Ordinata na grafovima = postotak pojedinoga odgovora Apcisa na grafovima = odgovori na postavljena pitanja 1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani. Frekvencija Postotak Uglavnom se ne slažemo 2 14,3 Uglavnom se slažemo 9 64,3 U potpunosti se slažemo 3 21,4 Ukupno 14 100,0 1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta. Frekvencija Postotak U potpunosti se ne slažemo 2 14,3 Uglavnom se ne slažemo 1 7,1 Uglavnom se slažemo 8 57,1 U potpunosti se slažemo 3 21,4 Ukupno 14 100,0
32
Embed
Ordinata na grafovima = postotak pojedinoga odgovora Apcisa na …dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/... · 2008-05-16 · programu – politička filozofija, filozofija
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Ordinata na grafovima = postotak pojedinoga odgovora
Apcisa na grafovima = odgovori na postavljena pitanja
1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se slažemo 9 64,3
U potpunosti se slažemo 3 21,4
Ukupno 14 100,0
1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 8 57,1
U potpunosti se slažemo 3 21,4
Ukupno 14 100,0
1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora
ostvariti u području predmeta.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 7,7
DA 7 53,8
NE 5 38,5
Ukupno 14 100,0
2. Komentar općih ciljeva (primjedbe ,prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
Opći ciljevi ispita kose se s idejom Etike kao prvenstvo odgojnoga predmeta.
(I. gimnazija, Zagreb)
Neki od općih ciljeva predmeta postavljeni su preopširno i zadiru u područja koja nisu
predviĎena propisanim programom Etike (ili nisu definirana). To se posebno odnosi na
poznavanje religijskih tradicija te srodnih područja koja nisu u srednjoškolskome
programu – politička filozofija, filozofija prava, socijalne filozofije, antropologija i
religijska učenja.
Razvojne karakteristike srednjoškolaca i realizacija programa drugih predmeta odredile
su da se Filozofija kao predmet sluša tek u četvrtome razredu te iz istoga razloga
navedene sadržaje (npr. filozofska i etička učenja te posebno originalne tekstove autora)
nije moguće ostvariti ranije u programu Etike, što znatno utječe na ukupan opseg
realiziranoga gradiva iz tih područja Etike. (II. gimnazija, Zagreb)
– razumijevanje različitih kulturnih i religioznih tradicija nije uključeno u program
– preširoko postavljeni opći ciljevi
– točno navesti etička učenja, autore i tekstove s kojima bi učenik trebao biti upoznat
– kategorički odbijamo!!! (skupina od 5 profesora)
(Županijsko i gradsko stručno vijeće za etiku, Zagreb)
– sadržajno preširoko u odnosu na propisani plan Ministarstva
(III. gimnazija, Zagreb)
2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se ne slažemo 4 28,6
Uglavnom se slažemo 7 50,0
U potpunosti se slažemo 2 14,3
Ukupno 14 100,0
2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete
rada u školama i sl.).
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 4 28,6
Uglavnom se ne slažemo 5 35,7
Uglavnom se slažemo 5 35,7
Ukupno 14 100,0
2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće
je ispitivati standardiziranim testom.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 4 28,6
Uglavnom se ne slažemo 9 64,3
Uglavnom se slažemo 1 7,1
Ukupno 14 100,0
2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje
učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se ne slažemo 4 28,6
Uglavnom se slažemo 7 50,0
U potpunosti se slažemo 1 7,1
Ukupno 14 100,0
2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje
učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.
Frekvencija Postotak
DA 6 42,9
NE 7 50,0
Nema odgovora
Ukupno
1
14
7,1
100,0
3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili
dodati)
Želim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadržaj te da kao predavač
dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraživanje. (Stanislava Radić, Srednja
škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)
Specifični ciljevi ispita izlaze iz okvira jednoga plana i programa te obuhvaćaju i stari i
novi plan i program, a ta se dva plana i programa često razilaze.
Za novi program ne postoji niti jedan odobreni udžbenik.
Ovakvim se ispitom provjerava znanje iz dvaju različitih planova i programa, što u niti
jednom drugom predmetu nije slučaj.
U prvoj sadržajnoj cjelini navedeni su moralni uzori, ali povijest poznaje i druge –
program ne ograničava nastavnikov izbor, ali je to moguće napraviti putem ispitnih
kataloga.
U drugoj sadržajnoj cjelini više je specifičnih ciljeva za koje smatramo da nije moguće:
1. odrediti i objasniti osnovne moralne i etičke postavke pojedinih religija …
2. analizirati tekstove iz različitih religijskih tradicija
3. objasniti i etički procijeniti važnost ideje ekumenizma…
Ti sadržaji su izbačeni iz „novoga” programa Etike te ih je moguće spomenuti
pojedinačno za ilustraciju, ali svakako ne tako detaljno obraditi.
Isto tako, program ne predviĎa političku filozofiju pa smatramo da su specifični ciljevi
preširoko postavljeni.
U svim cjelinama specifični ciljevi su i analiza temeljnih tekstova „svjetske etičke baštine
i njihovih autora”, odnosno religijskih tekstova te teorija i teorijskih uporišta etičkih
učenja …, što smatramo preopširno postavljenim još u samome programu Etike. Trebalo
bi navesti dijelove originalnih tekstova koje u tijeku nastave treba obraditi, ali i teorije i
autore koje učenici moraju upoznati. Sadržaji su zanimljivi i potrebni, ali je vrijeme
ograničeno. (II. gimnazija, Zagreb)
Tematske cjeline ne odgovaraju godinama učenja. (Gimnazija Lucijana Vranjanina,
Zagreb)
– preširoko postavljeni specifični ciljevi
– ne slažemo se jer je gradivo preopširno i ne poklapa se s propisanim programom i
predviĎenim brojem sati
– što je s ostalim programima, ne samo gimnazijskim?
– ciljevi ne pogaĎaju smisao postojanja Etike kao predmeta
– nisu odreĎeni u skladu s novim planom i programom Etike (Županijsko i gradsko
stručno vijeće za etiku, Zagreb)
Od 66 specifičnih ciljeva samo se tri mogu realizirati na temelju udžbenika za 1. razred
(jedini odobren od Ministarstva). (Stručno vijeće, Istarska, Primorsko-goranska i
Ličko-senjska županija)
– sadržajno izvan okvira nastavnoga plana odobrenoga od Ministarstva
(III. gimnazija, Zagreb)
3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se slažemo 8 57,1
U potpunosti se slažemo 6 42,9
Ukupno 14 100,0
3.2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 9 64,3
U potpunosti se slažemo 4 28,6
Ukupno 14 100,0
3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini
obrazovni ishodi ispitivati.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,1
Uglavnom se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se slažemo 7 50,0
U potpunosti se slažemo 4 28,6
Ukupno 14 100,0
3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina
na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,1
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 9 64,3
U potpunosti se slažemo 3 21,4
Ukupno 14 100,0
3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,1
DA 11 78,6
NE 2 14,3
Ukupno 14 100,0
3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.
Frekvencija Postotak
DA 13 92,9
NE 1 7,1
Ukupno 14 100,0
3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.
Frekvencija Postotak
DA 6 42,9
NE 8 57,1
Ukupno 14 100,0
4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,
treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)
Prvi dio ispita zahtijeva isključivo činjenično znanje (predmeta se navodi da zahtijeva i
konceptualno i proceduralno)
Prvi dio ispita je nemoguće riješiti bez iscrpnoga poznavanja faktografije, a taj dio
ispita donosi čak 50% mogućih bodova
Toliko inzistiranje na faktografiji nije u skladu s Etikom kao odgojnim predmetom
Uz to, upitna je i objektivnost pri ocjenjivanju eseja. (I. gimnazija, Zagreb)
Smatramo da nije primjereno pisanje eseja za vanjsko vrjednovanje znanja, a
proceduralno znanje moguće je ispitati i testom. Bez obzira na veliki trud i znatno
povećana sredstva, još uvijek će biti teško ostvariti objektivnost u vrjednovanju eseja, a
time i sam cilj mature. Vrjednovanje eseja donosi 50% bodova/uspjeha učenika na
državnoj maturi. (II. gimnazija, Zagreb)
– rasporediti pojedine dijelove prema važećim nastavnim programima
(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 8 57,1
U potpunosti se slažemo 5 35,7
Ukupno 14 100,0
4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 7 50,0
U potpunosti se slažemo 6 42,9
Ukupno 14 100,0
4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 7 50,0
U potpunosti se slažemo 6 42,9
Ukupno 14 100,0
4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,1
Uglavnom se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se slažemo 6 42,9
U potpunosti se slažemo 5 35,7
Ukupno 14 100,0
4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.
Frekvencija Postotak
DA 12 85,7
NE 2 14,3
Ukupno 14 100,0
4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.
Frekvencija Postotak
DA 9 64,3
NE 5 35,7
Ukupno 14 100,0
5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)
– prevelik broj bodova dobiva se na činjenično znanje (I. gimnazija, Zagreb)
– obuhvaćene su sve razine znanja, ali prema sadašnjim četverogodišnjim programima
(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
– esej nije objektivni tip ispitivanja i narušava objektivnost vanjskoga vrjednovanja rada
škole, profesora i učenika (Županijsko i gradsko stručno vijeće za etiku, Zagreb)
– predlažemo da se jasnije odrede kriteriji po kojima će se odreĎivati bodovi za esej
(Stručno vijeće, Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija)
5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u
ispitnome katalogu.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se slažemo 10 71,4
U potpunosti se slažemo 4 28,6
Ukupno 14 100,0
5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,1
Uglavnom se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se slažemo 6 42,9
U potpunosti se slažemo 5 35,7
Ukupno 14 100,0
5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik
upisuje ili označava točan odgovor).
Frekvencija Postotak
Uglavnom se slažemo 9 64,3
U potpunosti se slažemo 5 35,7
Ukupno 14 100,0
5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja
točnoga odgovora).
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se slažemo 9 64,3
U potpunosti se slažemo 4 28,6
Ukupno 14 100,0
5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju
obrazovanja.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se ne slažemo 3 21,4
Uglavnom se slažemo 5 35,7
U potpunosti se slažemo 4 28,6
Ukupno 14 100,0
5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,1
Uglavnom se ne slažemo 2 14,3
Uglavnom se slažemo 7 50,0
U potpunosti se slažemo 4 28,6
Ukupno 14 100,0
5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovome na državnoj maturi.
Frekvencija Postotak DA 7 50,0 NE 6 42,9 Nema odgovora