Filozofija uma

VDVWDYLR��PU��VF��-26,3�ý,5,ý�

=DGDU��

drugi umovi

status folk psihologije

emocije

koncepti

PLVOL�L�VDGUåDM

biheviorizam

jedinstvo metodologije i paradigmi

NOLQLþND�SVLKRORJLMD�L�filozofijski izvori

emocije i individualizam

umjetna inteligencija

dualizam

monizam

epifenomenalizam

teorija dvostrukog aspekta

funkcionalizam

kompjutacijska metafora

konekcionizam

qualia

modularnost uma

teorija akcije

)LOR]RILMD�XPD��Y��>��@�

- � -

Š72�823û(�-(67�),/2=2FIJA UMA ? FILOZOFIJA = �JUþ��OMXEDY�SUHPD�]QDQMX�L�PXGURVWL��SURXþDYDQMH�QDMRSüHQLWLMLK�L�

apstraktnih odlika svijeta i kategorija u kojima mislimo: uma, materije, razuma, dokaza, istine… Filozofija pojedine discipline ne nastoji riješiti NRQNUHWQD� SLWDQMD� GRWLþQH� GLVFLSOLQH� NROLNR� SURXþLWL� NRQFHSWH� NRML�VWUXNWXULUDMX� WDNYR� PLãOMHQMH� L� L]ORåLWL� QMHQH� WHPHOMH� L� SUHWSRVWDYNH��[Blackburn, 1996]

PSIHOLOGIJA = ]QDQRVW� R� OMXGVNRP� L� åLYRWLQMVNRP� SRQDãDQMX�� SURXþDYDQMH�RUJDQL]DPD� X� VYRM� QMLKRYRM� UD]QROLNRVWL� L� VORåHQRVWL� UHDJLUDQMD� QD� WLMHN� L�SURPMHQH� X� IL]LNDOQLP� L� GUXãWYHQLP� GRJDÿDMLPD� NRML� þLQH� QMLKRYX� RNROLQX��[Chaplin, 1985]

UM = 1. organi]LUDQD� VYHXNXSQRVW� SVLKRORJLMVNLK� SURFHVD� NRML� RPRJXüXMX�pojedincu interakciju s vlastitom okolinom, 2. (strukturalizam) sveukupnost VYMHVQLK� LVNXVWDYD�� VYHXNXSQRVW� SRVWRMDQLK� VWUXNWXUD� XNOMXþHQLK� X�stvaranje svjesnog iskustva i psihologijskih aktivnosti, 4. ja ili psiha, 5. LQWHOHNW�LOL�LQWHOLJHQFLMD��RVREHQL�QDþLQ�SRQDãDQMD�LOL�QDþLQD�PLãOMHQMD��QSU��DPHULþNL�XP��XP�GLYOMDND��>&KDSOLQ��@

RAZUM� � �� VYHXNXSQRVW� LQWHOHNWXDOQLK� SURFHVD� XNOMXþHQLK� X� PLãOMHQMH� L�rješavanje problema, 2. uzrok izvjesnoJ�GRJDÿDMD��PRWLY�SRQDãDQMD��ORJLþNL��GREUR-XUHÿHQL�XP�–�NDR�©UD]XPDQ�þRYMHNª��>&KDSOLQ��@

>%ODFNEXUQ��@�3RVWRML�NRQVHQ]XV�R�UD]XPX�NDR�VSHFLILþQRM�UD]OLFL� OMXGL�RG� RVWDOLK� åLYRWLQMD�� DOL� QH� L� R� QDUDYL� WH� VSRVREQRVWL�� SUHWSRVWDYOMD�uporabu jezika, 2. 3ODWRQ��NRþLMDã��L�$ULVWRWHO�– uporaba razuma predstavlja najviše dobro za ljude, 3. Kant, Hegel –� UD]XP� RPRJXüXMH� VORERGX�djelovanja nasuprot nekontroliranih strasti, 4. Hume –� RJUDQLþDYD�VSRVREQRVW� QD� RVREHQR� ORJLþNR� L� PDWHPDWLþNR� ]DNOMXþLYDnje, ali ne i na XRELþDMHQL� SURFHV� VWYDUDQMD� XYMHUHQMD� L]� LVNXVWYD� LOL� HWLþNH� L� HVWHWLþNH�RGOXNH�� ©UD]XP� MH� URE� VWUDVWL�� L� QH� PRåH� WHåLWL� L� MHGQRM� GUXJRM� VOXåEL� GR�VOXåHQMD�L�SRVOXãQRVWL�QMLPDª�-�KRWLPLþQL�REUDW�3ODWRQD

FILOZOFIJA UMA = filozofija psihologije = filozofijsko propitivanje naravi mentalnih fenomena i njihove veze s ponašanjem i mozgom.

Stereotipni odnos filozofi-psiholozi:

• UDFLRQDOLVWLþNL�SULVWXS�PHQWDOQLP�IHQRPHQLPD��GXDOL]DP��NUHDFLRQL]DP��H. Reichenbach)

• empirijski pristup mentalnim fenomenima

• filozofija isprva dio studija filozofije – potreba za legitimacijom i DXWRQRPQRãüX� �:�� :XQGW� – Leipzig 1895; RT i pogreške); reakcija filozofa – ψ� QLMH� X� VWDQMX� GHILQLUDWL� SUHGPHW� YODVWLWD� LVWUDåLYDQMD�(S. T. Kuhn –�]QDQRVW�L�PRü�

• razvoj ψ spoznaja od WW2

• RERVWUDQRVW� XWMHFDMD� �HSLVWHPLND�� ILO�� XPD�� WHRULMH� NOLQLþNRM� ψ i savjetovanju)


- � -

POVIJEST FILOZOFIJE UMA :

A) do 1950-ih

• um je nefizikalan

• psihologija ne bi trebala govoriti o privatnim mentalnim stanjima

• B. F. Skinner, J. B. Watson, W. V. Quine, G. Ryle – pragmatizam i biheviorizam –�MDYQR�RSDåOMLYH�YH]H�L]PHÿX�SRQDãDQMD�L�UHDNFLMD��6-R)

B) kasne 1950-te

• DQLPDOQL� ELKHYLRUL]DP� XSXüXMH� QD� UD]XPLMHYDQMH� SRQDãDQMD� SXWHP�mentalnih stanja

• Noam Chomsky –� REMDãQMHQMH� MH]LþQH� NRPSOHNVQRVWL� SRPRüX�nesvjesnih mentalnih fenomena; generativna gramatika

• Alan Turing – umjetna inteligencija (AI) i empirijski provjerljivi modeli LQWHOLJHQWQLK�SURFHVD�OMXGL�L�åLYRWLQMD

• pomak u filozofiji – cijeni se realizam nasuprot instrumentalizma o RSüLP�WHRULMVNLP�HQWLWHWLPD

INTERDISCIPLINARNI PRISTUP:

FILOZOFIJA

WHRULMD� VSR]QDMH� >GUXJL� XPRYL�� TXDOLD�� PLVOL� L� VDGUåDM�� IXQGDFLRQL]DP-koherentizam-epistemika, istina: korespondencija-koherencija-pragmatizam]

ontologija [valjanost ψ konstrukata]

logika [normativnost vs. deskripcije, AI]

fil. znanosti [jedinstvo metodologije i paradigmi, status folk ψ]

etika [emocije, individualizam, fizikalizam, animalni biheviorizam]

NEUROFIZIOLOGIJA�>QHXUDOQH�PUHåH��IL]LRORãND�ψ]

PSIHOLOGIJA

kognitivna ψ�>KLMHUDUKLMD�NRJQLWLYQLK�VSRVREQRVWL��]DNOMXþLYDQMH, kreativnost]

ψ�OLþQRVWL�>HPRFLMH��PRWLYDFLMD��WHRULMH�OLþQRVWL@

psihometrija [valjanost, konstrukti, modeliranje]

5$ý81$56792 [modeliranje ponašanja, AI]


- � -

'58*,�8029,�

=DGDWDN��8YMHULWH�PH�GD�SRVMHGXMHWH�PHQWDOQD�VWDQMD��

'HVFDUWHV�

-�REPDQMXMXüL�GHPRQ - Kako mogu znati što je istinito od onoga što spoznajem? - odbaciti sve u što mogu sumnjati - fundacionalizam u epistemologiji (koherentizam; epistemika) - ostaje nesumnjivo: «Mislim, dakle jesam.» -�SUREOHP��L]�WH�UHþHQLFH�VH�PRåH�L]YXüL�PDOR�WRJD

- problem informacijske vrijednosti tautologija - problem: da li odbaciti sve jabuke samo zato što je jedna pokvarena?

*HRUJH�%HUNHOH\�

- subjektivni idealizam - spoznaja je racionalna, temelji se na posjedovanju ideja - mogu znati jedino ideje – sve ostalo je stvar pretpostavke -�SRVWRMDQMH�ELüD�MH�]DMDPþHQR�SRVMHGRYDQMHP�LGHMH�R�QMHPX�X�QDãHP�

umu - problem: vodi u solipsizam -�WHRORãNL�REUDW��SRVWRML�%RJ��þLML�XP�VDGUåL�VYH�LGHMH�

.DQW�

- razlikovanje noumenon/phaineomenon -�QH�PRåHPR�VSR]QDWL�VWYDU�SR�VHEL -�VYH�ãWR�PRåHPR�VSR]QDWL��PRåHPR�XþLQLWL�VDPR�NUR]�DSULRUQH�]RURYH -�]RURYL�D�SULRUL��YULMHPH��SURVWRU��X]URþQRVW

7KRPDV�1DJHO�

- Kako je to biti šišmiš? - problem povlaštenog statusa spoznaje

- imamo povlašteni pristup vlastitim mentalnim stanjima - nemamo prisWXS�WXÿLP�PHQWDOQLP�VWDQMLPD -�QH�PRåHPR�]QDWL�NDNR�MH�WR�ELWL�QHWNR�GUXJL - simuliranje

- problem: zamišljamo kako bi bilo da smo mi netko drugi - metamorfoza -� SUREOHP��PRåH� OL� VH�XVSRVWDYLWL� NRUHVSRGHQFLMD� L]PHÿX�

ja prije i poslije? - problem postojanja WXÿLK mentalnih stanja

Nedostaje nam izravno stanje mentalnih stanja drugih osoba.

ASIMETRIJA

Posjedujemo izravno znanje bar nekih vlastitih mentalnih stanja.


- � -

- dualizam –�VXRþHQ�V�WHãNRüRP�GUXJLK�XPRYD - biheviorizam – ne poznaje problem - funkcionalizam –�QHPD�WHãNRüD�MHU�VH�PHQWDOQD�VWDQMD�GHILQLUDMX putem unutarnjih stanja organizma - eliminativni materijalizam –�QHPD�QLNDNYLK�WHãNRüD�– ako ne postoji um, nema ni problema drugih umova Konceptualni problem asimetrije : KakR� PRåHPR� LPDWL� NRQFHSWH� WXÿLK�

LVNXVWDYD�DNR�PRåHPR�LPDWL�L]UDYQR�]QDQMH�MHGLQR�YODVWLWLK�LVNXVWDYD"

'D�OL�MH�PRJXüH�RSDåDQMH�WXÿHJ�EROD�NDR�GRLVWD�EROD�QHNRJ�GUXJRJ"

- empatija ili simulacija - nismo telepati

Drugi umovi kao problem rekurzije

A) svaka teorija umova je teorija svih umova -�XNROLNR� MH� MHGQD�RG�QMLK� LVWLQLWD��QH�PRåH�VH� UDELWL� ]D�SUREOHP�

drugih umova - istinita je akko se odnosi na sve umove, pa i na druge

B) mora se obuhvatiti protivnikovo iskustvo - ukoliko je izvjesna teorija uma istinita, mora obuhvatiti sve

umove, pa i one koji zagovaraju suprotnu teoriju

Negiranje postojanja asimetrije izravnog znanja:

-� RSüHQLWR� VH� GUåL� QHSODX]LELOQLP� GD� GRLVWD� LPDPR� L]UDYQR� ]QDQMH� WXÿLK�mentalnih stanja

-�IHPLQLVWLþND�ILOR]RIija – jaka struja protivnika asimetrije -� SRVWPRGHUQH� WHRULMH� UD]OLþLWRVWL� L� LGHQWLWHWD� – iskustvo drugih prethodi

iskustvu sebe sama =$./-8ÿ,9$1-(�2�'58*,0�8029,0$�7(0(/-,�6(�1$�35,6783,0$��

DQDORJLML�

- korelacijski utemeljeno -�OMXGL�VH�X�VOLþQLP�VLWXDFLMDPD�SRQDãDMX�NDR�L�MD�L�LPDMX�LVWL�IL]LþNL�VDVWDY -�NDG�LPDP�RGUHÿHQR�PHQWDOQR�VWDQMH�SRQDãDP�VH�QD�RGUHÿHQL�QDþLQ - dakle, drugi imaju ista mentalna stanja

]DNOMX�LYDQMH�L]�1 ��

- Kant - ako postoje zakoni spoznaje, univerzalni su - ako su univerzalni, dovoljno je promatrati samo sebe -� QHPD� SUREOHPD� GUXJLK� XPRYD�� MHU� VH� VYL� UDYQDMX� SR� LVWLP�� QXåQLP�

zakonima -� L]� YODVWLWH� LQVWDQFH� ]QDPR� GD� SRVWRML� X]URþQD� YH]D� L]PHÿX� PHQWDOQLK�

stanja i ponašanja -�]DNOMXþLYDQMH�L]�1 ��MH�RSUDYGDQR��LDNR�QHL]EMHåQR - dogma: misao prethodi akciji – teorija akcije


- � -

- protuprimjer – EEG, CT, MRI… koje bi pokazalo kada se aktivira SRGUXþMH� X�PR]JX� ]D�PRWRULNX�� D� NDGD� GLR� ]D� NRJQLFLMX� �QSU�� UMHãDYDQMH�zadatka RT višestrukog izbora)

GUXJL�XPRYL�NDR�WHRULMVNL�HQWLWHWL�

- omiljeno u funkcionalizmu i anglo-DPHULþNRM�ILOR]RILML -� SRVWRMDQMH� GUXJLK� XPRYD� SRVWDYOMD� VH� NDR� KLSRWH]D� QD� WHPHOMX� WXÿHJ�

ponašanja -�]DNOMXþLYDQMH�L]�1 ��YLãH�QLMH�SUREOHP - problem qualia –�RYD�LK�WHRULMD�QH�SRGUåDYD�

NULWHULMDOL]DP�

- veza ponašanje-mentalna stanja je konceptualna, i time kriterijska - ponašanje je kriterij za prisutnost mentalnih stanja - ponašanje i mentalna stanja nisu povezani samo kontigentno (npr.

VYUEHå��þHãDQMH� - problem: mentalna stanja osoba u komi – nema ponašanja, LOL�JD�LPD�QD�QDPD�QHSR]QDW�QDþLQ - Alan Turing -��LPDPR�SUDYL�$,�DNR�RGJRYDUD�QD�SLWDQMD�QD�QDþLQ�NDNR�EL�WR�PL�þLQLOL - ostaje pitanje da li je svjesno kao što smo svjesni mi

SULVWXS�VWDYRYD�GUXJLP�XPRYLPD�

- attitudinal approach -�QDþLn našeg percipiranja drugih je da posjeduju duše, iskustva - neposredno je i prethodi svakom vjerovanju - problem: ostaje jaz asimetrije -� SUREOHP�� EH]� RE]LUD� QD� GXELQX� VWDYD�� RQ� PRåH� ELWL� SRJUHãDQ� �QSU��

rasizam)

SULYDWQL�MH]LN�L�GUXJL�XPRYL�

- :LWWJHQVWHLQ - jezik je javni fenomen -�QHPRJXüH�MH�SRVWRMDQMH�MH]LND�NRML�EL�ELR�QXåQR�UD]XPOMLY�VDPR�MHGQRM�

osobi -� DQDORJLMVNL� ]DNOMXþDN� MH� X� L]UDYQRP� NRQIOLNWX� MHU� WYUGL� GD� SVLKRORJLMVNH�

termine ]QDPR�MHGLQR�L]�YODVWLWRJ�VOXþDMD -�QH�PRåH�VH�WHVWLUDWL�da li je upotreba psihologijskih termina konzistentna -� LQGLUHNWQR�SRGXSLUH�NULWHULMDOLVWH� L�NRQFHSWXDOQX�YH]X� L]PHÿX�XQXWDUQMLK� L�

vanjskih stanja


- � -

7(25,-$�7(6729$�8�69-(7/8�352%/(0$�'58*,�8029$�

YDOMDQRVW�

- pitanje razlikovanja phainoemenon/noumenon

REMHNWLYQRVW�

- pretpostavlja druge umove i problem interakcije s njima

RVMHWOMLYRVW�

-� XQDSULMHG� VH� SUHWSRVWDYOMD� NYDOLWDWLYQD� GLPHQ]LMD� RGUHÿHQRJ� UDVSRQD�rezultata testa,

tj. normiranost

-�PDWHPDWLþNL�SUREOHP

SRX]GDQRVW�

- pretpostavlja se stabilnost izvjesnih osobina/dimenzija

-�PDWHPDWLþNL�SUREOHP

QRUPLUDQRVW�

- pretpostavlja izvjesnu distribuciju u populaciji

-�R�SRSXODFLML�XYLMHN�]DNOMXþXMHPR�SRVUHGQR�– preko uzorka

- problem reprezentativnosti uzorka


- � -

Problem um-tijelo

2]QDNH�PHQWDOQRJ�

Descartes prvi koji je upozorio na svijest kao oznaku mentalnog

:LOOLDP�-DPHV��©3UYD� L�QDMNRQNUHWQLMD�þLQMHQLFD�]D�NRMX�üH�VYDWNR�SUL]QDWL�GD�SULSDGD� QMHJRYX� XQXWUDãQMX� LVNXVWYX� MH� þLQMHQLFD� GD� VH� ]ELYD� QHND� YUVWD�svjesnosti.» (1910, Psihologija)

$��VYMHVQRVW�

Problemi: i) ne uspijevamo percipirati svijest, ii) GD� OL� MH� XRSüH� UD]XPOMLYD� X�drugim terminima.

L�� EXGQRVW�� VDQMDQMH�� VYDNR� MH� VYMHVQR� VWDQMH� QDþLQ� ELYDQMD� VYMHVQLP�� 7��

Nagel: organizam ima svjesno mentalno stanje ako i samo ako «postoji

nešto kako je to biti taj organizam»

ii) svjesna stanja posjeduju kvalitativni karakter – qualia;

iii) posjedujemo ne-]DNOMXþXMXüH� ]QDQMH�R� VYMHVQLP�PHQWDOQLP�VWDQMLPD�– kada smo svjesni, znamo da smo da jesmo svjesni i kako smo svjesni �QDþLQ�VYMHVQRVWL��DOL�QH�]DNOMXþXMHPR�GD�L�NDNR�MHVPR�VYMHVQL�L]�LþHJD�što bi izravnije percipirali ili znali neovisno o svijesti Æ problem drugih umova i povlaštenog statusa spoznaje vlastitih mentalnih stanja; o WXÿLP�PHQWDOQLP�VWDQMLPD�]DNOMXþXMHPR�SRVUHGQR

%��LQWHQFLRQDOQRVW�PHQWDOQRJ��ODW��XSXWLWL��SRND]DWL��

�R]QDND�VWDQMD�LOL�GRJDÿDMD�NRMD�þLQL�GD�MH�o ili da XSXüXMH�QD nešto

SUHGVWDYOMDMX� GD� MH� VYLMHW� SRVWDYOMHQ� QD� L]YMHVWDQ� QDþLQ�� >-RKQ� 6HDUOH� – um-ka-svijetu� �YMHUXMHP� GD� üX� SRSLWL� ãDOLFX� NDYH�� L� svijet-ka-misli� �åHOLP�popiti šalicu kave) smjer poklapanja], svako reprezentacijsko stanje ili stav –�LVWLQLWRVW�MH�X�SRWSXQRVWL�QHSRYH]DQD�V�LQWHQFLRQDOQRãüX

6WDQMH� MH�PHQWDOQR�VWDQMH� �LOL� GRJDÿDM��DNNR� MH� LOL� VYMHVQR� LOL� LQWHQFLRQDOQR�VWDQMH��LOL�GRJDÿDM��2EMHNW�MH�PLVOHüD�VWYDU�DNNR�LPD�PHntalna stanja.

2]QDNH�IL]L�NRJ�

Problemi:

L��IL]LNDOQH�WHRULMH�VH�PLMHQMDMX��RGQRV�IL]LþNR-um se ne mijenja

LL��IL]LþNH�SRMDYH�VX�RQR�R�þHPX�NRQDþQD�LVSUDYQD�IL]LNDODQ�WHRULMD�JRYRUL

LLL��IL]LþNH�SRMDYH�SR�GHILQLFLML�VX�QH-mentalne

LY��IL]LþNH�SRMDYH�VX�RSüeg tipa koji objašnjava naša trenutna fizika; posjeduju SULPDUQH�NYDOLWHWH�YHOLþLQH��REOLND��NUHWDQMD��EURMD��NUXWLQH��WHNVWXUH��QMLKRYX�ORJLþNX� NRQVWUXNFLMX� L� VYRMVWYD� XþLQNH� NRMH� LPDMX� QD� WH� NYDOLWHWH� �QDERM��masa)


- �� -

2GQRVL�XP�WLMHOR�

Svakoj kategoriji svojVWDYD� �PHQWDOQLK� LOL� IL]LþNLK�� NRUHVSRQGLUD� NDWHJRULMD�koncepata i predikata Æ� VYDNR� SLWDQMH� R� RGQRVX� PHQWDOQRJ� L� IL]LþNRJ�VYRMVWYD� PRåH� VH� QDQRYR� SRVWDYLWL� NDR� SLWDQMH� NRQFHSDWD� L� SUHGLNDWD� L�obrnuto

[A] Za svaki x, ako je x P, tada je x M.

[B] Za svaki x, ako je x M, tada je x P. [A] ∧ [B] ⇔ [C]

[C] Za svaki x, x je M ako i samo ako x je P.

Fizikalizam – pozicija prema kojoj, kakvo god mentalno svojstvo objekt SRVMHGXMH�� RQR� NRQFHSWXDOQR� QDOLMHåH� QD� IL]LNDOQD� VYRMVWYD� NRMD� REMHNW�posjeduje, i koji god psihologijski zakoni da postoje, fizikalni zakoni ih REXKYDüDMX�

F-svojstva NRQFHSWXDOQR�QDOLMHåX na G-svojstva ako i samo ako za svaki x, ako je x svojstvo f iz F, tada postoji svojstvo g iz G, takvo da x ima g i NRQFHSWXDOQR�MH�QXåQR�GD�x ima g, tada x ima f.

ÿHWLUL�WHPHOMQH�WH]H�R�RGQRVX�PHQWDOQR�IL]L�NR��

1. Realizam. Neke stvari imaju mentalna svojstva.

2. Konceptualna autonomija. Mentalna svojstva nisu konceptualno svodljiva na ne-mentalna svojstva, i, za posljedicu, nema ne-mentalnog LVND]D�NRML�VDGUåi bilo koji ne-mentalni iskaz.

3. Dovoljnost objašnjenja sastavnicama. Potpun opis stvari u terminima njenih temeljnih sastavnica, njihovih ne-relacijskih svojstava, i odnosa PHÿX� VRERP� L� SUHPD� GUXJLP� WHPHOMQLP� VDVWDYQLFDPD� VWYDUL��podjednako opisana (opis� VDVWDYQLFDPD�� REXKYDüD� SRWSXQ� RSLV� WH�VWYDUL�� WM�� SRSLV� VYLK� VYRMVWDYD� RGUHÿHQH� VWYDUL� VOLMHGL� L]� QMHQRJ� RSLVD�sastavnicama.

4. Ne-mentalizam sastavnica. Temeljne sastavnice stvari kao takve nemaju mentalna svojstva.

Problem – skup je nekonzistentan, a svDND�MH�RG�WH]D�VQDåQR�SULYODþQD��7H]H�(2)-(4) impliciraju negaciju (1).

Odbaciti tezu:

(1) –�SULKYDüDQMH�LUHDOL]PD�LOL�HOLPLQDWLYL]PD�

(2) – - || - konceptualnog redukcionizma (neutralni monizam, teorije SVLKRIL]LþNRJ�LGHQWLWHWD��IXQNFLRQDOL]DP�

(3) – - || - konceptualnog anti-redukcionizma (neutralni emergentizam, emergentni materijalizam)

(4) – - || - onotološkog anti-UHGXNFLRQL]PD��WHRULMH�PHQWDOQLK�þHVWLFD��GXDOL]DP�supstanci, idealizam, panspihizam, teorije dvostrukog aspekta)


- �� -

Prihvatiti (1) i (2): realizam i konceptualna autonomija Odbaciti (4): ontološki anti-redukcionizam WHRULMH�PHQWDOQLK�þHVWLFD þLVWH miješane univerzalne: RJUDQLþHQH� univerzalne: RJUDQLþHQH� redukcijski dualizam supstanci ne-redukcijski teorije panpsihizam interakcijski panpsihizam SRVHEQLK�þHVWLFD paralelizam idealizam JHQHULþNL JHQHULþNL (aka fenomenalizam, teorije imaterijalizam) dvostrukog aspekta RJUDQLþHQD�WHRULMD dvostrukog aspekta Odbaciti (3): konceptualni anti-redukcionizam emergentizam neutralni emergentni emergentizam materijalizam tip-tip jedva nelagnutost bez povezanosti

Prihvati (3) i (4): dovoljnost objašnjenja sastavnicama i ne-mentalizam sastavnica

Odbaci (2): konceptualni redukcionizam psihologijski redukcionizam fizikalizam neutralni monizam VYRÿHQMH�QD konceptualna IL]LþNR QDOHJQXWRVW�QD�IL]LþNR SVLKRIL]LþNL�WHRULMH translacijski DQDOLWLþNL kriterijski identiteta biheviorizam funkcionalizam biheviorizam (aka središnji materijalizam) + eksternalizam Odbaci (1): irealizam eliminativni materijalizam


- �� -

A. DUALIZAM

RENÉ DESCARTES (1596-1690)

«Meditacije o prvoj filozofiji» II. «O naravi ljudskog duha: da je on poznatiji od tijela»

VI. «O egzistenciji materijalnih stvari i o stvarnoj UD]OLFL�L]PHÿX�GXKD�L�WLMHODª

supstanca – Aristotel 'Kategorije' - «ono što se ne rabi kao subjekt niti u subjektu»; neovisno postojanje; Bog je jedina supstanca

TEORIJA VRSTÂ SUPSTANCI QDþHOQL�LQGLYLGXDFLMVNL�DWULEXW; svi ostali su njegova modifikacija EKSTENZIJA

kategorijsko svojstvo – odredivo, ali nije odrednica (npr. 'biti obojan') MISAO

1. vlastiti um poznajemo bolje od vlastita tijela

2. XP�MH��PHWDIL]LþNL��NRþLMDã�WLMHOD 3. SRVWRML�EDUHP�WHRULMVND�WHãNRüD��

PRåH�OL�OMXGVND�LQWHOLJHQFLMD�]QDWL�SRVWRMH�OL�XRSüH�YDQMVNL�svakodnevni fizikalni objekti

X]URþQL�LQWHUDNFLRQL]DP��'HVFDUWHV�– gravitacijski vrtlozi, epifiza;

epifenomenalizam, paralelizam) �NRQFHSWXDOQD�QH]DYLVQRVW�VYRMVWDYD�HNVWHQ]LMH�L�PLVOL�QH�SULMHþL�

postojanje supstance koja ima oba svojstva – Spinoza

Descartesovi argumenti u najboljem VOXþDMX�WYUGH��mogu�SRVWRMDWL�ELüD�NRMD�LPDMX�VDPR�PHQWDOQD�NDR�L�RQD�VD�VDPR�IL]LþNLP�VYRMVWYLPD��ne i da moraju biti ⇒ a priori�GXDOL]DP�PRåH�ELWL�LVWLQLW��SURYMHUD�a posteriori

1. /2*,ý.,�32=,7,9,=$0 i VERIFIKACIJSKA TEORIJA =1$ý(1-$ (intersubjektivna provjerljivost)

2. INKONZISTENCIJA S ZN$12âû8: • nefizikalni objekti - utvare, ektoplazma • evolucija – filogeneza i ontogeneza vs.

nematerijalni duh • X]URþQD�LQWHUDNFLMD • konzervacijski zakoni fizike (materija i energija)

– psihološka energija


- �� -

B. BIHEVIORIZAM C. DARWIN – poticaj ranim animalnim psiholozima i fiziolozima za

RWNULYDQMH�SRGULMHWOD�XPD�NRPSDUDWLYQRP�DQDOL]RP�QLåLK�YUVWD�L�þRYMHND

RUSKI FIZIOLOZI: Pavlov, Bekhterev, Sechenov - uvjetovanje John B. WATSON (1913 Psychological Review) djelovanje škole: 1919 – sredina '30-tih E. L. THORNDIKE – animalni biheviorizam; Karl L. LASHLEY – fiziološki psiholog E. C. THOLMAN – svrhovito ponašanje C. L. HULL – bihevioralni sistem B. F. SKINNER – deskriptivni biheviorizam; operantno uvjetovanje E. R. GUTHRIE – teoriMD�]GUXåHQRVWL��NRQWLJXLWHWD� Rudolpf CARNAP (1932-3) «Psychology in Physical Language», Erkenntnis Gilbert RYLE (1949) The Concept of Mind

$1$/,7,ý.,�%,+(9,25,ZAM - kriteriji verifikacije, tj. testovi pripisivanja mentalnom bihevioralni su

TRANSLACIJSKI BIHEVIORIZAM – 'jaki'; svaki SVLKRORJLMVNL�LVND]�PRåH�VH�SUHYHVWL�X�LVND]�R�VWYDUQRP�L�potencijalnom ponašanju tijela

KRITERIJSKI BIHEVIORIZAM – 'slabi'; postoje bihevioralni, DQDOLWLþNL�GRYROMQL�XYMHWL�]D�SULPMHQX�PHQWDOQLK�SUHGLNDWD

3VLKRORJLMVNH�UD]OLNH�QH�PRJX�QDGLþL�ELKHYLRUDOQH�WHVWRYH�

TURINGov test – Kada je stroj AI?

UDþXQDOR�MH�X�VWDQMX�XYLMHN�SURüL�EDWHULMX�YHUEDOQLK�WHVWRYD�NRML�PRJX�]DYDUDWL�RJUDQLþHQRJ�RSDåDþD��QSU��WLSNRYQLFD��(OLVD�

a) U. T. PLACE: tvrdoglave rezidue svjesnih mentalnih stanja nepovezane s ikakvim ponašanjem

b) SRMHGLQFL�PRJX�ELWL�SVLKRORJLMVNL�UD]OLþLWL�XVSUNRV�VOLþQRVWL�VWYDUQRJ�L�KLSRWHWVNRJ�ponašanja obrnuti spektar (J. Locke)

c) prešutne temeljne pretpostavke o ostatku subjektove mentalnosti ⇒ cirkularnost ili korjenita nekompletnost analize


- �� -

C. TEORIJA IDENTITETA U. T. Place (1956) «Is Consciousness a Brain Process?» British Journal of

Psychology

J. J. C. Smart (1959) «Sensations and Brain Processes», Philosophical Review

6,17(7,ý.,�,'(17,7(7 A POSTERIORI (voda=H20; Mendelovi geni=DNK…)

bar je dio mentalnih stanja istinski unutrašnji i epizodni

epizodni mentalni objekti su neurofiziološki

69$.2�0(17$/12�67$1-(�,/,�'2*$é$-�180(5,ÿ.,�-(�,'(17,ÿ12�6�1(.,0�7$.9,0�1(852),=,2/2ä.,0�67$1-(0�,/,�'2*$é$-(0��

biti u stanju bola = ispaljivanje c-vlakana

vjerovati 'propoziciju B' = ispaljivanje PB-vlakana

D. LEWIS i D. M. ARMSTRONG

NRQFHSWXDOQD�YH]D�VWDQMD�EROD�L�SRQDãDQMD�X]�RGUåDYDQMH�HPSLULMVNH�identifikacije unutrašnjeg stanja njegova vlasnika

]GUDYRUD]XPVND�X]URþQD�LQDþLFD�–konceptualna analiza + 'folk teorija'

�GHI��ERO�MH�NDNYR�JRG�VWDQMH�NRMH�]DX]LPD�L]YMHVQX�X]URþQX�QLãX

]QDQRVW�üH��YUOR�YMHURMDWQR��RWNULWL�GD�WX�QLãX�]DX]LPD�WDNYR-i-takvo neurofiziološko stanje

bol je upravo to neurofiziološko stanje

D. FUNKCIONALIZAM n STROJNI FUNKCIONALIZAM

Hilary PUTNAM, Jerry FODOR

teorija identiteta pretpostavlja TIP IDENTITET

PHQWDOQD�VWDQMD�VKYDüHQD�VX�NDR�WLSVND��YUVWD�PHQWDOQLK�REMHNDWD

bol = ispaljivanje c-vlakana ⇒ nepostojanje c-vlakana = nepostojanje bola

specizam – psihologiMD�SUHXVNR�VKYDüHQD�NDR�OMXGVND

PRIMJERAK (TOKEN) IDENTITET

primjerci bola = individualne instance bola koja se dešava NRG�RGUHÿHQRJ�VXEMHNWD�X�RGUHÿHQD�YUHPHQD

SULPMHUFL�EROD�LGHQWLþQL�VX�RGUHÿHQLP�QHXURIL]LRORãNLP�VWDQMLPD

⇒ERO�MH�YUVWD��RSüHQLWRVW��WLS

TEORIJA

IDENTITETA


- �� -

⇒PRåH�VH�LGHQWLILFLUDWL�VDPR�V�QHþLP�DSVWUDNWQLMLP��8=52ý120�,/,�FUNKCIJSKOM ULOGOM koju ispaljivanja c- vlakana dijele s potencijalnim zamjenama ili surogatima

FUNKCIONALIZAM� �RQR�ãWR�PHQWDOQR�VWDQMH�þLQL�WLSRP�NDNYR�MHVW�MH�QMHJRY�poseban skup funkcijskih odnosa, uloga u subjektovoj bihevioralnoj ekonomiji.

PUTNAMOV STROJNI FUKCIONALIZAM: biti u mentalnom stanju M��]QDþL�VDPR�ELWL�X�L]YMHVQRP�fiziološkom stanju F�LOL�þHPX�JRG�ãWR�RGLJUDYD�XORJX�U��X�UHOHYDQWQRP�UDþXQDOQRP�SURJUDPX�

FUNKCIONALNA STANJA SU VIŠESTRUKO OSTVARIVA!

o HOMUNKULARNI FUNKCIONALIZAM

�LQWHOLJHQWQL�VLVWHP�LOL�XP�PRçH�VH�SRMPLWL�VDVWDYOMHQ�RG�EURMQLK�VXE�VLVWHPD�NRML�REDYOMDMX�MHGQRVWDYQH�]DGDWNH�X�NRRUGLQDFLML �

Prigovori strojnom funkcionalizmu (FODOR, DENNETT, CUMMINS):

I. psihologijsND�REMDãQMHQMD�X�WHUPLQLPD�VXSVXPLUDQMD�RSDåHQLK�SRGDWDND�X�šire i šire univerzalne zakone –�ORJLþNL�SR]LWLYLVWL

II. IXQNFLRQDOQD�UHDOL]DFLMD�VKYDüHQD�MH�NDR�NRUHVSRQGHQFLMD�jedan-na-jedan' IXQNFLMD�MH�VKYDüHQD�ãWXUR��PDWHPDWLþNL��EH]�WHOHRORãNH�GLPHQ]LMH

III. u svaku prikladnu analizu intencionalnosti (aboutness) ili referencijalne RVRELQH�PHQWDOQLK�VWDQMD�PRUD�VH�XNOMXþLWL�WHOHRORJLMD�UHIHULUDQMHP�QD�psihobiološku funkciju stanja !nije jasno imaju li biološka i druga strukturalna stanja ikakvu funkciju u teleološkom smislu!

PRIGOVORI FUNKCIONALIZMU:

1. GR�VDGD�QH�SRVWRML�XVSMHãQR�NRQFHSWXDOQR�VYRÿHQMH�PHQWDOQLK�koncepata na funkcionalne

2. LQWHOLJLELOQRVW�VLVWHPD�NRML�VX�QDP�IXQNFLRQDOQR�LGHQWLþQL��DOL�nemaju mentalnih stanja BLOCK, CHALMERS – filozofijski zombiji robot�NRMHJ�SRNUHüH�SURJUDP�NRML�SURL]YRGL�VWURMQX�WDEOLFX�]D�neku osobu, kineska populacija

3. IXQNFLRQDOLVW�PRUD�RGOXþLWL�NDNR�üH�VSHFLILFLUDWL�LQSXWH�L�RXSWXWH�VLVWHPD��VSHFL]DP��WHãNRüD�D�SULRUL�RGUHÿHQMD�UDVSRQD�,�2�⇒ svijet pun umova)

4. PRJXüH�MH�]DPLVOLWL�IXQkcionalne duplikate koji se razlikuju u kvaliteti vlastitih iskustava (invertirani spektar)

5. QHMDVQR�MH�NDNR�IXQNFLRQDOQD�VWDQMD�PRJX�ELWL�X]URþQR�relevantna za ispravne vrste ponašanja


- �� -

E. ELIMINATIVNI MATERIJALIZAM Paul FEYERABEND, Paul CHURCHLAND, Patricia S. CHURCHLAND

1H�PRçHPR�L]UDYQR�]QDWL�GD�LåWD�LPD�VYRMVWYD�NRMD�SUHWSRVWDYOMDPR�GD�VPR�LVWDNOL�SRPRþX�QDåLK�SVLKRORJLMVNLK�SRMPRYD� �

slabost folk psihologije – odbaciti je kao alkemiju

NEUROFILOZOFIJA – inkompatibilizam folk i znanstvene psihologije; pojmovni aparat neuroznanosti nespojiv je s našim zdravorazumskim okvirom

8PMHWQD�LQWHOLJHQFLMD��$,� MH�JUDQD�UDþXQDOQH�]QDQRVWL�NRMD�VH�EDYL�VWYDUDQMHP�WDNYH�YUVWH�VRIWYHUD�]D�NRML�EL�VH�PRJOR�UHüL�GD�L]YRGL�“inteligentno” ponašanje.�

� � ª konstrukcija i manipulacija reprezentacijama

� � ª fleksibilnost i prilagodljivost

� � ª�PRJXüQRVW�XþHQMD

(Luger, 1994).

$,�MH�SRGUXþMH�LVWUDåLYDQMD�L�VWYDUDQMD�VWURMHYD�VSRVREQLK�]D�WDNYX�YUVWX�aktivnosti koja da je izvedena od ljudi bila bi proglašena inteligentnom.

(Russell i Norvig, 1996)

��LVNOMXþXMH�]DGDWNH�NRG�NRMLK�MH�SRVWXSDN�RGOXþLYDQMD�SR]QDW�LOL�SHUFHSFLMX��JGMH�MH�LQWHOLJHQFLMD�QHSRWUHEQD��QHXUDOQH�PUHåH�

��XNOMXþXMH�]DGDWNH��LJUDQMH�LJDUD��]DNOMXþLYDQMH��XþHQMH��UD]XPLMHYDQMD�prirodnih jezika, stvaranje planova, razumijevanje govora, dokazivanje teorema i kompjuterski vid

Ciljevi AI:

1. mišljenje poput ljudi: pristup kognitivnog modeliranja 2. djelovanje poput ljudi: pristup turingovog testa 3. racionalno mišljenje: pristup zakona mišljenja�4. racionalno djelovanje: pristup racionalnih agenata

PRISTUPI AI: LOG,ý.,�7(0(/-,�$,�

NODVLþQL��NRPSMXWDFLMVNL� G. W. LEIBNIZ –�LQILQLWH]LPDOQL�UDþXQ

NRQHNFLRQLVWLþNL G. CANTOR – dijagonalna metoda

hibridni Alan TURING – Turingov stroj

prilagodljivi samostalni agenti Kurt GÖDEL – th. neodreÿHQRVWL

FUNKCIONALIZAM – problem um tijelo ª mentalna stanja su višestruko ostvariva


- �� -

Središnji filozofijski problemi AI:

1) 0RåH�OL�NODVLþQL�LOL�NRQHNFLRQLVWLþNL�PRGHO�$,�REMDVQLWL�NRQFHSWXDOL]DFLMX�L�mišljenje?

2) 0RåH�OL�$,�REMDVQLWL�]QDþHQMH" 3) Ako postoje mentalne reprezentacije, kakve su? 4) 0RJX�OL�UDþXQDOD��LOL�QHOLQJYLVWLþNH�åLYRWLQMH�SRVMHGRYDWL�XYMHUHQMD�L�

åHOMH" 5) 0RåH�OL�$,�REMDVQLWL�VYLMHVW" 6) 0RåH�OL�VH�LQWHOLJHQFLMD�XVSMHãQLMH�REMDVQLWL�SR]LYDQMHP�QD�YMHãWLQH�L�

XPLMHüH�QHJR�SRPRüX�HNVSOLFLWQLK�UHSUH]HQWDFLja? Usporedba metodologija:

eksperimentalni psiholog $,�LVWUDåLYDþ

n Prijedlog teorije koja objašnjava problem

n Prijedlog teorije koja objašnjava fenomen

o Nacrt eksperimenta koji testira teoriju

o Implementacija teorije u UDþXQDOQL�SURJUDP�GL]Djniran da simulira fenomen

p Obavljanje eksperimenta p Pokretanje programa

q Analiza eksperimetalnih podataka

q Analiza programskog izlaza

.203-87$&,-6.,�$,�n empirijska hipoteza �� LQWHOLJHQWQL� SURFHVL� PRJX� VH� RSLVDWL� SRPRüX�

DOJRULWDPD��XþLQNRYLWLK�SURcedura), koji su pravila gdje je svaki korak tako MDVDQ�L�MHGQRVWDYDQ�GD�VH�PRåH�XþLQLWL�DXWRPDWVNL

o�VYL�VH�DOJRULWPL�PRJX�SULPLMHQLWL�QD�L]YMHVQRP�UDþXQDOX�RSüH�QDPMHQH Church-Turing hipoteza : skup funkcija na prirodnim brojevima koje se mogu definirati SRPRüX�DOJRULWDPD�XSUDYR�MH�VNXS�IXQNFLMD�NRMH�VH�PRJX�GHILQLUDWL�SRPRüX�MHGQRJ�RG�EURMQLK�HNYLYDOHQWQLK�PRGHOD�NRPSMXWDFLMH

automaton –�XUHÿDM�NRML�PHKDQLþNL�REUDÿXMH�XOD]QL�]QDN��VWULQJ�V�FLOMHP�RGUHÿLYDQMD�GD�OL�MH�]QDN�dio izvjesnog skupa ili stvaranjem izlaznog znaka

Turingov stroj –� LPDJLQDUQL� UDþXQDOQL�XUHÿDM�� PDWHPDWLþND� DSVWUDNFLMD��prvi pokušaj preciznog RGUHÿLYDQMD�XþLQNRYLWH�SURFHGXUH��WM��DOJRULWPD��

9�sekvencijalno (linearno) programiranje

9�internalne reprezentacije ORJLþNL�IRUPDOL]DP


- �� -

izvršavanje 9�reprezentacija hijerarhijskih struktura

9�transparentni modeli

9�RGUHÿLYDQMH�MDNLK��EH]�L]X]HWND��SURJUDPVNLK�RJUDQLþHQMD

9�analiza sredstva-cilj (Newell i Simon)

9�ekspertni sistemi (Newell i Simon – produkcijski VLVWHPL��NRQGLFLRQDOQD�PUHåD�DNR-onda odnosa)

8�upitnost Platonizma matematika je najviši vid znanja DQDOL]D�VYRJ�]QDQMD�GD�VH�SRGYUüL�DQDOL]L�formalnih elemenata

8�problem okvira djelovanja – formalizam reprezentacije znanja

8�QHVSRVREQRVW�XþHQMD�L�DGDSWDFLMH

KONEKCIONIZAM 9�paralelni sistemi procesiranja 9�opis kvalitativnog i

aproskimativnog mišljenja 9�zdravorazumsko mišljenje 9�nemonotone logike 9�XþHQMH�QD�WHPHOMX�SRMHGLQDþQLK�

VOXþDMHYD�LOL�DQDORJLMD 8�WHãNRüH�X�REUDGL�KLMHUDUKLMVNLK�

struktura i sekvencijalnog procesiranja

8�MHGLQLFH�QH�SRVMHGXMX�]QDþHQMH�neovisno o kontekstu

8�PUHåH�VH�SRQDãDMX�QD�QHELRORãNL�QDþLQ

PDP – paralelno distribuirano procesiranje

¾�NRQFHSW�UHSUH]HQWLUD�JOREDOQL�REUD]DF�DNWLYDFLMH�PUHåH

¾�'feed-forward' i 'širenje-unatrag' veze

¾�prilagodljivost raznolikom inputu i šumu

Filozofijske implikacije neuralnih mrHåD�

NDNR�ULMHþL�L�NRQFHSWL�VWMHþX�]QDþHQMH SDUDGLJPDWVNL�VOXþDMHYL

uloga folk-psihologije u kognitivnoj znanosti prototipi koncepata

RELWHOMVND�VOLþQRVW��:LWWJHQVWHLQ� eliminativni materijalizam


- �� -

SITUACIJSKA ROBOTIKA 9�anti-reprezentacionalizam

9�cjeloviti senzomotorni sustavi

9�novi AI; bihevioralni AI

9�ELRORãNL�UHDOLVWLþQL�VLVWHPL

9�izbjegavanje problema okvira (frame)

9�GLNWLþNH�UHSUH]HQWDFLMH��VXEMHNWX�usmjerene)

9�evolucijski AI –�JHQHWLþNL�DOJRULWPL

8�QHMDVQR�PRåH�OL�SRVWRMDWL�LQWHOLJHQFLMD�bez ikakve vrste reprezentacija

SPARENOST S OKOLINOM polazišta: L. WITTGENSTEIN, M. HEIDEGGER, FENOMENOLOGIJA

RUJDQL]PL�VX�GLQDPLþNL�VLVWHPL�VSDUHQL�V�RNROLQRP�L�QH�PRJX�VH�QHRYLVQR�definirati

SPARENOST – odnos istodobnog uzajamnog uzrokovanja gdje sistemi QHSUHVWDQR�PHÿXGMHOXMX�L�PHÿXSURGLUX

inteligencija –�QLMH�IXQNFLMD�PR]JD��YHü�FLMHORJ�VLVWHPD��&16�WLMHOR�RNROLQD


- �� -

Turingova teza:

/56� �ORJLþNL� UDþXQDOQL� VWURMHYL��7XULQJRY� L]UD]�]D�7XULQJRYH�VWURMHYH�� L]YRUQR�/&0�ORJLFDO�FRPSXWLQ�PDFKLQHV��PRJX�XþLQLWL�ELOR�ãWR�ãWR�VH�PRåH�RSLVDWL�NDR�©SUDNWLþQRª�LOL�©þLVWR�PHKDQLþNRª��7XULQJ��

Churchova teza:

Funkcija pozitivniK�FLMHOLK�EURMHYD�PRåH�VH�XþLQNRYLWR� L]UDþXQDWL�VDPR�DNR� MH�rekurzivna.

Church-7XULQJRYD� WH]D� WLþH� VH� UD]XPLMHYDQMD� XþLQNRYLWRJ ili PHKDQLþNRJ PHWRGD�X�ORJLFL� L�PDWHPDWLFL��7L�VX�L]UD]L�UDEOMHQL�X�]QDþHQMX�UD]OLþLWRP�RG�svakodnevnog. Metoda, ili procedura M, za postizanje izvjesnog ishoda QD]LYD�VH�XþLQNRYLWRP�LOL�PHKDQLþNRP�VDPR�X�VOXþDMX�GD�

1. 0�MH�L]UDåHQR�SRMPRYLPD�NRQDþQRJ�EURMD�HJ]DNWQLK�XSXWD��VYDND�XSXWD�MH�L]UDåHQD�VUHGVWYLPD�NRQDþQRJ�EURMD�VLPEROD�

2. 0� üH�� DNR� VH� L]YUãL� EH]� JUHãNH�� GDWL� åHOMHQL� LVKRG� X� NRQDþQRP� EURMX�koraka

3. 0�PRåH� �X�SUDNVL� LOL� QDþHOX��ELWL� L]YUãHQD�RG�VWUDQH� OMXGVNRJ�ELüD�EH]�SRPRüL�LNDNYRJ�VWURMD�L]X]HY�SDSLUD�L�RORYNH

4. M ne zahtjeva uvid ili darovitost osobe koja je izvršava.

'REDU�SULPMHU�XþLQNRYLWH�PHWRGH� MH� WDEOLFD� LVWLQLWRVti za tautologije. U praksi, GDNDNR�� WDNDY� MH� WHVW� QHL]YUãLY� ]D� IRUPXOH� NRMH� VDGUåH� YHOLNL� EURM�SURSR]LFLMVNLK�YDULMDEOL��QSU��YDULMDEOH�GDW�üH�WDEOLFX�RG��UHWND��YDULMDEOH�daju 8 redaka, 5 daje 32, 10 daje 1024… formula za broj redaka je 2n, pri þHPX je n�EURM�YDULMDEOL��DOL�X�QDþHOX�PRåH�VH�XVSMHãQR�SULPLMHQLWL�QD�ELOR�koju formulu iz logike sudova, uz dovoljno vremena, upornosti, papira i olovaka.

6NXS� YDOMDQLK� IRUPXOD� L]� ORJLNH� SUYRJD� UHGD� QH� PRåH� ELWL� XþLQNRYLWR�RGUHÿHQ�RGOXþHQ: ne postoji metodD� LOL� DOJRULWDP� RGUHÿLYDQMD� NRMD� MH�formula logike prvoga reda valjana. Churchov je rad pokazao neodrediv kombinatorski problem P i pokazao da se P�PRåH� L]UD]LWL�X� ORJLFL�SUYRJD�reda. Ako je logika prvoga reda odrediva, tada bi se i P�PRJDR� WDNRÿHU�odrediti. Kako P� QLMH� RGUHGLY�� ORJLND� SUYRJD� UHGD� WDNRÿHU� PRUD� ELWL�neodrediva.

7LSLþQR�� IRUPDOQL� MH]LN�VH�SURWHåH�QDG�QL]RP�REMHNDWD� LOL�GRPHQRP�GLVNXUVD��To je jezik 'prvoga reda' . Jezik je 'drugog reda' ako, u dodatku, SRVMHGXMH�YDULMDEOH�NRMH�VH�SURWHåX�QDG�skupovima, funkcijama, svojstvima LOL� UHODFLMDPD� QD� GRPHQL� GLVNXUVD�� -H]LN� MH� WUHüHJ� UHGD� DNR� LPD� YDULMDEOH�NRMH� VH� SURWHåX� QDG� VNXSRYLPD� VNXSRYD�� IXQNFLMD� LOL� UHODFLMD� L� WDNR� GDOMH��Jezik je višeg reda ako je barem drugog reda. Jezici drugog reda posjedujX�MDþX�L]UDåDMQX�VQDJX�RG�MH]LND�SUYRJ�UHGD�

Filozofija uma

Documents

dovoljnost

moze li

tada je

ako je

za svaki

ali ne

neuralne mreze

zakljucivanje