-
OSNIVA SE REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA
Obilježen Dan darivatelja krvi
Vodoopskrba istočnog dijela županije
Skupština
Zdravstvo
Turizam
Uručena priznanja “Zeleni cvijet”
Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Broj 2, studeni 2007. ▪
besplatni primjerak
str. 4-7
str. 18
str. 29
Ugovor s EU komisijomUgovor s EU komisijomstr. 2-3str. 2-3
-
2
GOSPODARSTVO
Poštovani čitatelji,
Nakon vjerujemo uspješnog prvog broja biltena Župa-nijska
kronika, pred Vama je i drugi broj našeg mjesečnika. U njemu su,
riječju i slikom, prezentirani svi važniji događaji u proteklih
mje-sec dana, kao i aktivnosti u pojedinim upravnim tijelima
Županije, njezinim tvrtkama i ustanovama. U ovom smo broju poseban
naglasak dali odobrenim sredstvima EU Komisije, zaključcima
Županijske skupštine, subvencijama u poljoprivredi, prometnoj
infrastrukturi, akciji “Zeleni cvijet”, gradnji i adaptaciji škola,
aktivnostima u zdravstvu te ma-nifestacijama koje je Županija
organizi-rala ili su održane pod njezinim pokro-viteljstvom.S
obzirom da smo za prvi broj Županij-ske kronike dobili pohvale i
dalje ćemo nastojati da on bude kvalitetan, da pu-tem njega
pravovremeno i objektivno informiramo stanovništvo o svim
aktiv-nostima i događanjima u Zagrebačkoj županiji. I dalje smo
otvoreni za Vaše prijedloge i sugestije, kako bi sadržaj biltena
bio još kvalitetniji.
Vaš urednik,Zlatko Herček, dipl.oec.
RIJEČ UREDNIKA
Županijska kronika, informativni bilten
ISSN: 1846-6257Godina: I
Broj: 2, studeni 2007.
Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije
d.o.o., Ulica grada
Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected];
www.zacorda.hr;
Za izdavača: Zlatko Herček
Glavni urednik: Zlatko Herček
Uređivački kolegij: Zlatko Herček,
Mirjana Oštrec, Nadica Žužak, Miroslav Milonjić, Zlatko
Hržić
Grafi čko oblikovanje: Atlantis, Velika Gorica
Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb
Naklada: 80.000
IMPRESSUM
UGOVOR S EU KOMISIJOM O SUFINANCIRANJU RADA
Jedan od dosadprojekata Zagre
Agencija se osniva u sklopu projekta “Inteligentna energija za
Europu” kojim se potiče koncept održivog razvoja
upan Stjepan Kožić, u prisutnosti Vincenta Degerta, šefa
delegacije EU komisije u Hrvatskoj, te svojih
zamjenika Josipa Jambrača i Mirjana Matau-šić-Pišl, potpisao je
22. listopada ugovor s EU komisijom o fi nanciranju projekta
osnivanja Regionalne energetske agencije sjeverozapad-ne Hrvatske.
EU komisija će osnivanje agenci-
je, tijekom prve tri godine njezina djelovanja, fi nancirati sa
199.000 eura, dok će hrvatski par-tneri osigurati 226.000 eura.
Specifi čne lokalne potrebe
U sklopu programa “Inteligentna energija za Europu” agencija se
osniva u partnerstvu Zagre-bačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke
župa-nije te Grada Zagreba, pri čemu je Zagrebačka županija, uz
stručnu pomoć Instituta “Hrvoje Požar”, nositelj cjelokupnog
projekta. Potpisu-jući ugovor, župan je istaknuo da je to jedan od
dosad najznačajnijih projekata Županije.
- Važno je naglasiti da je Hrvatska po prvi puta uspješno
nastupila kao koordinator, a ne samo partner u prijavi jednog
europskog pro-jekta. Od početnog konzorcija koji se sastojao od
četiri partnera - uz nas tu su bile francuska regija Arc de Seine,
španjolska Segovia te regija Jugoistočna Mađarska - pozitivno su
ocijenjene dvije aplikacije (hrvatska i francuska) pa će Regionalna
energetska agencija Sjeverozapad-ne Hrvatske koordinirati i
provedbu projekta za partnere iz Francuske - rekao je župan
dodajući da regionalne energetske agencije “podržavaju uvođenje
dobre prakse gospodarenja energi-
- Prva smo hrvatska županija koja je potpisala Deklaraciju
europskih regija za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore
energije. Aktivno sudjelujemo u europ-skim programima i projektima.
Od 2006. uključeni smo u program Skupštine europ-skih regija
”Eurodyssey“, a kandidirali smo i niz projekata unutar programa
Interreg i CARDS. Ističem “Lokalni razvoj pogranič-nih regija”,
Potpora upravljanju projektima ekonomske i socijalne kohezije i
“Pružanje socijalnih usluga od strane neprofi tnog sektora” te
Phare program trilateralne suradnje Slovenija-Mađarska-Hrvatska,
“Poslovna infrastruktura” i konačno pro-gram EU komisije
“Inteligentna energija za Europu” - rekao je župan Kožić.
Deklaracija europskih regija
EU komisija će osnivanje agencije fi nancirati sa 199.000
eura
Ž
-
3
GOSPODARSTVO
A REGIONALNE ENERGETSKE AGENCIJE
d najznačajnijih ebačke županije
Vincent Degert, šef delegacije EU
komisijeVažno je podignuti svijest o potrebi štednje energije,
Europska unija ima 75 mje-ra kojima nastoji smanjiti njezinu
potrošnju
REKLI SU
Krunoslav Pilko, pročelnik za
gospodarstvoSjeverozapadna Hrvatska dobiva instituciju koja će
biti nositelj razvoja proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora
energije
Julije Domac, Energetski insti-
tut “Hrvoje Požar”Agencija će biti stručno tijelo koje će
pružati pomoć pri izradi poslovnih pla-nova, energetskih bilanci i
energetskih strategija
Tijekom zadnjih šest godina Županija je uspostavila suradnju i
partnerske odnose s regijama iz Njemačke, Francuske, Italije,
Austrije, Slovenije i Slovačke. Organiziraju se stručni posjeti,
razmjenjuju iskustva, a surađuje se i na zajedničkim bilateralnim
projektima. Od 2002. Županija je članica Skupštine europskih
regija, a 2003. je potpisala i Povelju europskih regija.
Suradnja i partnerski odnosi
Šef EU komisije u Hrvatskoj Vincent Degert je istaknuo da je
štednja energije veliki politički i gospodarski izazov. - Važno je
podignuti svijest o potrebi šted-nje energije te korištenju
njezinih obnov-ljivih izvora. Moramo pronaći dugoročno održivu
ravnotežu između potražnje i op-skrbe energijom - rekao je Degert
dodajući da EU ima 75 mjera kojima nastoji smanjiti potrošnju
energije za 20 posto.
Štednja energije
Osnovni cilj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne
Hrvatske, koja bi s radom trebala početi 1. siječnja 2008., jest
promoviranje i poticanje regionalnog održivog razvoja u područ-ju
energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora
energije te uvođenje mjera povećanja energetske učinkovitosti.
Julije Domac iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, ujedno i
privremeni ravnatelj agencije, kaže da će ona biti stručno tijelo
koje će pripremati projekte uvo-đenja obnovljivih izvora energije
(biogoriva, biomase, solarne energije...), pružati stručnu pomoć
pri izradi poslovnih planova, energetskih bilanci i energetskih
strategija, obavljati energetske preglede zgrada, informirati,
savjetovati i educirati te podizati svijest stanovništva o nužnosti
korištenja obnovljivih oblika energije.
Povećanje energetske učinkovitosti
Dr. Julije Domac i mr. Krunoslav Pilko
jom, potiču koncept održivog razvoja, pružaju informacije i
savjete te nude niz drugih usluga baziranih na specifi čnim
lokalnim potrebama za energijom“.
Obnovljivi izvori energije
- Osnivanjem agencije, odnosno istoimene ustanove,
sjeverozapadna Hrvatska će dobiti instituciju koja će biti nositelj
razvoja proi-zvodnje i korištenja obnovljivih izvora energi-
je. EU komisija posebnu pozornost posvećuje toj problematici,
zbog čega je i pokrenut pro-gram “Inteligentna energija za Europu”
- rekao je Krunoslav Pilko, županijski pročelnik za
gospodarstvo.
Prema iskustvu zemalja članica EU, veliku važnost u provedi
regionalne strategije i akcij-skog plana korištenja obnovljivih
izvora ener-gije imaju razvojne, odnosno energetske agen-cije.
Dosad je u EU osnovano 170 regionalnih te 145 lokalnih energetskih
agencija.
Hrvatska je prvi put bila koordinator nekog europskog
projekta
-
4
SKUPŠTINA
Novac EU komisije Skupština je prihvatila odluku o osnivanju
Ustanove “Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hr-vatske”.
Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo, pojasnio je da EU
komisija traži da agencija bude nezavisna i stručna institucija,
koja će u partnerstvu sa svojim osnivačima pokretati i provoditi
projekte
korištenja obnovljivih izvora energije. Dodao je da u Europskoj
uniji postoje i energetske i regionalne ra-zvojne agencije. -
Trebamo biti ponosni što smo taj projekt realizirali direktno s EU
komisijom (koja će ga i sufi nancirati), a ne preko predpristupnih
fondova - re-kao je Pilko.
PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PRORAČUNA U PRVOVIJEĆNIČKA
PITANJA
Odgovorio je župan
Prihodi iznosili 12Do prijenosa sredstava došlo je najvećim
dijelom
prvoj polovici godine Županija je prihodo-vala
124.144.491,75
kuna (što je 46,44 posto od ukupnoga godišnjeg plana) dok su
izdaci iznosili 92.560.192,91 kuna (ili 34,62 posto od plana na
godišnjoj razini). Izvješće o ostvarenju proraču-na, većinom
glasova, prihva-ćeno je na sjednici Županijske skupštine 15.
listopada. Protiv su bili vijećnici HDZ-a i HSP-a. Mirko Matić
(HDZ) je rekao da prevladava “negativan trend prihoda” i da je
najveći problem “kako potrošiti novac”. Matić je također napomenuo
da nije dobro što se udio neutrošenih sredstava u proračunu stalno
povećava.
Župan Stjepan Kožić, uz na-pomenu da se proračun puni neznatno
slabije nego je plani-rano, rekao je da je do prijeno-sa sredstava
iz lanjske godine najvećim dijelom došlo zbog odustajanja od kupnje
poslov-nog prostora, u kojega je trebao
Prihodi od poreza Pomoći iz državnog proračuna Prihodi od
imovine Prihod od administrativnih pristojbiPrihod od prodaje
zemljišta Sredstva od povrata danih kredita Prijenos iz prošlih
godina
Ostvareni prihodi96.898.443,42 kn
1.409.372,13 kn1.633.608,60 kn2.225.483,56 kn2.051.483,55 kn
617.447,57 kn19.308.652,92 kn
U
Rudolf Vujević (HDZ)Koliki su stvarni troškovi izdavanja biltena
“Županijska kronika”?Znat ćemo nakon što Regionalna razvojna
agen-cija, koja ga izdaje, podnese pismeno izvješće.
Ivana Posavec Krivec (SDP)Doznačuje li država u dogovorenom roku
novac za podmirenje troškova prijevoza uče-nika prvih razreda
srednjih škola? Zasad je to ‘mrtvo slovo na papiru’. Do danas (15.
listopada) nismo dobili ni lipe.
Verica Pavković (nezavisna vijećnica) Zašto dosad u sudski
registar nije upisana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
područjima prirodnih vrijednosti?Moramo promijeniti ime ustanove,
što ćemo učiniti na jednoj od idućih sjednica Skupštine.
Ivan Remenar (HSS) Kako će se primjena Zakona o prostornom
uređenju i gradnji, odnosno preuzimanje djelatnika, odraziti na
županijski proračun?Država nam predaje poslove i nameće obveze, ali
za to ne osigurava novac. Godišnje ćemo u proračunu morati
osigurati dodatnih 20 miliju-na kuna. Vesna Ljubić (SDP) Tko mora
osigurati novac za prijevoz učeni-ka koji, prema HNOS-u, moraju
posjetiti ka-zalita, kina i prisustvovati školi u
prirodi?Osmogodišnje škole iz materijalnih troškova koje podmiruje
njihov osnivač.
Marija Ledinski Anić, potpredsjednica, i Palma Klun Posavec,
predsjednica Županijske skupštine
Pročelnica Ana Marin
-
5
SKUPŠTINA
Jamstvena agencijaSkupština je prihvatila izmjenu odluke o
osnivanju Garancijske agencije. Naime, u Hrvatskoj već postoji
tvrtka istoga imena, pa je novom odlukom riječ ga-rancijska
zamijenjena riječju jamstvena. Jamstvena agencija za poticanje
razvoja maloga gospodarstva Zagrebačke županije davat će kreditna
jamstva podu-
zetnicima te učenicima i studentima, pružati stučnu pomoć,
pratiti, analizirati i izvještavati poduzetnike o poticajnim
mjerama, uspostaviti suradnju s osigura-vajućim društvima,
posredovati pri sklapanju fi nancij-skih poslova te surađivati s
državnim i lokalnim garan-tnim fondovima radi jačanja jamstvenog
potencijala.
OJ POLOVICI GODINEBranko Petrž (NHS)Koje preventivne programe
provodi Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije?Programe
prevencije karcinoma prostate, dojke i debelog crijeva te
prevencije ovisnosti i spolno prenosivih bolesti. Mjeri i količinu
peludi u zra-ku, zasad u tri županijska grada. (Davorin Gajnik,
ravnatelj Zavoda)
VIJEĆNIČKA PITANJA
24 milijuna kuna zbog odustajanja od kupnje poslovnog
prostora
Sredstva tekuće pričuve županijskog proračuna, u uku-pnom iznosu
od 569.978,39 kuna, dobila su u prvoj polovici godine 42 korisnika.
Raspon odobrenih sred-stava kreće se od 3.800 kuna do 47.000 kuna.
Novac je doniran sportašima za kupnju neophodne opreme, njihovo
sudjelovanje na državnim natjecanjima i organizaciju međunarodnih
prvenstava, za uređenje i održavanje prostorija vatrogasnih,
kulturno-umjetnič-kih i sportskih udruga, organizaciju raznih
manifestaci-ja, natjecanja i proslavu prigodnih obljetnica,
tiskanje i kupnju knjiga, edukaciju žena o raku dojke i gradnju
sakralnih objekata.
Sredstva tekuće pričuve
useliti dio županijskih službi. - Sve projekte koje smo pla-
nirali realizirat ćemo do kraja godine - poručio je župan
opor-benim vijećnicima. Odgova-rajući na njihove primjedbe o radu
Regionalne razvojne agen-cije, objasnio je da ona radi po-slove
predviđene županijskom razvojnom strategijom.
Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo, rekao je da se
prihodi ne mogu “trošiti po kvartalima”, nego nakon rea-lizacije
planiranih projekata. Pojašnjavajući subvenciju za gradnju, odnosno
uređenje i opremanje soba i apartmana za smještaj gostiju, Pilko je
istaknuo da se novac ne može dobiti unaprijed, nego tek onda kada
korisnici subvencije do-stave traženu dokumentaciju i prilože
potrebne račune.
Na oporbene primjedbe re-agirao je i Josip Kraljičković,
pročelnik za poljoprivredu, re-kavši da su svi natječaji, odno-sno
projekti Upravnog odjela za poljoprvredu, prošli državnu reviziju
koja nije imala niti jed-ne primjedbe, dapače nalaz je bio
bezuvjetan.
Kraljičković je također ista-knuo da je neshvatljivo da
mi-nistar poljoprivrede dolazi u jedan od gradova Zagrebačke
županije i objašnjava projekt navodnjavanja poljoprivrednih
površina u njezinu prostoru, a da u tome ne sudjeluju ni župan niti
bilo tko drugi iz županijske vlasti.
Damir Tomljenović (HDZ) Tko je kriv za rušenje visećeg stropa u
Sred-njoj školi Vrbovec?Sudski vještak to nije mogao utvrditi sa
sigur-nošću, no pretpostavlja se da je došlo do greške pri
‘kaljenju’ materijala od kojega su bili izrađeni nosači gipsanih
ploča. (Miroslav Burić, pročelnik za prosvjetu, kulturu, šport i
tehničku kulturu)
Zlatko Hržić (HNS) U pripremi je novi vozni red, hoće li se
sma-njiti broj polazaka vlakova na relaciji
Za-greb-Vrbovec-Gradec?Hrvatske željeznice Županiji dosad nisu
uputi-le zahtjev za izmjenu voznog reda, pa na sna-zi ostaje onaj
iz prosinca lanjske godine. (Nenad Babić, pročelnik za promet i
komunalnu infra-strukturu)
-
6
SKUPŠTINA
OSNIVA SE TVRTKA “VODOOPSKRBA I ODVODNJA”
Istočni dio županije dobiva voduPosredstvom novog trgovačkog
društva Županija će preuzeti značajniju ulogu u opskrbi vodom
rihvaćeno je, na sjedni-ci Županijske skupštine 15. listopada,
osniva-
nje trgovačkog društva “Vodo-opskrba i odvodnja Zagrebač-ke
županije”. Time će se, kako je pojašnjeno, omogućiti svim
stanovnicima županije da u što kraćem vremenu imaju javnu
vo-dopskrbu. Prema studiji “Osnov-ne postavke koncepcije razvitka
vodoopskrbe” (koja je također prihvaćena na sjednici) u župa-niji
29 posto stanovništva nema mogućnost priključka na javni
vodoopskrbni sustav.
Najkritičnije je u istočnom dije-lu županije, u općinama
Brckov-ljani, Rugvica, Gradec, Rakovec,
Preseka, Dubrava, Farkaševac, Kloštar Ivanić i Bedenica,
odno-sno u Dugom Selu, Vrbovcu, Iva-nić Gradu i Svetom Ivanu
Zelini. Osnivanjem novog trgovačkog društva Županija će preuzeti
zna-čajniju ulogu u vodoopskrbi svo-ga područja i biti nositelj
gradnje magistralnih cjevovoda, u prvoj fazi osnovnog dobavnog
sustava (crpilišta Kosnica, magistralnih cjevovoda, vodosprema i
precr-pnih stanica). Novo trgovačko društvo omogućit će Županiji
lakše dobivanje koncesije za vo-docrpilište Kosnica i sredstava
Hrvatskih voda (koje projekte gradnje vodoopskrbnih sustava sufi
nanciraju isključevo preko
komunalnih tvrtki) te brže ostva-renje razvojnih projekata.
Nenad Babić, pročelnik za pro-met i komunalnu infrastrukturu,
objasnio je da će posredstvom nove tvrtke Županija biti nositelj
gradnje magistralnih cjevovoda te da će se osigurati veća
sigur-nost kvalitete i količine vode.
- Studija opravdanosti osniva-nja regionalnog vodoopskrbnog
poduzeća nedvosmisleno poka-zuje da osnivanje takve tvrtke ima puno
opravdanje - objasnio je Babić. Vijećnik Boris Mahač (SDP),
gradonačelnik Dugog Sela, rekao je da se broj stanov-ništva
županije naglo povećava, a time i potreba za pitkom vodom.
- Opravdanost odluke koju do-nosimo potkrijepljena je studijom i
stručnim mišljenjima. Njezino neprihvaćanje bilo bi političko
sljepilo! Krajnje je vrijeme za osnutak takve tvrtke - rekao je
Mahač, a vijećnik Vjeran Štublin (HNS) dodao da će se novim
tr-govačkim društvom ubrzati ra-zvoj vodoopskrbe. Župan Stjepan
Kožić je rekao da će nova tvrtka omogućiti da se svi stanovnici
županije u što kraćem vremenu priključe na javnu vodoopskrbu.
Protiv osnutka “Vodoopskrbe i odvodnje” bili su vijećnici
opor-benog HDZ-a, napomenuvši da im “nisu jasne postavke razvoja
vodoopskrbe”.
DUBRAVICALUKA
JAKOVLJE
ZAPREŠIĆBRDOVEC
SAMOBOR SV. NEDELJA
STUPNIKŽUMBERAK
KRAŠIĆ JASTREBARSKOKLINČA SELA
PISAROVINA
POKUPSKO
KRAVARSKO
VELIKA GORICA
ORLE
RUGVICA
DUGO SELO
SV. IVAN ZELINA
GRAD ZAGREB
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
BEDENICA
PRESEKA
RAKOVEC
BRCKOVLJANI
KLOŠTAR IVANIĆ
IVANIĆ GRAD
KRIŽ
DUBRAVA
VRBOVEC
GRADEC
FARKAŠEVAC
BISTRAPUŠĆAMARIJA GORICA
LEGENDAOpskrbljeno
PODRUČJE GRADA ZAGREBA
PODRUČJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Neopskrbljeno
OPSKRBLJENOST STANOVNIŠTVA JAVNOM VODOOPSKRBOM
OPSKRBLJENO: 214.748ili
71 %NEOPSKRBLJENO: 89.438
ili
29 %
P
-
7
SKUPŠTINA
Upravni odjel za prostorno uređenjeUsklađujući odluku o upravnim
tijelima Županije sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,
Skupšti-na je prihvatila osnivanje Upravnog odjela za pro-storno
uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. Upravni odjel će imati i svoje
ispostave u županijskim grado-vima. Županija će s Uredom državne
uprave potpisa-
ti sporazum o preuzimanju službenika koji trenutno obavljaju
poslove izdavanja lokacijskih i građevin-skih dozvola te poslove
vezane za provedbe doku-menata prostornog uređenja i građenja.
Pravilnik o sistematizaciji njihovih radnih mjesta bit će donijet
do 1. prosinca.
VIJEĆNIČKA PITANJA
Sanacija cesta Nekoliko pitanja upućeno je Zdenku Maj-zecu,
ravnatelju Županijske uprave za ce-ste. Lacka Kosa (HSS) je
zanimalo kada će se pro-pusti (mostovi) na cesti Lužan-Blaževdol
sa-nirati prema izrađenom projektu, Mato Biš-kupec (SDP) je pitao
‘gdje je zapela’ sanacija županijske ceste u Prilesju, Dragutin
Trupče-vić (SDP) se zanimao za sanaciju ceste Velika
Gorica-Dubranec i Velika Gorica-Šćitarjevo, a Zlatko Hržić (HNS)
je tražio pismeni odgovor o početku sanacije preostalih tisuću
metara ceste u Lovrečkoj Velikoj. - Nismo zadovoljni što radovi
kasne, ali kod rekonstrukcije mostova u Zelini naišli smo na
plinske i vodovodne instalacije, za koje nismo znali da postoje jer
nigdje nisu bile ucrtane. Surađujemo sa Zelinskim komuna-lijama i
taj ćemo problem riješiti. Za sanaci-ju ceste u Prilesju, koja je
postala izlaz na vr-bovečku obilaznicu, osigurali smo 500.000 kuna.
Dio sredstava je osigurala i tvrtka Stra-bag, koja je cestu
koristila prilikom gradnje obilaznice, a dio bi trebao osigurati i
Grad Vr-bovec. Ukupna se investcija cijeni na 3,5 mi-lijuna kuna.
Za sanaciju ceste u Dubrancu osigurali smo 650.000 kuna - odgovorio
je Majzec.
Da bi se riješila vodoopskrba istočnih dijelova županije,
neophodna je gradnja vodospreme Cerje (zapremine 10.000 prostornih
metara) i dobavnog sustava Kosnica-Cerje, dok se distribucija vode
predviđa putem tri magistralna cjevovoda: Sesvetski Kraljevec-Dugo
Selo-Božjako-vina-Vrbovec, Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad i
Cerje-Vukovje-Donja Zelina-Sveta Helena. Prema postavljenom
koncep-cijskom rješenju, kojeg je izradila tvrtka
Dippold&Gerold Hidroprojekt 91, dobava vode za istočne
dijelove županije osigurat će se iz crpilišta Petruševec i budućeg
crpilišta Črnkovec (Kosnica). Ukupni troškovi vodoopskrbe istoč-nih
dijelova županije cijene se na 245,5 milijuna eura.
Magistralni cjevovodi
PREDSJEDNICA SKUPŠTINE
Vodoopskrba je prioritetrago mi je što smo doni-jeli odluku o
osnivanju trgovačkog društva “Vo-
doopskrba i odvodnja”, kojom omo-gućujemo bržu realizaciju
razvojnih projekata. Vodoopskrba županije je jedan od naših
važnijih prioriteta - kaže Palma Klun Posavec, pred-sjednica
Županijske skupštine. Ko-mentirajući sjednicu, napominje da
vijećnička pitanja postavljena na njoj
dokazuju zainteresiranost vijećnika za “rješavanje svih pitanja
koja su od interesa za stanovništvo županije”.
- Skupština je pravo mjesto za rješavanje takvih problema, a ne
za politikanstvo - dodaje predsjednica Skupštine. Važnim smatra i
skorašnje aktivnosti Jamstvene agencije koja će, kako kaže,
omogućiti malom i srednjem poduzetništvu lakše podi-zanje
kredita.
U sklopu osnovnog do-bavnog sustava gradit će se crpilište
“Kosnica” (prva etapa), magistralni cjevovod Kosnica-Cerje,
magistralni cjevovod Sesvetski Kralje-vec-Ivanić Grad, magistralni
cjevovod Sesvetski Kraljevec-Božjakovina, magistralni cje-vovod
Cerje-Vukovje-Sveta Helena, magistralni cjevovod Šibice-Strmec,
vodosprema i precrpna stanica Cerje, precrpna stanica Ivanić Grad i
vodosprema Vukovje.
Dobavni sustav
Pročelnik Nenad Babić
D
Palma Klun Posavec
Vječnici HNS-a
-
8
PROMET
Očekivana dobit od 3,8 milijuna kuna Trgovačko društvo
Županijske ceste u vlasništvu je Zagrebačke županije. Franjo
Lazarin, direktor ŽC-a, upoznao je sredinom listopada članove
Skupštine društva (županijske vijećnike) sa stanjem mehaniza-cije i
planom poslovanja u 2008. Planirano je ostva-riti 107,5 milijuna
kuna prihoda, dok je rashodovna
strana planirana u iznosu od 104,4 milijuna kuna, odnosno
očekuje se dobit od 3,8 milijuna kuna. - Na planove znatno može
utjecati promjena cijene nafte na svjetskom tržištu, što automatski
utječe i na cijenu bitumena, odnosno asfalta - objasnio je
Lazarin.
POSLOVANJE ŽUPANIJSKIH CESTA
Održavanje prometnica u nekoliko županija
Novim zakonom o javnoj nabavi Županija bi poslove pojačanog
održavanja mogla direktno dodijeliti trgovačkom društvu čiji je
vlasnik
upanijske ceste (ŽC) zadužene su za redovno održavanje
prometnica
na području županije, izuzev Ja-strebarskoga. Poslove izvode i u
drugim županijama, poput Kra-pinsko-zagorske, Varaždinske te
Sisačko-moslavačke. Oko 30 posto prihoda ostvaruju preko ŽUC-a
Zagrebačke županije, 25 posto dobiju od Hrvatskih cesta, 15 posto
od ŽUC-a Krapinsko-zagorske županije, a preostalih 25 posto
prihoduju od ostalih građevinskih radova. Iduće go-dine ističu
ugovori o redovnom održavanju prometnica za tri in-vestitora -
Hrvatske ceste, ŽUC Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke
županije.
- Sredinom 2008. počinju raz-govori o nastavku održavanja
prometnica za te investitore, što
Posljednjih nekoliko godina dosta je uloženo u obnavlja-nje
opreme i voznog parka, a nabava nove mehanizacije bit će završena
iduće godine. Uz dva kamiona (dvo i četvero osovinca) te jednog
valjka, planira se kupiti i nekoliko specijalnih strojeva -
cestovnog vozila i čistilice, dva rovokopača (kombinirke),
roto-posipača za kamione, točkastih bagera (za zemljane radove te
košnju granja) kao i vozila ‘za ophodnju’ U planu je također
gradnja kontejnerskog cestov-nog stacionara u Velikoj Gorici, na
ulazu u Okuje. Županijske ceste trenutno zapošljavaju 270
radnika.
Obnova mehanizacije
U redovitu djelatnost Županij-skih cesta spada i zimska služ-ba,
koja je u pripravnosti od 15. studenog do kraja ožujka. Mnogi
zimsku službu prozi-vaju zbog neučinkovitosti, no Lazarin ističe da
se (prema pravilniku) prometnice ne čiste dok snijeg pada, nego tek
prestankom padalina. Prioritet su prilazi školama, zdravstvenim
ustanovama, važnim javnim objektima, autobusnim stajalištima te
nadvožnjaci.
Zimska služba
bi osiguralo egzistenciju tvrtki za narednih četiri do pet
godina - kaže Franjo Lazarin, direktor ŽC-a.
Radovi izvanrednog održavanja dodjeljuju se javnim natječajem.
Tako su ove godine Županijske ceste dobile samo trećinu poslova
od ŽUC-a Zagrebačke županije. - Postoje naznake da bi se
sta-
nje moglo promijeniti novim Za-konom o javnoj nabavi. Naime, on
bi omogućio investitoru da trgovačkom društvu u svom vla-sništvu
direktno dodijeli poslove koji su u opisu njegova djelo-vanja. Tako
bi Županija preko ŽUC-a mogla dodijeliti poslove pojačanog
održavanja našoj tvrt-ki, čime bi već na početku godine imali
siguran posao - kaže Laza-rin dodajući da je 2007. bila izni-mno
teška.
- S ozbiljnijim radovima smo počeli tek početkom rujna, a do
kraja godine trebamo odraditi još 15.000 tona asfalta.
Ukoliko nas posluži vrijeme, sve ćemo obaviti u ugovorenom roku,
a ako ne - pričekat ćemo proljeće.
Najznačajniji posao koji su Županijske ceste dobile u ovoj
godini jest gradnja industrijske ceste u Poslovnoj zoni
Sveta Helena, vrijedan 12
milijuna kuna
Ž
Preko ŽUC-a se ostvaruje 30 posto prihodaFranjo Lazarin
-
9
PROMET
Naknada za uporabu cesta Ovogodišnjim proračunom ŽUC-a, koji se
najviše puni od godišnje naknade za uporabu javnih cesta (koja se
plaća kod registracije motornih i priključ-nih vozila) planirano je
u redovito održavanje žu-panijskih cesta uložiti 28 milijuna kuna,
dok je za izvanredno održavanje županijskih cesta predviđe-
no 21,3 milijuna, a lokalnih cesta 10 milijuna kuna. Za izradu
idejnih i glavnih projekata te naknadu za korištenje zemljišta kod
rekonstrukcije i građenja planirano je 920 tisuća, a za proširenje
cesta i no-gostupa, semaforizaciju raskrižja te gradnju i
proši-renje mostova 3,2 milijuna kuna.
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE
Obnova mostova i cestovnih propusta
Mostovi su uglavnom preuski, a nekima je oštećena i nosiva
konstrukcijaupan Stjepan Kožić, pročelnik Uprav-noga odjela za
promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić, ravnatelj
Županijske uprave za ceste Zdenko Majzec i direktor Županijskih
cesta Franjo Lazarin, obišli su sredinom listopada most na
županij-skoj cesti Gornja Drenova-Blaškovec-Lužan, kojega je, zbog
gustoće prometa, bilo neop-hodno proširiti. Obišli su i mostove na
cesti Nespeš-Donje Psarjevo koje je ŽUC obnovio početkom godine. U
županiji ima oko 1200 mostova i propusta čija se oštećenja kreću od
30 do gotovo 100 posto.
- Uglavnom su preuski, a na nekima je doš-lo i do osjetnijih
oštećenja nosive konstrukcije - rekao je župan, dodajući da nije
zadovoljan
ni stanjem kolnika županijskih cesta. Od uku-pno 1522 kilometra
županijskih i lokalnih pro-metnica, o kojima brine Županijska
uprava za ceste (ŽUC), nužno je obnoviti gotovo tisuću kilometara.
Ceste u županiji, zbog premalo novca kojega prihoduje ŽUC, u
iznimno su lošem stanju.
- Prosječni godišnji dnevni promet na našim cestama tri je puta
veći od hrvatskog prosjeka, ali to na žalost nije kriterij za
dodjelu novca - rekao je Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a. Župan
Kožić je dodao da je nužna promjena zakona prema kojemu Hrvatskim
cestama, od 60 lipa koliko se izdvaja iz cijene litre benzina,
pripada 50 lipa, a svim županijskim upravama u državi (zajedno!)
samo 10 lipa.
- U državi je 21.000 kilometara županijskih i lokalnih cesta i
svega 7.000 državnih cesta. Slažem se da državne ceste trebaju
imati bolji i kvalitetniji standard, ali ne na štetu žu-panijskih i
lokalnih prometnica - napomenuo je župan. Istaknuo je da u pojačano
održava-nje cesta, iz proračunskih sredstava, ulažu i Županija i
jedinice lokalne samouprave.
Pojačano održavanje
Studija Instituta građevinar-stva Hrvatske, izrađena prije sedam
godina, pokazala je da u sanaciju prometnica treba uložiti oko 400
milijuna kuna te još 150 milijuna kuna godišnje za njihovo redovito
i izvanredno održavanje. Međutim, godišnji proračun ŽUC-a od svega
78 milijuna kuna dovoljan je tek za ob-novu pedesetak kilometara
kolnika. Tijekom proteklih devet godina, otkako su zakonom osnovane
županijske uprave za ceste, u našoj je županiji obnovljeno oko
petsto kilo-metara kolnika, za što se ŽUC i kreditno zadužio.
Godišnje se obnovi 50 kilometara kolnika
Gusti promet zahtijeva proširenje mostova
Obnovljeni most na cesti Nespeš-Donje Psarjevo
Ž
-
10
POLJOPRIVREDA
Kupnja natjecateljskih plugova Županijskoj udruzi orača
Poglavarstvo je odobrilo 40.000 kuna za kupnju natjecateljskih
plugova. Udruga će ih koristiti za edukaciju svojih članova kako bi
na dr-žavnom i međunarodnim natjecanjima ostvarili što bolje
rezultate, ali imali i što veće prinose na poljoprivrednim
površinama svojih obiteljskih gospodarstava. U Uprav-
nom odjelu za poljoprivredu kažu da je donacija od izni-mne
koristi za razvoj i unapređenje ratarstva, odnosno cjelovitog
ruralnog prostora. Udruga orača Zagrebačke županije osnovana je u
veljači ove godine u Vrbovcu, a njezini su članovi sudjelovali u
rujnu na 5. natjecanju orača Republike Hrvatske održanom u
Čemincu.
SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV
Čišćenje ribolovnih jezeraportsko ribolovno društvo “Sloga” iz
Orešja dobilo je župa-
nijsku donaciju za održavanje jezera, 490.000 kuna. Na javni
natječaj, na kojega su se mogle javiti sve udruge koje se bave
sportskim ribolovom i ostvaru-ju pravo na ribolovno područje
površine od 30 do 50 hektara, a okupljaju najmanje sto članovi i
imaju izrađen projekt za odr-žavanje jezera, javilo se samo ŠRD
“Sloga”.
- Jezera su bogatstvo naše županije, a njihovo održavanje je
važna biološka i ekološka mjera. Njome se jezera čiste od mulja i
vegetacije koja šteti ri-bljem fondu te negativno utječe na
kvalitetu okolnih i podze-mnih voda - kaže pročelnik za
poljoprivredu Josip Kraljičko-vić. Dodaje da je uloga jezera
višeznačna - i u gospodarskom i turističkom smislu te da se
nji-hovim redovitim održavanjem oplemenjuje krajobraz.
- Poštivanjem Ribolovno-gospodarske osnove, poglavito kod
intenzivnog sportskog i
IZASLANSTVO LOVAČKOG SAVEZA NA P
“Lovstvo je speOdlični rezultati ostvareni su u lovnom
streljaštvu i lovnoj kinologiji
Aktivnosti lovaca sufi nanciraju se s 1,1 milijun kuna
zaslanstvo Lovačkog saveza Zagrebačke žu-panije, u koji je
udru-
ženo osam lovnih ureda, s preko četiri tisuće lovaca, pobliže je
krajem listopada - na prijemu kod župana i njegova zamjenika -
upoznato sa subvencijama i do-nacijama za razvoj i unapređenje
lovstva. Županija, na čijem je po-dručju 69 zajedničkih i 14
držav-nih lovišta, sufi nancira aktivnosti lovozakupnika, odnosno
konce-sionara lovišta s 1,1 milijun kuna. Potiče se unos u lovišta
pernate divljači (fazana i trčke) te zeca, sufi nancira premija
osi-guranja lovišta (za štete na div-ljači i od divljači) te
suzbijanje bjesnoće, odnosno odstrel lisica. Sufi nancira se i
izrada lovnogos-podarske osnove, lovno streljaš-tvo,
osposobljavanje lovačkih pasa, dokumentacija za gradnju
i adaptaciju objekata za obradu i čuvanje mesa divljači
(projektna dokumentacija te ishođenje lo-kacijske i građevinske
dozvole) te sama gradnja takvih objekata, kao i ishođenje
dokumentacije za gradnju i adaptaciju postojećih lovačkih domova.
Županija će Lovačkom savezu pomoći i kup-nju hidrostatske vage s
priborom za ocjenjivanje trofeja divljači. Natječaj za dodjelu
subvencija, odnosno donacija, otvoren je do
30. studenog. - Prepoznali
smo važnost lov-stva kao speci-fi čne gospodar-ske grane
koja,
osim zaštite i očuvanja biološke raznolikosti te ekološke
ravnote-že, potiče i razvoj gospodarskih djelatnosti. Na području
županije je ustanovljeno 69 zajedničkih lovišta. Za neka su
utvrđene i usklađene granice, a za neka je taj postupak u tijeku.
Uvjeren
Županija će pomoći kupnju hidrostatske vage Sufi nancira se
izrad
IRedovitim održavanjem jezera oplemenjuje se krajobraz
rekreacijskog ribolova, čišće-nje jezera je obveza ribolovnih
udruga. Međutim, zbog visokih troškova održavanja udruge ta-kve
aktivnosti, često ne mogu same fi nancirati - pojašnjava
Kraljičković. Dodaje da je odr-žavanje jezera važan preduvjet za
brži gospodarski razvoj ri-bolova i ribolovnog turizma u
županiji.
Š
Ovlaštenici ribolovnog prava maksimalno su mogli dobiti 490.000
kuna
-
11
POLJOPRIVREDA
Klonska selekcija kraljevinePrvi dio Projekta klonske selekcije
kraljevine, koji pro-vode stručnjaci zagrebačkog Agronomskog
fakulteta, predstavljen je 18. listopada u vinotočju obitelji
Željka Kosa u Hrnjancu. Dosad je projekt, rečeno je, polučio
očekivane rezultate. - Tri kolekcije VF klonskih kandidata mogu od
2009. po-
služiti za proizvodnju VF sadnica kategorije “standard”. Te će
godine biti i podignut, a od 2010. i umatičen nasad kraljevine
kategorije “predosnovni” kao jezgra buduće proizvodnje
selekcioniranih bezvirusnih loznih cijepo-va. Prve CM lozne
cijepove bit će moguće proizvoditi od 2011. - rečeno je.
RIJEMU KOD ŽUPANA I NJEGOVA ZAMJENIKA
ecifi čna gospodarska grana”
Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, kaže da novac za
poticanje lovstva osiguravaju sami lovci, koji za korištenje
lovišta plaćaju koncesiju. - Dio tog novca uplaćuje se u županijski
proračun, a Županija ga raznim programima poticanja vraća lovcima -
kaže Kraljičković. Dodaje da lovci moraju održavati matični fond
divljači, a posebno važnim ističe provedbu projekta gradnje
objekata za obradu i skladištenje mesa. - Zakonima o lovstvu i
veterinarstvu propisano je da divljač nakon odstre-la podliježe
veterinarsko-zdravstvenom pregledu i kontroli. Rasjecanje, obrada i
skladištenje mesa moguća je samo u registriranim objektima, kakvih
zasad nema na području županije. Stoga su lovci prisiljeni odvoziti
odstrijeljenu divljač u susjedne županije, a to im povećava
troškove - napominje Kraljičković.
Matični fond divljači
Na državnom prvenstvu u lovnom streljaštvu, odr-žanom u Bzenici,
ekipa Lovačkog saveza Zagrebačke županije (Dražen Božić, Ivan
Šušnić, Davor Garašić, Ivan Vinković, Ivan Đuretić i Ivan Majetić)
osvojila je prvo mjesto u disciplini “trap”. Pojedinačno, naslov
prvaka države ponio je Dražen Božić. - Ne bismo uspjeli bez sloge i
međusobna povjerenja - kaže voditelj ekipe Franjo Garašić. Lovci su
bili uspješni i na državnom prvenstvu u lovnoj kinologiji u
Zelendvoru. Ne-nad Bačurin i Drago Kosovec osvojili su (ekipno)
prvo mje-sto u radu s kontinentalnim ptičarima, a ekipa Lovačkog
saveza (u kojoj su uz Bačurina bili Ivan Gligora, Zoran Postić i
Vladimir Jagatić) prvo mje-sto u Kupu sv. Huberta. - Okosnicu
državne reprezen-tacije u kinologiji čine lovci iz naše županije.
Nismo velika, ali smo iznimno skladna eki-pa. Ponos županije! -
kaže Ba-čurin, čiji su psi dosad osvojili više od pedeset
nacionalnih i internacionalnih titula.
Božić najbolji strijelac
sam da će naša suradnja pridoni-jeti općem gospodarskom
razvit-ku županije, osobito u ruralnom prostoru, i obogatiti
njezinu turi-stičku ponudu - čestitajući lovci-ma blagdan sv.
Huberta, njihova zaštitnika, istaknuo je župan Stje-pan Kožić.
Cana Vladimira Jagatića, Avar Nenada Bačurina i Rambo Drage
Kosovca
da lovnogospodarske osnove
Dražen Božić
-
12
POLJOPRIVREDA
Ladašiću tri zlatna priznanja U sklopu 9. savjetovanja
uzgajivača ovaca i koza u Re-publici Hrvatskoj, održana je 25. i
26. listopada u Topli-cama Sveti Martin na Muri 8. izložba
hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Obitelj Marijana Ladašića iz
Stankova, člana Udruge uzgajivača koza i ovaca Zagrebačke
žu-panije, osvojila je tri zlatna priznanja za kakvoću kozjeg
sira - kuhani, kuhani s vlascem i dimljeni, te brončano
priznanje za polutvrdi sir. Tvrtka “Ambient park” osvojila je
zlatno priznanje za polutvrdi kojzi sir s tartufi ma, dok su Sanja
i Ivan Grčević iz Gradeca Pokupskog primili sre-brna priznanja za
kozji sir i sir s dodatkom nevena, te brončano priznanje za
dimljeni kozji sir.
DISTRIBUTIVNI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE
Izrada studije opravdanosti gradnje hladnjače
Za osnutak tvrtke postoji interes Zadruge “Zagrebački voćnjaci”,
Županije i Grada Velike Goricesklopu projekta Stvaranje marke
jabuka Zagrebačke županije izradit će se studija opravdanosti
organiziranja tvrtke za gradnju
i upravljanje distributivnim centrom za voće i povr-će. Za
osnutak takve tvrtke postoji interes Zadruge “Zagrebački
voć-njaci”, Županije i Grada Velike Gorice.
Organiziranjem voćara u za-drugu (osnovanu lani) stvorene su
organizacijske pretpostavke za širenje proizvodnje koju trenutno
najviše sputava nedostatak skla-dišnih i distributivnih kapaciteta.
Vlada RH dala je zadruzi u koncesiju, s pravom gradnje, pet hektara
zemljišta u poslovnoj zoni Rakitovec u Velikoj Go-rici. Na tom bi
se zemljištu, nakon što se za to utvrdi
opravdanost sa stajališta postojeće i potencijalne pro-izvodnje,
trebao graditi distributivni centar za voće i povrće. Studiju će
izraditi Agronomski fakultet za-grebačkog Sveučilišta. Zagrebačka
županija je vode-
ća hrvatska županija u proizvodnji voća i povrća, s izvanrednim
po-tencijalima za njezino povećanje.
U zadrugu “Zagrebački voćnjaci” udruženo je tridesetak
proizvođača - obiteljskih seljačkih gospodarsta-va i pravnih osoba
- koji zajedno imaju oko 180 hektara voćnjaka, najviše (80 posto)
jabuka. Zadruga
je za svoje članove organizirala zajedničko čuvanje jabuka u ULO
hladnjačama, a sva jabuka iz lanjskog uroda prodana je trgovačkim
lancima na zagrebač-kom području.
U sklopu projekta Stvaranje marke jabuke Zagrebačke županije
provode se potrebna istraživanja za pozicioni-ranje novog proizvoda
na tržištu i određivanje ciljane potrošačke skupi-ne. Odredit će
se, među ostalim, ime i vizualni identitet nove tržne mar-ke, oblik
i vrsta pakiranja te njezino označavanje. S ciljem poboljšanja
proizvodnje planira se uvesti sustav integrirane proizvodnje jabuke
te predložiti sustav kon-trole njezine kvalitete - od voćnog stabla
do trgovačke police.
Vizualni identitet
Županijska marka jabuke proizvodit će se isključivo prema
pravilima integri-rane proizvodnje. To je ‘ekonomična proizvodnja
voća visoke kakvoće koja daje prednost ekološki sigurnijim
metodama, bez neželjenih (štetnih) utjecaja primjene zaštitnih
sredstava’. U EU je integri-rana proizvodnja predu-vjet za
dobivanje poticaja po proizvodnoj površini.
Integrirana proizvodnja
Jabuka iz lanjskog uroda prodana je trgovačkim lancimaStudiju će
izraditi Agronomski fakultet
U zadrugu “Zagre-bački voćnjaci” udruženo je trideset
proizvođača koji zajedno imaju 180 hektara voćnjaka
U
-
13
ŠKOLSTVO
Nova osmogodišnja školaInicijativom Općine Brdovec pokrenut je
postupak izdvajanja PŠ “Brdovec” iz sastava OŠ “Antuna
Augu-stinčića” u samostalnu ustanovu. Odluku o osnivanju nove
osmogodišnje škole donijela je 15. listopada Skupština Zagrebačke
županije. Osnovnu školu “Antuna Augustinčića” trenutno po-
hađa 353 učenika s područja Brdovca, a zbog prirasta
stanovništva taj se broj stalno povećava. Inicijativa za osnivanje
nove škole pokrenuta je zbog nedostatnog, a time i neodgovarajućeg
prostora u matičnoj školi te visokih troškova prijevoza. U novoj
školi nastavu će u 16 razrednih odjela pohađati 480 učenika.
PRIPREME ZA JEDNOSMJENSKU NASTAVU
Gradnja novih i dogradnja postojećih objekata
Izrađena je studija o stanju i potrebama školskog prostora
SUFINANCIRANJE JAVNOG PRIJEVOZA
Svima omogućiti jedake uvjete školovanja Od lani se, s 50 posto
cijene kar-
te, sufi nancira javni prijevoz učeni-cima srednjih škola.
- Želimo što većem broju uče-nika omogući uspješno stjecanje
srednjoškolskog obrazovanja, te tako pridonijeti porastu broja
obra-zovanih osoba kao osnovnog pre-duvjeta za brži razvoj regije -
kaže Mirjana Mataušić-Pišl, zamjenica župana.
- U prošloj školskoj godini sub-
vencijom je bilo obuhvaćeno de-vet tisuća srednjoškolaca za što
se mjesečno izdvajalo milijun kuna. Prijevoz su, u rasponu od 5 do
50 posto, sufi nancirali također župa-nijski gradovi i općine.
U ovoj školskoj godini sufi nan-ciramo prijevoz učenika od
drugog do četvrtog razreda, te onih učenika prvog razreda koji nisu
obuhvaćeni Odlukom ministarstva o kriteriji-ma i načinu fi
nanciranja troškova
prijevoza. Kako bismo osigurali ravnomjerne uvjete svim
učenici-ma, nastavili smo subvencionirati prijevoz učenicima prvih
razreda koji pohađaju školu u mjestu njiho-va prebivališta. Iako
učenici prvih razreda čine oko 25 posto ukupnog broja svih
srednjoškolaca, troškovi prijevoza nisu proporcionalno ma-nji.
Županija ove jeseni izdvaja za subvencije oko 850.000 kuna
mje-sečno - kaže zamjenica župana.Dr. Mirjana Mataušić-Pišl
ijekom zadnjih šest godina Županija je, uz decentrali-zirana,
izdvajala znatna vla-
stita proračunska sredstva za dograd-nju, odnosno gradnju novih
škola i dvorana.
- Sagrađeno je 27 novih objekata, osnovnih i srednjih škola,
odnosno dvorana u što je uloženo više od 168 milijuna kuna - kaže
Mirjana Mata-ušić-Pišl, zamjenica župana. Dodaje da je u obnove,
adaptacije, rekon-strukcije i kupnju potrebne školske opreme
uloženo dodatnih 25 miliju-na kuna.
- Više smo nego zadovoljni. U na-rednom razdoblju planira se
dovrši-ti, odnosno početi graditi 16 novih objekata za što smo
osigurali vlastita proračunska sredstva, odnosno sred-stva Europske
investicijske banke i kredita Svjetske banke te jedinica lo-kalne
samouprave (koje će sufi nan-
TOsim škole u Gradecu, koja se u potpunosti gradi sredstvima
županijskog proračuna, Županija s 50 posto sufi nancira gradnju
sportske dvorane SŠ Jastre-barsko te rekonstrukciju i dogradnju
sportske dvorane SŠ “Milke Trnine” u Križu. Do kraja godine bit će
dogra-đeno i 600 četvornih metara učionica za stručnu nastavu u SŠ
“Ivana Šveara” u Ivanić- Gradu, a uskoro počinje i gradnja osnovne
škole u Dugom Selu. Sredinom ovog mjeseca otvaraju se ponude za
gradnju sportske dvorane u Šenkovcu i rekonstrukciju poda u dvorani
velikogorič-kih srednjih škola.
Sufi nanciranje radova
cirati radove). Desetak škola planiramo graditi prema mode-lu
javno-privatnog partnerstva - dodaje zamjenica župana.
Zbog dugogodišnjeg nedostat-nog ulaganja u školske objekte
Županija je dala izraditi Studiju o stanju i potrebama školskog
prostora, koja će biti osnova za daljnje planiranje i ulaganja u
objekte školstva.
- Ona će odrediti i prioritete kako bi u što kraćem roku
omo-gućili jednosmjenski rad svim osnovnim školama - ističe
Mir-jana Mataušić-Pišl.
Gradi se sportska dvorana u Jaski
-
14
VIJESTI PRIJEM ZA BRONČANE SAMOBORSKE KARATISTE
“Pridonijeli ste afi rmaciji županije i hrvatskog sporta”
rvatski karate reprezentativci, Samoborci Maja
Lenard i Matej Tomazin osvojili su brončane meda-lje na 5.
svjetskom kadet-skom prvenstvu, održanom od 19. do 21. listopada u
Istanbulu. Tim su ih povo-dom, početkom studeno-ga, primili župan
Stjepan Kožić i njegova zamjenica Mirjana Mataušić-Pišl.
Maja je učenica trećeg razreda samoborske Eko-nomske škole, a
Matej trećeg razreda zagrebačke Športske gimnazije. Obo-je su, već
desetak godina, članovi karate kluba “Sa-mobor-Anindol”. Uručiv-ši
im prigodne poklone (športsku odjeću) župan je istaknuo da su
osvajanjem
Dan FarkaševcaProslavi Dana Općine Farkaše-vac, 19. listopada,
prisustvovali su župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Josip
Jambrač. Žu-pan je tom prigodom otvorio novouređeni poštanski ured
u prizemlju općinske zgrade, u koji je uloženo 200.000 kuna. Za
ozbiljniji razvoj, rečeno je za proslave, Farkaševcu nedosta-je
javni vodoopskrbni sustav. Naime, Farkaševac je jedna od šest
općina na istoku županije koja nema riješenu vodoopskr-bu. Stoga
stanovnici tog kraja puno očekuju od projekta vo-doopskrbe istočnog
dijela žu-panije, odnosno nove tvrtke ”Vodoopskrba i odvodnja“.
EU fondoviU suradnji s Hrvatskom udru-gom poslodavaca - Centrom
za europske predpristupne procese, Upravni odjel za gos-podarstvo
organizirao je kra-jem listopada u Samoboru dvodnevnu radionicu “EU
fon-dovi: Mogućnosti za jedinice lokalne samouprave i poslovni
sektor”. Radionica je bila nami-jenjena predstavnicima jedi-nica
lokalne i regionalne sa-mouprave te malim i srednjim poduzetnicima.
Sudionici su upoznati s mogućnostima ula-ganja u okviru ‘otvorenih’
te nadolazaćih natječaja i pro-grama Europske unije. Upo-znati su i
s razvojnom strate-gijom Zagrebačke županije te dosadašnjim
iskustvima iz SA-PARD programa. Educirani su o javnoj nabavi po
pravilima PRAG-a te kako odabrati od-govarajuće osoblje za
pripre-mu programa koji će kandidi-rati za novac EU fondova.
Regionalni razvojU organizaciji Korejske zakla-de za
industrijsku tehnologi-ju, koja djeluje u sklopu ko-rejskog
Ministarstva trgovine, industrije i energije, predstav-nici
korejskih regionalnih i dr-žavnih ureda, građanskih ino-vativnih i
gospodarstvenih organizacija te lokalnih razvoj-nih agencija
posjetili su 19. li-stopada Regionalnu razvojnu agenciju Zagrebačke
župani-je. S regionalnim razvojem i županijskom razvojnom
stra-tegijom goste su upoznali Zlatko Herček, direktor župa-nijske
RRA-e, i Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo.
medalja, u konkurenciji 1100 natjecatelja iz osam-desetak
država, pridonijeli afi rmaciji hrvatskog sporta i Zagrebačke
županije.
- Vaša su odličja rezul-
tat napornog treniranja, svakodnevnog odricanja i ljubavi prema
sportu - re-kao je župan dodajući da je Zagrebačka županija pre-ma
visini ulaganja u sport
među prve tri u državi. - Posebnu pažnju posve-
ćujemo gradnji sportskih dvorana, čime podižemo uvjete za razvoj
sporta - dodao je.
Marijan Jurić, predsjed-nik županijske Zajednice športskih
udruga i saveza, zahvalivši na prijemu, re-kao je da Županija “ne
po-država sport samo deklara-tivno”, već u njega ulaže i značajna
sredstva. Također je dodao da mladi sportaši ne bi mogli
ostvarivati vr-hunske rezulatate bez po-moći roditelja.
- Sretni smo što imamo ovakvog župana, ne po-dilazimo vam, ali
znamo koliko ulažete u sport. Mladim sportašima ovakvi prijemi puno
znače, oni su podstrek za daljni rad. Ka-rate je popularan sport i
u županiji ima još kandidata za svjetske medalje - rekao je Darko
Šimunec, jedan od trenera karatista.
H
Govornička škola Od 3. do 11. studenog u Mli-nima je, u
organizaciji Odje-la za fonetiku Hrvatskog fi lo-loškog društva i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-ta, održana 30.
govornička škola. Sudjelovalo je i šeste-ro učenika iz naše
županije - Nikolina Krupljanić iz SŠ “Ban Josip Jelačić”
(Zaprešić), Tea Majić iz SŠ Vrbovec, Patrici-ja Matijašec iz SŠ
Dragutina Stražimira (Sveti Ivan Zelina), Jelena Mihmić iz
Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske ško-le Samobor, Mihaela Jurčić
iz Gimnazije Velika Gorica i Ma-tija Peček iz Ekonomske škole
Velika Gorica. Njihove troško-ve (smještaj, hranu i školari-nu) fi
nancirala je Županija s 1.950 kuna po polazniku. Do-sad je
govorničku školu, koja se uglavnom organizira u pri-morskim
gradovima, poha-đalo više od 3500 hrvatskih srednjoškolaca.
Ravnopravnost spolovaPovjerenstvo za ravnoprav-nost spolova
usvojilo je, na sjednici 12. studenog, lokalni program
obilježavanja Naci-onalne kampanje borbe pro-tiv obiteljskog
nasilja nad že-nama. Jedna od osnovnih zadaća bit će podizanje
svije-sti o ravnopravnosti spolova i edukacija mladih te
senzibi-liziranje javnosti za ovu pro-blematiku. Hrvatska se
pridru-žila kampanji Vijeća EU u borbi protiv nasilja nad ženama te
je osnovala Odbor za proved-bu nacionalne kampanje. Na-cionalna
strategija sadrži mje-re koje bi se trebale provoditi i na lokalnoj
razini.
Medalje su osvojene u konkurenciji 1100 natjecatelja
-
15
Tijekom transnaci-onalne konferencije “Lokalna strategija
upravljanja i korištenja zemljišta sukladno pro-tokolu iz Kyota”
koja se u susjednoj Sloveni-ji (u Ljubljani) održala 19. listopada,
Mirjana Mataušić-Pišl, zamje-nica župana, potpisala je u ime
Zagrebačke županije sporazum o priključenju projektu “Carbon Pro -
Bilanci-ranje ugljika i novi alati u gospodarenju prirod-nim
resursima sukladni Kyotskom protokolu”. Riječ je o projektu u
okviru Interreg IIIB CADSES-a koji ve-ćim dijelom fi nancira
Europska komisija, a
među 9 partnera iz 6 europskih zemalja nala-zi se i Šumarski
institut Jastrebarsko. Sporazum se odnosi na aktivnosti i daljnje
promicanje važnosti gospodarenja poljoprivrednim i šum-skim
zemljištem sa sta-jališta lokalnih uprava. Njegov je cilj
prikupiti,
analizirati te lokalnim upravama približiti naj-bolja iskustva i
praksu gospodarenja poljo-privrednim i šumskim sustavima koji
promiču primjenu sporazuma iz Kyota. Sporazum su također potpisali
Grad Zagreb i Krapinsko-za-gorska županija.
VIJESTIGOSPODARENJE ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM
Primjena sporazuma iz Kyota
U ime Županije sporazum je potpisala dr. Mirjana
Mataušić-Pišl
IMENOVANO POVJERENSTVO
Projekt gradnje poslovne zgradeU sklo pu budućeg naselja
u zagrebačkoj Kajzerici pred-viđena je, na raskrižju
Cimer-manove i Remetinečke ceste (u blizini remetinečkog roto-ra)
gradnja poslovne zgrade Zagrebačke županije. Pogla-varstvo je
imenovalo Povje-renstvo za praćenje projekta te gradnje. Naime,
dosadašnje aktivnosti oko rješavanja imo-vinsko-pravnih odnosa nisu
se odvijale željenom dinamikom, pa župan Stjepan Kožić kaže da se
imenovanjem povjeren-stva želi ubrzati posao, odno-sno odlučiti
“kakav kompleks graditi”.
Urbanističkim planom mo-guće je u tom prostoru graditi zgradu sa
17 katova, što osjet-no nadmašuje potrebe Župa-nije. Županija u tom
prostoru ima dvije parcele ukupne povr-šine 4,8 tisuća četvornih
meta-ra između kojih se nalazi ma-nja parcela u vlasništvu Grada
Zagreba, na kojoj je stambena
zgrada sa sedam stanova u etažnom vlasništvu. U Župa-niji se,
dodaje župan, već duže vrijeme razmišlja o vlastitoj poslovnoj
zgradi koja bi se gradila prema modelu javno-privatnog partnerstva
i u kojoj bi bile smještene sve službe Poglavarstva i Skupštine te
žu-panijskih tvrtki i ustanova.
Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvao, kaže da se radi o
zahtjevnom projektu “za kojega će se morati izraditi pri-jedlog
provedbenog plana te utvrditi koje aktivnosti i u ko-jem roku
realizirati”.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU
“Preuzimanje” 55 djelatnikaPredstavnici županijskih
gradova i općina razgovarali su sa županom Stjepanom Kožićem o
provedbi Zako-na o prostornom uređenju i gradnji kojim poslovi
izda-vanja lokacijskih i građe-vinskih dozvola prelaze u nadležnost
županija i velikih gradova. Županija i njezina dva velika grada,
Velika Gorica i Samobor, trebaju od 1. siječnja 2008. preuzeti 55
zaposlenika te predme-te, uredsku opremu i arhivu Ureda državne
uprave.
- Prema prvim izračuni-ma za ustrojavanje novog Upravnog odjela
(za pro-storno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša) potrebno je
osigurati 20 milijuna kuna - objasnio je župan, dodajući da se nada
da će uspješnom radu odjela pridonijeti i lo-
kalna samouprava, odnosno sredine u kojima će biti
us-postavljene njegove isposta-ve.
Ponovno je država decen-tralizirala poslove i obveze, ali ne i
potreban novac za njihovu provedbu.
- Neadekvatna kvalifi ka-cija djelatnika i nedostatak poslovnog
prostora samo su neki od problema koji prate provedu ovog zakona -
istaknuo je župan, no una-toč tome, najavio je da će se zakonski
rokovi poštivati, a djelatnici preuzeti s 1. siječ-njom iduće
godine.
Sudionici sastanka uka-zali su na potrebu dodatnog zapošljavanja
visokoobrazo-vanih djelatnika te napome-nuli da je potrebno uložiti
dodatne napore kako bi se riješili nagomilani predmeti.
MAGISTRALNI CJEVOVOD
Precrpna stanica Ivanić-GradPoglavarstvo je, na sjednici 8.
studenog, prihvatilo zaključak o kupnji oranice u katastarskoj
opći-ni Kloštar Ivanić (ukupne površine 1271 četvorni metar) na
kojoj će se graditi precrpna stanica Ivanić-Grad na magistralnom
cjevovodu Sesvetski Kraljevec-Ivanić Grad. Dio je to osnovnog
dobavnog su-stava kojim se rješava problem opskrbe vodom u istočnom
dijelu županije. Za gradnju magistralnog cjevovoda od Sesvetskog
Kra-
ljevca do Ivanić-Grada, koji će uz Županiju fi nancirati
Hrvatske vode, izrađen je glavni i izvedbeni projekt te dobivena
lokacijska do-zvola.
- Precrpna stanica na tom cjevo-vodu omogućit će uvođenje vode u
vodoopskrbni sustav Ivanić- Grad, a kupnjom nekretnine poči-nje
izrada potrebne dokumentacije za njezinu gradnju - pojasnio je
Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu.
Pročelnici Ana Marin, Miroslav Burić i Nenad Babić
Anđela Crikveni i Lazar Grujić
-
16
MANIFESTACIJE
KRUNIDBA VINSKE KRALJICE I OTVARANJE PRVE BOCE MARKE VINA
PORTUGIZA
Promicateljica vina - najbDozvolu za prodaju portugisca, kao
zaštićene robne marke Zagrebačke županije dobilo je 18 p
andra Jerković iz Ivanić-Grada, najbolja studentica generacije
zagrebačkog Me-dicinskog fakulteta (s prosjekom ocje-
na 5,0!), okrunjena je druge subote u studenom novom, šestom u
nizu, vinskom kraljicom Zagre-bačke županije.
- Presretna sam! Super se osjećam! Jedva če-kam da me nazovu i
kažu što trebam raditi - ko-mentirala je Sandra.
- Ponosim se krunom i činjenicom da sam po-bijedila na izboru
znanja, a ne ljepote. Temeljito sam se pripremala, proučila dvije
knjige (“Veli-ka knjiga o vinu” i “Vino od A-Ž”) i vjerovala u
uspjeh. Također sam ponosna što sam najbolja
studentica generacije na medicini, za što ću sredi-nom prosinca
primiti dekanovu nagradu - dodala je Sandra. Njezina prva zadaća
nakon krunidbe bilo je kušanje, a potom i ‘stručna ocjena’ mladog
vina Portugizac Plešivica. Dozvolu za prodaju tog vina, kao
zaštićene robne marke, dobilo je ove je-seni 18 plešivičkih vinara
- Josip i Robert Braje, Katica Celić, Dragutin Ciban, Velimir
Jagunić, Ivica Jurkovac, Velimir Korak, Josip Lacković, Ante Ledić,
Vladimir Majcenović, Mladina, Mili-voj Pavlečić, PZ Plešivica, Prva
plešivičko-okić-ka vinogradarska zadruga iz Gornjeg Desinca, Drago
i Krešimir Režek, Franjo Stanišić i Zdenko Vučinić.
- Osmi puta za redom otvaramo bocu mladog vina, a šesti puta
krunimno vinsku kraljicu. To su vrlo važni događaji za hrvatsko
vinarstvo, budući da smo i druge potaknuli da krenu našim putem. I
dalje ćemo ustrajati u organiziranju proizvođača i inzistiranju na
kakvoći njihovih proizvoda. Stva-rat ćemo i nove robne marke -
rekao je Josip Kra-ljičković, županijski pročelnik za
poljoprivredu, dodajući da su i ovogodišnji portugizac i vinska
kraljica - iznadprosječni! Kakvoću portugisca je hvalila i Stanka
Herjavec sa zagrebačkog Agro-nomskog fakulteta, rekavši da mu je
boja živa, rubinsko crvena, da je skladnog sastava (alkohola i
kiselosti) i mekanih tanina.
Prof. dr. Stanka Herjavec
Ovo bi se vino, s obzirom na harmoničan sastav, mekoću tanina i
rubinsku boju, trebalo zvati “rujnim vinom” Zagre-bačke
županije
REKLI SU
Robert Brkić, enolog Mladine
Iznimno dobra godina odrazila se i na kakvoću portugisca. Dobili
smo vino lijepih boja, snažne strukture i izraženih aroma.
Robert Braje, predsjednik
Kluba prijatelja dobroga vina Portugizac je fantastičan, ne može
mu se naći mana! Dobro je što se promovira u centru Zagreba.
Bivše kraljice i njihove prve pratilje nosile su modele Modne
kuće “Zelinka”
Dr. Stanka Herjavec u društvu enologa Drage Režeka i njegove
supruge Dragice
Enolog Mladine Robert Brkić s vinskom kraljicom i njezinom prvom
pratiljom Suzanom Studen
Proizvođač portugisca Zdenko Vučnić
S
-
17
MANIFESTACIJE
AC PLEŠIVICA
bolja studentica medicine plešivičkih vinara
Uzor smo drugim županijamaznimno sam ponosan što je naša
županija po mnogo čemu prva u državi, posebno po stva-ranju robnih
marki, odnosno ‘brendiranju’ po-
ljoprivrednih proizvoda. Veseli što drugi slijede naše pri-mjere
- rekao je Božidar Pankretić, koji je prisustvovao krunidbi svih
šest vinskih kraljica, a ovogodišnjoj je uru-čio ‘kraljevsku’
lentu. Panketić je dodao da hrvatsko selo zadnjih pola stoljeća
demografski nazaduje, a gospodar-ski i infrastrukturno zaostaje za
gradskim sredinama. - U našim se selima zatvaraju škole, nema
kanalizacije, kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja, ne ulaže se
u jav-ni prijevoz, ceste su loše, manjkave su zdravstvene i
soci-jalne usluge. Problem je što nikad nismo imali vlastitu
ra-
zvojnu politiku, osim tijekom kratkog razdoblja Banovine
Hrvatske i pokušaja u koalicijskoj vlasti. Sada ponovo že-limo
pokrenuti razvitak hrvatskog sela, zadržati postoje-će stanovnike i
privući nove, stvoriti od sela mjesto po-željno za život i rad -
istaknuo je Pankretić, dodajući da politika treba stvoriti uvjete
za dugoročno održivu poljo-privredu. - To je skup i dugotrajan
proces, ali to je cijena opstanka sela, ravnomjernog razvitka
države i očuvanja hrvatskog identiteta. Naše strateško
opredjeljenje mora biti proi-zvodnja posebno vrijednih proizvoda,
kako to čini Zagre-bačka županija, koji će seljačkim gospodarstvima
osigu-rati opstanak na globalnom tržištu - dodao je.
Zavirila bi Ivana Vidaković u nje-govu dušu, osjetila je okusom
i mirisom. O vinu, kaže, želi puno naučiti. Iako iz Dugog Sela, na
izboru je predstavljala vrboveč-ku Udrugu vinogradara i vinara.
Zapela je tek na predikatima, no komisiji dovoljno! Nikoli-na Grđan
je pred diplomom agronomije. S roditeljima radi na obiteljskom
ribnjaku, a ove je jeseni prvi puta preuzela i brigu o bačvi s
četristotinjak litara vina - miješanih sorata iz Vukomerič-kih
gorica. - Od nekud se mora početi - reći će Nikolina. Suzanu Studen
je, uz stručna, dopalo i pitanje po-ljoprivredna pročelnika
Kraljič-kovića (predsjednika ocjenjivač-kog suda) što misli o
braku. - Ljubav je poštovanje, a o braku kad za to budem spremna -
snašla se Suzana, čiji otac nema vinograda, ali kupuje grožđe i
proizvodi vino za obiteljski stol. Suzana je, nakon zbrajanja
bo-dova, ponijela titulu prve pratilje vinske kraljice za 2008.
“I vino ima dušu”
PROIZVODNJA ‘POSEBNO VRIJEDNIH PROIZVODA’Mr. sc. Božidar
Pankretić i
Sandra Jerković
Maja Slugečić je iz obitelji koja njeguje vinogradarsko-vinarsku
tradiciju, iako trenutno nema značajniju proizvodnju. I ona je, kao
uostalom i druge kandidat-kinje, za ukidanje 0,0 promila alkohola u
krvi. - Vino je individualno, profi nje-no piće u kojemu čovjek
treba uživati - napomenula je Maja. - Ako se umjereno konzumira,
vino je lijek! U njemu je petnaest vitamina koji sprečavaju
ate-rosklerozu - odlučno je ocjenji-vačkom sudu poručila Sandra
Jerković, buduća liječnica, narednih godinu dana promica-teljica
županijskih vina.
I
-
18
ZDRAVSTVO
Gradnja novih soba u NaftalanuSpecijalna bolnica za medicinsku
rehabilita-ciju “Naftalan” u Ivanić-Gradu zbog sve veće potražnje
kroničnih kožnih i reumatskih bolesnika proširuje smještajne
kapacitete. Lani je, sufi nanciranjem Županije, počela nadogradnja
još jednog (šestog) kata bol-
nice. Gradnja se odvija u tri etape, a kada bude gotova,
kapacitet “Naftalana” će biti povećan za 24 kreveta uređenih u
sobama s četiri zvijezdice. Trenutno u Naftalanu ima 111 kreveta.
Investicija se cijeni na 8 miliju-na kuna.
PRIZNANJA VIŠESTRUKIM DARIVATELJIMA
Darovana krv spašava životepovodu Dana darivatelja krvi, 25.
listopada, Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije organiziralo
je u restoranu “Phoenix” u Sta-
rom Čiću tradicionalno okupljanje višestrukih dariva-telja. Tom
je prigodom 160 osoba primilo priznanja - srebrnjake i zlatnike za
50, 75, 100, 125 i 150 puta darovanu krv. Priznanja su dodijeljena
i obiteljima u kojima ima više davatelja te osobama koje, zbog
godi-na života, više ne mogu darivati krv.
- Ovo je prilika da znakom pažnje zahvalimo lju-dima izuzetno
plemenite duše za njihov humani čin kojim, darujući dio sebe,
spašavaju živote nepoznatih primatelja - istaknuo je župan Stjepan
Kožić. Dodao je da bi, uz aktivnosti kojima se pomaže rad
županijske i gradskih organizacija Crvenog križa, broj
dobrovolj-nih darivatelja uskoro mogao biti puno veći.
Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije djelu-je deset godina.
Štefi ca Kamenarić Filipović, njegova predsjednica, kaže da je lani
u Hrvatskoj prikupljeno oko 130.000 doza krvi, od toga preko 9.000
u Zagre-bačkoj županiji. Krv se daruje tijekom organiziranih akcija
Crvenog križa ili svakodnevno u Zavodu za transfuzijsku medicinu.
Muškarci je mogu darivati svaka tri, a žene svaka četiri mjeseca.
Darivatelj krvi
staničnim separatorom (način uzimanja samo određe-nih sastojaka
aparatom, dok se ostatak krvi vraća u organizam) mogu darivati
trombocite do 12 puta go-dišnje, a plazmu do 25 puta. Iako su sve
krvne grupe jednako vrijedne, najrjeđa je, pa time i najtraženija
AB Rh negativna.
Marko Bilan-đija je krv po-čeo darivati još u srednjoj školi,
čim je navršio 18 godina, a do danas je to učinio više
od 150 puta. - Zanimljivo je da sam u početku sudjelovao u
akcijama Crvenog križa, zajedno s prijateljima, “čisto iz fore”.
No, s godinama se razvila svijest da tako pomažem ljudima i
spašavam njihove živote. Kako zdravlje nikada nije bilo prepreka,
nastavljam s tom humanom ge-stom sve dok godine budu dopu-štale.
Tek mi je 56, pa pred sobom imam još dosta vremena - kaže
Bilandžija.
“Želim pomoći ljudima”
Krv može darivati sva-ki čovjek do-brog zdrav-lja, starosti od
18 do 65 godina. Stje-pan Laljak uskoro navr-
šava gornju, zakonom određenu dobnu granicu te stoga, nakon 90
darivanja, to više ne može činiti.- Odlično se osjećam, nemam
problema sa zdravljem! Poslao sam pismeni zahtjev Ministar-stvu za
promjenom te zakonske odredbe, jer godine ne bi smjele biti
prepreka humanosti. Čuo sam da su najavljene odre-đene promjene
kojima bi starije osobe i dalje mogle sudjelovati u akcijama, ali
isključivo u Zavodu za transfuzijsku medicinu - kaže Laljak.
“Neću prestati”
Na sto stanovnika županije krv daruje njih troje, a najbolji
prosjek je u Ivanić-Gradu gdje na sto stanovnika krv daruje njih
sedmero
Lani je u županiji prikupljeno 9.000 doza krvi
U
KOLIKO LJUDI DARUJE KRV?
ŠvicarskaFrancuskaFinska
NorveškaIrskaNizozemska
BelgijaŠvedskaŠpanjolska
SADDanskaHrvatska
ZEMLJA ZEMLJA ZEMLJA ZEMLJA%9,78,17,4
%4,84,64,6
%5,94,91,5
%6,16,63,8
-
19
ZDRAVSTVO
Dom za starije osobePri kraju je izrada tehničke dokumentacije
te usko-ro počinje rekonstrukcija dijela Učeničkog doma u
Ivanić-Gradu u kojemu će se urediti Dom za starije i nemoćne osobe.
Radi se o ustanovi socijalne skr-bi, u vlasništvu Županije,
kapaciteta 110 korisnika. Adaptacija prostora, temeljem ugovora
sklopljenog
s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, fi -nancirat
će se sredstvima programa “Integralni razvoj lokalne zajednice EIB
II”. Od ukupno potrebnih 12,2 milijuna kuna Ministar-stvo će
osigurati 60 posto, Zagrebačka županija 30, a Ivanić-Grad 10
posto.
UDRUGA EDUKACIJOM PROTIV RAKA DOJKE DOBILA DONACIJU EU
KOMISIJE
Nužna je prevencija i ispravni samopregled
Ultrazvučno se planira pregledati tisuću žena i obaviti 4.500
mamografskih pregledadruga “Edukacijom pro-tiv raka dojke”
Zagre-bačke županije jedina je
udruga s područja županije koja je prošla na natječaju EU
komi-sije i dobila 219.336,56 eura iz programa “CARDS 2004”.
Dobi-venom donacijom, u sklopu pro-jekta “Misli na sebe - samo rano
otkriveni rak dojke uspješno se liječi”, planira se do lipnja 2009.
ultrazvučno pregledati tisuću žena u dobi od 30 do 39 godina te
oba-viti 4.500 mamografskih pregleda žena starosti od 40 do 49
godina. Žene se, prije svega, želi upozoriti na porast broja
oboljelih te na važ-nost prevencije i ispravnog samo-pregleda, čemu
će ih podučavati 13 obučenih trenera.
Udruga educira i djevojke za-vršnih razreda srednjih škola, a u
planu je i tiskanje deset tisuća edukativnih brošura te
organizira-nje osam javnih foruma.
U pet i pol godina djelovanja Udruge, 13.271 žena snimljena je
mamografom, 934 ultrazvučno, obavljeno je 2.915 snimanja gu-stoće
kostiju denzitometrom, 50 punkcija, 322 žene upućene su u Centar za
bolesti dojke, a educira-no je oko 8000 žena. Sredstvima iz
programa “CARDS 2004”, od
Mjesec listopad je bio posvećen borbi protiv raka dojke, bolesti
koja svake godine ‘odnese’ oko 900 života. Broj oboljelih puno je
veći, oko 2600 žena godišnje. Usprkos napretku u dijagnostici i
terapiji, smrt-nost je i dalje u porastu. No, ukoliko se rak dojke
otkrije na vrijeme, u početnom stadiju, u većini slučajeva je
izlječiv. Mjesec borbe protiv raka dojke obilježen je s nekoliko
događanja pod zajedničkim sloganom “Korak ispred”. Prigodno ga je
obilježila i Udruga “Edukacijom protiv raka dojke” Zagrebačke
županije. Među ostalim organizirala je u Velikoj Gorici tribinu
“Rak dojke - korak ispred”. Vodili su je stručnjaci Instituta za
tumore - dr. Petar Nola i dr. Rudolf Tomek. Sudionice su upoznate s
važnošću pravovremenog otkrivanja i dijagnosticiranja tumora u
izlječivom stadiju te moguć-nostima i načinima liječenja.
“Korak ispred”
Prve subote u listopadu obilježen je u Velikoj Gorici Dan
ružičaste vrpce - huma-nitarna akcija čiji je osnovni cilj
upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke. Već
tradicionalno, povorka žena je noseći ružičaste vrpce (simbol borbe
protiv raka) prošetala gradom s prigod-nim transparentima kojima je
upozorila na opasnost od ove opake bolesti, kao i na važnost brige
o vlastitom zdravlju. Akciji su se, osim članica Udruge, pridružile
i žene iz javnog, kulturnog i društvenog života.
Dan ružičaste vrpce
početka rujna ove godine obavlje-ne su 203 mamografi je, 103
ultra-zvučna snimanja, 7 nalaza poslano je na daljnju obradu, a 356
žena educirano je o ispravnom samo-pregledu.
U
“Misli na sebe”
Od karcinoma dojke u Hrvatskoj oboli gotovo svaka 11. žena
Rak dojke najčešći je oblik smrtnosti žena u Hrvatskoj u dobi od
35 do 39 godina
-
20
ZDRAVSTVO
Smanjenje dostupnosti drogaZavodu za javno zdravstvo, za
provedbu Progra-ma mjera smanjenja dostupnosti opojnih droga,
Poglavarstvo je odobrilo 50.000 kuna. Program, koji obuhvaća
nekoliko etapa, provodit će Služ-ba za prevencju ovisnosti u
suradnji s MUP-om. Među ostalim, procjenit će se trenutna
situacija
ovisnosti u županiji te organizirati preventivne radionice za
odrasle i edukacija djece i mladih. Poglavarstvo je dalo suglasnost
na Izmjene i do-pune Statuta Zavoda za javno zdravstvo, kojim se
proširuju njegove djelatnost na poslove zaštite na radu i zaštite
od buke.
PRENAMJENA PROSTORA DOMA ZDRAVLJA
Adaptacija zgrade laboratorija Dugo SeloDugoselski Centar za
socijalnu skrb uskoro će
dobiti novi prostorZagrebačka županija, Ministar-
stvo zdravstva i socijalne skrbi i županijski Dom zdravlja
potpisat će sporazum o reguliranju me-đusobnih odnosa oko smještaja
Centra za socijalnu skrb Dugo Selo u prostorije zgrade
labora-torija Doma zdravlja. Temeljem ovog sporazuma, prostor
zgrade laboratorija uredit će i adaptirati Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi koje će, kao osnivač dugo-selskog Centra za
socijalnu skrb,
snositi i troškove investicijskog te tekućeg odražavanja
objekta. Županijski Dom zdravlja se ob-vezuje prostor, ukupne
površine 235 četvornih metara, ustupiti Centru za socijalnu skrb na
ne-određeno vrijeme i bez naknade. Ministarstvo će se uknjižiti kao
suvlasnik zgrade laboratorija, a točan omjer vlasništva odredit će
se nakon što bude poznat ukupan iznos sredstava uloženih u
adap-taciju.
Prijedlog odluke o adaptaciji, odnosno prenamjeni postojeće
zgrade laboratorija u prostor koji će koristiti dugoselski Centar
za socijalnu skrb, našao se i na dnevnom redu sjednice Vlade
Republike Hrvat-ske, održane 4. svibanja u Zaprešiću.
Sjednica Vlade
POMOĆ ALERGIČNIM OSOBAMA
Mjerenje koncentracije peludiZavod za javno zdravstvo Zagrebačke
županije ugovorio je isporuku,
montažu i puštanje u rad tri uzorkivača peludi - spora s
pripadajućom opremom. Iako tijekom sljedeće godina Zavod za javno
zdravstvo pla-nira postaviti ovakve mjerne uređaje u svim
županijskim gradovima, uzorkivači peludi zasad su postavljeni na
Vatrogasnom domu u Velikoj Gorici, na zgradi Doma zdravlja u
Samoboru te zgradi “Naftalana” u Ivanić-Gradu. Poglavarstvo je za
tu namjenu rebalansom ovogodiš-njega proračuna odobrilo 150.000
kuna. Koncentracija peludi mjerit će se za cvatnje korova, drveća i
trava. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u zraku
određuje se tzv. alergijski semafor koji će se objavljivati u
medijima te na Internetu, što će posebno koristiti osoba-ma sklonim
alergijama
Nabavljeni uzorkivači su marke Burkard w/7. Uređaj usisava 10
litara zraka u minuti. Pelud i spore se lijepe na prozirnu traku
koja je pričvršćena na bubanj. Od sakupljenih uzoraka utvrđuje se
pomoću svjetlosnog mikroskopa vrsta i broj peludnih zrnaca u
pro-stornom metru atmosferskog zraka.
Metodologija mjerenja
Alergija može uzrokovati astmu
Stari laborotorij
-
21
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
ZDRAVSTVO
Sanacija ambulanti Uređene su ambulante Budinjak (Ispostava
Samobor) i Kupljenovo (Ispostava Zaprešić), a uskoro počinju
rado-vi u ambulanti Rugvica. Također, uređeni su nogostup i
parkiralište Doma zdravlja u Ivanić-Gradu. U tijeku je izmjena
sjevernog pročelja laboratorija i RTG-a u Sa-moboru, dok se u
ambulanti Črnkovec radi na obnovi
staze, ulaza i stubišta, odnosno postavljaju se rampe za
invalidne osobe. Osim u Črnkovcu, rampa za invalide postavlja se u
još dvije ambulante velikogoričke ispo-stave - Mraclinu i Velikoj
Mlaki, te u područnoj ambu-lanti Farkaševac (Ispostava Vrbovec). U
tijeku je i plino-fi kacija Ispostave Jastrebarsko.
Informatizacija primarne zdravstvene zaštite
Proces spajanja na centralni zdravstveni informatički sustav
CEZIH PZZ počeo je nabavom računalne opreme za 23 ambulante
doba komunikacije preko Interneta, kada su infor-macije brzo i
lako dostu-
pne, nužno je uvesti i promjene u rad zdravstvenih službi.
Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi počela je
informatizacija pri-marne zdravstvene zaštite i spajanje na
centralni zdravstveni informatič-ki sustav - CEZIH PZZ. U
ordinaci-je se uvodi mrežni računalni sustav s ciljem povećanja
‘protočnosti’ pacijenata. Računala će postati mje-sto pohrane
podataka o svakom pa-cijentu te će, primjerice, izdavanje uputnica
i recepata biti znatno ubr-
zano. Ujedno, zdravstveni djelatnici će se rasteretiti
papirologije te pre-piske s HZZO-om i Ministarstvom zdravstva, jer
program u budućno-sti predviđa izravno naručivanje pacijenata (iz
ordinacije) na spe-cijalističke preglede. No, da bi se priključile
na sustav CEZIH PZZ, ordinacije moraju biti opremljene certifi
ciranim softverom te odgova-rajućom informatičkom opremom i
komunikacijskom vezom. Stoga su u svim ambulantama županijskog Doma
zdravlja pojačane telefonske centrale te nabavljena nova računal-na
oprema vrijedna 190.000 kuna.
Sustav CEZIH PZZ zasad obuhvaća samo primarnu zdravstvenu
djelatnost, a
nakon toga dolaze na red stomatološke, pedijatrijske te
specijalističke ordinacije
U skladu s odlukom o informatizaciji primarne zdravstvene
zaštite kupljeno je 26
računala, 28 monitora i 33 printera
Za kvalitetnu primarnu zaštitu, pravovre-meno dijagnosticiranje
bolesti i odgovara-juće liječenje, vrhunska medicinska oprema je od
izuzetne važnosti. Iako je skupa, nabava najsuvremenije medicinske
opreme dostupne na tržištu jedan je od prioriteta županijskoga Doma
zdravlja, doznajemo od Nade Mihordin, njegove ravnateljice.- Oko
200.000 kuna vrijednost je novog agregata kojeg je dobio Vrbovec, a
nova RTG cijev za ispostavu Samobor koštala je
120 tisuća kuna. Za ginekološke ambulante u Velikoj Gorici i
Jastre-barskom nabavljeni su novi stolovi, a gorička i samoborska
isposta-va dobile su i ID kameru koja omogućava upisivanje imena
pacijenta na rendgenskoj snimci - kaže ravnateljica Mihordin.
Velikogorička služba hitne medicinske pomoći ‘bogatija’ je i za
defi -brilator, što će pridonijeti kvalitetnijoj reanimaciji
bolesnika koji su doživjeli zastoj disanja ili rada srca. - Po
jedno patronažno vozilo dobile su ispostave Jastrebarsko i
Zaprešić, a uređaje za zubnu tehniku vrijedne 150 tisuća kuna
Ivanić-Grad i Velika Gorica - dodaje ravnateljica.
Kupnja nove opreme
Nada Mihordin
U
-
22
MANIFESTACIJE
ODRŽANA 10. ŽUPANIJSKA I 5. DRŽAVNA IZLOŽBA AUTOHTONIH PASMINA
KONJA I KONJ
Očuvanje ‘izvornPomaže se uzgoj hrvatskog posavca i
hladnokrvnja
udruge koje okupljaju njihove uzg
Najljepšu konjsku zapregu, po odluci posjetitelja, imao je Josip
Humljan iz Dubrovčaka Lijevog, a po odluci stručnog suda Mijo
Brleković iz Ljubljanice. Humljan je u zapregu upregnuo dva
hrvatska posavca, Gidrana i Rička, a Brleković, također posavce,
Bubisa i Cvetka. Najljepšim konjem proglašen je Jablan (hrvatski
posavac) Zvonka Pavlića, a najljepšim kobilama Biba (hrvatski
posavac) Josipa Fiolića i Lasta (hrvatski hladnokrvnjak) Ivana
Kosara.
Gidran i Ričko upregnuti u najljepšu zapregu
loštar Ivanić je 20. listo-pada bio domaćin 10. županijske i 5.
državne
izložbe autohtonih pasmina ko-nja i konjskih zaprega. Županija
potiče uzgoj hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka, a
do-nacije ostvaruju i tri udruge koje okupljaju njihove
uzgajivače.
Rudolf Hršak iz Cerja uzgaja osam hladnokrvnjaka, a ima i
ko-bilu hrvatskog posavca. S uzgo-jom je počeo prije osam godina,
kaže - zbog ljubavi! Konji su ti-jekom većeg dijela godine na
slo-bodnoj ispaši na ‘pašniku’ iza obi-teljske kuće, na površini od
oko 5 hektara. Hršak je predsjednik Konjogojske udruge
“Vrbovec”,
koja ima stotinjak konja, od toga sedamdesetak grla dviju
autohto-nih pasmina.
- Ima nas tridesetak, a uzgajamo i sportske konje - kaže Hršak
čiji su članovi za izložbu ‘uredili’ ko-bile Sivu i Cvetu te
šestomjesečno ždrebe Fridu.
- Našom inicijativom, prije pet godina, županijska izložba
prera-sla je u državnu. U tom se vreme-nu povećao broj autohtonih
grla konja, pa ih danas u županiji ima petstotinjak. Po rasplodnom
žen-skom grlu (kobili) Županija go-dišnje isplaćuje 300 kuna
poticaja, a po licenciranom pastuhu hrvat-skog posavca i hrvatskog
hlad-nokrvnjaka tisuću kuna - rekao je
Konjska zaprega Mirka Majseca i Davora Barića
Rudolf Hršak s kobilama Sivom i Cvetom i ždrebetom Fridom
U programu je sudjelovao KUD Obreška
Gosti se se vozili u kočijama
K
-
23
OČUVANJE SELA I NJEGOVE KULTURNE BAŠTINE
Slađana Sesvečanec najuzornija seoska žena
- Izborom najuzornije ne promovira se samo žena, nego i kraj iz
kojega dolazi, njegovi običaji i kulturna baština. Promovira se
njezin dom i obitelj - napome-nuo je Josip Kraljičković, pročelnik
za poljoprivredu. Posebno je istaknuo podršku koju je priredba
imala u vrijeme dok je ministar poljoprivrede bio Božidar
Pankretić, koji je i prisustvovao tadašnjim izborima.- ‘Težina’
mjesta iz kojih dolazite (Gaja, u kojemu je rođen narodni tribun
Joža Pankretić i Brezarića, rod-nog mjesta blaženoga Alojzija
Stepinca) dodatno vas obvezuje da dostojno promovirate svoj kraj, a
preko njega i cijelu županiju - poručio je ženama pročelnik
Kraljičković.
Promocija kraja i običaja
MANIFESTACIJE
JSKIH ZAPREGA
nih gena’aka, a donacije ostvaruju i gajivače
lađana Sesvečanec iz Gaja, pored Vrbovca, najuzornija je
hrvatska
seoska žena za 2007., dok je lentu prve pratilje ponijela Ankica
Ste-pinac iz Brezarića, pored Krašića. Izbor je 13. listopada
održan u Kapeli (Bjelovarsko-bilogorska županija), a u konkurenciji
je bilo 15 žena, iz naše županije njih če-tiri. Uz gospođe Slađanu
i Anu na izboru su također sudjelovale Ma-rija Puhak iz Drenja
Brdovečkog i Marina Strabić iz Poljane.
- Emocije su se stišale, osje-ćam se sjajno! - kaže
najuzornija,
majka sedmogodišnjeg Filipa i tri godine starijeg Ivana. U
njezinoj su staji rasplodne krmače, junice, bikovi, desetak muznih
krava... Obitelj Sesvečanec obrađuje 15 hektara zemlje (kukuruza,
ječma, pšenice, zobi...), ali primarna pro-izvodnja je mlijeko.
Godišnje oko 30.000 litara.
- Na selu ima svega, a najviše ‘težačkog’ posla. Olakšali smo ga
kupnjom mehanizacije, a još kad bi cijene naših proizvoda bile
više... Bilo bi nam puno bo-lje! - kaže Slađana dodajući da je
suprug Ivan ponosan na njezinu
titulu, ali i svjestan da će ga sada “dopasti malo više
posla”.
Prva pratilja najuzornije, Anki-ca Stepinac, predsjednica je TZ
Krašića i voditeljica Doma za socijalnu skrb u Pribiću. Majka je
petero djece - blizanaca Gabrijela i Rafaela (4), Viktorije (9),
Miha-ela (16) i Domagoja (18).
- Ne slažem se s onima koji kažu da žena treba raditi ‘od ve do
ve’ i da uzorna može biti samo ona koja ‘drži’ krave i cijeli dan
radi na polju. Na selu danas živi puno obrazovanih žena, koje imaju
vre-mena i za sebe - kaže Ankica.
Najuzornija Slađana Sesvečanec i prva pratilja Ankica
Stepinac
Obitelj najuzornije obrađuje 15 ha zemlje
Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu. Izložbu je
otvorio župan Stjepan Kožić istaknuvši da Županija svojim
projektima pri-donosi afi rmaciji i popularizaciji uzgoja konja.
Podsjetio je na sub-vencije, poticaje i potpore kojima se pomaže
razvoj poljoprivrede.
- U poslijednjih šest godina u subvencije je utrošeno preko 30
milijuna kuna, a trenutno ih kori-sti 11.000 poljoprivrednih
gospo-darstava - istaknuo je župan.
Branko Borković, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača ko-nja
hrvatski posavac, istaknuo je da je obveza svakog naroda čuvati
svoje ‘izvorne gene’ i autohtone pasmine životinja.
Slavicu Sesvečanec i Ankicu Stepinac primio je sredinom
listopada župan Stjepan Kožić. Podsjetio je da je izbor najuzornije
seoske žene prije sedam godina osmišljen upravo u Zagrebačkoj
županiji, u njezinom Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni
razvitak i šumarstvo. - Ponosni smo što će se iz-bor iduće godine
ponovno održati u našoj županiji. Želimo da on bude dosad najbolji!
Imamo potencijale i kadrove koji to mogu reali-zirati - istaknuo je
župan.
Župan primio najuzornije
S
Bogatstvo narodnih nošnji
-
24
MANIFESTACIJE
U IVANIĆ-GRADU ODRŽA
“Bući d
Bućijadu su organizirali Grad Ivanić-Grad i Eko imanje Masnec iz
Trebovca. Obitelj Masnec na 10 hektara uzgaja buće, papriku, te
ljekovito i začinsko bilje. - U muškatnoj bundevi je tri puta više
betakarotena nego u mrkvi, od agrenta i hokkaido bundeve
proizvodimo brašno i prirodni gustin, sijamsku doda-jemo medu, a
napolitanu jedemo sirovu - ispričala je Jadranka Masnec. Njezina se
obitelj uzgojom bundeva bavi dvadesetak godina. Godišnje sadi
petnaestak vrsti koje suši i konzervira te od njih (najbolja je
orijentalna bundeva s okusom marelice) priprema i marmelade, a
pomiješane sa začinskim biljem (timijanom, majčinom dušicom, chilli
paprikom ...) koristi ih kao prirodne dodatke jelima.
Buća i začinsko bilje
GASTRO TJEDAN U VELIKOJ GORICI
Zamamne turopoljske delicije
Potpisana je povelja o prijateljstvu obrtničkih komora Zagreba i
Dub-rovačko-neretvanske županije
druženje obrtnika i Turistička za-jednica Velike Gorice - uz
potporu Zagrebačke županije, Grada Veli-
ka Gorica i Obrtničke komore Zagreb - or-ganizirali su od 15. do
21. listopada Gastro tjedan, u sklopu kojega je održan 6. gastro
Turopolja. Sudjelovali su velikogorički ugo-stitelji, članovi Ceha
ugostitelja Zagrebačke županije te gosti s Korčule i Lastova. U ime
Županije izlagače i brojne posjetitelje po-zdravila je Palma Klun
Posavec, predsjedni-ca Županijske skupštine.
- Želimo da ova manifestacija preraste u državni gastro-fest
koji će širiti projekte međusobnog povezivanja. Ovakvim pri-
redbama podržavamo nastojanja da turizam postane sastavni dio
gospodarskog razvoja - napomenula je predsjednica Skupštine.
Do-dala je da posebno raduje potpisivanja pove-lje o prijateljstvu
Obrtničke komore Zagreb i Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske
županije, kojom se potiče regionalna gospo-darska suradnja.
U sklopu 6. gastro Turopolja, čijem je otvorenju prisustvovala i
zamjenica župana dr. Mirjana Mataušić Pišl, održana je promo-tivna
prodaja jabuka, kolača, kestena, licitar-skih i pčelarskih
proizvoda te obrtničkih pro-izvoda i suvenira, a biran je i
najbolji srneći gulaš.
Učenici Sednje strukovne škole Velika Gorica s učiteljima
kuharstva Darkom Štefančićem i Katicom Mirek
Koji su kolači najukusiji?!
Ocjenjivači srnećega gulaša - Berislav Lacković, Branko
Ognjenović i Vladimir Šajnović
Josip Kraljičković, Palma Klun Posavec i Krunoslav Pilko
U
-
25
MANIFESTACIJE
NA TRADICIONALNA BUĆIJADA
ćnica je fina, slasna dovoljno masna”
Prepoznata je autohtonost svakog dijela županije
ela od buće, nepravedno zapo-stavljena na našem jelovniku,
kušala su se krajem listopada u
Ivanić-Gradu u sklopu tradicionalne Bućijade. Dvodnevna
priredba, pod pokroviteljstvom Županije, okupila je na Trgu
Vladimira Nazora te na seoskim imanjima “Kezele” u Šume-čanima i
“Janković” u Staroj Marči
brojne posjetitelje, među njima i izlet-nike koji su u
Ivanić-Grad iz Zagreba,
došli vlakom “Bućko”. - Prepoznali smo auto-htonost svakog
dijela
županije te sustavno pomažemo prired-
be koje pridonose njezinoj ukupnoj turističkoj po-nudi. Bućijada
je ekološka,
gospodarska i turistička prired-
ba koja promovira Ivanić-Grad, a preko njega i županiju -
otvarajući priredbu istaknula je Palma Klun Posavec, predsjednica
Županijske skupštine. Posjetitelji Bućijade mogli su kupiti ulje,
sjemenke, rakije, likere, džemove i ma-krobiotičke proizvode od
buće, od domaćih te proizvođača iz Austrije, Slovenije i Vojvodine,
a Zagrepčane je posebno oduševila domaća (besplatna!) bućnica.
- Prijatelj mi je dao propagandni materijal, lijepo je vrijeme,
u mirovini sam i nije me bilo teško nagovoriti da dođem na Bućijadu
- ko-mentirala je Nada Jelovčić.
- Bućnica je fi na, slasna i dovoljno masna! - nadovezala se
Maja Šeković koja je u Ivanić-Grad također došla na nagovor
prijatelja koji su Bućijadu ‘otkrili’ lani.
U sklopu te dvodnevne priredbe, među osta-lim, otvoreno je
dječje igralište Bućko (na Žeravincu), održana likovna radionica i
‘mala seoska olimpijada’ s bućama, te predstavljena ponuda
“Naftalana”, specijalne bolnice za me-dicinsku rehabilitaciju.
Zvjezdana Marković
Posjetitelji su sa zanimanjem razgledali izložene buće
J
-
26
DOGAĐAJI
Laneni ručnici u kraljevskim palačamaLaneni ručnk je vrijedan
suvenir, izrađen iz čistog la-nena konca, uvršten i u košaricu
suvenira Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prodaje se u
eksklu-zivnim londonskim dućanima, po cijeni od 25 do 50 funti, kao
originalni hrvatski proizvod koji u sebi objedinjuje hrvatsku
etnografi ju te bogatstvo i umi-
jeće proizvodnje i ukrašavanja narodnog ruha. Ne-davno je
tristotinjak lanenih ručnika ivanićgradskih tkalji naručila i
belgijska kraljica, a otprije se koriste i na britanskom dvoru. U
Londonu će se uskoro moći kupiti i lanene jastučnice, za koje već
sada vlada veliko zanimanje.
SIJANJE LANA I NJEGOVA TRADICIJSKA PRERADA
Obnova tekstilnog rukotvorstva na tkalačkom stanu
U promociju proizvoda od lana više bi se trebala uključiti i
hrvatska diplomacija
Za tkanje na tkalačkom stanu treba imati puno volje i dosta
strpljenja - kaže Janica Kozjak, koja godišnje istka oko dvje-sto
lanenih ručnika. Za tkanje jednoga, dodaje, utroši do tri sata.
Tkanjem se bavi tridesetak godina, a posao je zavoljela još ‘dok je
bila mala’. - Nekada su se u gotovo svakoj kući tkale plahte,
jastučnice, vreće, pokrivači za konje.., a danas se time bave samo
rijetke žene, u Ivanić-Gradu nas je pet - kaže Jani-ca, a Jadranka
Kapitan, tajnica POU Ivanić-Grad, dodaje da tkanje nije lak posao.
- Treba sjediti i raditi, a mladi to baš i ne vole - objašnjava
Jadranka.
Potrebna je volja i strpljenje
- Kroz projekte koje smo podržali pokušali smo obnoviti
proizvodnju lana, odnosno proizvoda od lanenog konca. Nismo uspjeli
zainteresirati poljoprivrednike za sadnju te kulture, ali se zato
uspješno ra-zvijaju proizvodi od lana. Nekoliko mladih osoba je i
diplomiralo na toj problematici, a o tome su napisani i brojni
stručni rado-vi. Kroz lan je u dijelu Moslavine, odnosno Posavine,
probuđena svijest o vrijednosti tradicijskih zanata i proizvoda -
kaže Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu.
Vrijednost tradicijskih zanata
prisutnosti Milke Mesić, supruge predsjednika RH, Marshe
Bradtke, supruge američkog veleposlanika
u RH, te predsjednica Županijske i Gradske skupštine, Palme Klun
Posavec i Tatjane Ho-ljevac, predstavljen je krajem listopada
projekt “Lan i tkanje”. Prije deset godina pokrenuli su ga lady
Jadranka Njerš Beresford Peirse i Puč-ko otvoreno učilište
Ivanić-Grad, a potom ga je podržala i Zagrebačka županija. Suština
pro-jekta jest obnova sijanja lana i njegove tradicij-ske prerade
te obnova tekstilnog rukotvorstva tkanjem na tkalačkome stanu.
Dosad je Žup