-
1
OPI POREZNI ZAKON
(Redakcijski proieni tekst, 'Narodne novine', br. 147/08, 18/11,
78/12, 136/12, 73/13, 26/15)
Na snazi i primjenjuje se od 17. oujka 2015. osim lanka 51.
stavka 9. koji stupa na snagu 1. sijenja 2016.
I. TEMELJNE ODREDBE
Opa odredba
lanak 1.
Ovaj Zakon ureuje odnos izmeu poreznih obveznika i poreznih
tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim
davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i
drugim javnim davanjima nije
ureeno drugaije i predstavlja zajedniku osnovu poreznog
sustava.
Prijenos i provedba propisa Europske unije
lanak 1.a
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose
sljedee direktive Europske unije:
Direktiva Vijea 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju
dohotka od tednje isplaenog u obliku kamata (SL L 157, 26. 6.
2003., str. 38.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/48/EZ),
Direktiva Vijea 2010/24/EU od 16. oujka 2010. o uzajamnoj pomoi
pri naplati trabina povezanih s porezima, carinama i drugim mjerama
(SL L 84, 31. 3. 2010., str. 1.), (u daljnjem tekstu: Direktiva
2010/24/EU),
Direktiva Vijea 2011/16/EU od 15. veljae 2011. o
administrativnoj suradnji na podruju oporezivanja koja zamjenjuje
Direktivu 77/799/EEZ (SL L 64, 11. 3. 2011., str. 1.), (u daljnjem
tekstu: Direktiva 2011/16/EU).
(2) Ovim se Zakonom utvruje tijelo nadleno za provedbu Uredbe
Vijea (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj
suradnji i suzbijanju prijevare u podruju poreza na dodanu
vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010., str. 1.), (u daljnjem tekstu:
Uredba Vijea (EU) br. 904/2010).
Oblici javnih davanja
lanak 2.
(1) Javna davanja u smislu ovoga Zakona jesu porezi i druga
javna davanja.
(2) Porezi su novana davanja i prihod su prorauna koji se
koristi za podmirivanje proraunom utvrenih javnih izdataka. Porezi
se ne smatraju povremenim davanjima.
(3) Drugim javnim davanjima smatraju se troarine, carine,
pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novane kazne za porezne
prekraje i sva davanja ije je utvrivanje i/ili naplata i/ili nadzor
prema posebnim propisima u nadlenosti poreznog tijela.
(4) Carina je novano davanje koje se plaa pri uvozu i
izvozu.
(5) Pristojbe su novana davanja koja se plaaju za odreenu inidbu
ili za koritenje odreenoga javnog dobra.
(6) Doprinosi su novana davanja koja se plaaju za koritenje
odreenih usluga ili ostvarivanja prava.
(7) Naknada za koncesiju jest novano davanje za pravo
gospodarskoga koritenja prirodnih bogatstava i drugih dobara za
koje je zakonom odreeno da su od dravnog interesa, za pravo
obavljanja djelatnosti od dravnog interesa te za izgradnju i
koritenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih
djelatnosti.
(8) Odredbe ovoga Zakona propisane za poreze na odgovarajui nain
primjenjuju se i na druga javna davanja (u daljnjem tekstu: porezi)
propisana ovim Zakonom, ako ovim Zakonom ili posebnim propisima
nije ureeno drugaije.
-
2
Pojam poreznog tijela
lanak 3. Porezno tijelo jest tijelo dravne uprave, tijelo
jedinice podrune (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice
lokalne samouprave u ijem su djelokrugu poslovi utvrivanja, nadzora
i naplate poreza.
Odnos ovoga Zakona prema Zakonu o opem upravnom postupku
lanak 4. Ako ovim Zakonom nije ureeno drugaije, na postupanje
poreznih tijela primjenjuje se Zakon o opem upravnom postupku.
II. NAELA OPOREZIVANJA Primjena poreznih propisa
lanak 5. U postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su
bili na snazi u vrijeme nastanka injenica na kojima se temelji
oporezivanje.
Postupak poreznih tijela
lanak 6. (1) Porezno tijelo duno je zakonito utvrivati sva prava
i obveze iz porezno-pravnog odnosa.
(2) Porezno tijelo duno je utvrivati sve injenice koje su bitne
za donoenje zakonite i pravilne odluke, pri emu je s jednakom
panjom duno utvrditi i one injenice koje idu u prilog poreznog
obveznika. Koje e se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu,
odreuje porezno tijelo.
(3) Porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podnoenje
poreznih prijava. Porezno tijelo duno je upozoriti sudionike
porezno-pravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku.
(4) Porezno tijelo duno je uspostaviti sustav informiranja koji
e poreznim obveznicima omoguavati jedinstven, suvremen i to laki
pristup informacijama, objavljujui na svojim internetskim
stranicama porezne propise i njihove izmjene i dopune.
(5) Ako porezni obveznik predaje ispravu na stranom jeziku i
pismu koje nije u slubenoj uporabi kod poreznog tijela, porezno
tijelo odredit e rok u kojem e porezni obveznik dostaviti ovjereni
prijevod isprave na hrvatski jezik i latinino pismo.
(6) Ako porezni obveznik ne dostavi ovjereni prijevod iz stavka
5. ovoga lanka u odreenom roku, porezno tijelo prevest e isprave o
troku poreznog obveznika.
Pravo na oitovanje
lanak 7. Prije donoenja poreznog akta kojim se utvruju prava i
obveze poreznog obveznika, porezno tijelo mora poreznom obvezniku
omoguiti oitovanje o injenicama i okolnostima koje su bitne za
donoenje poreznog akta.
Obveza uvanja porezne tajne lanak 8. (1) Porezno tijelo duno je
kao poreznu tajnu uvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u
poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom
kojima raspolae, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim dravama u
poreznim stvarima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ne smatra se poreznom
tajnom:
1. podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost
ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost,
-
3
2. podatak o poreznim obveznicima koji su davali lane podatke s
ciljem umanjenja svoje ili tue obveze poreza na dodanu vrijednost
(krune prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvreno u
porezno-pravnom postupku.
(3) Obveza uvanja porezne tajne iz stavka 1. ovoga lanka odnosi
se na sve slubene osobe poreznog tijela, vjetake i druge osobe koje
su ukljuene u porezni postupak.
(4) Obveza uvanja porezne tajne je povrijeena ako se injenice
navedene u stavku 1. ovoga lanka neovlateno koriste ili objave.
(5) Obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena:
1. ako se poreznom jamcu omogui uvid u podatke o poreznom
obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,
2. ako se lanove drutva osoba upozna s injenicama bitnima za
oporezivanje drutva,
3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekrajnog ili sudskog
postupka,
4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti
podaci odnose,
5. ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,
6. ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje
po slubenoj dunosti trai podatke nune za ostvarivanje prava pred
tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inae
stranka trebala sama pribaviti,
7. ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija meusobno
dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrivanje prava
i obveza poreznih obveznika,
8. ako se podaci daju u skladu s postupcima propisanim ugovorima
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i
drugim meunarodnim ugovorima u poreznim stvarima koji su u
primjeni u Republici Hrvatskoj,
9. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim
Zakonom za pruanje i dobivanje pravne pomoi i
10. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim
Zakonom o administrativnoj suradnji i razmjeni
informacija izmeu drava lanica Europske unije .
(6) Obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena u sluaju kada
porezno tijelo bez posebnog zahtjeva dostavlja drugom javnopravnom
tijelu podatke za koje je saznalo tijekom voenja poreznog postupka,
ako postoji sumnja u postojanje kaznenog djela, krenje zakona ili
drugog propisa za ije je provoenje nadleno neko drugo javnopravno
tijelo.
(7) Obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena ako Ministarstvo
financija Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na
svojim internetskim stranicama popis dospjelih i neplaenih dugova
po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na
dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja,
posebnog poreza na naftne derivate, posebnog poreza na duhanske
preraevine, posebnog poreza na pivo, posebnog poreza na kavu,
posebnog poreza na bezalkoholna pia, poreza na promet nekretninama
te carina, ako je ukupni iznos duga:
1. vei od iznosa 100.000,00 kuna za fizike osobe koje obavljaju
djelatnost,
2. vei od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe i
3. vei od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne
obveznike.
(8) U izraun visine duga iz stavka 7. ovoga lanka ne uzimaju se
iznosi zaduenja dospjelih u zadnja tri mjeseca prije objave popisa
dospjelih i nenaplaenih dugova. Razdoblje od tri mjeseca rauna se
poevi od zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa
dospjelih i nenaplaenih dugova. Izvrene uplate u razdoblju od
navedena tri mjeseca uzimaju se u izraun visine duga iz stavka 7.
ovoga lanka.
-
4
(9) Datumi objave popisa dospjelih, a neplaenih dugova iz stavka
7. ovoga lanka, a sukladno vremenskom odreenju poreznih zaduenja iz
stavka 8. ovoga lanka, su 31. srpnja, 31. listopada, 31. sijenja i
30. travnja.
(10) Popis iz stavka 7. ovoga lanka, sadri: ime i prezime ili
naziv poreznog obveznika, godinu roenja fizike osobe, mjesto
prebivalita ili boravita fizike osobe ili sjedita pravne osobe,
iznos duga po vrsti poreza te ukupni iznos duga. Na zahtjev osobe
koja dokae pravni interes, Porezna uprava popis moe dopuniti i
drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrivanja identiteta
pojedinanog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao to su: datum i
mjesec roenja fizike osobe i ime roditelja fizike osobe. Porezna
uprava moe za porezne obveznike s popisa iz stavka 7. ovoga lanka
iznijeti podatke o poduzetim mjerama ovrnog postupka.
(11) Iznimno od stavka 7. i 9. ovoga lanka, popis nee sadravati
podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je porezno tijelo
odobrilo odgodu ili obrono plaanje duga ili reprogramiranje naplate
poreznog duga ili je pravomonim rjeenjem o sklopljenoj predsteajnoj
nagodbi utvreno da se dug reprogramira
(12) Iznimno, obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena ako
Ministarstvo financija Porezna uprava bez pristanka poreznog
obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopavanja i na svojim
internetskim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netonih
ili nepotpunih informacija u sluaju ako je netone ili nepotpune
informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio
sredstvima javnog priopavanja.
(13) Ako ovim Zakonom nije ureeno drugaije, na obvezu uvanja
porezne tajne na odgovarajui nain primjenjuje se Zakon o tajnosti
podataka i Zakon o zatiti osobnih podataka.
Obveza postupanja u dobroj vjeri
lanak 9. (1) Sudionici porezno-pravnog odnosa duni su postupati
u dobroj vjeri.
(2) Postupanje u dobroj vjeri znai savjesno i poteno postupanje
u skladu sa zakonom.
(3) Ministar financija e pravilnikom propisati nain postupanja u
dobroj vjeri. Obvezujua miljenja
lanak 9.a (1) Porezno tijelo ovlateno je na pisani zahtjev
poreznog obveznika donijeti obvezujue miljenje o poreznom tretmanu
buduih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih dogaaja i
djelatnosti poreznog obveznika.
(2) Trokove izdavanja obvezujuih miljenja u cijelosti snosi
porezni obveznik.
(3) Ministar financija pravilnikom e propisati podruja primjene,
nain, rokove i iznose trokova izdavanja obvezujuih miljenja.
Gospodarski pristup
lanak 10. (1) Porezne injenice utvruju se prema njihovoj
gospodarskoj biti.
(2) Ako je prihod, dohodak, dobit ili druga procjenjiva korist
ostvarena bez pravne osnove, porezno tijelo utvrdit
e poreznu obvezu u skladu s posebnim zakonom kojim se ureuje
pojedina vrsta poreza.
(3) Ako je u kaznenom ili prekrajnom postupku pravomonom odlukom
izreena zatitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene
protupravnom radnjom, porezni akt kojim je utvrena porezna obveza
ponitit e se na zahtjev poreznog obveznika.
Prividni pravni poslovi
lanak 11.
Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni
posao, tada je osnova za utvrivanje porezne obveze prikriveni
pravni posao.
-
5
III. POREZNO-PRAVNI ODNOS
Porezno-pravni odnos
lanak 12. (1) Porezno-pravni odnos u smislu ovoga Zakona jest
odnos izmeu poreznog tijela i poreznog obveznika koji obuhvaa
njihova prava i obveze u poreznom postupku.
(2) Sudionici porezno-pravnog odnosa jesu porezno tijelo i
porezni obveznik te osobe koje prema odredbama
ovoga Zakona jame za plaanje poreza.
Porezni obveznik
lanak 13. Porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva
odreena zakonom kojim se ureuje pojedina vrsta poreza.
Porezni broj
lanak 14. (1) Poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra se
osobni identifikacijski broj propisan posebnim zakonom.
(2) Porezna uprava koristi osobni identifikacijski broj za
povezivanje i objedinjavanje podataka iz slubenih evidencija koje
vode javnopravna tijela te podataka prikupljenih na drugi nain o
imovini koju posjeduje fizika osoba.
Opunomoenik, pomagatelj i porezni savjetnik lanak 15. (1)
Porezni obveznik moe imati opunomoenika, pomagatelja i poreznog
savjetnika.
(2) Opunomoenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika u
okviru dobivene punomoi i u njegovo ime moe poduzimati radnje u
poreznom postupku.
(3) Pomagatelj je osoba koja nastupa uz nazonost poreznog
obveznika i pomae mu savjetima. Izjava pomagatelja smatra se
izjavom poreznog obveznika samo ako porezni obveznik danoj izjavi
odmah ne
proturjei. Pomagatelj nije ovlaten u ime poreznog obveznika
poduzimati radnje u poreznom postupku kao njegov zastupnik.
(4) Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja
poreznog obveznika u poreznom postupku pred
poreznim tijelima. Ako nastupa i kao opunomoenik poreznog
obveznika, mora imati punomo za obavljanje tih poslova. Obavljanje
djelatnosti poreznog savjetnika ureuje se posebnim zakonom.
Obveze zakonskih zastupnika, upravitelja imovine i osoba s
pravom raspolaganja imovinom
lanak 16. (1) Zakonski zastupnici fizikih i pravnih osoba i
zastupnici ili upravitelji udruenih osoba i imovinskih masa bez
pravne osobnosti moraju ispunjavati porezne obveze osoba koje
zastupaju.
(2) Ako udruene osobe bez pravne osobnosti (u daljnjem tekstu:
udruene osobe) nemaju zastupnika ili upravitelja, obveze u smislu
stavka 1. ovoga lanka moraju ispunjavati lanovi udruenja. Smatrat e
se da je svaki lan udruenja porezni obveznik.
(3) Za imovinske mase bez pravne osobnosti koje nemaju
zastupnika ili upravitelja, poreznim obveznicima
smatrat e se svi njihovi vlasnici.
(4) Ako imovinom upravlja druga osoba, smatrat e se poreznim
obveznikom za porezne obveze koje proistjeu iz imovine kojom
upravlja.
(5) Tko stvarno koristi ili raspolae tuom imovinom bez pravne
osnove, smatrat e se poreznim obveznikom za porezne obveze koje
proistjeu iz koritenja ili raspolaganja tom imovinom.
Zastupnik po slubenoj dunosti lanak 17.
-
6
(1) Porezno tijelo e po slubenoj dunosti postaviti
zastupnika:
1. poreznom obvezniku nepoznatog sjedita, prebivalita ili
uobiajenog boravita,
2. nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreznog
postupka.
(2) Ako je porezni obveznik fizika osoba koja nije poslovno
sposobna i nema zakonskog zastupnika, porezno tijelo podnijet e
zahtjev nadlenom sudu za postavljanje zastupnika.
(3) Za zastupnika po slubenoj dunosti moe se postaviti porezni
savjetnik, odvjetnik ili druga osoba koja ima potrebno struno
znanje za obavljanje zastupanja.
(4) Zastupnik iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima pravo na nagradu
i naknadu trokova zastupanja. Visinu nagrade i naknadu trokova
utvruje i isplauje porezno tijelo prema pravilniku koji donosi
ministar financija.
(5) Porezno tijelo ima pravo potraivati od poreznog obveznika
povrat sredstava isplaenih za nagrade i naknadu trokova zastupnika
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
IV. POREZNO-DUNIKI ODNOS
1. OPE ODREDBE
Pojam porezno-dunikog odnosa lanak 18.
(1) Porezno-duniki odnos u smislu ovoga Zakona je dio
porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici porezno-dunikog odnosa
ostvaruju svoja prava i obveze.
(2) Sudionici porezno-dunikog odnosa jesu porezno tijelo,
porezni obveznik i porezni jamac.
Prava iz porezno-dunikog odnosa lanak 19.
(1) Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima pravo na
naplatu:
1. poreza,
2. kamata i novanih kazni,
3. novanih inidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog
jamstva.
(2) Porezni obveznik ili osoba koja je preplatila porez ili od
koje je bez pravne osnove porez naplaen ima pravo na:
1. povrat preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne
osnove,
2. kamate na porez koji je plaen bez pravne osnove.
Nastanak prava iz porezno-dunikog odnosa
lanak 20.
(1) Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima prava iz lanka
19. stavka 1. ovoga Zakona od dana dospjelosti trabine po osnovi
poreza.
(2) Porezni obveznik ili druga osoba u porezno-dunikom odnosu
ima prava iz lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona od dana kada je
porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos
preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove.
Podmirenje obveza iz porezno-dunikog odnosa od solidarnog dunika
i tree osobe
-
7
lanak 21.
(1) Obveze iz porezno-dunikog odnosa za poreznog obveznika mogu
podmiriti i tree osobe.
(2) Osobe od kojih svaka ima obvezu podmiriti isti porezni dug
jesu solidarni dunici. Svaki solidarni dunik obvezan je podmiriti
cjelokupni porezni dug.
Porezno tijelo odluuje od kojeg e solidarnog dunika naplatiti
porezni dug i u kojoj visini.
(3) Ispunjenjem obveze jednoga solidarnog dunika prestaje
porezno-duniki odnos svih solidarnih dunika.
Poloaj pravnih sljednika lanak 22.
(1) Univerzalni pravni sljednik u cijelosti preuzima pravni
poloaj pravnog prednika, osim obveza po osnovi izreenih novanih
kazni pravnom predniku.
(2) Nasljednici su duni platiti obveze iz porezno-dunikog odnosa
do visine vrijednosti naslijeene imovine, osim obveza po osnovi
izreenih novanih kazni ostavitelju.
(3) Vrijednost naslijeene imovine utvruje porezno tijelo na
osnovi trinih cijena.
Ustup, zalog i pljenidba prava iz porezno-dunikog odnosa lanak
23.
(1) Prava iz porezno-dunikog odnosa, kao to su pravo na povrat
poreza, pravo na povrat iznosa koji je na ime poreza za poreznog
obveznika platio porezni jamac i pravo na povrat kamata, mogu se
ustupiti, zaloiti i zaplijeniti.
(2) Ustupatelj prava iz stavka 1. ovoga lanka duan je dostaviti
ugovor o ustupu poreznom tijelu u roku od tri dana od dana njegova
sklapanja.
(3) Ugovor o ustupu obvezujui je za porezno tijelo, osim ako se
nad ustupateljem prava provodi ovrha.
Prestanak prava i obveza iz porezno-dunikog odnosa lanak 24.
(1) Prava i obveze iz porezno-dunikog odnosa prestaju plaanjem,
prijebojem, otpisom i u drugim sluajevima odreenima ovim
Zakonom.
(2) Prava iz porezno-dunikog odnosa prestaju zastarom.
2. ODREDBE O ODGOVORNOSTI
Odgovornost zastupanih osoba
lanak 25.
Zastupane osobe odgovaraju za neplaeni i manje plaeni porez i
pripadajue kamate koje su posljedica neizvravanja obveza iz
porezno-dunikog odnosa.
Odgovornost zastupnika
lanak 26.
Ako su zakonski zastupnici fizikih i pravnih osoba i zastupnici
ili upravitelji udruenih osoba i imovinskih masa bez pravne
osobnosti, u obavljanju poslova poinili kazneno djelo utaje poreza
ili sudjelovali u utaji poreza ili bespravno ostvarili smanjenje
poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe, tada se
zastupnik ili
upravitelj smatra poreznim jamcem za manje plaeni porez i
kamate.
Odgovornost osoba koje vode poslove drutva i povezanih osoba
lanak 26.a
-
8
(1) lanovi uprave i izvrni direktori drutva kapitala odgovaraju
kao porezni jamci ako pri voenju poslova drutva zloupotrebljavaju
svoje ovlasti to ima za posljedicu nemogunost ispunjenja obveza iz
porezno-dunikog odnosa i oteenje poreznog tijela.
(2) Radnjama kojima se oteuje porezno tijelo kao vjerovnik u
porezno-dunikom odnosu osobito se smatraju: preusmjeravanje novanih
tokova na druge pravne ili fizike osobe radi izbjegavanja plaanja
poreznih obveza, koritenje drutva radi postizanja ciljeva koje ne
bi sam mogao postii, a koji su zabranjeni, umanjenje ili otuenje
imovine drutva ako je isto za posljedicu imalo nemogunost plaanja
obveza iz porezno-dunikog odnosa.
(3) Osobna odgovornost postoji i u sluaju osobe koja se koristi
drugim osobama koje djeluju kao njegovi povjerenici, tako da se u
drutvu kao lan iskazuje netko drugi, ali to ini po nalogu i uputama
te osobe.
(4) Za podmirenje obveza drutva, ali najvie do visine ostvarene
koristi, supsidijarno odgovaraju i povezane osobe u iju korist je
poduzeto raspolaganje na tetu drutva, to za posljedicu ima
neispunjavanje obveze iz porezno-dunikog odnosa.
Odgovornosti lanova trgovakog drutva lanak 26.b
(1) lanovi javnoga trgovakoga drutva i komplementari u
komanditnome drutvu odgovaraju za obveze drutva osobno, solidarno i
neogranieno cijelom svojom imovinom. lanovi gospodarskog interesnog
udruenja odgovaraju za obveze udruenja cijelom svojom imovinom.
(2) lanovi drutva s ogranienom odgovornou, dioniari dionikoga
drutva, komanditori u komanditnom drutvu ne odgovaraju za obveze
drutva izuzev kada je to odreeno zakonom.
(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao lan trgovakoga
drutva ne odgovara za obveze drutva ne moe se pozvati na to da po
zakonu ne odgovara za te obveze.
(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost lana
drutva iz stavka 3. ovoga lanka osobito:
1. ako koristi drutvo za to da bi postigao cilj koji mu je inae
zabranjen,
2. ako koristi drutvo da bi otetio vjerovnike,
3. ako protivno zakonu upravlja imovinom drutva kao da je to
njegova imovina,
4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji
imovinu drutva, iako je znao ili morao znati da ono nee moi
podmiriti svoje obveze.
Posebna odgovornost lanova trgovakog drutva, osoba koje vode
poslove drutva i povezanih osoba lanak 26.c
Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost lanova
drutva, osoba koje vode poslove drutva, i povezanih osoba, osobito
ako oni:
1. prividno ili besplatno prenesu imovinu na trgovako drutvo,
koje su osnovali sami ili s drugim osobama ili na drugi nain cijelu
ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajue
protuinidbe ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, otete ju,
unite ili uine neupotrebljivom,
2. zakljue prividni pravni posao ili priznaju nepostojeu trabinu
osobama iz toke 1. ovoga lanka,
3. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje
imovinu ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu
zakonom propisana godinja izvjea, bez odgaanja a najkasnije
dvadeset i jedan dan od nastanka razloga kojega poseban zakon
odreuje kao razlog za pokretanje steajnog postupka ne zatrae da se
takav postupak pokrene.
Odgovornost kod zlouporabe prava
lanak 26.d
-
9
Osobe iz lanka 26.a, 26.b i 26.c, te osobe iz lanka 40.a, 40.b i
41. ovoga Zakona ija odgovornost je utvrena rjeenjem iz lanka 158.f
stavka 6. ovoga Zakona, za nemogunost plaanja obveze iz
porezno-dunikog odnosa odgovaraju kao porezni jamci.
Odgovornost za neplaanje poreza po odbitku
lanak 27.
Tko je duan obraunavati, obustavljati, uplaivati i prijavljivati
porez u ime i za raun druge osobe, za taj porez odgovara kao jamac
platac.
Odgovornost za vjerodostojnost poslovnih knjiga
lanak 28.
Tko sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih
isprava ili u neurednom, neistinitom i
nepravodobnom voenju poslovnih knjiga, jami za iznos manje
plaenog poreza i pripadajuih kamata nastalog kao posljedica takva
njegova djelovanja.
Odgovornost preuzimatelja gospodarske cjeline
lanak 29.
(1) Pri prijenosu vlasnitva gospodarske cjeline, stjecatelj se
smatra poreznim jamcem za:
1. porez ija se obveza plaanja temelji na poslovanju gospodarske
cjeline prije stjecanja,
2. porez koji se plaa po odbitku (porez na dohodak od
nesamostalnog rada) pod uvjetom da je obveza plaanja tog poreza
nastala u godini u kojoj je izvren prijenos vlasnitva gospodarske
cjeline.
(2) Jamstvo stjecatelja ogranieno je vrijednou steene
imovine.
(3) Iznimno, odredba stavka 1. toke 1. ovoga lanka ne
primjenjuje se na stjecanje u steajnom i ovrnom postupku.
Odgovornost poreznog jamca
lanak 30.
(1) Porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije
platio porezni obveznik. Porezno tijelo pozvat e poreznog jamca na
plaanje poreznog duga.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se ako porezni
jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je
sudjelovao u utaji poreza.
Odgovornost vlasnika stvari i prava
lanak 31.
Brisan.
Odgovornost utajivaa poreza i pomagatelja
lanak 32.
Tko zbog utaje poreza, pomaganja ili prikrivanja utaje, umanji
ili ne iskae poreznu obvezu, jami za taj manje plaeni ili utajeni
porez i pripadajue kamate.
3. GOSPODARSKA CJELINA I NJEZINA PROCJENA
-
10
Gospodarska cjelina
lanak 33.
(1) Gospodarska cjelina je sva imovina i obveze to u poslovnom i
organizacijskom smislu ini samostalni subjekt, odnosno subjekt
sposoban za samostalno poslovanje.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje to se u pojedinom
sluaju smatra gospodarskom cjelinom.
Pripadnost gospodarske cjeline
lanak 34.
Ako neka druga osoba, a ne vlasnik, ima pravo raspolaganja
gospodarskom cjelinom na nain da moe vlasnika gospodarski iskljuiti
od utjecaja na to dobro, tada se u poreznom smislu smatra da ta
gospodarska cjelina pripada toj drugoj osobi. Kod fiducijarnih
(povjerenikih) odnosa smatra se da gospodarska cjelina pripada
fiducijaru (povjereniku).
Utvrivanje vrijednosti gospodarske cjeline u vlasnitvu vie
osoba
lanak 35.
(1) Ako je neka gospodarska cjelina u vlasnitvu dviju ili vie
osoba, njezina se vrijednost utvruje u cjelini.
(2) Ako osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne sudjeluju u poreznom
postupku kao jedan porezni obveznik, tada se vrijednost gospodarske
cjeline dijeli prema veliini udjela svake osobe.
(3) Ako udio u vrijednosti zajednike gospodarske cjeline nije
odreen, smatra se da je svaka osoba vlasnik zajednike gospodarske
cjeline u jednakom dijelu.
Trina vrijednost
lanak 36.
(1) Vrijednost gospodarske cjeline procjenjuje se prema trinoj
cijeni.
(2) Trinom se cijenom smatra ona cijena koja bi se mogla postii
u uobiajenom poslovnom prometu. Neuobiajeni popusti u poslovanju
ili osobni popusti ne uzimaju se u obzir.
4. MJESNA ODREENOST POREZNOG OBVEZNIKA
lanak 37.
(1) Mjesna odreenost poreznog obveznika utvruje se:
1. za fizike osobe prema prebivalitu ili uobiajenom
boravitu,
2. za pravne osobe prema sjeditu upisanom u sudski registar ili
drugi registar, odnosno upisnik.
(2) Ako se mjesna odreenost ne moe utvrditi prema stavku 1.
ovoga lanka, onda se utvruje prema mjestu gdje je nastao povod za
voenje poreznog postupka.
Prebivalite i uobiajeno boravite
lanak 38.
(1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima
prebivalite ondje gdje ima stan u vlasnitvu ili posjedu neprekidno
najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak
u stanu nije obvezan.
-
11
(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasnitvu
ili posjedu vie stanova, prebivalite mjerodavno za oporezivanje
utvruje se prema mjestu prebivalita obitelji, a za poreznog
obveznika samca prema mjestu u kojem se preteno zadrava ili prema
mjestu iz kojeg preteno odlazi na rad ili obavljanje
djelatnosti.
(3) Ako porezni obveznik ima prebivalite u tuzemstvu i
inozemstvu, smatra se da ima prebivalite u tuzemstvu.
(4) Uobiajeno boravite u smislu ovoga Zakona ima porezni
obveznik u onome mjestu u kojem se zadrava pod okolnostima na
temelju kojih se moe zakljuiti da on u tome mjestu ili na tom
podruju ne boravi samo privremeno. Uobiajenim boravitem u smislu
ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u
trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske
godine. Za odreivanje uobiajenog boravita nisu vani kratkotrajni
prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
5. PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST
lanak 39.
(1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona jest svaka fizika ili
pravna osoba, udruene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti
koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi
ostvarivanja prihoda,
dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.
(2) Gospodarskom djelatnou u smislu stavka 1. ovoga lanka smatra
se razmjena dobara i usluga na tritu radi ostvarivanja prihoda,
dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.
Stalna poslovna jedinica
lanak 40.
(1) U smislu ovoga Zakona stalnom poslovnom jedinicom smatra se
stalno mjesto poslovanja preko kojega se
poslovanje drutva obavlja u cijelosti ili djelomino.
(2) Stalnom poslovnom jedinicom smatraju se posebno:
1. mjesto stvarne uprave,
2. podrunica,
3. ured,
4. tvornica,
5. radionica,
6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje
drugo mjesto iskoritavanja prirodnih bogatstava.
(3) Gradilite ili graevinski ili montani projekt ini stalnu
poslovnu jedinicu samo ako traje dulje od est mjeseci.
(4) Stalnom poslovnom jedinicom ne smatra se:
1. koritenje objekata iskljuivo za uskladitenje, izlaganje ili
isporuku dobara ili robe koji pripadaju drutvu,
2. odravanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju drutvu
iskljuivo radi uskladitenja, izlaganja ili isporuke,
3. odravanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju drutvu
iskljuivo radi prerade koje obavlja drugo drutvo,
4. odravanje stalnog mjesta poslovanja iskljuivo radi kupnje
dobara ili robe ili radi prikupljanja podataka za drutvo,
-
12
5. odravanje stalnog mjesta poslovanja iskljuivo radi obavljanja
bilo koje druge djelatnosti pripremnog ili pomonog znaenja za
drutvo,
6. odravanje stalnog mjesta poslovanja radi kombinacije
djelatnosti spomenutih u tokama od 1. do 5. ovoga stavka, pod
uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je
posljedica te kombinacije, ima
pripremno ili pomono znaenje.
(5) Smatra se da postoji stalna poslovna jedinica kad osoba koja
nije zastupnik sa samostalnim statusom, djeluje
u ime drutva te ima ovlasti da zakljuuje ugovore u ime toga
drutva, to uobiajeno ini, osim ako su njezine djelatnosti ograniene
na djelatnosti navedene u stavku 4. ovoga lanka, koje ako bi se
obavljale putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto
poslovanja inile stalnom poslovnom jedinicom.
(6) Ne smatra se da drutvo ima stalnu poslovnu jedinicu samo
zato to svoje poslovanje obavlja putem posrednika, generalnog
komisionara ili drugoga zastupnika sa samostalnim statusom, ako te
osobe rade u okviru
svoje redovite poslovne djelatnosti.
Povezana drutva
lanak 40.a
Povezanim drutvima u smislu ovoga Zakona smatraju se drutva koja
u meusobnom odnosu mogu stajati kao:
1. drutvo koje u drugom drutvu ima veinski udio ili veinsko
pravo odluivanja,
2. ovisno i vladajue drutvo,
3. drutva koncerna,
4. drutva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako
drutvo ima vie od etvrtine udjela u drugom drutvu,
5. drutva povezana poduzetnikim ugovorima i to: ugovorima o
voenju poslova drutva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim
poduzetnikim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.
Ovisno i vladajue drutvo
lanak 40.b
(1) Ovisno drutvo je, u smislu ovoga Zakona, pravna osoba na
koju druga pravna osoba (vladajue drutvo) moe imati neposredno ili
posredno prevladavajui utjecaj, odnosno nad kojom vladajue drutvo
ima kontrolu.
(2) Vladajue drutvo je, u smislu ovoga Zakona, pravna osoba koja
ima prevladavajui utjecaj na jedno ili vie ovisnih drutava.
(3) Svaka pravna osoba, koja je ovisna u odnosu na ovisno
drutvo, smatra se ovisnim drutvom vladajueg drutva.
(4) Vladajue drutvo i sva njegova ovisna drutva ine, u smislu
ovoga Zakona, grupu povezanih drutava.
(5) Pravne osobe izmeu kojih postoji odnos kontrole, kod kojeg
nije mogue jednoznano utvrditi koje je ovisno, a koje vladajue
drutvo, takoer se smatraju grupom povezanih drutava.
Kontrola
lanak 40.c
(1) Kontrola je, u smislu ovoga Zakona, odnos vladajueg i
ovisnog drutva, ili odnos izmeu fizike i pravne osobe kojim se
ostvaruje isti ili slian utjecaj kakav postoji u odnosu izmeu
vladajueg i ovisnog drutva.
-
13
(2) Smatra se da kontrola postoji ukoliko vladajue drutvo u
ovisnom drutvu ispunjava najmanje jedan od sljedeih uvjeta:
1. ima izravan ili neizravan veinski udio ili izravnu ili
neizravnu veinu glasakih prava,
2. ima pravo izabrati, odnosno imenovati i/ili opozvati veinu
lanova uprave, odnosno veinu izvrnih direktora ili nadzornog,
odnosno upravnog odbora,
3. ima pravo provoditi ili provodi prevladavajui utjecaj,
4. ima pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama
drutva na temelju ovlasti iz statuta ili drutvenog ugovora ili
nekog ugovora ili sporazuma,
5. ima kontrolu nad vie od 50% glasakih prava uspostavljenu na
temelju sporazuma s drugim imateljima prava glasa, ili
6. ima mo usmjeravanja veine glasova na sastancima uprave,
izvrnih direktora, nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora ili
odgovarajuega upravljakog tijela drutva.
Povezane osobe
lanak 41.
(1) Povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, su osobe kod kojih je
ispunjen najmanje jedan od sljedeih uvjeta:
1. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba koje za izvravanje
obveza iz porezno-dunikog odnosa predstavljaju jedan rizik jer
jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili
drugima,
2. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba koje za izvravanje
obveza iz porezno-dunikog odnosa predstavljaju jedan rizik jer
jedna od njih ima, izravno ili neizravno, znaajan utjecaj na drugu
ili druge,
3. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba izmeu kojih ne
postoji odnos kontrole iz toke 1. ovoga stavka ili znaajan utjecaj
iz toke 2. ovoga stavka, ali koje predstavljaju jedan rizik za
izvravanje obveza iz porezno-dunikog odnosa jer su meusobno
povezane tako da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoranja
ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe moe
doi do pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja
jedne ili vie drugih osoba, jer se izmeu njih provodi ili postoji
mogunost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaanje.
(2) Smatra se da postoji odnos povezanih osoba iz ovoga lanka i
izmeu poreznog dunika i: njegovog branog druga, njegovog krvnog
srodnika u ravnoj liniji, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, po
tazbini do istog stupnja bez obzira da li je brak prestao ili nije,
posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbnitvom,
staratelja, osobe pod starateljstvom, te osobe koja s njime ivi u
zajednikom kuanstvu.
(3) Ugovori i poslovni odnosi izmeu povezanih osoba porezno e
biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom
meusobnom odnosu pod istim ili slinim okolnostima utvrdile takve
ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.
Obraun dobiti stalne poslovne jedinice
lanak 42.
Ako se utvruje dobit stalne poslovne jedinice, stalnoj poslovnoj
jedinici pripisuje se ona dobit koju bi mogla ostvariti da je pod
jednakim ili slinim uvjetima obavljala svoju djelatnost kao
samostalni poduzetnik.
V. OPE POSTUPOVNE ODREDBE
1. NADLENOST
Stvarna nadlenost
-
14
lanak 43.
(1) Poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza te primjenom
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Ministarstvo
financija Republike Hrvatske preko upravnih organizacija u svom
sastavu
(Porezne uprave i Carinske uprave) i preko ustrojstvene jedinice
Ministarstva financija nadlene za prikupljanje, kontrolu, analitiku
obradu i razmjenu podataka bitnih za oporezivanje, u ijim se
postupcima na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga
Zakona.
(2) Poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza koji su
propisani odlukama predstavnikih tijela jedinica podrune
(regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave
obavljaju njihova porezna tijela. Obavljanje tih poslova moe se
povjeriti Poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra
financija.
Stvarna nadlenost poreznih tijela
lanak 44.
Stvarna nadlenost pojedinih poreznih tijela propisuje se
posebnim zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju
zakona.
Mjesna nadlenost
lanak 45.
Mjesna nadlenost poreznih tijela odreuje se prema posebnim
zakonima i propisima kojima se ureuje unutarnja organizacija i
ustrojstvo poreznih tijela.
Mjesna nadlenost vie poreznih tijela
lanak 46.
Ako bi u nekoj poreznoj stvari istodobno mjesno nadlena mogla
biti dva ili vie poreznih tijela, porez utvruje ono porezno tijelo
koje je prvo pokrenulo postupak.
Promjena mjesne nadlenosti
lanak 47.
Porezno tijelo koje je pokrenulo postupak ustupit e predmet
poreznom tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno
nadleno ako se time poreznom obvezniku bitno olakava sudjelovanje u
poreznom postupku.
Izuzee slubenika poreznog tijela
lanak 48.
(1) Slubenik poreznog tijela izuzet e se od obavljanja slubenih
radnji u poreznom postupku:
1. ako je sudionik postupka, bilo da je porezni obveznik ili
porezni jamac,
2. ako je srodnik sa sudionikom postupka ili zakonski zastupnik
sudionika postupka,
3. ako je zakonski zastupnik, opunomoenik ili pomagatelj
sudionika postupka,
4. ako je u poslovnom odnosu sa sudionikom postupka,
5. ako postoji vjerojatnost da e slubenim radnjama stei
neposrednu korist ili pretrpjeti tetu,
6. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovao u voenju
postupka ili u donoenju poreznog rjeenja.
(2) Srodnici u smislu ovoga Zakona jesu:
-
15
1. srodnik po krvi u ravnoj liniji,
2. srodnik u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno,
3. brani drug,
4. skrbnik, tienik, posvojitelj i posvojenik.
(3) Ako postoji opravdana sumnja u nepristranost slubene osobe,
voditelj poreznog tijela izuzet e slubenu osobu od obavljanja
slubenih radnji u tom postupku. Ako se sumnja u nepristranost
voditelja poreznog tijela, o izuzeu odluuje elnik neposredno vie
ustrojstvene jedinice poreznog tijela.
2. POREZNI AKTI U POREZNOM POSTUPKU
Pojam poreznog akta
lanak 49.
(1) Porezni akt jest svaki akt kojim se pokree, dopunjuje,
mijenja ili dovrava neka radnja u poreznom postupku.
(2) Porezni akt iz stavka 1. ovoga lanka jest porezno rjeenje,
zakljuak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti.
(3) Porezni akt kojim se odluuje o pojedinanim pravima i
obvezama iz porezno-pravnog odnosa jest porezno rjeenje, a sukladno
posebnim propisima moe imati i drugi naziv.
(4) Protiv poreznog rjeenja donesenog u prvostupanjskom poreznom
postupku doputena je alba.
Oblik i sadraj poreznog akta
lanak 50.
(1) Porezni akt donosi se u pisanom ili u usmenom obliku.
(2) Usmeni porezni akt moe donijeti ovlatena osoba poreznog
tijela i narediti njegovo izvrenje bez odgode u sluaju kada je
ugroena naplata poreza.
(3) Usmeni porezni akt mora se izdati u pisanom obliku
najkasnije u roku od tri dana od dana njegova donoenja.
(4) Svaki porezni akt iz lanka 49. stavka 2. ovoga Zakona mora
sadravati:
1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta,
2. ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upuuje,
3. pravni i injenini temelj i
4. potpis ovlatene osobe.
(5) Porezni akt kojim se nalae neko injenje ili trpljenje mora
sadravati i upozorenje na posljedice nepostupanja.
(6) Obvezni sadraj poreznog rjeenja utvruje se ovim Zakonom, a
primjenjuje se i na zakljuak.
Dostava poreznog akta
lanak 51.
-
16
(1) Porezni akt kojim se odluuje o pojedinanim pravima i
obvezama iz porezno-pravnog odnosa ili kada od dana dostave
poreznog akta poinje tei rok koji se ne moe produiti, dostavlja se
prema mjestu dostave osobnom dostavom sudionicima poreznog
postupka. Ako sudionik ima opunomoenika, porezni akt dostavlja se
samo opunomoeniku.
(2) Mjestom dostave iz stavka 1. ovoga lanaka smatra se:
1. prebivalite ili uobiajeno boravite sudionika,
2. sjedite sudionika koji je pravna osoba,
3. radno mjesto sudionika.
(3) Osobnom dostavom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dostava
koju dostavlja izvri osobno osobi kojoj je porezni akt namijenjen.
Dostavom poreznog akta opunomoeniku smatra se da je dostava izvrena
samom sudioniku.
(4) Ako se sudionik prema kojem se treba izvriti osobna dostava
ne zatekne na mjestu dostave odreenom stavkom 2. ovoga lanka,
dostavlja e ostaviti potpisanu pisanu obavijest o vremenu pokuane
osobne dostave i o vremenu sljedee osobne dostave, koja se ne moe
izvriti prije proteka roka od 24 sata od prvog pokuaja.
(5) Porezni akt se vraa poreznom tijelu:
1. ako nakon drugog pokuaja dostava ne bude izvrena ili
2. ako sudionik odbije primiti porezni akt.
(6) U sluajevima iz stavka 5. ovoga lanka na mjestu dostave
ostavlja se potpisana pisana obavijest sudioniku u kojoj se
naznauje datum i vrijeme pokuane dostave, mjesto gdje se porezni
akt moe preuzeti i pravne posljedice nepreuzimanja poreznog akta.
Smatra se da je osobna dostava izvrena u roku od petnaest dana od
dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave.
(7) Ako se ne radi o poreznom aktu iz stavka 1. ovoga lanka te
se dostava ne moe izvriti osobno sudioniku, tada se dostava obavlja
predajom poreznog akta lanu obitelji sudionika ili osobi koja je
zaposlena na istom radnom mjestu kao i sudionik.
(8) Porezni akti kojima se odluuje o pojedinanim pravima i
obvezama iz porezno-pravnog odnosa mogu se dostavljati elektronikim
putem na zahtjev ili uz izriiti pristanak stranke.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga lanka, osobna dostava
poduzetnicima moe se obavljati elektronikim putem i bez zahtjeva
ili izriitog pristanka stranke.
Dostava u inozemstvo
lanak 52.
Osobna dostava u inozemstvo moe se izvriti:
1. preko nadlenog poreznog tijela u inozemstvu, na temelju molbe
poreznog tijela koje alje pismeno,
2. slanjem preporuene poiljke s povratnicom, ili
3. preko diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Republike
Hrvatske u inozemstvu.
Dostavnica
lanak 53.
-
17
(1) Izvrena osobna dostava potvruje se dostavnicom. Dostavnicu
potpisuju sudionik ili osoba ovlatena za primanje poreznog akta i
dostavlja.
(2) Sudionik ili osoba ovlatena za primanje poreznog akta na
dostavnici e zapisati datum primitka.
(3) Ako je sudionik nepismen ili se ne moe potpisati, dostavlja
e na dostavnici ispisati ime i prezime odnosno naziv sudionika, s
datumom dostave i naznakom zato je sudionik nije potpisao.
(4) Ako je osobna dostava izvrena sukladno odredbama lanka 51.
stavka 5. i 6. ovoga Zakona, dostavnica treba sadravati datum
ostavljanja potpisane poruke sudioniku i datum vraanja dokumenta
poreznom tijelu.
3. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE POREZNIH OBVEZNIKA
Obveza izdavanja rauna i voenja poslovnih knjiga i
evidencija
lanak 54.
(1) Porezni obveznici duni su izdavati raune te voditi poslovne
knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se
ureuje pojedina vrsta poreza.
(2) Raunom se za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava
kojom se obraunavaju isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod
kojim nazivom je izdana.
(3) Porezni obveznici duni su postupati prema odredbama stavka
1. ovoga lanka i u sluaju kad su te knjige i evidencije duni voditi
i prema drugim propisima.
(4) Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga
naplauju u gotovini obvezni su promet iskazivati putem naplatnih
ureaja ili na drugi odgovarajui nain.
(5) Stalna poslovna jedinica strane osobe i pravna osoba iji je
osniva strana osoba dune su izdavati raune, voditi poslovne knjige
i evidencije radi oporezivanja prema poreznim propisima koji se
primjenjuju u Republici
Hrvatskoj.
Rauni za gotovinski promet
lanak 54.a
Rauni za gotovinski promet, isjeci vrpce ili potvrdnice iz
naplatnih ureaja moraju sadravati najmanje ove podatke:
1. broj i nadnevak izdavanja,
2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj
poduzetnika koji je isporuio dobra ili obavio usluge te naznaku
mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog
mjesta, poslovnog prostora,
prodavaonice i sl.),
3. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu
i koliinu obavljenih usluga,
4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj
stopi.
Izuzee od obveze izdavanja rauna
lanak 54.b
(1) Iznimno od lanka 54. stavka 1. ovoga Zakona rauni se ne
moraju ispostavljati ako se promet ostvaruje od prireivanja
lutrijskih igara, igara klaenja, igara u casinima te na automatima
za igre na sreu i zabavu, ako se preteni dio vrijednosti prometa
odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih preraevina,
maraka i drugih potanskih vrijednosnica, ako se prodaja obavlja
putem automata, ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi
proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
izravno prodaju krajnjem potroau u
-
18
proizvodnim objektima seljakih ili obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava, ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda
obavlja na trnicama i otvorenim prostorima.
(2) Prodajom na trnicama i otvorenim prostorima iz stavka 1.
ovoga lanka smatra se iskljuivo prodaja vlastitih poljoprivrednih
proizvoda krajnjem potroau koja se obavlja na neki od sljedeih
naina: na tandovima i klupama na trnicama na malo na tandovima i
klupama izvan trnica na malo. Opa naela voenja knjigovodstva i
evidencija
lanak 55.
Knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na nain da
struna trea osoba moe u primjerenom roku stei pregled nad
poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okonanjem
poslovnih dogaaja.
Knjigovodstvene isprave i evidencije
lanak 56.
(1) Knjienja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno,
tono, pravodobno i uredno. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski
promet) treba biljeiti slijedom njihova nastanka svakodnevno.
(2) Biljeenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na
urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama.
(3) Smatra se da je isprava za knjienje uredna kad se iz nje
nedvosmisleno moe utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i
njezin materijalni sadraj, to znai narav, vrijednost i vrijeme
nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.
Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odraava
nastali poslovni dogaaj.
(4) Knjienja i druga evidentiranja ne smiju se mijenjati na nain
da se prvotni sadraj vie ne moe utvrditi. Ne smiju se obaviti ni
izmjene takvog znaaja da je neizvjesno jesu li provedene odmah ili
naknadno.
(5) Evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se voditi na
mjestu na kojem se ti primici ostvaruju i u
svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku
poreznog nadzora.
(6) Smatra se da se poslovne knjige, osim evidencija o dnevnom
gotovinskom prometu, vode pravodobno ako se
njima osiguravaju podaci bitni za pravodobno utvrivanje i
prijavljivanje (izvjeivanje) te plaanje poreznih obveza.
(7) Poslovne knjige i druge evidencije moraju se voditi u skladu
s nainom oporezivanja poreznog obveznika i prema temeljnim naelima
urednog knjigovodstva. Obveznici poreza na dohodak vode jednostavno
knjigovodstvo, a obveznici poreza na dobit dvojno
knjigovodstvo.
(8) Poslovne knjige i druge evidencije mogu se voditi i u
elektronikom obliku ako ti oblici knjigovodstva, zajedno s pritom
primijenjenim postupcima, odgovaraju temeljnim naelima urednoga
knjigovodstva. Kod evidencija koje se vode samo prema poreznim
propisima nain voenja mora odgovarati svrsi koju evidencije trebaju
ispuniti za oporezivanje. Pri voenju poslovnih knjiga i drugih
evidencija u elektronikom obliku mora se osigurati da podaci u roku
uvanja budu raspoloivi i da se u svako doba unutar primjerenog roka
mogu uiniti itljivima. Tijek postupka mora se zajedno sa svim
promjenama dokazati pomou sustavne dokumentacije.
(9) Poslovne knjige i druge evidencije s pripadajuom
dokumentacijom moraju se voditi i uvati na nain da su dostupne
poreznim tijelima i to:
1. u poslovnim prostorijama ili ako nema poslovnih prostorija, u
stanu poreznog obveznika ili
2. kod opunomoenika ili
3. kod osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne
knjige.
-
19
(10) Ako za stalne poslovne jedinice u inozemstvu, prema
inozemnim propisima, postoji obveza voenja knjigovodstva koju
porezni obveznik ispunjava, poslovne se knjige i druge evidencije
ne moraju voditi i uvati u tuzemstvu. U tom se sluaju stanja i
poslovni rezultati iz knjigovodstva u inozemstvu moraju preuzeti u
knjigovodstvo tuzemnoga poreznog obveznika ako su bitni za
oporezivanje, uz naznaku i obrazloenje odreenih prilagodbi tuzemnim
poreznim propisima.
(11) Ako porezni obveznik vodi knjige i druge evidencije koje
nisu zakonom propisane kao obvezne, a koristi ih
za utvrivanje porezne obveze, duan ih je voditi u skladu s
odredbama ovoga lanka.
(12) Ako se za knjienja ili druga evidentiranja koristi jezik i
pismo koji nisu u slubenoj uporabi, porezno tijelo zatrait e
ovjereni prijevod na hrvatski jezik i latinino pismo. Ako se
koriste kratice, brojke, slova ili simboli, onda njihovo znaenje
mora biti jednoznano utvreno.
(13) Na poetku poslovanja porezni obveznik mora popisati svu
imovinu i obveze te navesti njihove pojedinane vrijednosti. Takav
se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godinji
popis.
(14) Osim godinjeg popisa, porezni obveznik mora popisati
imovinu i obveze i u drugim sluajevima, a posebno po nalogu
poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena
dobara ili poreznih
stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod
statusnih promjena i kod otvaranja postupka
steaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja
djelatnosti.
(15) Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama.
(16) Evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu,
poslovne knjige i knjigovodstvene isprave te druge
evidencije uvaju se deset godina od poetka tijeka zastare, ako
posebnim propisom nisu propisani dulji rokovi.
Elektronika obrada podataka
lanak 57.
(1) Porezni obveznici i osobe koje za poreznog obveznika vode
poslovne knjige, a koji vode podatke u
elektronikom obliku moraju na zahtjev poreznog tijela:
1. uruiti u elektronikom obliku poslovne knjige, evidencije,
izvjea i druge podatke koji izravno ili neizravno utjeu na
utvrivanje porezne osnovice, a koji su voeni i organizirani u
raunalnim datotekama u standardnom obliku, omoguujui jednostavnu
daljnju elektroniku obradu podataka
2. omoguiti pristup i nadzor podataka elektroniki voenih
poslovnih knjiga, evidencija i izvjea.
3. omoguiti pristup i nadzor softveru i hardveru i bazama
podataka koji se koriste kao dio sustava za elektroniki voene
poslovne knjige, evidencije i izvjea te provjeru primjerenosti
elektronikih programa i elektronike obrade podataka.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti osigurani na
jedan od sljedeih naina:
1. putem elektronikih medija,
2. koritenjem modernih telekomunikacijskih usluga,
3. izravnim spajanjem poreznog tijela na sustav poreznog
obveznika (lokalna veza), ili
4. neizravnim spajanjem poreznog tijela na sustav poreznog
obveznika preko telekomunikacijskih linija
(daljinska veza).
(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka mora biti osigurana
odgovarajua zatita, tajnost i cjelovitost podataka.
(4) Porezni obveznici koji poslovne knjige, evidencije i izvjea
vode u elektronikom obliku za svrhe oporezivanja moraju:
-
20
1. uvati podatke u elektronikom obliku,
2. dopustiti pristup tim podacima u elektronikom obliku,
3. osigurati itljivost izvornih podataka bez obzira na okolnosti
promjene opreme koritenih sustava ili programa,
4. osigurati pravilno spremanje i uvanje podataka za propisano
razdoblje u skladu sa lankom 56. stavkom 16. ovoga Zakona,
5. omoguiti pristup elektroniki voenim poslovnim knjigama,
evidencijama i izvjeima i u sluajevima kada se uvaju u elektronikom
obliku kod drugih osoba ili u drugim zemljama,
6. pohraniti i uvati podatke u obliku koji doputa nadzor u
razumnom vremenu.
(5) Ako porezni obveznici obavljaju svoje poslovanje
elektronikim putem, moraju osigurati izvornost primljenih i izdanih
isprava te cjelovitost njihova sadraja.
(6) Na zahtjev poreznog tijela porezni obveznici moraju staviti
na raspolaganje dokumentaciju o elektronikom sustavu koritenom za
voenje poslovnih knjiga, evidencija i izvjea. Dokumentacija mora
sadravati opis:
1. elektronikog sustava (dizajn, konstrukcija i rad),
2. podsustava i datoteka (sadraj, struktura, linije za
komunikaciju),
3. funkcionalnih procedura koje su dio elektronikog sustava,
4. kontrole koja osigurava tonost i pouzdanost postupaka i
funkcioniranja elektronikoga sustava,
5. kontrole koja sprjeava neovlatene dopune, izmjene ili
brisanja elektroniki pohranjenih podataka.
(7) Svaka izmjena u elektronikom sustavu (elektroniki programi,
procedure i datoteke) mora biti dokumentirana u vremenskom
redoslijedu izmjena, s datumom izmjene i obrazloenjem razloga, tipa
i posljedica izmjene.
(8) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode
poslovne knjige ne mogu ni u kojem sluaju dostaviti podatke u
papirnatom obliku.
(9) Podaci moraju biti dostavljeni u formatu prilagoenom
standardima koji se objavljuju na mrenim stranicama Ministarstva
financija Porezne uprave.
(10) Ministar financija pravilnikom e propisati oblik, sadraj,
rok i nain dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvjea koji se
uvaju u elektronikom obliku.
4. SUDJELOVANJE POREZNIH OBVEZNIKA U UTVRIVANJU INJENINOG
STANJA
Prijava injenica bitnih za oporezivanje
lanak 58.
(1) Porezni obveznik duan je prijaviti sve injenice bitne za
utvrivanje njegove porezne obveze, a naroito osnutak, premjetaj i
prestanak trgovakog drutva, radionice ili stalne poslovne jedinice
ili poetak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu
prebivalita ili uobiajenog boravita, i druge injenice ije je
prijavljivanje propisano posebnim zakonom.
(2) Porezni obveznici koji su izravno ili neizravno stekli vie
od 50% udjela u tuzemnom ili inozemnom trgovakom drutvu, ili su u
sustavu povezanih drutava odreenih lankom 41. stavkom 2. ovoga
Zakona, duni su to prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome
sjeditu.
-
21
(3) Trgovako drutvo nad kojim druga osoba ima veinska lanska
prava duno je tu injenicu prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema
svome sjeditu.
(4) Ako posebnim propisom nije ureeno drugaije, prijave iz
stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka treba podnijeti u roku od trideset
dana od dana nastanka injenice za koju postoji obveza
prijavljivanja, na obrascima koje pravilnikom propisuje ministar
financija.
Sudjelovanje poreznog obveznika u poreznom postupku
lanak 59.
Porezni obveznik duan je tijekom poreznog postupka sudjelovati u
utvrivanju injeninog stanja na nain da potpuno i istinito iznosi
injenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi
dokaze.
Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku utvrivanja
injeninog stanja u inozemstvu
lanak 60.
Porezni obveznik duan je sudjelovati u postupku utvrivanja
injeninog stanja, u odnosu na njegovu oporezivu djelatnost i
imovinu u inozemstvu, pruanjem potrebnih dokaza, uz koritenje svih
pravnih i stvarnih mogunosti koje mu stoje na raspolaganju i
razjanjavanjem svih nejasnih pitanja.
Postupanje s raunom, vrijednostima i pretincem
lanak 61.
Tko vodi raun, uva ili kao zalog uzima vrijednosti ili ustupa
pretinac, mora utvrditi podatke o osobi i ovlateniku raspolaganja i
zabiljeiti ih u prikladnom obliku te ih dostaviti poreznom tijelu
na njegov zahtjev.
5. POREZNA PRIJAVA
Obveza podnoenja porezne prijave
lanak 62.
(1) Porezni obveznik duan je podnijeti poreznu prijavu poreznom
tijelu.
(2) Poreznu prijavu duna je podnijeti i osoba koju na to pozove
porezno tijelo.
(3) Poziv na podnoenje porezne prijave moe se uputiti i javnim
priopenjem.
(4) Porezna prijava mora se podnijeti u roku od dva mjeseca od
isteka zakonom odreenog razdoblja oporezivanja, osim ako posebnim
propisom nije ureeno drugaije.
Oblik i sadraj porezne prijave
lanak 63.
(1) Porezna prijava podnosi se na obrascu. Oblik i sadraj
obrasca porezne prijave utvruje se posebnim zakonom ili provedbenim
propisom donesenim na temelju zakona. Ako je propisano, porezni
obveznik u
poreznoj prijavi porez obraunava sam (obraunska prijava).
(2) Podaci u poreznoj prijavi moraju biti toni i istiniti.
(3) Poreznoj prijavi mora se priloiti dokumentacija u skladu s
poreznim propisima.
(4) Tko raspolae dokumentacijom iz stavka 3. ovoga lanka, duan
ju je izdati poreznom obvezniku na njegov zahtjev.
-
22
(5) Obrazac za poreznu prijavu moe sadravati i pitanja potrebna
za nadopunu osnova za oporezivanje i za statistike svrhe.
(6) Ministar financija propisat e pravilnikom porezne prijave
ili druge podatke potrebne za oporezivanje koje Poreznoj upravi
obvezno podnose elektronikim putem:
1. porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike
poduzetnike u smislu odredaba Zakona o
raunovodstvu,
2. svi obveznici poreza na dodanu vrijednost.
(7) U elektronikom obliku porezne prijave, koju porezni
obveznici podnose elektronikim putem, obvezno se navode podaci
propisani zakonom i posebnim propisom za poreznu prijavu kada se
podnosi na propisanom
obrascu u papirnatom obliku. Ako se porezna prijava podnosi
elektronikim putem, na istovjetan nain podnose se prilozi koji se
obvezno prilau uz poreznu prijavu i koji moraju biti istovjetni
izvornim ispravama ili dokumentima. Porezne prijave dostavljene
elektronikim putem s naprednim elektronikim potpisom smatrat e se
vlastoruno potpisanim.
(8) Ministarstvo financija Porezna uprava objavljuje na svojim
web-stranicama tehnike preduvjete za potrebe elektronike
komunikacije s Poreznom upravom, a porezni obveznici moraju
osigurati ispunjenje objavljenih tehnikih preduvjeta potrebnih radi
podnoenja poreznih prijava i drugih podataka elektronikim putem.
Ministarstvo financija Porezna uprava osigurat e potrebnu
programsku podrku (aplikativni softver) radi zaprimanja poreznih
prijava i drugih podataka elektronikim putem u Poreznoj upravi. (9)
Porezni obveznici kod podnoenja poreznih prijava i drugih podatka
elektronikim putem moraju koristiti kvalificirane certifikate koje
je izdala ovlatena pravna osoba registrirana za izdavanje
certifikata i elektronike sustave uspostavljene iskljuivo u svrhu
prijenosa podataka. Na zahtjev poreznog tijela, porezni obveznik
mora omoguiti pristup i preuzimanje dokumenata u elektronikom
obliku koji su pohranjeni na njegovom raunalnom sustavu.
Usmeno zaprimanje porezne prijave
lanak 64.
Ako porezni obveznik, zbog osobnih uvjeta, ne moe poreznu
prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, moe poreznu prijavu
usmeno izjaviti na zapisnik slubenoj osobi poreznog tijela.
Odustanak od prijave
lanak 65.
Ako je porezni obveznik podnio poreznu prijavu koju prema
odredbama posebnog propisa nije bio duan podnijeti, od podnesene
porezne prijave moe odustati u roku od trideset dana od dana
podnoenja porezne prijave, ako posebnim propisom nije ureeno
drugaije.
Ispravak prijave
lanak 66.
(1) Porezni obveznik moe izvriti ispravak prijave ako uoi da je
porezna prijava koju je podnio ili koja je podnesena za njega
netona ili nepotpuna i da zbog toga moe doi do manje ili vie
plaenog poreza.
(2) Pravo na ispravak prijave iz stavka 1. ovoga lanka ima
univerzalni pravni sljednik poreznog obveznika i one osobe koje
zastupaju poreznog obveznika ili univerzalnoga pravnog
sljednika.
(3) Ispravak prijave iz stavka 1. ovoga lanka porezni obveznik
moe izvriti najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od isteka roka za
podnoenje prijave.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ispravak prijave moe se
izvriti na poziv poreznog tijela u roku koji odredi porezno
tijelo.
-
23
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ispravak prijave moe se
izvriti zbog primjene propisa Europske unije, a najdulje do
zastarnih rokova propisanih odredbama propisa Europske unije.
(6) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, porezni obveznik duan je
izvriti ispravak prijave u roku od 15 dana od dana izvrnosti odluke
kada je temeljem injenica utvrenih rjeenjem poreznog nadzora ili
drugog tijela nuno izvriti ispravak prijave.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, porezni obveznik duan je
izvriti ispravak prijave u roku od 15 dana od dana pravomonosti
sudske odluke.
(8) Ministar financija pravilnikom e propisati uvjete, nain i
rokove za ispravak prijave na poziv poreznog tijela.
6. UTVRIVANJE INJENICA U POREZNOM POSTUPKU
Izvoenje i ocjena dokaza
lanak 67.
Porezno tijelo koristi sva dokazna sredstva potrebna za
utvrivanje injenica bitnih za oporezivanje, a osobito:
1. prikuplja obavijesti od poreznog obveznika, drugog sudionika
poreznog postupka i drugih osoba,
2. odreuje vjetake,
3. pribavlja isprave i spise
4. izlazi na oevid.
Poziv u slubene prostorije
lanak 68.
Porezno tijelo moe pozvati poreznog obveznika u slubene
prostorije radi pojanjenja sadraja porezne prijave koju je podnio
ili koju je bio duan podnijeti.
Davanje obavijesti
lanak 69.
(1) Porezni obveznik i druge osobe koje raspolau podacima
bitnima za oporezivanje ili vode vlasnike pozicije vrijednosnih
papira, te upisnike o imovini i pravima poreznih obveznika duni su
na zahtjev poreznog tijela dostaviti podatke potrebne za utvrivanje
porezne obveze, provedbu ovrhe i mjera osiguranja.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje podatke vode u
elektronikom obliku dune su ih na zahtjev poreznog tijela dostaviti
u elektronikom obliku.
(3) U voenju poreznog postupka porezno tijelo ovlateno je od
poreznog obveznika traiti obavijesti o njegovu poslovanju u
tuzemstvu i inozemstvu, o njegovim pojedinim poslovima te o
izvorima sredstava za nabavu
poslovne i osobne imovine.
(4) Porezno tijelo moe zatraiti usmeno davanje obavijesti iz
stavka 1. i 3. ovoga lanaka i o tome sastaviti zabiljeku.
(5) O usmenoj obavijesti sastavit e se zabiljeka koja mora
sadravati imena i prezimena nazonih osoba, mjesto, dan i bitan
sadraj obavijesti, a potpisuju je slubena osoba i osoba koja daje
obavijest. Osobi koja je dala usmenu obavijest moe se na njezin
zahtjev dati prijepis zabiljeke.
(6) Na traenje osobe koja je duna dati obavijest zahtjev se mora
podnijeti u pisanom obliku. U zahtjevu za davanje obavijesti treba
navesti na koga se i na to se ona odnosi.
-
24
(7) Na traenje poreznog tijela, osoba iz stavka 1. ovoga lanka
duna je dati obavijest u pisanom obliku u roku od osam dana od
primitka zahtjeva za davanje obavijesti.
(8) U poreznom postupku porezno tijelo moe koristiti obavijesti
o injenicama utvrenima u jednom poreznom postupku, a koje mogu
utjecati na utvrivanje injenica i okolnosti bitnih za oporezivanje
drugoga poreznog obveznika.
(9) Ministar financija pravilnikom e propisati obvezu podnoenja
statistikih izvjea Poreznoj upravi za potrebe utvrivanja injenica
bitnih za oporezivanje.
Vjetaenje
lanak 70.
(1) Porezno tijelo odluuje o potrebi vjetaenja. Ako ne postoji
opasnost od odgode, porezno tijelo treba obavijestiti sudionike
poreznog postupka o osobi koju namjerava imenovati vjetakom.
Vjetaci se imenuju iz reda poreznih savjetnika, a po potrebi iz
reda sudskih vjetaka odgovarajue struke.
(2) Sudionici poreznog postupka mogu traiti izuzee vjetaka ako
postoji opravdana sumnja u njegovu nepristranost ili ako bi zbog
njegovog vjetaenja moglo doi do povrede poslovne tajne ili tete za
poslovnu djelatnost sudionika. Obrazloen zahtjev za izuzee podnosi
se poreznom tijelu u roku od osam dana od dana primitka obavijesti
o imenovanju vjetaka. O izuzeu odluuje elnik poreznog tijela koje
je imenovalo vjetaka.
(3) O vjetaenju se sastavlja nalaz u pisanom obliku. Vjetak moe
biti pozvan na usmeno obrazlaganje nalaza.
(4) Nalaz vjetaka prilae se spisu.
Predoenje isprava
lanak 71.
(1) Porezno tijelo moe traiti predoenje poslovnih knjiga,
evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava od poreznog
obveznika i drugih osoba kod kojih se one nalaze.
(2) Porezno tijelo moe zatraiti isprave iz stavka 1. ovoga lanka
i u svrhu oporezivanja treih osoba.
(3) Porezno tijelo moe zatraiti da se isprave navedene u stavku
1. ovoga lanka predoe na slubenom mjestu ili da se uvid u njih
obavi kod osobe koja ih je duna predoiti.
(4) Ako je za bru i efikasniju provedbu poreznog postupka nuna
isprava o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi drugo
javnopravno tijelo, porezno tijelo moe zatraiti da ispravu pribavi
sam porezni obveznik.
Oevid
lanak 72.
(1) Oevid se obavlja kad je za utvrivanje ili razjanjenje
injenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opaanje slubene
osobe poreznog tijela. Porezni obveznik ima pravo biti nazoan
oevidu.
(2) Iznimno, oevid se moe obaviti bez nazonosti poreznog
obveznika ako bi odgoda oevida mogla ugroziti utvrivanje injenica
ili bi imala za posljedicu unitenje dokaza bitnih za
oporezivanje.
(3) Oevid se moe obaviti i uz sudjelovanje vjetaka.
(4) Nalazi utvreni oevidom unose se u zapisnik o obavljenom
oevidu. Zapisnik o obavljenom oevidu potpisuju sudionici. U
zapisnik o obavljenom oevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog
obveznika kao i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.
(5) Zapisnik o oevidu prilae se spisu.
-
25
Stupanje na zemljita i u prostorije
lanak 73.
(1) Vlasnik ili dratelj stvari, prostorija ili zemljita koji su
predmet oevida ili u kojima ili na kojima se nalaze predmeti
oevida, ili preko kojih je potrebno prijei, duan je dopustiti da se
oevid obavi.
(2) Prije obavljanja oevida, osoba iz stavka 1. ovoga lanka mora
biti obavijetena o obavljanju oevida u primjerenom roku.
Uskrata obavijesti
lanak 74.
(1) Obavijest o injenicama bitnima za oporezivanje poreznog
obveznika mogu uskratiti:
1. brani drug poreznog obveznika, srodnici poreznog obveznika u
ravnoj liniji, srodnici u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno
te srodnici po tazbini do drugog stupnja zakljuno, kao i posvojenik
i posvojitelj poreznog obveznika,
2. duhovnici o onome to im je povjereno ili to su doznali u
svojstvu duobrinika,
3. odvjetnici, javni biljenici, porezni savjetnici, revizori,
lijenici, ljekarnici i primalje o onome to im je povjereno ili to
su doznali u tom svojstvu, 4. osobe koje profesionalno sudjeluju
ili su sudjelovale u pripremi ili proizvodnji tiskovina ili
radijskih i
televizijskih emisija, i to o osobi autora, poiljatelja priloga
i dokumentacije te o priopenjima koja su im dana glede njihove
djelatnosti, ako se radi o prilozima, dokumentaciji i priopenjima
za redakcijski dio.
(2) S osobama iz stavka 1. ovoga lanka izjednaeni su njihovi
pomonici i osobe koje sudjeluju u profesionalnoj djelatnosti radi
pripreme za zvanje. O koritenju prava na uskratu obavijesti za te
osobe odluuju osobe navedene u stavku 1. ovoga lanka.
(3) Iznimno, osobe iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka ne mogu
uskratiti obavijest ako su razrijeene od obveze uvanja tajne. U tom
sluaju razrjeenje od obveze uvanja tajne odnosi se i na osobe iz
stavka 2. ovoga lanka.
(4) Pravo javnih biljenika na uskratu obavijesti ogranieno je
njihovim obvezama prijavljivanja injenica bitnih za oporezivanje u
skladu s posebnim propisima.
Uskrata obavijesti kod opasnosti samookrivljavanja
lanak 75.
(1) Porezni obveznici i osobe koje su dune davati obavijesti u
smislu lanka 69. ovoga Zakona mogu uskratiti davanje obavijesti
koje bi njih same ili njihova srodnika mogle izloiti kaznenom
progonu.
(2) Porezno tijelo duno je osobe iz stavka 1. ovoga lanka pouiti
o pravu na uskratu obavijesti, te pouku o tome unijeti kao
zabiljeku u spis.
Uskrata davanja i predoavanja strunog miljenja
lanak 76.
(1) Sluajevi i uvjeti pod kojima se moe uskratiti davanje
obavijesti utvreni ovim Zakonom odnose se i na uskratu strunih
miljenja i predoavanje isprava ili drugih stvari.
(2) Osoba koja u ime poreznog obveznika uva isprave, poslovne
knjige, ostale evidencije i druge stvari ne moe uskratiti njihovo
predoavanje ako bi ih porezni obveznik bio duan predoiti da ih sam
uva.
Neposredno rjeavanje
-
26
lanak 77.
Porezno tijelo moe rijeiti stvar bez provedbe ispitnog
postupka:
1. ako je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo injenice ili
podnio dokaze na podlozi kojih se utvruje stanje stvari, ili ako se
to stanje moe utvrditi na podlozi opepoznatih injenica ili injenica
koje su poreznom tijelu poznate,
2. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju podataka iz
slubenih evidencija kojima porezno tijelo raspolae ili ih je
pribavilo od drugih nadlenih tijela, a nije potrebno posebno
sasluanje stranke radi zatite njezinih prava odnosno pravnih
interesa.
Dokazivanje u poreznom postupku
lanak 78.
U poreznom postupku teret dokaza snosi:
1. porezno tijelo za injenice koje utemeljuju porez,
2. porezni obveznik za injenice koje smanjuju ili ukidaju
porez.
Dokazna snaga knjigovodstva
lanak 79.
Oporezivanje se temelji na podacima iz knjigovodstva i na
evidencijama poreznog obveznika koje se vode u
skladu sa lancima 54. do 57. ovoga Zakona, ako okolnosti
pojedinog sluaja ne upuuju na njihovu netonost.
Dokazivanje fiducijarnog (povjerenikog) prava
lanak 80.
Tko tvrdi da prava koja glase na njegovo ime ili stvari koje se
nalaze u njegovu posjedu dri ili posjeduje samo kao fiducijar
(povjerenik), zastupnik druge osobe ili zaloni vjerovnik, mora na
traenje poreznog tijela dokazati tko je vlasnik tih prava ili
stvari, a u protivnom e se smatrati da su njegovo vlasnitvo.
Porezni postupak s manjkom robe
lanak 81.
Ako se utvrdi manjak robe koja podlijee oporezivanju, a porezni
obveznik ne moe dokazati da je manjak posljedica injenica koje ne
utemeljuju porez, manjak robe se oporezuje. U tom se sluaju smatra
da je porezna obveza nastala u trenutku utvrivanja manjka.
Procjena porezne osnovice
lanak 82.
(1) Ako porezno tijelo ne moe utvrditi poreznu osnovicu na
temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti.
(2) Porezno tijelo procijenit e poreznu osnovicu:
1. ako porezni obveznik ne moe predoiti knjige ili evidencije
koje je duan voditi prema poreznim zakonima,
2. ako porezni obveznik ne izdaje propisane raune ili ne vodi
poslovne knjige tono, uredno i pravodobno,
3. ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne moe dokazati
vjerodostojnom dokumentacijom,
-
27
4. ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku
ili onemoguava provedbu poreznog postupka,
5. ako porezni obveznik koji vodi podatke u elektronikom obliku
ne postupi u skladu s odredbama lanka 57. ovoga Zakona.
(3) Pri utvrivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo
polazit e od:
1. raspoloive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a
nije proknjiena,
2. raspoloive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u
odreenom razdoblju kraem od razdoblja oporezivanja (dnevnim,
tjednim ili mjesenim primicima), tako da se na temelju podataka o
tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica odreenog
razdoblja,
3. podataka i injenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjednim
ili mjesenim) utvrenih oevidom ili poreznim nadzorom, tako da se na
temelju tih podataka procijeni porezna osnovica odreenog
razdoblja,
4. usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih
obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili
slinoj lokaciji ili usporedbe s prosjenim primitkom vie poreznih
obveznika iste djelatnosti na istoj ili slinoj lokaciji,
5. podataka o mogunostima isporuka dobara ili obavljanja usluga
(instaliranog kapaciteta) utvrenih oevidom ili poreznim
nadzorom.
(4) Ako Porezna uprava na temelju prikupljenih podataka utvrdi
da fizika osoba raspolae imovinom ili sredstvima za privatnu
potronju koja viestruko premauje primitke to ih je fizika osoba
ostvarila tijekom godine, Porezna uprava pozvat e fiziku osobu da
dostavi dokaze o izvorima stjecanja imovine. Ako se fizika osoba ne
odazove pozivu Porezne uprave ili ne dostavi vjerodostojne dokaze o
izvorima stjecanja imovine,
Porezna uprava procjenom e utvrditi osnovicu poreza na dohodak
fizike osobe.
(5) Porezno tijelo po slobodnoj ocjeni odluuje koje e mjerilo
ili vie njih iz stavka 3. i 4. ovoga lanka koristiti za procjenu
porezne osnovice.
Produljenje roka
lanak 83.
(1) Rok koji odreuje porezno tijelo moe se na zahtjev osobe
kojoj je odreen produljiti. Produljeni rok moe trajati najdulje
onoliko koliko je trajao rok koji se produljuje i ne moe se ponovno
produljivati.
(2) Pisani zahtjev za produljenje roka iz stavka 1. ovoga lanka
mora se podnijeti prije isteka roka.
(3) O zahtjevu za produljenje roka porezno tijelo odluuje
zakljukom.
(4) Protiv zakljuka iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena
alba.
(5) Porezno tijelo moe produljenje roka uvjetovati davanjem
sredstava osiguranja plaanja.
Povrat u prijanje stanje
lanak 84.
(1) Ako je porezni obveznik iz opravdanih razloga propustio
izvriti neku radnju u zakonskom roku ili u roku koji je odredilo
porezno tijelo i zbog tog proputanja trpi posljedicu, dopustit e se
na njegov prijedlog povrat u prijanje stanje. Proputanje roka od
strane zastupnika ide na teret poreznog obveznika.
(2) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od
osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao
proputanje, odnosno od dana kada je porezni obveznik doznao za
uzrok. Razlozi kojima se obrazlae prijedlog moraju se uiniti
vjerojatnima.
-
28
(3) O prijedlogu za povrat u prijanje stanje porezno tijelo
odluuje rjeenjem.
(4) Nakon isteka tri mjeseca od proputenog roka porezni obveznik
ne moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje.
(5) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, porezni obveznik moe
podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje i izvriti proputenu
radnju i nakon isteka tri mjeseca od proputenog roka ako je u tome
bio prije isteka tog roka sprijeen viom silom.
7. UTVRIVANJE POREZA
Porezno rjeenje
lanak 85.
(1) Porezno tijelo na temelju injenica utvrenih u poreznom
postupku donosi porezno rjeenje.
(2) Porezno tijelo donijet e rjeenje o utvrivanju visine porezne
obveze i kada se porezni obveznik u cijelosti ili djelomino oslobaa
od plaanja poreza.
(3) Iznimno porezno rjeenje se ne mora donijeti u sluajevima
propisanim ovim Zakonom.
Rok za izdavanje rjeenja po godinjoj poreznoj prijavi lanak
86.
Porezno rjeenje koje se donosi na temelju godinje porezne
prijave mora se dostaviti poreznom obvezniku im je to mogue, a
najkasnije u roku od godine dana nakon isteka roka za podnoenje
godinje porezne prijave.
Posebni sluajevi nedonoenja poreznog rjeenja
lanak 87.
(1) Porezno tijelo ne mora donijeti porezno rjeenje ako bi
trokovi utvrivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaenom
porezu.
(2) U sluaju pogreno utvrene visine porezne obveze porezno se
rjeenje ne mora mijenjati ako bi poveani iznos poreza bio
nerazmjeran trokovima postupka izmjene rjeenja.
Oblik i sadraj poreznog rjeenja
lanak 88.
(1) Porezno rjeenje donosi se u pisanom obliku i mora se kao
takvo oznaiti.
(2) Porezno rjeenje mora sadravati:
1. naziv poreznog tijela, broj i datum rjeenja,
2. uvod, izreku i obrazloenje,
3. uputu o pravnom lijeku,
4. potpis ovlatene osobe i otisak peata.
(3) Uvod poreznog rjeenja osobito sadri naziv poreznog tijela,
propis o nadlenosti, kratku oznaku predmeta i datum donoenja
poreznog rjeenja.
(4) Izreka poreznog rjeenja sadri ime i prezime odnosno naziv
poreznog obveznika, vrstu poreza, poreznu osnovicu, poreznu stopu i
iznos utvrenog poreza, razdoblje oporezivanja, nalog za uplatu
poreza, rokove i
-
29
uvjete plaanja. U izreci poreznog rjeenja obvezno se navodi da
alba ne odgaa izvrenje rjeenja ako to proizlazi iz odredaba ovoga
Zakona ili posebnog propisa.
(5) U obrazloenju rjeenja se osobito navodi:
1. utvreno injenino stanje,
2. jasan i precizan saetak dokaznog postupka,
3. razloge zbog kojih nije uvaen zahtjev stranke,
4. porezne propise i razloge koji upuuju na odluku danu u izreci
rjeenja,
5. porezni propis koji odreuje da alba ne odgaa izvrenje
rjeenja.
(6) U obrazloenju poreznog rjeenja koje se donosi u skraenom
postupku na temelju lanka 77. ovoga Zakona navode se pravni propisi
na temelju kojih je porezno rjeenje doneseno.
(7) Uputa o pravnom lijeku sadri naziv tijela kojem se alba
podnosi, porezno tijelo kojem se alba predaje, rok u kojem se moe
podnijeti alba, mogunost izjavljivanja albe usmeno u zapisnik te
visinu upravne pristojbe.
Privremeno porezno rjeenje
lanak 89.
(1) Ako se rjeenje o utvrivanju poreza donosi na temelju
podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika, a porezno
tijelo nije prethodno provelo postupak provjere injenica bitnih za
donoenje toga rjeenja, takvo je rjeenje privremeno.
(2) Privremeno porezno rjeenje mora biti kao takvo oznaeno.
(3) Privremeno porezno rjeenje smatra se u pogledu pravnih
lijekova i izvrenja samostalnim rjeenjem.
(4) Porezno tijelo moe izvriti naknadnu provjeru
vjerodostojnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog
obveznika. Ako porezno tijelo na temelju naknadno izvrene provjere
utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrene
privremenim poreznim rjeenjem, porezno tijelo e zamijeniti
privremeno porezno rjeenje novim rjeenjem.
(5) Ako porezno tijelo ne donese rjeenje kojim se zamjenjuje
privremeno porezno rjeenje, porezna obveza utvrena privremenim
rjeenjem smatrat e se konano utvrenom poreznom obvezom.
Privremeno utvrivanje poreza
lanak 90.
(1) Ako postoji sumnja glede vlasnitva nad nekim predmetom ili
glede njegove vrijednosti koja se moe otkloniti tek nekim drugim
postupkom ili radnjom, porezno tijelo e privremenim rjeenjem
utvrditi poreznu obvezu.
(2) Rok za donoenje rjeenja kojim se konano utvruje porezna
obveza iz stavka 1. ovoga lanka je tri godine od dana donoenja
privremenog rjeenja.
Obraunska prijava
lanak 91.
Ako je propisano da se porez prijavljuje obraunskom prijavom,
tada se porez utvruje rjeenjem ako je to zakonom propisano ili ako
se njime utvruje drugaiji iznos poreza od onoga koji je porezni
obveznik sam obraunao ili ako porezni obveznik nije predao
obraunsku prijavu.
-
30
lanak 91.a
Brisan.
Upravni ugovor
lanak 91.b
(1) Porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja
dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor.
(2) Upravni ugovor s poreznim obveznikom sklapa elnik poreznog
tijela.
(3) Upravni ugovor moe se odnositi na namirenje poreznog duga u
cijelosti ili djelomino.
(4) Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku najdulje na rok od
24 mjeseca.
(5) Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika
porezno-dunikog odnosa, a ne smije biti protivan prinudnim
propisima, javnom interesu, ne smije biti sklopljen na tetu treih
osoba niti smije biti protivan izreci rjeenja kojim je utvrena
porezna obveza.
(6) Sklopljeni upravni ugovor ima uinak izvrnog rjeenja
donesenog u poreznom postupku.
(7) Sklapanjem upravnog ugovora ovrha e se obustaviti samo za
iznos poreznog duga obuhvaenog upravnim ugovorom.
(8) Upravni ugovor ne moe se sklopiti s poreznim obveznikom iji
je raun blokiran od strane drugih vjerovnika i/ili protiv kojega se
provodi postupak utvrivanja zlouporabe prava u porezno-dunikom
odnosu.
(9) Upravni ugovor ne moe se sklopiti za porezni dug koji je ve
bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dug za koji je
sklopljen upravni ugovor ili za dug koji je obuhvaen
reprogramom.
(10) Upravni ugovor nee se sklopiti ako porezno tijelo
razmatranjem prijedloga i dostavljene dokumentacije ocijeni kako
porezni obveznik nije uinio vjerojatnim ispunjenje svrhe i predmeta
upravnog ugovora.
(11) Upravni ugovor koji ima pravni uinak na prava treih osoba
pravno je valjan samo uz pisani pristanak tih osoba.
(12) Za vrijeme trajanja upravnog ugovora zastara ne tee.
(13) U sluaju nepotivanja odredaba upravnog ugovora porezno
tijelo e jednostrano raskinuti upravni ugovor rjeenjem protiv
kojega se moe pokrenuti upravni spor, a naplata obveze iz upravnog
ugovora nastavit e se prema odredbama Opega poreznog zakona i
Steajnog zakona.
Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora
lanak 91.c
(1) Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi porezni
obveznik fizika ili pravna osoba.
(2) Prijedlog sadri:
prijedlog naina namirenja dospjelog poreznog duga (u cijelosti
ili djelomino) prethodno usklaenog s poreznim tijelom, ovjerenog
peatom i potpisom ovlatenih osoba poreznog tijela i poreznog
obveznika,
prijedlog rokova za njegovo namirenje,
osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog obveznika,
-
31
razloge zbog kojih je nastao porezni dug,
podatke o strukturi vlasnitva poreznog obveznika,
podatke o povezanim drutvima,
popis imovine u vlasnitvu poreznog obveznika s iskazanim
knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obraunski datum,
podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje
poreznog obveznika,
prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznoga duga, a
sukladno Opem poreznom zakonu,
popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji
obraunski datum,
popis kljunih dobavljaa i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji
obraunski datum.
(3) Prijedlog se podnosi nadlenom poreznom tijelu.
(4) Porezno tijelo e odluiti o ispunjenju zakonom propisanih
uvjeta i o osnovanosti zaprimljenog prijedloga za sklapanje
upravnog ugovora te o tome obavijestiti poreznog obveznika.
Sadraj upravnog ugovora
lanak 91.d
Upravni ugovor mora sadravati najmanje odredbe kojima se
ureuju:
svrha i predmet ugovora,
visina poreznog duga i nain namirenja,
rok na koji je ugovor sklopljen,
posljedice neispunjenja ugovornih obveza,
prestanak ugovora,
prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana.
Porezna nagodba
lanak 91.e
(1) Porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrene obveze
u postupku poreznog nadzora, do uruenja zapisnika o obavljenom
poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu.
(2) Predmet porezne nagodbe moe biti: novoutvrena porezna obveza
u postupcima u kojima je porezna osnovica utvrena procjenom; rok
plaanja novoutvrenih obveza; smanjenje obveze po osnovi utvrene
zatezne kamate te odricanje poreznog tijela od prekrajnog progona,
ako su sukladno odredbama Prekrajnog zakona ispunjeni uvjeti za
primjenu naela oportuniteta.
(3) Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaanje novoutvrene
obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i
njegovo odricanje od prava na koritenje pravnih lijekova.
(4) Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku i smatra se
sklopljenom potpisom stranaka.
(5) Porezna nagodba protivna propisima, javnom interesu ili
pravima treih osoba nije doputena.
-
32
(6) Porezna nagodba ne moe se sklopiti ako je u tijeku poreznog
nadzora utvreno postojanje sumnje o poinjenju kaznenog djela.
(7) Porezna nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u
postupku poreznog nadzora.
(8) Ako se porezna nagodba odnosi samo na dio novoutvrene
porezne obveze, porezni postupak e se nastaviti u odnosu na
preostali dio novoutvrene porezne obveze, a u izreci poreznog
rjeenja naznait e se postojanje porezne nagodbe.
(9) Porezna nagodba je ovrna isprava i izvrava se prema
pravilima o izvrenju poreznog rjeenja.
(10) Ministar financija e pravilnikom propisati uvjete sklapanja
porezne nagodbe te rokove izvrenja obveza iz porezne nagodbe.
Sadraj porezne nagodbe
lanak 91.f
Porezna nagodba mora sadravati najmanje odredbe kojima se
ureuju:
svrha i predmet porezne nagodbe, prihvaanje novoutvrene obveze u
postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika,
rok u kojem se porezna obveza mora ispuniti,
posljedice neispunjenja poreznom nagodbom utvrenih obveza,
odnosno nepotivanja odredaba porezne nagodbe,
prava, obveze i odgovornosti stranaka,
odricanje poreznog obveznika izrijekom od prava na koritenje
pravnih lijekova.
Zatita prava poreznih obveznika pri ponitavanju, ukidanju ili
izmjeni poreznog rjeenja
lanak 92.
Porezno tijelo ne moe ponititi, ukinuti ili izmijeniti porezno
rjeenje na tetu poreznog obveznika zbog toga to je Ustavni sud
Republike Hrvatske utvrdio da je propis na kojem se zasnivalo
dotadanje utvrivanje poreza neustavan ili nezakonit.
Rjeenje o naplati poreza na osnovi jamstva
lanak 93.
(1) Na rjeenja o naplati poreza na osnovi jamstva primjenjuju se
odredbe ovoga Zakona o poreznim rjeenjima.
(2) Rjeenje o naplati poreza na osnovi jamstva ne moe se
donijeti:
1. ako poreznom obvezniku utvrena porezna obveza nije dospjela
ili je otpisana ili
2. ako je za porez koji je utvren poreznom obvezniku nastupila
zastara prava na naplatu.
8. POREZNA ZASTARA
Zastara
lanak 94.
-
33
(1) Pravo poreznog tijela na utvrivanje porezne obveze i kamata,
pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i trokova ovrhe
te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i trokova
ovrhe zastarijeva za tri godine raunajui od dana kada je zastara
poela tei.
(2) Zastara prava na utvrivanje porezne obveze i kamata poinje
tei nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze
i kamate.
(3) Zastara prava na utvrivanje porezne obveze i kamata sukladno
lanku 26. ovoga Zakona, poinje tei po isteku godine u kojoj je
donesena pravomona presuda za kazneno djelo.
(4) Zastara prava na utvrivanje porezne obveze i kamata poinje
tei nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja
izvora imovine utvreno da ima osnove za oporezivanje.
(5) Zastara prava na utvrivanje