom reambulacijom upisuju u novi katastarski
operat, pa se nakon toga pred zemljinoknjinim povjerenstvom utvruje
vlasniki status nekretnine, odnosno tko upravlja primjerice opim
dobrom.
3.1.3. Sastavljanje vlastovnice
Sastavljanje vlastovnice je u iskljuivoj nadlenosti
zemljinoknjinog povjerenstva (l. 184., ZZK), a na to upuuje i ZDIKN
odredbom l. 49. st. 2. koja govori da podaci o nositeljima prava na
nekretninama nisu izvorni katastarski podaci nego podaci zemljine
knjige koji se u katastarski operat katastra nekretnina
preuzimaju.
Kod sastavljanja vlastovnice uloka kao vlasnika e se prije svega
upisati vlasnika iz runo voene zemljine knjige, knjige poloenih
ugovora ili pak
21 Narodne novine br. 81/97., 109/02., 123/02., 153/02. i
14/05., dalje: Poslovnik. 22 Postavlja se pitanje emu optereivati
ispravni postupak prijavama u smislu ZZK l. 181. st. 3., kada je to
mogue izbjei ukoliko stranke dou pred zemljinoknjino povjerenstvo i
takav zahtjev podnesu istom. ini nam se da problem nije samo ZZK,
ve u tumaenju odredbi koje donosi ZZK odnosno koja je svrha
postupka osnivanja odnosno obnove zemljinih knjiga.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 13
poloenih isprava. Ako se iz tih evidencija ne moe utvrditi kome
pripada pravo vlasnitva nekog zemljinoknjinog tijela ili pak se to
moe utvrditi samo za neke dijelove prava vlasnitva, kao vlasnik se
upisuje korisnik zemljita iz katastra (za cijelu ili preostale
dijelove nekretnine). Kada se niti prema katastru ne moe utvrditi
podatak o vlasniku, odnosno suvlasniku nekog zemljinoknjinog
tijela, kao vlasnik se upisuje Republika Hrvatska. 23, 24, 25
Isto tako Republika Hrvatska upisat e se kao vlasnik na
naputenoj nekretnini. l. 133. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima (dalje ZV) propisano je da je nekretnina niija tek
kad na temelju oitovanja o odreknuu od vlasnitva danog u obliku
ispravne prikladne za zemljinoknjini upis bude to pravo izbrisano u
zemljinoj knjizi, a prema st. 2. naputena nekretnina prelazi na
temelju zakona u vlasnitvo Republike Hrvatske.
23 Kod postupka osnivanja posebno treba voditi rauna i o
posebnim zakonima koji su regulirali stjecanje vlasnitva od strane
Republike Hrvatske na primjerice poljoprivrednom zemljitu ili
umskom zemljitu, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljitu, Narodne
novine br. 54/94. proieni tekst, 48/95., 19/98., 105/99., odnosno
Zakonu o umama, Narodne novine br. 54/83., 32/87., 47/89., 41/90.,
52/90., 5/91., 9/91, 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00.,
13/02., 100/04., 160/04. U runo voenoj zemljinoj knjizi upisani su
kao korisnici bivi nositelji prava koritenja, koji takvo zemljite
nisu mogli unijeti u pretvorbu, pa je Republika Hrvatska ex lege
postala vlasnik tog zemljita. 24 Ministarstvo pravosua, Uprava za
graansko pravo izdalo je okrunicu za zemljinoknjine odjele opinskih
sudova dana 2. veljae 2005. godine, a u svezi s uknjibom prava
vlasnitva na poljoprivrednom zemljitu. Navedena okrunica izdana je
u svrhu ujednaavanja postupanja zk. odjela sudova kod uknjibe RH na
poljoprivrednom zemljitu u drutvenom vlasnitvu. Istie se da je
temelj za uknjibu prava vlasnitva na poljoprivrednom zemljitu u
drutvenom vlasnitvu l. 388. st. 2. ZV i l. 3. Zakona o
poljoprivrednom zemljitu (NN br. 54/94. proieni tekst), te je
ovlatenik za podnoenje zahtjeva u ime RH mjesno nadleno opinsko
dravno odvjetnitvo, a protustranka je upisani zk. korisnik zemljita
u drutvenom vlasnitvu. Da bi se moglo udovoljiti zahtjevu za upis
RH potrebno je da su kumulativno ispunjenja dva uvjeta i to: 1. da
je poljoprivredno zemljite s danom stupanja na snagu Zakona o
poljoprivrednom zemljitu odnosno na dan 24. srpnja 1991. godine
bilo upisano u zemljinim knjigama kao drutvenom vlasnitvo i 2. da
je na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljitu
poljoprivredno zemljite bilo izvan granica graevinskog zemljita.
Nadleno dravno odvjetnitvo duno je priloiti uz zahtjev za upis
uvjerenje nadlenog tijela dravne uprave za prostorno ureenje da je
predmetno zemljite izvan granica graevinskog zemljita, a koje
uvjerenje je u smislu l. 171. Zakona o opem upravnom postupku i da
ima svojstvo javne isprave. Ako su udovoljeni traeni uvjeti kao
vlasnik se upisuje RH. Ako su na dan stupanja na snagu Zakona o
poljoprivrednom zemljitu bile dijelom izvan granica graevinskog
podruja, tada se bez prethodne parcelacije to zemljite ne moe
upisani na RH na gore opisani nain. Isto tako ako je nakon stupanja
na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljitu donesen odgovarajui
prostorni plan kojim je to zemljite obuhvaeno kao zemljite unutar
granica graevinskog zemljita, neovisno o novom statusu zemljita
isto se upisuje kao vlasnitvo RH na isti nain, kao i zemljite izvan
granica graevinskog zemljita. 25 I kod umskog zemljita vrijedi isti
princip i to temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o umama,
koji je stupio na snagu 16. listopada 1990. godine, te je izvrena
pretvorba uma i umskog zemljita koje su na dan stupanja na snagu
toga Zakona bile u drutvenom vlasnitvu na nain da je kao titular
prava vlasnitva odreena Republika Hrvatska. Vidjeti opirnije
Perkui, A., ume i umska zemljita-pretvorba prava vlasnitva i upis u
zemljine knjige, Hrvatska pravna revija, 2004. br. 11, str.
51-56.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...14 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
ZV u l. 362. st. 3. donosi i predmnjevu da se smatra da su
vlasnitvo Republike Hrvatske sve stvari iz drutvenog vlasnitva na
podruju Republike Hrvatske glede kojih nije utvreno u ijem su
vlasnitvu, a niti pak djeluju predmnjeve iz st. 1. i 2. U tim
predmnjevama navodi se da se smatra da je vlasnik nekretnine u
drutvenom vlasnitvu osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao
nositelj prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja tom
nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Isto tako
smatra se da je osoba koja je u zemljinoj knjizi upisana kao
nositelj prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita u
drutvenom vlasnitvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava koritenja
takvog zemljita, vlasnik tog zemljita, a tko tvrdi suprotno, treba
to dokazati.
Kod postupka osnivanja valja voditi rauna i odredbi l. 390. i
390. ZV-a prema kojoj odredbe l. 360. do 365. ne odnose na stvari
na kojima su pravo upravljanja, koritenja i raspolaganja imale bive
drutvene i drutveno-politike organizacije, na stvari koje nisu
unesene u drutveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na
temelju Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea26, te na stvari
pravnih osoba u drutvenom vlasnitvu sa sjeditem na prije
okupiranom, a sada osloboenom podruju Republike Hrvatske.
Ista pravila propisana su i u odredbi l. 102. st. 6. Poslovnika,
s time da je u toj odredbi jo odreeno da upisi prava upravljanja
odnosno prava koritenja na nekretninama u drutvenom vlasnitvu, te
prava koritenja odnosno prvenstvenog prava koritenja na neizgraenom
graevinskom zemljitu provedeni u zemljinoj knjizi koja e se
zatvoriti, upisuju se prilikom osnivanja zemljine knjige kao
vlasnitvo po odredbama ZZK u l. 220.
ZZK u l. 220. st. 1. odreuje da e se prilikom osnivanja zemljine
knjige upisi prava upravljanja, raspolaganja i koritenja na
nekretninama u drutvenom vlasnitvu provedeni u zemljinoj knjizi
koja e se zatvoriti, odnosno u knjizi poloenih ugovora, po slubenoj
dunosti e se provesti kao upisi prava vlasnitva u korist osoba koje
su bile upisane kao nositelji prava upravljanja, raspolaganja i
koritenja. Ako nitko nije upisan kao nositelj prava upravljanja,
raspolaganja i koritenja na nekretnini u drutvenom vlasnitvu, kao
nositelja prava vlasnitva upisat e se Republika Hrvatska, a ne
jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave. St. 2. istog
lanka je dalje propisano da e se u postupku osnivanja zemljine
knjige po slubenoj dunosti brisati drutveno vlasnitvo i pravo
koritenja odnosno prvenstveno pravo koritenja na graevinskom
zemljitu u drutvenom vlasnitvu te e se kao nositelj prava vlasnitva
upisati osoba u iju je korist u zemljinoj knjizi koja se zatvara
ili u knjizi poloenih ugovora, bilo upisano pravo koritenja,
odnosno prvenstveno pravo koritenja.
26 Narodne novine br. 19/91., 83/92., 84/92., vidi Zakon o
Hrvatskom fondu za privatizaciju, 94/93., 2/94., 9/95., 21/96.
osobito l. 49. Zakona o privatizaciji, 118/99.; Zakon o Hrvatskom
fondu za privatizaciju, Narodne novine br. 48/92., 70/93., 76/93.,
19/94., 52/94., 87/96.; Zakon o privatizaciji, Narodne novine br.
21/96., 71/97., 16/98., 73/00.).
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 15
Ako pak nitko nije upisan kao nositelj prava upravljanja,
raspolaganja i koritenja na nekretnini u drutvenom vlasnitvu, kao
nositelj prava vlasnitva upisati e se Republika Hrvatska.
Ostala stvarna prava koja su postojala na nekretnini u drutvenom
vlasnitvu kao i provedene zabiljebe upisat e se s onim prvenstvenim
redom kako su bili upisani u zemljinoj knjizi koja se zatvara,
odnosno redom kojim su bili osnovani popisom sukladno odredbama
Ovrnog zakona27.
No, kod sastavljanja vlastovnice, u sluaju obnove zemljinih
knjiga, javlja se problem identifikacije ranije zemljinoknjine
estice i nove koja je nastala tijekom postupka katastarske izmjere
ili tehnike reambulacije. Tu identifikaciju moe uiniti jedino
katastarski ured (geodetski strunjaci), budui da u zemljinoknjinim
odjelima u pravilu nema zaposlenih strunjaka geodetske struke, a
katastar posjeduje relevantne katastarske planove (stare i nove). U
veini zemljinoknjinih sudova u pravilu zbirka katastarskih planova
nije aurirana i ne odgovara stvarnom stanju. To bi zapravo znailo
da je potrebno identifikaciju provesti prije nego to zemljinoknjino
povjerenstvo zapone s radom, to esto nije dovoljno, ve je potrebno
identifikaciju provoditi i uz suradnju nositelja prava na
nekretninama. Pitanje identifikacije starih i novih katastarskih
estica treba razmotriti sa stajalita istodobnosti rada
zemljinoknjinog i katastarskog povjerenstva, ali i sa stajalita
efikasnosti cijelog postupka.
Drugi problem koji se javlja u ovom dijelu je problem kada se
nova katastarska estica sastoji od dijelova vie starih katastarskih
estica, a na kojima je upisan vei broj suvlasnika, time da u
katastru godinama postoji ta nova estica. esto se radi o
neusklaenosti katastarskog i zemljinoknjinog stanja. U tom dijelu
postavlja se pitanja u kojim omjerima bi sve te suvlasnike trebalo
upisati u vlastovnicu uloka koji se sastavlja, odnosno da li u
takvom sluaju primijeniti stav da se kao vlasnika upisuje
katastarskog posjednika, koji je ujedno esto dijelom upisan u
zemljinoj knjizi kao vlasnik na jednoj od ranijih katastarskih
estica. Pitanje je koje postavlja samo po sebi, da li su svi ti
raniji upisani vlasnici na dijelovima starih katastarskih estica
uope suvlasnici novo nastale nekretnine, pri emu se esto radi da je
na toj novo katastarskoj estici sagraena kua ili drugi objekti, za
koje katastarski posjednici posjeduju odgovarajue dozvole.
Isto tako sporno je pitanje da li zemljinoknjini sud u postupku
sastavljanja zemljinoknjinih uloaka nove zemljine knjige treba
pozivati nositelje prava na nekretninama ili ne. Upravo na tom
pitanju razvila se dvostruka praksa u Republici Hrvatskoj. S jedne
strane neki zemljinoknjini sudovi doslovno primjenjuju odredbu koju
utvruje ZZK u l. 184. i u svakom sluaju upisuju kao suvlasnike sve
osobe koje su utvrene da su bili upisani u ranijoj zemljinoj
knjizi, makar i na dijelovima starih katastarskih estica, pa se
tada daje
27 Narodne novine br. 57/96., 29/99., 42/00., Odluka USRH,
173/03., 194/03., 151/04. i 88/05., dalje: OZ.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...16 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
mogunost da onaj koji ima neka prava na toj nekretnini
pojavljuje u ispravnom postupku s prijavom ili prigovorom. Ti
sudovi ne pozivaju nositelje prava na nekretninama, pa bi takav
postupak trebao biti bri nego u sluaju kada se pozivaju stranke u
postupku osnivanja. U ovakvim sluajevima o tome da li e nova,
osnovana ili obnovljena zemljina knjiga biti aurna, ovisi prije
svega o izvanknjinim nositeljima prava na nekretninama i o tome da
li e isti u drugoj fazi ispravnom postupku podnijeti prijavu ili
prigovor na sastavljeni zemljinoknjini uloak. Treba dodati da se,
osim javnim oglasom, nositelji prava na nekretninama ne pozivaju
pisanim putem, niti im se kako odreuje ZZK dostavljaju podaci o
tome kakvo je stanje u posjedovnici, vlastovnici i teretovnici novo
sastavljenih uloaka.
Drugi zemljinoknjini sudovi, koji su u praksi u veini, pak
postupaju na nain da pozivaju stranke, nositelje knjinih prava, i
to nakon to isti prou postupak pred katastarskim povjerenstvom, te
nemaju prigovora na novoformiranu katastarsku esticu u postupku
izlaganja. Nakon toga zemljinoknjino povjerenstvo zajedno s
nositeljima prava na nekretninama utvruju sve relevantne podatke za
sastav vlastovnice i utvruju vlasnicima stvarne osobe, a ne osobe
koje su upisane u prije 100 i vie godina.
3.1.4. Sastavljanje teretovnice
ZZK u l. 25. st. 1. ZZK odreuje da se u teretovnicu upisuju
stvarna prava kojima je optereeno zemljinoknjino tijelo ili idealni
dio nekog suvlasnika, kao i prava steena na ovim pravima, pravo
nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa te ona ogranienja raspolaganja
zemljinoknjinim tijelom ili suvlasnikim dijelom kojima je podvrgnut
svagdanji vlasnik optereenog dobra. St. 2. je dalje odreeno da se u
teretovnicu zemljinoknjinog tijela koje je ope dobro ili je javno
dobro u vlasnitvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne uprave
ili samouprave upisuje koncesija prema odredbama za upis koncesije,
dok st. 3. odreuje da se zabrane optereenja ili otuenja takoer
upisuju u teretovnicu.
U postupku osnivanja kod sastavljanja teretovnice prema l. 185.
st. 1. u teretovnicu uloka koji se sastavlja unijet e se podaci o
teretima i njihovim ovlatenicima iz zemljine knjige koja e se
zatvoriti osnivanjem nove zemljine knjige, knjige poloenih ugovora
i poloenih isprava u sudu.28. Isto tako prema st. 2. istog lanka
unijet e se i podaci o teretima iz katastra zemljita ako nisu
suprotni podacima upisanim u posjedovnicu, vlastovnicu i
teretovnicu, pri emu bi se uglavnom moglo raditi o stvarnim
slunostima koje su evidentirane u katastru, na katastarskim
mapama.
l. 102. st. 8. Poslovnika odreuje da se podaci o teretima unose
u teretovnicu zemljinoknjinog uloka prema podacima o teretima i
njihovim ovlatenicima
28 ZIDZZK/07 izmijenjen je l. 185. st. 1., ZZK, te se kod
sastavljanja teretovnice vie ne treba voditi rauna o teretima
osnovanim popisom sukladno odredbama o ovrnom postupku.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 17
iz zemljine knjige koja e se zatvoriti, knjige poloenih ugovora,
isprava poloenih u sud radi osnivanja stvarnih prava na
nekretninama koje nisu bile upisane u zemljinu knjigu, iz katastra,
te iz isprava o osnivanju tereta popisom sukladno odredbama o
ovrnom postupku koje je sudski odjel u iji djelokrug spada voenje
ovrnog postupka po slubenoj dunosti dostavio zemljino-knjinom
sudu29, a nakon to mu je dostavljena odluka ministra pravosua o
zapoinjanju postupka osnivanja nove zemljine knjige, s time da se
prvenstveni red upisa u teretovnici odreuje u skladu s pravilima iz
l. 220. st. 3. kako propisuje ZZK.
O prvenstvenom redu govori i ZZK u odredbi l. 185. st. 3. prema
kojoj e se tereti upisivati s onim prvenstvenim redom koji dobivaju
po vremenskom redoslijedu kojim su bili uneseni u zemljinu knjigu
koja e se zatvoriti, u knjigu poloenih ugovora i u katastar te po
redu kojim su bili osnivani popisom sukladno odredbama o ovrnom
postupku, ako narav tereta ne zahtijeva to drugo.
Dakle, vremenski redoslijed nastanka pojedinih tereta mjerodavan
je i za upis u zemljinu knjigu koja se osniva ili obnavlja, a to
kasnije moe imati znaajne reperkusije u sluaju primjerice
realizacije zalonog prava prinudnim putem.
Ovdje se ujedno postavlja pitanja da li postoje tereti koje nije
potrebno upisati u novu zemljinu knjigu ili pak se svi tereti
moraju prepisati, neovisno o vremenu njihova nastanka. Isto tako
postavlja se pitanje to ako je ranije primjerice upisano pravo
slunosti doivotnog uivanja, kako sada upisati takav teret u novu
zemljitu knjigu, obzirom da prema odredbama ZV-a postoje osobne
slunosti stanovanja, uporabe i plodouivanja.
Miljenja smo da bi se i kod postupka osnivanja mogao primijeniti
ZZK, l. 203. st. 2. Naime kod postupka preoblikovanja runo voene
zemljine knjige u EOP-zemljinu knjigu izriito je propisano da se
nee prenijeti neki upisi i to:
upisi iji sadraj ne moe biti predmetom zemljinoknjinoga upisa
(nedoputeni upisi),
upisi koji se s velikom vjerojatnou mogu smatrati bespredmetnim,
jer pravo koje im je predmetom ili na koje se oni odnose, ne
postoji ili se trajno ne moe faktino izvravati ili je zastarjelo
ili je to hipoteka od ijega je upisa proteklo najmanje trideset
godina, a vrijednost njome osigurane trabine je oito neznatna.
Prava koja se upisuju u zemljine knjige moraju za svoj objekt
imati nekretnine, odnosno moraju se odnositi na nekretnine, a ako
to nije sluaj upis je nedoputen.
U zemljinu knjigu se ne upisuju: prava koja nemaju za svoj
objekt nekretninu posjed nekretnine jer posjed nije pravo
29 Trenutno se u Ministarstvu pravosua radi na izmjeni i dopuni
Poslovnika, sukladno ZIDZZK/07.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...18 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
te osobni odnosi nositelja prava na nekretninama koji nisu od
vanosti za pravni poloaj nositelja prava i sudjelovanja u pravnom
prometu nekretni-nama, odnosno koji nisu mjerodavni za pravni
promet nekretnina.
Dakle, kriteriji nedoputenosti su odredbe koje govore o predmetu
zemljinoknjinog upisa kao to su npr. odredbe o predmetu uknjibe i
predbiljebe (l. 31., ZZK) ili zabiljebe (l. 39., ZZK).
Kada pak govorimo o bespredmetnim upisima, radi se u pravilu o
upisima prava koja vie ne postoje ili su zastarjela. Najee e to
biti prava slunosti doivotnog uivanja, kakvih u postojeim zemljinim
knjigama ima vrlo starih upisa s poetka 20. st., odnosno starih
hipotekama upisanim prije 30 i vie godina, ili pak primjerice upisa
prava prvokupa iz 1945. godine.
Kod sastavljanja teretovnice valja voditi rauna i o odredbama l.
185. st. 4. i 5. U njima je odreeno da kad je na vie katastarskih
estica izgraena jedna zgrada, ili one inae ine pravnu cjelinu, tada
se upisuju sve kao jedno zemljinoknjino tijelo u isti
zemljinoknjini uloak, da se tada u teretovnicu tog uloka prenose
podaci o stvarnim slunostima, osobnim slunostima (uporaba, pravo
stanovanja), stvarnim teretima tako da se te slunosti i stvarni
tereti upisuju kao tereti cijelog zemljinoknjinog dijela, ali koji
se smiju izvravati samo na onim dijelovima tog konkretnog
zemljinoknjinog tijela kao i do tada.
U pogledu pak prava plodouivanja i hipoteka u gornjem sluaju e
se ti tereti upisati kao teret onog suvlasnikog dijela koji u
smislu odredbe l. 181. st. 2. i 3. odgovara estici koja je njime
bila optereena.
3.2. Ispravni postupak
Prema l. 180. st. 2. i 3. s danom otvaranja osnovane zemljine
knjige zatvara se zemljina knjiga, ako je do tada bila u uporabi, i
knjiga poloenih ugovora, a s otvaranjem zemljine knjige ujedno se
otvara i postupak ispravljanja upisa u njoj (ispravni
postupak).
Prva dunost zemljinoknjinog suda u ispravnom postupku jest
objava oglasa. Naime, l. 186. st. 1. odreeno je da kad se otvori
ispravni postupak, da e zemljinoknjini sud po slubenoj dunosti, bez
odgaanja objaviti javnim oglasom sljedee:
da je otvorena zemljina knjiga za odreenu katastarsku opinu, te
mjesto i nain uvid u nju, u katastarske planove, popise i
drugo;
da se odreene do tada postojee javne knjige i druge evidencije o
nekretninama zakljuuju s danom otvaranja zemljine knjige i
stavljaju izvan uporabe (zatvaraju), jer je zemljina knjiga stupila
na njihovo mjesto;
da e od dana otvaranja zemljine knjige samo upisi u nju
proizvoditi glede nekretnina na koje se ta knjiga odnosi one pravne
uinke glede stjecanja, promjene, prijenosa i ukidanja prava
vlasnitva i ostalih knjinih prava koji su zakonom odreeni za pravne
uinke upisa u zemljine knjige;
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 19
da je otvoren ispravni postupak glede otvorene zemljine knjige,
pa sve osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati neto
to nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili
izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, pozivaju da stave
zemljinoknjinom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje
prigovore postojeim upisima ili njihovu prvenstvenom redu u
odreenom roku (rok za ispravak);
da se, dok ne istekne oglasom odreeni rok za prijave i
prigovore, ne smatra da su upisi u zemljinu knjigu istiniti i
potpuni.
ZIDZZK iz 2007. godine izmijenjen je l. 186. st. 2. ZZK-a na
nain da rok za ispravak ne moe biti odreene krae od mjesec dana
niti due od godinu dana, raunajui od dana objave oglasa u Narodnim
novinama. Ovom intervencijom dolo je do skraenja roka za ispravak,
ranije je minimalni rok bio 6 mjeseci, a isto tako poetak i kraj
roka vezan je uz objavu oglasa u Narodnim novinama, budui da je
ranija odredba da je zemljinoknjini sud trebao u oglasu odrediti
zadnji kalendarski dana isteka roka u praksi bila neprimjenjiva.
Zemljinoknjini sudovi nisu znali kada e Narodne novine objaviti
oglas, pa se zbog toga nije moglo potivati takvo odreivanja dana
kraja roka.
Javni oglas objavit e se u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi
suda, a na postojanje toga oglasa upozoriti e se i drugim nainima
djelotvornog obavjetavanja. O nainu na koji e se upozoriti na javni
oglas o otvaranju ispravnog postupka odluuje predsjednik opinskog
suda koji vodi postupak osnivanja zemljine knjige (l. 105. st. 2.
Poslovnika).
Kod objave oglasa potrebno je koristiti lokalne medije i to kako
novinske, tako i lokalne televizije, odnosno radio postaje, a u
praksi nekih zemljinoknjinih sudova koritena je i crkva.
Za pravnu sigurnost bitna je odredba koju propisuje ZZK u l.
187., koja u st. 1. odreuje da dok rok za ispravak odreen oglasom
ne istekne, upisi u zemljinu knjigu ne smatraju se istinitim i
potpunim, pa se nitko ne moe pozivati na to da je postupao s
povjerenjem u njihovu istinitost. St. 2. pak propisuje da dok rok
za ispravak ne istekne, na svim izvacima i drugim ispravama koje
zemljinoknjini sud izdaje na osnovi podataka iz zemljine knjige
glede koje taj rok tee uinit e se to vidljivim, uz tonu oznaku
zadnjega kalendarskog dana tog roka.
ZZK u l. 188. st. 1. odreuje prijavu i prigovor tijekom postupka
ispravak osnovane zemljine knjige. Prijavom se predlae
zemljinoknjinom sudu da u novoosnovanu zemljinu knjigu treba
upisati neto to u nju nije upisano, dok se prigovorom prigovara
nekom upisu ili njegovom prvenstvenom redu, odnosno da bi trebalo
neki upis izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Treba rei da
prijava i prigovor u ispravnom postupku nisu pravni lijekovi,
jednako kao to to nisu niti brisovna tuba ili pak zahtjev za
ispravak pogrenog upisa.30
30 O pravnim lijekovima u zemljinoknjinom postupku, vidjeti
opirnije: Jeli, O., Pravni lijekovi u zemljinoknjinom postupku,
seminarski materijal u sklopu Programa pravne edukacije
zemljinoknjinih referenata i sudaca, Narodne novine, 2004. g.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...20 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
Prijave je potrebno zabiljeiti na onom listu u zemljinoknjinom
uloku na kojem bi trebao biti proveden taj upis, dok se pak
prigovor zabiljeuje kod upisu na koji se odnosi. Cilj zabiljebe
prigovora i prijava je u tome da se nitko ne moe pozivati na to da
nije za njih znao, niti morao znati. l. 30. st. 4. odreeno je da je
zabiljeba upis kojim se ine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje
je zakonom odreeno da ih se moe zabiljeiti u zemljinim knjigama,
odnosno da se zabiljebom osnivaju odreeni pravni uinici kad je to
predvieno zakonom.
Treba dodati da su i podzaloni vjerovnici ovlateni u svoje ime,
a u korist i u granicama ovlatenja hipotekarnog vjerovnika koji je
njihov dunik, stavljati prijave i prigovore, kao i poduzimati
ostale radnje u ispravnom postupku koje su nune radi ostvarenja
prava hipotekarnog vjerovnika.
l. 190. st .1. je odreeno da istekom roka za ispravak se smatra
da je zemljina knjiga istinita i potpuna, pa osobe koje u dobroj
vjeri postupaju s povjerenjem u to uivaju zatitu. St. 2. je odreeno
da se ni nakon isteka roka za ispravak nee smatrati da je istinita
i potpuna zemljina knjiga glede onih uloaka, odnosno upisa u njih
kod kojih je zabiljeeno da je stavljena prijava ili prigovor, sve
dok oni ne budu izbrisani.
O pristiglim prijavama i prigovorima tijekom roka za ispravak
zemljinoknjini sud odluuje na raspravi za ispravak. l. 191. odreeno
je da e se o prijava i prigovorima raspraviti na raspravi pred
zemljinoknjinim sudom (rasprava za ispravak), koju e po proteku
roka za ispravak, po slubenoj dunosti zakazati i provesti
zemljinoknjini sud glede svakog pojedinog zemljinoknjinog uloka na
koji je stavljena prijava ili prigovor, odnosno ako je na pojedini
uloak ili upis stavljen vei broj prigovora ili prijava, tada e se o
svima odluivati istodobno.
Raspravu za ispravak vodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik
(l. 191. st. 3.,), ime je ova odredba usuglaena s odredbom l. 179.
st. 4.
Prema l. 191. st. 4. zemljinoknjini sud provodi raspravu i
donosi odluku po pravilima izvanparninog postupka, ako ZZK nije to
drugo odreeno. l. 91. st. 1. pak odreuje da zemljinoknjini sud
postupa po pravilima izvan-parninog postupka, a podredno parninog
postupka, ako zakonom nije to drugo odreeno. 31
31 Republika Hrvatska nema jo uvijek cjeloviti Zakona o
izvanparninom postupku, a za to sasvim sigurno postoji potreba. U
praksi se jo uvijek primjenjuju djelomino pravna pravila biveg
Zakona o sudskom vanparninom postupku od 24. lipnja 1934. godine,
Sl. novine, br. 175. XLV od 1. kolovoza 1934. g., i njegova uvodnog
zakona. Te odredbe se primjenjuju na temelju Zakona o nainu
primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941., a koji
zakon je preuzet i u Republici Hrvatskoj, Narodne novine br. 73/91.
Pravna pravila se primjenjuju na odnose koji nisu ureeni propisima
Republike Hrvatske koji su na snazi ako su u skladu s Ustavom i
zakonima RH. I Zakon o parninom postupku je preuzet zakon (Narodne
novine br. 53/91., s time da je kasnije noveliran u nekoliko
navrata: br. 91/92., 58/93., 112/99., 88/01. vidi l. 50. Zakona o
arbitrai, 117/03., 88/05. vidi Zakon o izmjenama i dopunama Ovrnog
zakona dalje ZIDOZ, dalje: ZPP; Zakon o arbitrai, Narodne novine
br. 88/01.; ZIDOZ Narodne novine br. 88/05.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 21
Tko e sve biti pozvan na raspravu odreuje l. 192. st. 1. i 2..
Tu je propisano da e se na raspravu pozvati osobno i oglasom na
oglasnoj ploi suda sljedee osobe:
sve osobe koje su podnijele prijave i prigovore, osobe protiv
ijih su upisa te prijave i prigovori podneseni, kao i osobe za koje
prema sadraju zemljinih knjiga proizlazi da bi mogle
imati pravni interes, a po potrebi moe se pozvati i predstavnik
nadlenog ureda za katastar u
svojstvu strunog pomagaa. ZZK u st. 3. l. 192. odreuje da
nenazonost pozvanih osoba ne odgaa
odravanje rasprave za ispravak, niti znai da je nenazona osoba
povukla svoju prijavu ili prigovor, a niti da priznaje tue prijave
ili prigovore. St. 4. istog lanka odreuje da radi zatite nenazonih
osoba sud e im, ne odgaajui raspravu postaviti privremenog
zastupnika koji e u njihovo ime i o njihovu troku sudjelovati u
raspravi za ispravak i kojem e biti dostavljena odluka.32 Nitko
nije ovlaten zahtijevati odgodu rasprave niti povrat u prijanje
stanje, a u pozivu na raspravu za ispravak pozvane e se upozoriti
na pravila iz st. 3. do 5. l. 192.
l. 193. omoguuje zemljinoknjinom sudu dosta fleksibilno voenje
cijelog postupka. Naime, prije svega je odreeno da e sud dati
priliku nazoni-ma da obrazloe svoje pravodobno podnesene prijave i
prigovore, da se oituju na tue, te da u prilog svojih tvrdnji
ponude dokaze koje bi na toj raspravi bilo mogue odmah izvesti.
Stoga bi u pozivu za raspravu na ispravak bilo korisno navesti da
stranka koja je podnijela prigovor ili prijavu ili pak stranka
protiv ijeg je upisa podnesena prijava ili prigovor dostavi sudu
koji provodi raspravu za ispravak sve dokumente kojima raspolau
(ugovore, rjeenja o nasljeivanju, prijavne listove itd).
32 l. 84., ZPP. glasi: Ako se u tijeku postupka pred
prvostupanjskim sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja
zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili
obje stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tueniku
postaviti privremenog zastupnika (st. 1.). Uz uvjet iz st. 1. ovog
l. sud e postaviti tueniku privremenog zastupnika osobito u ovim
sluajevima: 1) ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zakonskog
zastupnika, 2) ako postoje suprotni interesi tuenika i njegova
zakonskog zastupnika, 3) ako obje stranke imaju istog zakonskog
zastupnika, 4) ako je boravite tuenika nepoznato, a tuenik nema
punomonika, 5) ako se tuenik ili njegov zakonski zastupnik, koji
nemaju punomonika u Republici Hrvatskoj nalaze u inozemstvu, a
dostava se nije mogla obaviti (st. 2. ). O postavljanju privremenog
zastupnika sud e bez odgode obavijestiti tijelo starateljstva, a i
stranke kad je to mogue (st. 3.). Sud moe privremenog zastupnika
postaviti i pravnoj osobi, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe
prethodnih stavaka ovoga lanka (st. 4.). Ako se tijekom postupka
nakon donoenja tube i u odnosu na tuitelja ostvare razlozi zbog
kojih je prema prethodnim odredbama ovoga lanka mogue tueniku
postaviti privremenog zastupnika, sud e privremenog zastupnika
postaviti i tuitelju (st. 5).; l. 85., ZPP glasi: Privremeni
zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti
zakonskog zastupnika (st. 1.). Ta prava i dunosti privremeni
zastupnik vri sve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi
pred sudom odnosno dok tijelo starateljstva ne obavijesti sud da je
postavilo staratelja (st. 2.).
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...22 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
Naime, zbog nebrige za zemljine knjige, straha od naplate poreza
i uvjeta da je plaen porez na promet preduvjet za upis (takvo je
stanje bilo sve do 1996. godine), cijeli niz pravnih poslova se
odvijao van sustava zemljinih knjiga, a ti dokumenti se nalaze kod
stranaka, ovjereni ili neovjereni, esto je prijenos izvren samo u
katastru i slino.
Bitno je da zemljinoknjini sud pomogne nazonima na raspravi za
ispravak da se sporazumiju o svim prijavama i prigovorima, pa e se
taj sporazum zabiljeiti u zapisnik. Taj sporazum bi imao zapravo
snagu sudske nagodbe. 33
Zemljinoknjini sud je na raspravi za ispravak ovlaten izvesti
sve dokaze koje smatra potrebnim, a da bi se mogla donijeti odluka
o podnijetim prijavama i prigovorima.
U pravilu prijava ili prigovor koji bi bio podnesen van roka za
podnoenje prijava i prigovora ne bi trebalo uzeti u razmatranje.
No, postoji mogunost (l. 193. st. 4., ZZK) da se nazoni na raspravi
za ispravak sporazumiju da e se s prijavom ili prigovorom koji su
naknadno stigli, ali su do rasprave zabiljeeni, postupati kao da su
podneseni u roku za ispravak.
Zemljinoknjini sud e raspravu za ispravak zakljuiti kad ocijeni
da su sva pitanja dovoljno raspravljena, te e odmah donijeti i
proglasiti svoju odluku, kojom e postupajui prema pravilima iz l.
195. u potpunosti ili djelomino usvojiti, odbiti ili odbaciti
prijavu upisa odnosno prigovor na upise ili njihov prvenstveni red
(l. 194. st. 1., ZZK).
Ako zemljinoknjini sud usvaja prijavu upisa ili prigovor na
upis, istodobno e s odlukom o prijavi i prigovoru dopustiti i
odgovarajui upis i narediti provedbu (st. 2. l. 194., ZZK).
Pravila odluivanja propisana su u l. 195. Prije svega ako bi
zemljinoknjini sud utvrdio da bi za postupanje po prijavi ili
prigovoru bilo nuno izmijeniti upis u posjedovnici o povrinu,
obliku ili izgraenosti katastarske estice, o takvoj prijavi ili
prigovoru nee odluivati zemljinoknjini sud, nego e se podnositelja
uputiti da svoj zahtjev ostvaruje u parnici odnosno u postupku pred
nadlenim tijelom.34
33 l. 321., ZPP glasi: Stranke mogu u tijeku cijelog postupka
pred parninim sudom prvog stupnja zakljuiti nagodbu o predmetu
spora (sudska nagodba) (st. 1.). Nagodba se moe odnositi na cijeli
tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio (st. 2.). Sud e u tijeku
postupka upozoriti stranke na mogunost nagodbe i pomoi im da
zakljue nagodbu (st. 3.). Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u
pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (l. 3. st. 3.)
(st. 4.). Kad sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka,
zastat e s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono (st. 5.).
l . 322., ZPP glasi: Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u
zapisnik (st. 1.). Nagodba je zakljuena kad stranka nakon proitanog
zapisnika o nagodbi potpisu zapisnik (st. 2.). Strankama e se na
njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena
nagodba (st. 3.). 34 I u toj odredbi jasno se izraava stajalite da
zemljinoknjini sud nije ovlaten mijenjati podatke u posjedovnici
tijekom postupka osnivanja, jer se radi o preuzetim katastarskim
podacima.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 23
U pogledu prijava i prigovora koje se odnose na upise u
vlastovnici i teretovnici, a o kojima je postignut sporazum, sud e
odluiti u skladu s tim sporazumom, ako je on doputen i mogue ga je
provesti.
O prijavama i prigovorima o kojima nije postignut sporazum od
strane nazonih, zemljinoknjini sud e odluiti po pravinoj
ocjeni.
Prigovori i prijave koji su podneseni nakon proteka roka za
ispravak, a o kojima nije postignuta suglasnost da se s njima
postupa kao da su pravodobni, zemljinoknjini sud e odbaciti.
Sve osobe ije prijave ili prigovore sud nije usvojio u cijelosti
ili djelomino, kao i one iji je upis ili prvenstveni red upisa
svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, sud e
uputiti da svoje pravo ostvaruje u parnici tubom za ispravak (l.
197., ZZK).35
ZZK, l. 195. st. 6. odredio je da ako tuba za ispravak bude
podnesena u roku od 30 dana od zakljuenja rasprave za ispravak,
zemljinoknjini sud e, nakon to mu to bude predoeno i dokazano,
raniju zabiljebu prijave ili prigovora zamijeniti zabiljebom spora,
po slubenoj dunosti. 36
S obzirom na gore navedeno zemljinoknjini sud bi trebao na
raspravi za ispravak donijeti rjeenje kojim e se prijava ili
prigovor usvojiti i naloiti odgovarajui upis, odnosno donijeti
rjeenje kojim e odbiti prijavu ili prigovor (l. 197. st. 2., ZZK),
koje rjeenje je sud duan obrazloiti i to bez obzira na injenicu to
prema odredbi l. 194. st. 3. protiv odluka zemljinoknjinog suda
donesenih na raspravi za ispravak ne moe se uloiti alba, ali ona ne
sprjeava ostvarivanje prava pred sudom ili u postupku pred drugim
nadlenim tijelom.
Temelj za upis u ispravnom postupku je odluka donijeta od strane
zemljinoknjinog suda na raspravi za ispravak kojom je sud prihvatio
prijavu za upis ili usvojio prigovor o upisu ili njegovu
prvenstvenom redu (l. 196. st. 1., ZZK).
Po proteku roka od 30 dana (l. 196. st. 2., ZZK) od odrane
rasprave za ispravak, a kada je zemljinoknjini sud donio odluke o
prijavama i prigovorima, po slubenoj dunosti izbrisati e se
zabiljebe prijava i prigovora, s time da se to moe uiniti i ranije
u sluaju kada se iste zamijene zabiljebom spora (l. 195. st. 6.,
ZZK).
Upisi provedeni prilikom otvaranja nove zemljine knjige, ako
nisu promijenjeni na osnovi odluke koju je sud donio na raspravi za
ispravak, imaju sve uinke zemljinoknjinih upisa.
O uinku zemljinoknjinih upisa ZZK govori u odredbama l. 4., 30.
i 190. Tako se u l. 4. govori da je posebnim zakonom odreeno kad je
upis u zemljine
35 Vidjeti opirnije o tubama zemljinoknjinog prava: Kontrec, D.,
Tube zemljinoknjinog prava, Godinjak 14, Aktualnosti hrvatskog
zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2007. g., str.
165-195; Naki, J., Tube po Zakonu o zemljinim knjigama, u:
Bienenfeld, J., Breanski, J., Crni, J., ohilj, B., urkovi, M.,
Damjanovi, D., Frkovi, S., Josipovi, T., Jug, J., Koni, A.M., Naki,
J., Radii, N., Nekretnine u pravnom prometu-2005. g., Inenjerski
biro, Zagreb, 2005. g., str. 199-224. 36 l. 81.- 84. ZZK.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...24 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
knjige pretpostavka stjecanja, promjene, ogranienja i prestanka
prava na zemljitima (naelo upisa taj poseban zakon je Zakon o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima). l. 30. govori o vrstama
knjinih upisa. Knjini su upisi uknjiba, predbiljeba i zabiljeba.
Uknjiba je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili
prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Predbiljeba je upis
kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju samo
pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem naknadno budu
opravdana. Zabiljeba je upis kojim se ine vidljivim mjerodavne
okolnosti za koje je zakonom odreeno da ih se moe zabiljeiti u
zemljinim knjiga, a zabiljebom se mogu osnivati i odreeni pravni
uinci kad je to predvieno zakonom. l. 190. st. 1. odreuje da se
istekom roka za ispravak smatra da je zemljina knjiga istinita i
potpuna, pa osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to
uivaju zatitu.
4. Problemi u praksi osnivanja (obnove) zemljinih knjiga i mogua
rjeenja
4.1. Istodobno ili odvojeno djelovanje katastarskog i
zemljinoknjinog povjerenstva
Prvo pitanje koje se pojavljuje kao sporno u praksi, posebice
obzirom na odredbu l. 46. st. 2. koju donosi ZDIKN, da se izlaganje
katastarskog operata na javni uvid provodi istodobno i povezano s
osnivanjem ili obnovom zemljinih knjiga, jest moraju li katastarsko
i zemljinoknjino povjerenstvo djelovati istodobno ili ne. Kod toga
posebno treba napomenuti da ZZK ne sadri odredbe koje bi upuivale
na rad katastarskog povjerenstva, ve se jedino u odredbi l. 183.
govori o tome da se u posjedovnicu uloka koji se sastavlja unose
podaci iz katastra o povrini, obliku i izgraenosti katastarske
estice, odnosno svih estica koje tvore zemljinoknjino tijelo.
Sasvim je sigurno da se faza izlaganja katastarskog operata na
javni uvid i faza sastavljanja zemljinoknjinih uloaka meusobno
preklapaju. Naime, nakon to su tijekom katastarske izmjere ili
tehnike reambulacije prikupljeni podaci o katastarskoj estici
(oblik, povrina, broj, pravni reimi, nain uporabe, izgraenost, te
podaci o nositeljima prava na nekretninama iz l. 40., ZDIKN koji
slue samo za postupak izlaganja na javni uvid katastarskog
operata), pristupa se fazi izlaganja katastarskog operata na javni
uvid. Kako se utvruju nositelji prava na nekretninama tijekom
katastarske izmjere? Prije svega na temelju podataka iz zemljine
knjige koja se obnavlja, katastra zemljita, ali i na temelju izjava
zainteresiranih osoba. Nakon to izvoa radova saini katastarski
operat i nakon to taj operat bude potvren od strane Dravne
geodetske uprave, pristupa se drugoj fazi, fazi izlaganja
katastarskog operata.
U literaturi se mogu nai tvrdnje nekih autora37 da povezanost
zemljino-knjinog i katastarskog povjerenstva nije u njihovom
istodobnom radu, ve u
37 Vidi biljeku 11.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 25
njihovoj meusobnoj uvjetovanosti, a to bi zapravo trebalo znaiti
da se ti postupci ne moraju provoditi istodobno. S takvim
stajalitem ne bismo se mogli do kraja sloiti, pogotovo vodei pri
tom rauna o praktinoj razini problema, odnosno zbog ega je
istodobno djelovanje katastarskog i zemljinoknjinog povjerenstva
kod postupka obnove zemljinih knjiga izuzetno bitno, a moglo bi se
ak rei i nuno.
Naime, tijekom postupka katastarske izmjere formiraju se
katastarske estice, sa svim svojim obiljejima koje propisuje ZDIKN.
Novoformirane katastarske estice imaju svoj oblik, povrinu,
izgraenost onako kako je to prikazano u katastarskom operatu i
upravo ti podaci mjerodavni su za posjedovnicu nove zemljine knjige
u smislu koji podrazumijeva ZZK odredbom l. 183. Ukoliko bi
nositelj prava na nekretninama tijekom postupka izlaganja tome
prigovorio, tada bi se proveo postupak ponovnog terenskog uviaja,
po potrebi izradio novi katastarski operat za odreenu katastarsku
esticu, te bi se ponovni postupak izlaganja (l. 47., ZDIKN). O
eventualnom prigovoru tijekom postupka izlaganja katastar
raspravlja u upravnom postupku, pa s obzirom da nositelj prava na
nekretninama moe tijekom postupka pred katastrom prigovarati upravo
na oblik, povrinu, izgraenost, pravni reim, nain uporabe i slino,
to zapravo znai da e tek nakon odluivanja o prigovoru u upravnom
postupku, biti definirana pojedinana katastarska estica, koja moe
nakon toga biti predmetom rada zemljinoknjinog povjerenstva.
Ukoliko bi se prihvatilo stajalite da zemljinoknjino i
katastarsko povjerenstvo ne moraju raditi istodobno, prvi problem
za zemljinoknjino povjerenstvo mogao bi nastati kod identifikacije
starih i novih zemljinoknjinih estica, odnosno koje stare zemljine
estice odgovaraju sada novoformiranoj katastarskoj estici tijekom
postupka nove katastarska izmjere ili tehnike reambulacije. U
takvim sluajevima, pogotovo kod obnove zemljinih knjiga,
zemljinoknjino povjerenstvo bi trebalo traiti od katastra tonu
identifikaciju, a to bi sasvim sigurno utjecalo na duljinu trajanja
cijelog postupka sastavljanja uloaka. Ukoliko povjerenstva rade
istodobno i zajedniki, tada takvih problema nema.
Naime, ukoliko nema prigovora na oblik, povrinu, izgraenost
odreene katastarske estice, to nositelji prava na nekretninama
potvruju pred katastarskim povjerenstvom svojim potpisom, ta ista
katastarska estica moe biti predmet zemljinoknjinog povjerenstva,
koje e sastaviti vlastovnicu i teretovnicu, ali e katastarsko
povjerenstvo biti zemljinoknjinom uvijek dostupno radi eventualne
identifikacije starih i novih oznaka katastarskih estica.
ini nam se da bi i zakonski trebalo izriito propisati da
katastarsko i zemljinoknjino povjerenstvo radi zajedniki i
istodobno, svako povjerenstvo sa svojim nadlenostima, pri emu bi
naela tog djelovanja mogla biti sljedea:
oba povjerenstva moraju raditi istodobno; stranka prvo mora
pristupiti katastarskom povjerenstvu, koje e utvrditi
katastarsku esticu, tj. podatke o obliku, povrini i izgraenosti,
te ukoliko
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...26 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
stranka nema na to prigovora, tada e ista pristupiti
zemljinoknjinom povjerenstvu, a radi sastava vlastovnice i
teretovnice;
ako stranka ima prigovora na katastarske podatke o obliku,
povrini ili izgraenosti, tada je potrebno provesti postupak u
okviru nadlenosti katastra, te takve stranke ne bi trebalo upuivati
zemljinoknjinom povjerenstvu prije nego to se o prigovoru stranke
odlui u okviru katastra;
u sluaju postojanja prigovora na katastarske podatke,
katastarsko povjerenstvo bi trebalo prioritetno trebalo postupati
po prigovoru, a isto tako i Dravna geodetska uprava po albi, a kako
se zbog nekoliko prigovora na, primjerice, povrinu ili oblik
nekretnine ne bi zaustavilo osnivanje zemljine knjige;
zemljinoknjino povjerenstvo o listu A ne bi vie trebalo
raspravljati, osim u dijelu A II posjedovnice;
zemljinoknjino povjerenstvo bi samostalno u okviru svoje
iskljuive nadlenosti sastavilo vlastovnicu i teretovnicu (listove B
i C) zemljinoknjinog uloka, a podaci su obvezatni za katastar, te
bi zemljinoknjino povjerenstvo trebalo sastavljati vlastovnicu i
teretovnicu na temelju obavljenog izviaja, zajedno sa
zainteresiranim osobama koje su bile pozvane od strane katastarskog
povjerenstva na izlaganje.
4.2. Pozivanje nositelja knjinih prava pred zemljinoknjino
povjerenstvo
Sljedee pitanje koje je usko povezano s prethodnim pitanje je da
li zemljinoknjino povjerenstvo treba kod sastavljanja
zemljinoknjinih izvadaka pozivati nositelje knjinih prava ili
ne.
Naime, neki zemljinoknjini sudovi ne pozivaju stranke nositelje
knjinih prava, tvrdei da ZZK prema odredbi l. 184. st. 1. ZZK ne
propisuje takvu obvezu. Jezinim tumaenjem navedene odredbe sasvim
sigurno se ne moe rei da ti sudovi nisu u pravu. Meutim, nam se da
bi navedenu odredbu trebalo tumaiti s obzirom na svrhu osnivanja
ili obnove zemljinih knjiga, a to je da se dobije aurna, tona
evidencija o pravnom stanju nekretnina. U ranijem tekstu je ukazano
na ovaj problem, pri emu se sada iznose i prikupljeni podaci sa
sudova koje provode postupke osnivanja i obnove zemljinih
knjiga.
U k.o. Jagnjedovac zemljinoknjini sud je postupao doslovno po
odredbi l. 184., dakle bez pozivanja nositelja prava na
nekretninama pred zemljinoknjino povjerenstvo, te je na ukupno 3034
katastarske estice zemljinoknjini sud zaprimio oko 900 prigovora,
od ega se 2/3 tih prijava i prigovora odnosilo na list B
vlastovnicu, a oko 1/3 prigovora i prijava na list A
posjedovnicu.
U k.o. Sesvetski Kraljevec je pak zemljinoknjini sud postupao
tumaei te odredbe i svrhu postupka osnivanja odnosno obnove
zemljine knjige, po potrebi pozivao nositelje prava na nekretninama
i na ukupno 10239 katastarske estice u roku za ispravak primljeno
je svega 13 prijava i prigovora.
Na isti nain kao i u k.o. Sesvetski Kraljevec zemljinoknjini sud
je postupao i u k.o. Premuda i k.o. Nin. U k.o. Premuda na ukupno
oko 5200
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008) 27
katastarskih estica zaprimljeno je 157 prijava i prigovora (oko
3 %), dok je u k.o. Nin na ukupno 6512 katastarskih estica
primljeno ukupno 198 prijava i prigovora (oko 5 %). 38
Navedeni podaci samo su primjerice dani, time da se po naem
miljenju obzirom na broj prijava i prigovora u ispravnom postupku,
moe govoriti o kvaliteti obavljenog posla, od strane katastarskog i
od strane zemljinoknjinog povjerenstva.
No, ne manje znaajno pitanje je koliko dugo mora biti angairan
sudac ili sudski savjetnik na rjeavanju prigovora i prijava. Iz
gore navedenih podataka vidljivo je da rasprave za ispravak u
sluaju kada zemljinoknjino povjerenstvo ne provodi izviaje i ne
poziva nositelje prava na nekretninama, moraju trajati neusporedivo
due, a kroz cijelo to vrijeme za uloke za koje je izjavljen
prigovor ili prijava nije nastupila zatita povjerenja u istinitost
i potpunost.
Ovdje bi bilo potrebno napomenuti da je prema Zakonu o
unutranjem ureenju, osnivanju i ispravljanju zemljinih knjiga iz
1930. godine39 bilo predvieno provoenje izviaja, pozivanje
posjednika zemljita da sudjeluju u izviajima, te da sa sobom donesu
isprave koje se tiu njihovih posjedovnih odnosa, kao i one koje
slue utvrivanju sadanjih oznaka parcela (paragrafi 18. 20.
citiranog Zakona). Na temelju rezultata izviaja sastavljani su
zemljinoknjini uloci, te je nakon toga bio provoen ispravni
postupak (paragrafi 36 60. Zakona). Stoga nam se ini da bi bilo
potrebno u gore navedenom smislu dopuniti ZZK i propisati da se
novi zemljinoknjini uloci sastavljaju na temelju podataka
prikupljenih od strane nadlenog zemljinoknjinog povjerenstva,
ukljuujui i onih podataka koje je zemljinoknjini sud dobio od
nositelja prava na nekretninama u fazi sastavljanja zemljinoknjinih
uloaka.
4.3. Rokovi za provoenje postupka osnivanje (obnove) zemljinih
knjiga
Jedan je od veih problema u praksi, pogotovo za stranke,
nositelje knjinih prava i onih kojih bi to tek mogli postati,
nepostojanje rokova u kojima bi se postupak sastavljanja
zemljinoknjinih uloaka trebalo dovriti. Svjesni smo injenice da je
takav postupak teko vremenski normirati, no injenica je da postoji
cijeli niz katastarskih opina u kojima osnivanje traje po nekoliko
desetaka godina, a isto tako da i nakon donoenja ZZK postoji dio
katastarskih opina u kojima osnivanje traje vie od 7-8 godina.
Tu treba posebno naglasiti da u smislu odredbe l. 10. st. 3.
koju propisuje ZZK ako se razlikuju podaci u zemljinoj knjizi i
katastru zemljita, mjerodavni
38 Statistiki podaci dobiveni su od strane nadlenih
zemljinoknjinih sudova (Opinski sudovi u Koprivnici, Zadru i
Sesvetama). 39 Kouti, M., Tuma k Zakonu o zemljinim knjigama te
Zakonu o unutarnjem ureenju, osnivanju i ispravljanju zemljinih
knjiga, Tipografija d.d., Zagreb, 1930., str. 318-321, te
335-352.
-
D. KONTREC, Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
katastarskog...28 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 29, br. 1,
???-??? (2008)
su za knjina prava podaci u zemljinoj knjizi, dok ne budu
promijenjeni po odredbi st. 4. istog lanka.
S druge pak strane pravni promet s postupkom nove izmjere ili
reambulacije, odnosno postupkom osnivanja ili obnove zemljine
knjige ne prestaje, ve naprotiv u zadnjih 10-tak godina pravni
promet nekretnina se viestruko intenzivirao. U praksi se pravni
promet u tim katastarskim opina odvija na nain da se navode stare i
nove oznake katastarskih estica, pri emu nove katastarske estice
nisu pravno relevantne jer nije stavljen u uporabu novi katastarski
operat, niti je osnovana ili obnovljena zemljina knjiga (l. 47. st.
3., ZDIKN, l. 180., ZZK).
Sve gore navedeno bi upuivalo na potrebu da se propiu rokovi za
provoenje postupka osnivanja (obnove) zemljine knjige, jer
svakodnevni ivot i pravni promet nekretnina ne moe ekati da se,
primjerice, rijei nekoliko spornih situacija na terenu.
5. Zakljuak
U radu je ukazano na probleme u praksi kod postupaka osnivanja
ili obnove zemljinih knjiga, kao i odreena zakonska ogranienja da
se postupak osnivanja ili obnove provede brzo, efikasno i uz zatitu
nositelja stvarnih prava. No, kada se pokua dati zakljuak, treba
prije svega poi od pitanja to je cilj nove katastarske izmjere ili
tehnike reambulacije, odnosno postupka osnivanja (obnove) zemljinih
knjiga.
Kada su osnivane zemljine knjige na podruju dananje Republike
Hrvatske u drugoj polovici 19. st., nekretnine su mjerene na nain
koji je bio primjeren tadanjem stanju tehnikih dostignua. Kroz 150
godina dolo je do razvoja geodetske struke, pa se sada nova
mjerenja vre primjenom novih, modernih tehnologija, putem
koordinata, satelita i slino.
S druge strane na podruju zemljinih knjiga i stvarnog prava uope
dolo je do polustoljetnog zanemarivanja zemljinih knjiga uvoenjem
kolektivistikog pristupa, drutvenog vlasnitva, te zanemarivanje
vlasnitva kao temeljnog graanskog prava.
Donoenjem Ustava Republike Hrvatske,40 te ZAKONA ZV i ZZK,
vlasnitvo je ponovno afirmirano kao ustavno pravo, a time je
ponovno vraena uloga zemljinim knjigama kao javnog registra u koji
se upisuju nekretnine, vlasnitvo i druga stvarna prava, neka
obvezna prava na nekretninama, te drugi odnosi relevantni za pravni
promet nekretnina.41
Stoga se ukazala potreba da se evidencije o nekretninama dovedu
na stupanj u kojem e zaista biti aurne evidencije o pravnom stanju
nekretnina. U tom smislu pokrenut je i Projekt sreiv