-
Na osnovu Odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju Bosne i
Hercegovine, asopisPOREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE
raunovodstvene profesije u BiH
Mjeseni struni asopis broj 1 | januar/sijeanj 2015. | godina
XVii i | cijena 25 KM
Pot
arin
a pl
aen
a u
pot
i 7112
2 Sa
raje
voRe
vico
n d.
o.o.
Env
era
eho
via
14, S
araj
evo
Broj
1
2015
.Po
rezn
i sav
jetn
ik
-
Revicon-ova Elektronska biblioteka
Pretplatom na Elektronsku biblioteku, brzim i jednostavnim
pretraivanjem ostvarujete mogunost pristupa: svim publikacijama iz
oblasti raunovodstva, poreza i dr. u 2014. godini preko 40 izdanja
iz prethodnih godina Vaem seminarskom materijalu
Vaa lanska karta je korisniko ime i ifra!Cijena godinje
pretplate na Elektronsku biblioteku za 2014. godinu iznosi 200,00
KM (sa PDV-om).
Na osnovu Odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju BiH broj:
681/13, Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE
pripadnika raunovodstvene profesije u BiH
Ostvarite utedu godinjom pretplatom!
-
SEMINAR OBAVEZNA EDUKACIJA RAUNOVOA I REVIZORA
GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE ZA 2014.
TRAVNIK 19. 01. 2015. Opina TravnikSARAJEVO 20. 01. 2015. Hotel
Holiday InnTUZLA 21. 01. 2015. Hotel TuzlaZENICA 22. 01. 2015.
Hotel ZenicaMOSTAR 23. 01. 2015. Hotel EroODAK 26. 01. 2015. Hotel
EuroBIHA 27. 01. 2015. Hotel ParkLIVNO 28. 01. 2015. Hotel
ParkIROKI BRIJEG 29. 01. 2015. Hotel Park
GODINJI OBRAUN za 2014. godinu- obveznici, obrasci i rokovi-
razvrstavanje po veliini pratee odluke- predbilansne radnje,
obrauni i usaglaavanja- pravilna re/klasifikacija bilansnih
pozicija- postbilansni dogaaji i ispravljanje greaka- porezno
priznati i porezno nepriznati rashodi- tekue i odloene obaveze za
porez na dobit- utvrivanje finansijskog rezultata perioda-
utvrivanje stavki ostale sveobuhvatne dobiti- promjene u kapitalu-
napomene za pravilno popunjavanje obrazaca- biljeke uz godinje
finansijske izvjetaje- godinji izvjetaji o poslovanju- raspodjela
dobiti / pokrie gubitka
UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA- funkcija, upotreba i
zatvaranje konta 595 i 596- uticaj promjene vrijednosti zaliha
uinaka na fin.
rezultat
OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA- vodne naknade, TZ, komore,
ume, nesree...
BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR- novi Zakon o budetima- novi
propisi o raunovodstvu i knjigov. budeta- novi kontni plan za
budete i korisnike budeta- godinji finansijski izvjetaji korisnika
budeta- predbilansne radnje i usaglaavanja
- komplet obrazaca godinjih finanijskih izvjetaja- usvajanje
budeta / finansijskog plana- aktualna problematika trezorskog
poslovanja- problematika plaa i naknada u javnom sektoru- ostale
aktualnosti iz javnog sektora
REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU- uspostava i
funkcionisanje interne kontrole- najei nalazi revizije u javnom
sektoru- otklanjanje utvrenih nedostataka
PRIMJENA NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA
POREZNE PRIJAVE za 2014. godinu- prijave GIP-1022 i koritenje
linih odbitaka- izvjetaji MIP-1023 i PMIP-1024- pripreme za godinje
porezne prijave GPD-1051
POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA- oporezivi prihodi i ne/priznati
rashodi- priznavanje trokova vlasnika i zaposlenika- auriranje
poslovnih knjiga za 2014. godinu- utvrivanje dohotka od samostalne
djelatnosti
(SPR-1053)
AKTUALNE IZMJENE PROPISA I STAVOVA
DRUGA PITANJA OD ZNAAJA ZA PROFESIJU
ODGOVORI NA PITANJA
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI/BODOVA OBAVEZNE EDUKACIJE
-
X I V M E U N A R O D N I E K O N O M S K I F O R U M
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BiHDubrovnik, 11. - 12. 12. 2014.
-
Pretplatom na elektronsko izdanje mjesenog strunog asopisa
POREZNI SAVJETNIK istovremeno dobijate:
Cijena pretplate za 2015. godinu: 200,00 KM (sa ukljuenim
PDV-om)
Elektronski pristup svakom broju POREZNOG SAVJETNIKA u tekuoj
godini
Pristup arhivi 55 online izdanja POREZNOG SAVJETNIKA iz
prethodnih godina
Elektronski pristup regionalnom poslovnom magazinu PRIZMA
Besplatan savjetodavni servis pisane i/ili usmene odgovore na
Vaa pitanja iz sljedeih oblasti: porezi, finansije, raunovodstvo i
revizija, poslovno pravo, radno pravo, javne nabavke, priprema,
razvoj i implementacija EU projekata, drugih povezanih oblasti
Dobar savjet zlata vrijedi Izbor iz naeg savjetodavnog servisa
Odgovori na najzanimljivija pitanja naih pretplatnika u prethodnoj
godini
Popust na redovne seminare Revicon-a u okviru kontinuirane
profesionalne edukacije raunovoa i revizora
Popust na sudjelovanje na Meunarodnom Simpoziju u Neumu
Priznatih 8 bodova/sati kontinuirane profesionalne edukacije za
tekuu godinu
-
S a d r a jjanuar/sijeanj 2015.
Izdava: Revicon d.o.o. za istraivako -razvojne usluge i poslovni
konsalting
Envera ehovia 14, BiH 71000 Sarajevo Telefon: + 387 33 720 580,
644 771 Faks: + 387 33 720 581, 720 586 E-mail:
[email protected] Web-site: www.revicon.info
Podrunica Tuzla75000 Tuzla, Turalibegova 30 Telefon: + 387 35
265 030 Faks: + 387 35 265 031 E-mail: [email protected]
ID broj za indirektne poreze 200491380008
Za izdavaa: Marin IvanieviGlavni urednik: Marin IvanieviZamjenik
glavnog urednika: Milan DmitroviUreuje: Ureivaki kolegij Tehniki
urednik: Adnan Mahmutovi tampa: tamparija FOJNICA, Fojnica
Pretplata za 2015. iznosi 250,00 KM Cijena po primjerku asopisa
25,00 KM u cijene je ukljuen PDV
Za oglaavanje kontaktirajte Urednitvo.asopis izlazi mjeseno.
Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaih podataka (adresa,
telefon, faks, kontakt osoba) kako biste uredno primali na asopis,
prirunike i druga izdanja i obavijesti.
Urednitvo: + 387 33 720 584Pretplata: + 387 33 720 587Marketing:
+ 387 33 720 591Raunovodstvo: + 387 33 720 588Savjetodavni servis:
+ 387 33 720 580
iro rauni:UniCredit Bank d.d: 3383202200308627Sparkasse Bank
d.d. 1992400075053168Intesa Sanpaolo banka BiH:
1549995000532995Nova banka A.D: 5550050001608033Union banka:
1020500000075755ProCredit banka d.d: 1941011354700156Raiffeisen
Bank BiH d.d: 1610000060920085Hypo Alpe Adria Bank d.d:
3060350000444164Sberbank a.d. Banjaluka: 5673831100002975
ISSN 1512-519x
Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22.
12. 1997. godine pod rednim brojem 741.
M O J f O K u SSWOTMilan Dmitrovi 12P O R E Z IInventurni
manjkoviAmra Salihovi 14Otkup poljoprivrednih proizvoda od fizikih
licaMarko Dmitrovi 22Registracija podrunica i prodajnih mjesta i
prijavljivanje zaposlenikaAlma Heli 27Nerezidenti u sistemu poreza
na dobit u Fededaciji BiHMirela Mai 30Zapoljavanje stranaca u FBiH
i oporezivanje njihovog dohotkaSabina Junuz 40R A u N O V O d S T V
O I f I N A N S I J EPopis potraivanja i obavezaFerida Kulovi
44Obraun ulaganja u druga drutva po metodi trokaDr. sc. Jozo Pilji
49FINANCIJSKA PISMENOST: Vodi kroz osnovne financijske
proizvodeMirjana Vukovi 54FOREX - trgovina na meunarodnom deviznom
trituJasmin Muiki 64Berze i berzansko poslovanje u BiHMr. Mirnes
abanovi 70I N T E R N A R E V I Z I J AOdgovornosti odbora za
reviziju u spreavanju prevaraDoc. dr. Mile Stanii 81S AVJ E T
IReviconov Savjetodavni servis za pretplatnike 88C I J E N
ENastavak liberalizacije kontrole cijenaMomir Stefanovi 107J AV N A
u P R AVAEFIKASNA JAVNA UPRAVA (trei dio): Je li majka rodila
junaka da izbavi nas od ...nerad(nik)a?!Mr. Goran Drakuli 113M E N
A d M E N T(U)voenje promjena: Zato ne uspijevaju pokuaji
transformacije Prof. dr. Aziz unje i mr. sc. Emir Kurti 124A K T u
A l N O S T INE PROPUSTITE ROKOVE !!! 131
Merima Kovaevi Prof. dr Janko Klobuar Mirko RadiLjiljana
imunoviSelvedina ljivo
-
m o j f o k u s
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.11
Snage i slabosti... Prilike i prijetnje...Strengths, Weaknesses,
Opportunities, Threats.Prvi par navedenih pojmova karakterie
nas.Drugi par nae okruenje. Ono i one oko nas.
Uinilo mi se to kao potencijalno dobra potka za novogodinji
uvodnik. Valjda zbog pitanja koja se ovih dana naprosto ne mogu
izbjei, tipa: ta oekujete u Novoj godini? (Hm...) Ili: Mislite li
da e Nova godina biti bolja i uspjenija od prethodne?
(Hm-hm...)
Pa se, valjda nekako sma od sebe, nametnula i tema menadmenta.
(O, kako to gordo zvui!)
Pa, da vidimo na ta bi to moglo izai kada se te teme prihvati
jedan dokazano ne ba talentirani, a nerijetko i prilino lo
upravlja. Ponekad ak i antiupravlja... (Nekad samo zato jer ne moe
protiv sebe, a nekad ak i svjesno, gotovo sa predumiljajem... Ko bi
ga znao...)
Odmah priznajem da menadment (ako ga za ovu priliku ograniimo na
umijee upravljanja ljudima) ba i ne spada meu moje omiljene nauke,
pa ni u vje-tine koje me krase. ak u, eto, javno priznati i to da
menadment ba i ne poimam (ba) kao pravu na-uku. Bar ne u onom
klasino-naunom poimanju tog pojma...
to i nije neki grijeh ako se ima u vidu injenica da je menadment
promoviran u pravu nauku tek nakon to sam ja ve bio roen (ako
zanemarimo otrcanu fra-zu da je i menadment star koliko i sm
ljudski rod i ako se sloimo s tim da je za status menadmenta kao
moderne nauke zasluan tek Peter Drucker).
A u meni (priznau i to), unato svemu to ve je-sam ili jo nisam
proao i unato svemu to sam do sada nauio (ili nedovoljno, pa i loe
nauio) i unato svima koji su na bilo koji nain uticali na to da
budem ovakav kakav (eto) jesam ui jedan nepopravljivi i nikad do
kraja izljeivi konzervativac. Ne prevelik i ne preteak (bar
mislim), ne iskljuiv (bar ne uvijek), ne ba sasvim nedokazan (bar
ne u svemu), ali ipak... (Jo jedna osobina koju pripisujem svojoj
generaciji...)
Pa tako, pred gorljivim zagovornicima menadmen-ta kao prave
nauke imam neku vrstu kombinova-nog opravdanja: menadment kao nauka
(ili nauka menadmenta) je isuvie mlada da bih je ja, takav ka-kav
ve jesam, mogao tek tako, bezrezervno i u potpu-nosti prihvatiti i
priznati kao takvu.
Uostalom: zar upravo menaderi upravljai ljudi-ma ne bi trebali
moi razumjeti i zar upravo oni ne bi trebali znati da je neke ljude
jako teko, a neke bo-
gami i nemogue preobraziti? Pogotovo ovakve, koji se smi,
unaprijed i sa uvjerenjem izjanjavaju kao nepopravljivi!?
Nakon svih ovih objanjenja, uvjereni menade-ri e mi, nadam se,
manje zamjeriti na utisku/mi-ljenju da je menaderstvo, ipak,
prvenstveno i prije svega pitanje talenta. A ne neto to bilo ko moe
tek tako nauiti. Iako i menaderstvo (naravno!) ima svoja neporeciva
pravila i pouke (koji se, naravno, mogu bolje ili loije, uspjenije
ili manje uspjeno savladati i primjenjivati), dobar i uspjean
me-nader moe biti samo onaj koji je prethodno i pri-rodno
talentiran za to! Za tu ulogu. Za to zvanje. Za taj posao. Za toj
zanat. Za tu vjetinu. Pa i za tu na-uku, ako ba insistirate.
A upravo je to (ako se ne varam) bitna razlika izme-u neega to
je nauka (science) i neega to je tek vjetina (skill).
Da ne bi bilo nikakve zabune: Kao dijete sa sela, gdje je ivot
oduvijek i znaajno zavisio ba od raznih i razliitih vjetina (za
razliku od nauka, koje na sela na-vraaju tek povremeno i sa
poprilinim zakanjenjem), jo sam od malih nogu itekako nauio
cijeniti i poto-vati ba vjetine. (Nauke su dole na red tek
kasni-je...) I upravo u vjetine cijeniti i potivati doivotno. (Neke
nauke ba i ne...) Vjetine bilo koje vrste. Jer, kako se moe ne
cijeniti vjetina i talenat bilo kojeg bia (a osobito ljudskog) da
bilo ta uradi i postigne pri-rodno uspjeno. Skoro pa uroeno lako.
tono se kae, ko hljeba se najesti.
A ta je vjetina nego uprezanje vlastitih snaga i sposobnosti i
izbjegavanje vlastitih slabosti i nedosta-taka, uz koritenje
prilika i nadvladavanje prijetnji koje nas okruuju?
U svemu!Pa i u upravljanju resursima. Svim. Raspoloivim i
potencijalno raspoloivim.Pa i u upravljanju ljudima.U postojeim
okolnostima i okruenju.Ili unato njima...Sa ciljem da se vlastite
snage, sposobnosti i predno-
sti to bolje iskoriste, pa i da se okolnosti i okruenje okrenu u
nau korist.
A opet, zar upravo to nije i metod i zar upravo u tome nije i
cilj svake nauke?
U emu je, onda, razlika izmeu vjetine i nauke?Gotovo ni u emu:
nauka je samo sistematizirana
i unaprijeena vjetina.
SWOT
-
m o j f o k u s
12porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
Uz jo jedan nuni, dodatni uslov: da taj unaprije-eni i
sistematizirani skup pravila i pouaka daje i ade-kvatne
rezultate.
U sluaju menadmenta rezultate u upravljanju ljudima. I njihovim
rezultatima.
Pa u se uprkos svom prethodno nareenom kon-zervatizmu ukoliko su
zastupnici menadmenta kao nauke uvjereni u to da je i vjetina
upravljanja ljudima zaista dovoljno sistematizirana i da taj
sistematizirani skup pravila i pouaka zaista daje i adekvatne
rezul-tate u upravljanju ljudima i rezultatima njihovog rada toliko
da zasluuje status nauke i ja prikloniti toj tvrdnji.
I opet, da ne bude zabune: sve navedeno vai i za sve druge
oblasti i polja ljudskog djelovanja. Za rau-novodstvo, na primjer.
Ili poreze...
ta, ustvari, hou da kaem? Pa to da me je ba bri-ga kako se
naziva ono ime se neko bavi. Mnogo mi je vanije a u konanici i
jedino vano KAKO se taj neko tim neim bavi! ime god da se bavi.
Naukom ili vjetinom. Umjetnou ili zanatom. Poslom ili politi-kom.
Privatnim ili javnim stvarima...
ak e moja nepopravljiva, neizljeiva i neizmjenlji-va seljaaka
proroda prije i vie aplaudirati bilo kojem praktino-primjenljivom
primjeru uspjenog rjeava-nja bilo kojeg ljudsko-ivotnog problema,
prije i vie nego tamo nekim radikalnim, pa i revolucionarnim
na-unim dostignuima iji uticaj na na ili ivot narednih pokoljenja
tek treba biti ustanovljen.
Tako opet doosmo do toga zato su mi se SWOT analiza snaga,
slabosti, prilika i prijetnji pa i sm me-nadment uinili kao pogodna
tema za ovaj novo-godinji uvodnik. Nisam ba sasvim naisto (a ne
znam ni da li se takva vrsta intuitivnosti broji u snage ili u
slabosti), ali mi se ini da je aktualni odnos naih ovdanjih snaga i
slabosti i mogunosti i prijetnji oko nas jo jednom na klackalici. U
stadiju u kojem se najoitije vidi razlika izmeu uspjenog i
neuspjenog upravljanja. I na izi nakon koje se stvari moraju
pro-mijeniti nabolje. Ili nas nee biti.
Krajnje je vrijeme za bolje i uspjenije
upravljanje.Svaim!Poslom.Proizvodnjom.Uslugama.Privredom.Poljoprivredom.Obrazovanjem.Zdravstvom.Finansijskim
sektorom.Realnim sektorom.Javnim sektorom...Dravom.ivotima...
A odgovor na pitanje vjetina ili nauka?, uvijek glasi oboje!
Jer, ta je nauka nego vjetina i umijee rjeavanja problema?!
Zato vam u Novoj godini (uz podrazumijevajue e-lje da i vi i svi
koje volite budete zdravi, sretni, veseli i raspoloeni, da imate
posla i da ga uspjeno obavljate) elim jo samo dvije stvari: da u
Novoj godini uspje-no rijeite bar neki od problema koji ste u nju
prenijeli i da vam u Novoj godini ne iskrsne neki novi.
Da u ovoj godini spisak vaih snaga, prilika i mogu-nosti bude
bar malo dui, a spisak slabosti, problema i prijetnji makar malkice
krai.
Da vaa ivotna i poslovna SWOT analiza bude po-voljnija. Bar malo
vie nagnuta u vau korist.
Pa da i vaa izokrenuta, TOWS matrica bude bolja. Ali da i dalje
bude prvenstveno okrenuta onima oko vas.
Ili kao to bi to rekao J. F. Kennedy: Nemojte raz-miljati o tome
ta bi drugi mogli uiniti za vas raz-miljajte to biste vi mogli
uiniti za njih.
Milan Dmitrovi
Menadment je proces postizanja eljenih rezultata kroz efikasno
koritenje ljudskih i materijalnih resur-sa. Sustavni nain
usmjeravanja pojedinaca, poslova i operacija s ciljem ostvarivanja
zacrtanih ciljeva, sred-stvima koja stoje na raspolaganju.
Menadment je proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojem
pojedinci, radei zajedno u grupa-ma ostvaruju odabrane ciljeve.
(Weihrich i Koontz)
Menadment se moe definirati kao vjetina posti-zanja odreenog
uinka stvorenog putem drugih osoba. (Hellriegel i Slocum)
Menadment je umjetnost obavljanja poslova putem, uz, ili
posredstvom drugih ljudi. (Mary Parker Follet)
Kljuni zaokret u razvoju nauke o menadmentu napravio je Peter
Drucker, koji je definirao menad-ment polazei od ciljeva: menadment
je proces rada sa drugim ljudima, kojim se ostvaruju ciljevi
organi-zacije, u promjenljivoj sredini i uz efikasnu upotrebu
ogranienih resursa.
O prirodi menaderskog posla postoje dva, na prvi pogled suprotna
stajalita. Prema jednom, menader-ski posao je uvijek isti: bez
obzira na to o kojem se pre-duzeu ili organizaciji, djelatnosti i
situaciji radi, posao menadera se uvijek sastoji od niza uloga i
funkcija koje su u osnovi iste u svim preduzeima/organizaci-jama.
Prema drugom stajalitu, menaderski posao se od jednog do drugog
preduzea/organizacije bitno ra-
-
m o j f o k u s
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.13
zlikuje, zbog razlika u individualnim karakteristikama,
situacijskim varijablama i organizacijskom kontekstu. I oba ova
stajalita su tana!
Mnogo je funkcija i poslova koje okvirno odreuju menaderski
posao u bilo kojem preduzeu/organiza-ciji, ali postoje i razlike: u
oblasti i vrsti djelatnosti; u strukturi kupaca/klijenata; u
sloenosti organizacijske strukture; u kvaliteti nosilaca
pojedinanih poslova i zadataka; u njihovom znanju i
sposobnostima... I, za ovu temu, najvanija: razlika u stilu voenja.
Razlika u nainu rjeavanja problema.Razlika u talentu, znanju,
sposobnostima i osobinama samih menadera.
U naim uslovima, o stepenu razumijevanja znaaja i uloge
menadmenta na svoj nain govori i okolnost da za tu rije/pojam (eng.
management) ak i ne po-stoji adekvatan/odgovarajui termin na naem
jezuku/jezicima. Upravljanje, voenje, rukovoenje, organizi-ranje...
Da, menadment istovremeno znai sve to, ali i neto vie... Neto
jo...
A ta to jo? Da smo dorasli do toga da nam i to jo bude vano, ne
bi bilo ovoliko raznih menaera... I kon-troverznih
biznismena...
A onih pravih i uspjenih menadera skoro ni za lijeka. Ipak, znam
neke upravo takve. Itekakve! Koji su ba ispekli taj zanat. I koji
potvruju da se pravim i uspjenim menaderom (ba kao i uspjenim u
bilo kojoj drugoj ljudskoj aktivnosti) postaje samo na jedan nain:
dugogodinjim vrijednim radom i stalnim, cje-loivotnim uenjem i
usavravanjem tog svog talenta.
U politici, stvari stoje jo gore. Politikom se ovdje uglavnom
bave ufurani menaeri koji se nikada nisu ni okuali u bilo kom
pravom poslu. Ili propali menaderi, koji u pravom poslu nisu
uspjeli. Pa su shvatili da je puno lake i jednostavnije prodavati
zjle.
Pa mi, kad neko kae da je menaer, ruka nekako sma krene ka
revolveru...
(Inae, naprijed pomenuti J. F Kennedy ubijen je 1963. godine,
nekako upravo u vrijeme kada je Peter Drucker razvijao osnove
modernog managementa.)
Posebno su mi zanimljivi mladi menaderi. Me-naderi u pokuaju.
Jer im tako zavidim na mladala-kom ubjeenju da je za uspjeno
upravljanje dovoljna nekakva diploma i par nauenih fraza, pravila i
pou-aka iz menadmenta. No, za njih bar jo ima anse...
A stvar je uvijek vrlo jednostavna: da li bilo kakvu
ulo-gu/poziciju shvatate kao cilj, ili tek kao poetak posla?
SEMINAROBAVEZNA EDUKACIJA
RAUNOVOA I REVIZORA
GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE
ZA 2014.TRAVNIK 19. 01. 2015.SARAJEVO 20. 01. 2015.TUZLA 21. 01.
2015.ZENICA 22. 01. 2015.MOSTAR 23. 01. 2015.ODAK 26. 01. 2015.BIHA
27. 01. 2015.LIVNO 28. 01. 2015.IROKI BRIJEG 29. 01. 2015.
GODINJI OBRAUN za 2014. godinu
UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA
OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA
BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR
REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU
PRIMJENA NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA
POREZNE PRIJAVE za 2014. godinu
POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA
AKTUALNE IZMJENE PROPISA I STAVOVA
DRUGA PITANJA OD ZNAAJA ZA PROFESIJU
ODGOVORI NA PITANJA
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 BODOVA/SATI
OBAVEZNE EDUKACIJE
-
porezi
14porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
Zakonom o raunovodstvu i reviziji FBiH utvrena je obaveza popisa
svih bilansnih pozicija sa stanjem na dan 31. 12. Rezultat popisa
su, nerijetko, popisne razlike koje treba pravilno obuhvatiti i u
raunovodstvenom i (posebno) u poreznom smislu. U ovom kontekstu
pojava manjkova je de-likatnija i zahtijeva dodatnu profesionalnu
panju (i znanje). Prema lanu 11. Pravilnika o prim-jeni Zakona o
PDV-u, manjak dobara se smatra upotrebom dobara u vanposlovne svrhe
i podlijee oporezivanju PDV-om, kao i sva ostala vanposlovna
potronja iz lana 5. Zakona o PDV-u. Izuzetno, oporezivanju NE
podlijeu rashodi nastali na osnovu kala, rastura, kvara i loma do
propisane neo-porezive visine, kao ni manjak koji se moe pravdati
viom silom.U ovom tekstu se pojanjava sm pojam kala, rastura
(rasipa), kvara i loma (KRKL), njihov porezni i raunovodstveni
aspekt, tim prije to su propisi o ovom pitanju turi, odnosno osim
navedene odred-be Pravilnika nijedan drugi podzakonski akt ne
tretira blie ovu problematiku. Takoe, u praksi se esto poistovjeuje
pojam manjka i kala ili se vri obraun kala i onda kada nisu
ispunjeni uslovi za to. Stalna dilema je i nain utvrivanja osnovice
za obraun KRKL u pojedinim djelatnostima i fazama proizvodnje. Sve
ovo posljedino utie na iznos obraunatog i plaenog PDV-a.
Manjkovi dobara utvreni popisom mogu biti opo-rezivi i
neoporezivi.
U neoporezivi manjak spadaju sljedee kategorije manjkova:
Manjkovi (rashodi) po osnovu kala, rastura, kvara
i loma, do visine utvrene Normativom za utvri-vanje rashoda na
koji se ne plaa PDV (l. 11. stav 4. Pravilnika o PDV-u);
Manjkovi uzrokovani viom silom, poput teta od elementarnih
nepogoda (poplava, poar, zemljotre-si i dr), na osnovu akta
nadlenog organa (lan 11. stav 6. Pravilnika o PDV-u);
Manjkovi (rashodi) nastali zbog proteka roka tra-
janja dobara, pod uslovom da je rok trajanja uti-snut na ambalai
proizvoda ili na drugi nain odre-en od strane proizvoaa, te da je
pri unitenju navedenih dobara prisutan predstavnik sanitarne
inspekcije.
Manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma
Kao posljedica prirodnih uticaja ili radnji koje se neophodno
poduzimaju u rukovanju proizvodima pri-likom njihove obrade ili
skladitenja nastaju gubici po osnovu kala, rastura, kvara i loma
koji, u skladu sa
Inventurni manjkovi AmraSalihovi
-
porezi
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.15
odredbama propisa o PDV-u, ne podlijeu oporeziva-nju do iznosa
utvrenih Normativom ili internim aktom preduzea. Naime, lanom 11.
Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (Slubeni glasnik BiH, br.
93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) odreeno je da
rashod nastao po osnovu kala, rastura, kvara i loma do iznosa
utvrenog Normativom, koji je sastavni dio Pravilnika, ne podlijee
obavezi obrauna-vanja i plaanja PDV-a.
Normativ za utvrivanje rashoda na koji se ne plaa PDV potrebno
je razumijevati kao mjeru za utvrivanje porezne obaveze. Navedenim
Normativom preteno su obuhvaene stope dozvoljenog manjka u
trgovini, dok se proizvodnja obuhvaa turo, samo za proizvodnju
specifinih proizvoda (etil alkohola, bezalkoholnih pia, derivata
nefte, cigareta i luksuznih proizvoda).
Zato proizvoai svih ostalih proizvoda trebaju regulisati tretman
KRKL svojim internim aktima. Naime, iznosi KRKL utvreni internim
aktima (uko-liko se radi o dobrima koja nisu obuhvaena navede-nim,
propisanim Normativom), takoe, ne podlijeu oporezivanju PDV-om,
shodno lanu 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Logino
pitanje koje slijedi je: ime se rukovoditi pri donoenju internog
nor-mativa?
Normativi su uvijek glas struke. Po pravilu, stru-kovna udruenja
bi trebala da se bave tim pitanjima.
Tako je, na primjer, Hrvatska gospodarska komora donijela odluke
kojima je utvrdila doputene iznose kala, rastura, kvara i loma za
sljedee djelatnosti: - Odluku o doputenom manjku s naslova kala,
raste-
pa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Narodne novine, broj
129/07);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka u procesima
proizvodnje nafte, prirodnog plina i pro-izvoda prerade nafte i
plina (Narodne novine, broj 72/99);
- Odluku o doputenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i
tehnolokog manjka u ugostiteljstvu (Narodne no-vine, broj
72/99);
- Odluku o doputenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u
graditeljstvu (Narodne novine, br. 101/99 i 81/02);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka i ra-sipa u
doradi/konfekcioniranju meda i drugih peli-njih proizvoda (Narodne
novine, broj 21/00);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja (Narodne novine, br.
21/00 i 136/06);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma u proizvodnji mlinarskih i pekarskih proizvoda i
tjestenine (Narodne novine, broj 21/00);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma za proizvode u industriji
ulja (Narodne novine, br. 21/00, 129/07 i 142/11);- Odluku o
doputenoj visini tehnolokog manjka, kala,
kvara, rasipa i loma u proizvodnji eera (Narodne novine, broj
21/00);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma u industriji stone hrane (Narodne novine, broj
21/00);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkohol-nog piva, mineralne
vode, vonih sokova i sirupa (Na-rodne novine, br. 21/00 i
182/04);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana (Narodne novine, br.
21/00 i 118/01);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara,
rasipa i loma u industriji prerade ribe (Narodne novine, broj
21/00);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, rastepa,
kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova (Narodne novine,
br. 136/06 i 134/12);
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara i
rasipa u marikulturi (Narodne novine, broj 142/11) i
- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka i kala u
slatkovodnom uzgoju riba (Narodne novine, broj 21/12).
To se tie Federacije BiH, strukovna grupa za tr-govinu
Privredne/Gospodarske komore FBiH je 2003. godine donijela
Pravilnik o doputenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na
proizvodima u trgovini ro-bom na malo. Ovaj Pravilnik je objavljen
u Slube-nom glasniku Privredne komore broj 6/03, iz 2003. godine. U
njemu se definie KRKL, utvruje osnovica (realizacija) i stope
rashoda po ovom osnovu.
Generalno, pod kalom, rasturom, kvarom i lomom se
podrazumijevaju gubici na proizvodima koji na-staju kao posljedica
prirodnih uticaja ili kao po-sljedica radnji neophodnih u
poslovanju i pruanju usluga.
Pod KALOM proizvoda podrazumijeva se gubitak na teini ili
koliini odreenog proizvoda koji nastaje zbog prirodnih procesa
isuivanja, hlapljenja, smrzava-nja, topljenja i kvarenja robe.
RASTUR zaliha nastaje zbog manipulacije, pre-tovara, prevoza,
premjetanja proizvoda, te ostalih postupaka zbog kojih se gubi
odreena koliina pro-izvoda.
KVAR proizvoda nastaje zbog djelovanja mikroor-ganizama i drugih
prirodnih procesa, zbog ega pro-izvodi gube svojstva koja su
prihvatljiva za upotrebu.
LOM nastaje u postupcima manipulacije odree-nim proizvodima koji
se u tom procesu mogu polomiti.
Rashodi po ovom osnovu su u nekim djelatnostima neizbjena
pojava. Tako, na primjer, u pripremanju
-
porezi
16porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
peene jagnjetine na ranju od 10 kg sirove jagnjetine dobije se
6,5 kg gotovog proizvoda (peene jagnjetine namijenjene prodaji). U
ovom se primjeru 3,5 kg siro-vine priznaje kao tehnoloki manjak
koji nastaje ter-mikom obradom.
Dakle, o rashodima po osnovu KRKL moe se go-voriti u raznim
djelatnostima: trgovini, ugostiteljstvu, proizvodnji, kao i svim
proizvodnim fazama i ciklusima.
Kalo, rastur, kvar i lom u trgovini moe nastati isu-ivanjem,
isparavanjem, skupljanjem, smrzavanjem, razbijanjem, oteenjem,
kvarenjem, rasipanjem i to-pljenjem, rastapanjem ili
mrvljenjem.
U ugostiteljstvu kalo moe nastati pri fizikoj obradi proizvoda u
kuhinji, pri skladitenju (isuenje, isparavanje, odmrzavanje i sl),
te pri toplinskoj obradi proizvoda (kuhanje, prenje, peenje,
pirjanje). Rastur i kvar mogu nastati u skladitu i u kuhinji
(rasturanje, topljenje, razlijevanje, truljenje, klijanje, uegnue i
sl).
Tehnoloki manjkovi nastaju u procesu proizvod-nje i zavise od
vrste djelatnosti i primijenjenog teh-nolokog postupka. Doputeni
tehnoloki manjkovi utvruju se posredstvom normativa utroka
materi-jala, energije, rada i drugih proizvodnih faktora.
Nor-mative tehnolokih manjkova utvruje pravno lice ili strukovno
udruenje. Doputeni tehnoloki manjkovi mogu se ukljuiti u troak
proizvodnje, nakon ega se rasporeuju na zalihe gotovih proizvoda.
Pojavljivanje, normiranje i priznavanje tehnolokih manjkova (pa i
kala, rastura, kvara i loma koji je posljedica tehno-lokog procesa)
zavisi od gotovo neogranienog broja razliitih faktora, tehnolokih
postupaka i praktinih okolnosti.
U razliitim djelatnostima proizvodnje pojavljuju se i razliite
vrste tehnolokog manjka. Pravno lice bi trebalo svojim odlukama
utvrditi nain postupanja i odgovorne osobe ako se pojavi manjak
koji premauje doputen tehnoloki manjak.
Na prekomjerni tehnoloki manjak se obraunava PDV.
Bitno je da KRKL na zalihama materijala treba ra-zlikovati od
KRKL na zalihama robe koja je kupljena radi prodaje.
Kada je u pitanju kalo, rastur, kvar i lom na zali-hama sirovina
i materijala, osim o poreznom aspektu, potrebno je voditi rauna i o
vrijednosnom aspektu. Naime, koliinski manjak utvren popisom treba
odre-diti i vrijednosno. Vrijednosno odreivanje manjka za-visi od
metoda obrauna zaliha koje se primjenjuju pri razduenju zaliha.
Zalihe sirovina i materijala se, u skladu sa MRS-om 2 (paragrafi
21. do 27.), pri utroku mogu obraunavati primjenom: metode
standaradnog troka, metode specifine identifikacije,
FIFO metode, metode prosjenog ponderisanog troka.
U zavisnosti od primijenjene metode obrauna utroka zaliha
sirovina i materijala pojavit e se razlii-te vrijednosti utvrenog
koliinskog manjka.
Ako se za razduenje utroenih zaliha primjenjuje metod
standardnog troka i manjak treba vrednovati prema toj metodi. Ako
se za razduenje utroenih za-liha primjenjuje metoda specifine
identifikacije, treba tano utvrditi koji predmeti zaliha nedostaju
i dodijeli-ti im njihove pojedinane cijene. Ako se za razduenje
utroenih zaliha primjenjuje FIFO metoda, vrijednost manjka treba
utvrditi kao da je u pitanju normalan utroak, tj. nedostajuim
koliinama treba dodijeliti ci-jene prema redoslijedu njihove
nabavke - prva ulazna je prva izlazna. Ako se za razduenje zaliha
primjenjuje metoda prosjenog ponderisanog troka i manjak treba
obraunavati prema toj metodi.
Osim razliitih metoda obrauna utroka zaliha, treba voditi rauna
i o tome da li se zalihe vode po stvarnim ili planskim cijenama,
kada je potrebno voditi rauna o odstupanjima od stvarne cijene.
Kalo, rastur, kvar i lom ne treba poistovjeivati sa manjkom!
Naime, bitno je razumjeti da postoji ra-zlika izmeu pojmova
dozvoljeni kalo, rastur, kvar i lom i pojma manjak na zalihama.
Manjak je mnogo iri pojam koji podrazumijeva i oporezivi i
neoporezivi manjak, i onaj koji tereti ras-hode pravne osobe i koji
se potrauje (nadoknauje) od odgovornog lica, manjak usljed
elementarnih nepo-goda (vie sile), krae, ali, isto tako, i onaj
iznos koji podrazumijeva gubitke na proizvodima koji nastaju kao
posljedica prirodnih uticaja ili kao posljedica radnji ne-ophodnih
u poslovanju i pruanju usluga (kalo, rastur, kvar i lom)...
Kalo, rastur, kvar i lom podrazumijeva onaj ma-njak koji znai
gubitke na proizvodima koji nastaju kao posljedica prirodnih
uticaja ili kao posljedica rad-nji neophodnih u poslovanju i
pruanju usluga. Slije-dom navedenog, kalo, rastur, kvar i lom se, u
princi-pu, uvijek rauna onda kada je ranije utvren manjak. Ukoliko
nije utvren manjak ne samo da nema smisla nego nema ni osnova
obraunavati rashod po osnovu kala, rasipa, kvara i loma, bez obzira
na to to je Pravil-nikom o PDV-u data mogunost za priznavanje
rashoda po ovom osnovu bez obraunavanja PDV-a, poto je
is-koritavanje te porezne mogunosti uslovljeno posto-janjem realnog
manjka.
Na ovo elimo ukazati, s obzirom na injenicu da je obraun kala,
rastura, kvara i loma u praksi postao samo mehanizam za umanjivanje
porezne obaveze, tako da postoje apsurdne situacije da se obraunava
kalo, rastur, kvar i lom ak i onda kada je po popisu konstatovan
vi-ak, ime se postiu dodatno negativne posljedice posto-janja vika
u narednom periodu koji nije realan.
-
porezi
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.17
Prema tome, osnovno pravilo kod obrauna KRKL je da se moe
priznati samo ako je popisom komisi-je utvren stvarni manjak.
Na primjer, ukoliko se popisom utvrdi manjak od 10.000 KM, a
primjenom dozvoljene stope kala na odreenu osnovicu se dobije iznos
od 14.000 KM, tada je rashod po osnovu kala mogue evidentirati samo
u iznosu od 10.000 KM. Iznos od 4.000 KM se uopte ne evidentira,
jer nije pokriven realnim manjkom.
Slino, ako imamo pravo na neoporezivo kalo 2% na zalihe od
1.000.000 KM, tj. 20.000 KM mogueg kala, ali manjka uopte ne bude,
tada (iako imamo pravo na kalo) jednostavno nema osnova za njegovo
prizna-vanje i evidentiranje.
Dakle, mogue je da ima manjka, ali nema osnova za obraunavanje
kala, dok nije mogue da ima kala a da nema utvrenog manjka.
ta je osnovica za obraun kala, rastura, kvara i loma?
Jedno od bitnih (ako ne i najznaajnijih) pitanja u vezi sa
obraunom KRKL jeste osnovica na koju KRKL treba raunati. S obzirom
na to da propisi nisu nita eksplicitno odredili, ovom pitanju
potrebno je pristu-pati sutinski, uvaavajui specifinost svake brane
i proizvodne faze u kojoj se kalo rauna.
Na temelju iskustva struke najee su doputeni normativi gubitka
izraeni u stopama koje se primje-njuju na propisane osnovice: - u
trgovini - na koliine prodatih proizvoda u tr-
govini na malo. Za trgovinu na veliko doputeni iznosi kala,
rastura, kvara i loma iznose 50% utvr-enih normativa za trgovinu na
malo;
- u graevinarstvu - na utroene, odnosno prodane vrste
proizvoda;
- u ugostiteljstvu - na koliinu proizvoda u skladitu (gubici se
javljaju pri uvanju u skladitu, a za odre-ene proizvode i zbog
isuenja i isparenja tijekom uvanja na skladitu) i na koliinu
proizvoda koji se obrauju (gubici se javljaju kao otpaci, a za
odre-ene proizvode i prilikom odmrzavanja, odnosno toplinske
obrade);
- u proizvodnim djelatnostima za koje je propisa-na doputena
visina tehnolokog manjka, KRKL na osnovice ovisno o tehnolokom
procesu.
Raunovodstveno gledajui, ukoliko se radi o manj-ku na zalihama
do visine odobrenog kala, cijeli iznos se knjii na teret konta
trokovi materijala (odno-sno na teret konta operativnih rashoda), a
potrauje konto zaliha materijala (odnosno robe).
Ukoliko je pak utvren manjak, ali se za njega tereti odgovorno
lice (uz obraun poreza, naravno), nemamo pravo obraunati kalo, jer
ne moemo odreeni iznos istovremeno knjiiti i kao troak i kao
potraivanje. Ovako dolazimo do jo jednog krucijalnog
raunovod-stvenog pravila, a to je da se po jednoj supstanci ne moe
obezbijediti dupla naknada, tj. nema duplog za-duenja po istom
osnovu (manjku).
Manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma moe se utvrivati: -
neposredno nakon nastanka pojedinog rashoda, - redovnim popisom, -
na drugi nain i u rokovima utvrenim aktom pore-
znog obveznika.
Manjkove po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvruju komisije
ili ovlatena osoba odreena opim aktom poreznog obveznika.
Kalo, rastur, kvar i lom se obraunava na opera-tivni troak, dok
se za utvreni manjak iznad nivoa obraunatog odobrenog kala knjii
rashod perioda uz obraun PDV-a na nabavnu vrijednost zaliha, jer je
dolo do nenamjenskog troenja ili otuenja materijala ili robe.
Porezni aspekt kala, rastura, kvara i loma
Porezni tretman manjkova ureen je: Pravilnikom o primjeni Zakona
o PDV-u, Normativom za utvrivanje rashoda na koji se ne
plaa porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio navedenog
Pravilnika,
Pravilnikom o primjeni Zakona o akcizama u BiH (Slubeni glasnik
BiH, broj 50/09).
Prema Pravilniku o primjeni Zakona o PDV-u (l. 11. st. 1. i 3.),
manjak dobara smatra se upotrebom do-bara u vanposlovne svrhe i
podlijee oporezivanju, uz izuzetak manjkova nastalih usljed vie
sile i rashoda po osnovu kala, rasipa, kvara i loma do propisanog
iznosa.
Pomenuti neoporezivi iznosi propisani su Norma-tivom za
utvrivanje rashoda na koji se ne plaa porez na dodatu vrijednost,
odnosno aktom pravnog lica u sluaju da pojedina dobra nisu
tretirana u navedenom Normativu. Ti iznosi ne podlijeu obavezi
obrauna-vanja i plaanja PDV-a, pri emu za ustanovljavanje injeninog
stanja nije obavezno prisustvo ovlatenih osoba Porezne uprave.
Propisani Normativ propisuje visinu doputenog rashoda po osnovu
kala, rastura, kvara i loma za: proizvodnju etil alkohola,
alkoholnih pia, osvje-
avajuih bezalkoholnih pia, proizvodnju i promet naftnih
derivata, proizvodnju cigareta;
trgovinu na malo, i to za voe, povre, cvijee,
-
porezi
18porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
itarice, ostale prehrambene proizvode, pia (al-koholna i
bezalkoholna), meso, suhomesnate proi-zvode, ribu, stonu hranu,
hemijske proizvode, gra-evinski materijal, ogrev, ostalo...;
trgovinu na veliko: za sve proizvode navedene za trgovinu na
malo, po stopi koja iznosi 50% sto-pe predviene za odreeni proizvod
u trgovini na malo.
Za dobra koja nisu obuhvaena Normativom ras-hoda, koliina
rashoda se utvruje normativom obve-znika (l. 11. stav 5.
Pravilnika).
Meutim, utvreni kalo, rastur, kvar i lom koji izla-zi iz okvira
zakonskog nivoa, regulisanog Pravilnikom, ili normativom obveznika,
bit e obuhvaen obavezom PDV-a kao i klasini manjak.
Kada je u pitanju manjak akciznih proizvoda, od-nosno rashod po
osnovu doputenog kala, rasipa, kvara i loma, potrebno je sagledati
i aspekt obaveze (osim za PDV) za akcizu pri emu treba konsultovati
Pravilnik o akcizama.
lanom 17. Pravilnika o akcizama propisano je da u sluaju
utvrivanja rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se plaa
akciza osnovica akcize odreena je ko-liinom rashoda iznad koliine
rashoda odreenog u lanu 24. stav 2. ovog pravilnika. Rashodom se, u
smi-slu navedenog lana, smatraju i gubici koji nastaju pri
manipulaciji sa proizvodima, koji su nesumnjivo po-sljedica
tehnolokog procesa, odnosno neophodnih radnji u postupanju sa
proizvodima u skladitu. Obveznik akcize utvruje rashod neposredno
poto je isti nastao popisom robe. Utvrivanje rashoda vri popisna
komisija poreznog obveznika, a o izvrenom popisu obavezno se
sastavlja zapisnik i popisna lista.
Obraun kala, rastura, kvara i loma na zalihama sirovina i
materijala
Kalo, rastur, kvar i lom materijala tereti rashode materija, pri
emu se za osnovicu uzima potrana stra-nu konta zaliha samo onog
dijela koji se odnosi na na-mjensku potronju u osnovnoj
djelatnosti. To znai da e osnovica za obraun kala, rastura, kvara i
loma biti dio koji se koristi za osnovnu namjenu nabavljenog
materijala, tj. u proizvodnji, jer materijal koji se po-klanja,
prodaje i slino izlazi iz osnovne namjene ma-terijala i nema pravo
na kalo, rastur, kvar i lom. Dakle, kako prodaja i poklon
materijala izlaze iz okvira osnov-ne namjene materijala (to je
potronja u proizvodnji), ne smiju ui u osnovicu za obraun kala.
Primjer: U proizvodnji ribljih konzervi prema nor-mativu, kao
repromaterijal troi se ulje pri konzer-viranju sitne plave ribe.
Doputeni rasip ulja, prema
tehnolokom normativu, iznosi 2%. Meutim, zbog za-starjelosti
postrojenja, rasip ulja bio je vei. Popisom zaliha materijala na
dan 31. 12. utvreno
je stvarno stanje zaliha u vrijednosti 300.000 KM.
Knjigovodstveno stanje na kontu zaliha tog materija-la iznosi
320.000 KM, pa manjak iznosi 20.000 KM;
Prihvatljivi kalo, rastur, kvar i lom je po stopi 2% (koja je
propisana i za oslobaanje od obaveze obra-unavanja i plaanja
PDV-a);
Operativni troak (ono to je izdato u proizvodnju) iznosi 600.000
KM;
Eventualni pokloni, prodaje ili vraanja materijala dobavljaima
ne ulaze u osnovicu za obraun kala, rastura, kvara i loma.
Obraun: dozvoljeni kalo, rastur, kvar i lom = 600.000 x 2% =
12.000 KM preostali dio manjka (20.000 - 12.000)
= 8.000 KM PDV (8.000 x 17%)
= 1.360 KM vrijednost manjka sa PDV-om (8.000 + 1.360) =
9.360 KM
R. br. Opis Konto Duguje PotraujeKRKL iskljuen iz vrijednosti
prodatih i neprodatih zaliha
579 8.000
PDV na prekomjerni kalo 579 1.360
Obaveze za PDV 472 1.360
Zalihe gotovih proizvoda 120 - 4.000
Umanjenje vrijednosti zaliha got. proizvoda
596 - 4.000
Napomene vezane za knjienje: Pravno lice je doni-jelo odluku da
12.000 litara ulja, nabavne vrijednosti 12.000 KM, ostane kao
tereenje trokova proizvodnje bez poreza (kao dozvoljeni tehnoloki
rasip). Za pre-komjerni manjak 8.000 litara ulja, nabavne
vrijednosti 8.000 KM, pravno lice je donijelo odluku da za ovaj
iznos nije provedivo tereenje odgovornog lica. Na pre-komjerni
manjak obraunat je PDV u iznosu od 1.360 KM (8.000 x 17%), te je
odlueno da iznos od 9.360 KM (8.000 + 1.360 PDV) tereti potronju u
neposlovne svrhe. Proizvodnja na koju se odnosi prekomjerni ma-njak
potpuno je dovrena, a 50% gotovih proizvoda je prodato. To znai da
je u vrijednost gotovih proizvoda uao iznos od 4.000 KM koji nije
trebao (prekomjerno potroeno ulje zbog dotrajalih maina) i taj
iznos mora biti tereen na ostale rashode po osnovu prekomjer-nog
KRKL (konto 579). Poto je 50% zaliha prodato, sa pozicije konta 596
treba iskljuiti 50% od 4.000 KM, a preostali dio od 4.000 KM treba
iskljuiti sa zaliha gotovih proizvoda.
-
porezi
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.19
Primjer: Obraun kala, rastura, kvara i loma na zalihama robe u
maloprodaji
R.br. Opis
Prodajna vrijednost Ukalkulisani PDV
Vrijednost bez PDV-a Ukalkulisani RUC
Nabavna vrijednost
1. Poetno stanje 01. 01. 2014. 100.000 14.529 85.471 19.860
65.611
2. Zaduenje u 2014. 563.000 81.803 481.197 62.650 418.547
3. Ukupno zaduenje (1+2) 663.000 96.332 566.668 82.510
484.158
4. Popis 31. 12. 2014. 212.000 30.803 181.197 26.383 154.813
5. Realizacija 2014. godine 411.500 59.791 351.709 51.211
300.499
6. Manjak 39.500
7. Kalo do dozvoljene visine 12.345 1793 10.552 1.313 9.239
8. Prekomjerni kalo 17.155 2.492 14.663 1.824 12.839
Prema podacima o ukupnom zaduenju i razdue-nju, kao i stanja
zaliha po popisu, utvren je manjak u vrijednosti od 39.500 KM. Ako
za robu iz primjera predvien dozvoljeni kalo prema Normativu
izno-si 3%, tada je iznos kala (raunajui na realizaciju) u
vrijednosti od 12.345 KM. Preostali iznos manjka ne moe se
pripisati kalu, rasturu, kvaru i lomu i ako ovaj iznos manjka nee
ii na teret odgovornog lica, sma-tra se vanposlovnom potronjom,
knjii se kao rashod pravnog lica, uz obavezno obraunavanje PDV-a.
Pre-ma lanu 22. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, porezna
osnovica u sluaju vanposlovne potronje je nabavna vrijednost
robe.
Takoe, potrebno je izraunati koliko vrijednosti otpada na RUC u
ukupnoj vrijednosti kala, rastura, kvara i loma.
Raunanje ukalkulisanog RUC-a u maloprodaji koji je sadran u
prodatoj trgovakoj robi najee se vri primjenom metode prosjene
mare. Nabavna vrijed-nost ili cijena kotanja zaliha moe se
utvrivati pri-mjenom FIFO metode (first input - first output) ili
metode prosjenog ponderisanog troka, meutim, u praksi se najee
koristi metod prosjene mare.
Izraunavanje prosjenog ukalkulisanog RUC-a se vri tako to se u
odnos stavlja ukupni RUC u zadue-nju (poetno stanje + zaduenje
tokom cijelog perioda), to se kao procenat primjenjuje na popisanu
zalihu, da bi se dobio iznos ukalkulisani RUC koji se zadrava u
neprodatim zalihama. Izraunati RUC u realizaciji, od-nosno otpisu,
kalu, rasturu, lomu i kvaru, koji se moe pojaviti prilikom popisa,
koriguje prodajnu vrijednost i svodi je na troak nabavne
vrijednosti, izraunat meto-dom prosjene mare.
Manjak koji se moe pravdati viom silom
Manjak koji se moe pravdati viom silom, takoe, ne podlijee
oporezivanju. Pod viom silom, prema lanu 11. stav 6. Pravilnika,
podrazumijeva se manjak
dobara nastao usljed elementarnih nepogoda (poplava, poar,
zemljotres, ratna razaranja i slino), na osnovu akta nadlenog
organa. Imajui u vidu majske poplave, mnogi obveznici su, na alost,
imali potrebu za eviden-tiranjem manjka po ovom osnovu.
Vezano za primjenu odredbe oporezivanja prometa u sluaju vie
sile postavilo se pitanje u vezi sa tretma-nom manjka nastalog zbog
provalne krae, odnosno da li podlijee oporezivanju PDV-om manjak
nastao pro-valnom kraom?, o emu postoji i zapisnik nadlenog organa
(MUP).
UIO je zauzeo stav da u sluaju krae opreme pore-zni obveznik
nije duan obraunati PDV na ukradena dobra, niti je duan vriti
ispravku ulaznog PDV-a, pod uslovom da se moe dokazati da je do
krae stvarno dolo. U ovom sluaju dobra su postala
neupotrebljiva
R. br. Opis Konto
IznosDuguje Potrauje
1. Nabavna vrijednost prodate robe
501 9.239
Obraunata razlika u cijeni 137 1.313
Obraunati porez 138 1.793
Roba u prodavnici 133 12.345
Za kalo do dozvoljenog iznosa
2. Manjkovi 579 12.839
Obraunata razlika u cijeni 137 1.824
Obraunati porez 138 2.492
Roba u prodavnici 133 17.155
Za obraun prekomjernog kala
3. Rashod po osnovu prekomj. kala
579 2.183
Obaveze za PDV 472 2.183
Za obraun PDV-a na prekomjerni kalo (na nabavnu vrijednost)
4. Obaveze za PDV 472 2.183
iro-raun 200 2.183
Za plaanje PDV-a
-
porezi
20porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
za dalji promet to se moe dokumentovati (zapisni-kom nadlenih
organa), te, shodno tome, ne podlijeu oporezivanju.
Rashod nastao zbog proteka roka trajanja
Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja doba-ra, takoe, se
ne plaa PDV ako su ispunjeni propisani uslovi iz lana 11. stav 9.
Pravilnika: da je rok trajanja utisnut na ambalai proizvoda ili
je na drugi nain odreen od proizvoaa i da je pri unitenju
navedenih proizvoda dobara pri-
sutan predstavnik sanitarne inspekcije.
Dakle, ovdje se, praktino, najee radi o prehram-benim
proizvodima. U praksi obveznici nerijetko pozi-vaju sanitarne
inspektore ili inspektore UIO ili PU da prisustvuju unitenju i onih
proizvoda koji nemaju uti-snut rok trajanja (npr. nekurentnih
zaliha). Formalna obaveza za ovakvo postupanje ne postoji, niti
inspek-tori imaju zakonsku obavezu prisustvovati ovakvim
unitenjima. Ukoliko su zalihe postale neupotrebljive za dalji
promet (to se dokazuje dokumentom o zbri-njavanju otpada ili
unitenju od komunalnog predu-zea), nije potrebno izdavati internu
poreznu fakturu i obraunavati PDV. Da li je potrebno vriti
korekciju ulaznog PDV-a, ukoliko je iskoriteno pravo na odbitak pri
nabavci? Sutinski, korekcijom ulaznog PDV-a pre-duzee bi se
smatralo krajnjim potroaem tih dobara, to je suprotno injeninom
stanju. Ipak, treba ima-ti u vidu da se u kontroli od inspektora
UIO ponekad zahtijeva korekcija ulaznog PDV, uz argument da vie
nisu ispunjeni uslovi za koritenje prava na odbitak, jer dobro nije
koristio za promet dobara koja podlijeu plaanju PDV-a.
Manjak stalnih sredstava
U skladu sa lanom 22. Pravilnika, kod manjka stal-nih sredstava
koja podlijeu obavezi obrauna amor-tizacije osnovica za PDV se
utvruje na nain da se nabavna cijena, bez PDV, umanji za 20% za
svaku za-poetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj
je dolo do sticanja dobara ili njihovih dijelo-va, osim ako je iz
okolnosti sluaja jasno da se rezultat obrauna znatno razlikuje od
nabavne cijene slinih dobara bez PDV-a u trenutku koritenja
predmetnih dobara. Dakle, ukoliko je osnovica za PDV utvrena
na-vedenom matematikom za sredstvo koje je predmet manjka, znatno
se razlikuje od trine vrijednosti tog sredstva tada se tako
dobivena osnovica ne moe uzeti kao adekvatna. Ovo dolazi do izraaja
kada se radi o manjku utvrenom nakon pet godina koritenja sred-
stva, kada osnovice praktino nema (ako je utvrujemo na navedeni
nain). Oito se radi o rastegljivoj kate-goriji i diskrecionom pravu
inspektora da procjenjuje ta znai znatno razlikuje, odnosno ta je,
zapravo, osnovica za PDV u ovom sluaju.
Primjer: Utvren manjak opreme (ostala oprema) koja se u
knjigovodstvu vodi po sljedeim vrijednosti-ma: nabavna vrijednost
1.500 KM, ispravka vrijednosti 1.200 KM, sadanja vrijednost 300
KM.
Knjigovodstvena vrijednost opreme nakon etiri godine iznosi 300
KM. Obraunati PDV 300 x 17% = 51 KM. Prema odluci, ovaj manjak
tereti rashode po-slovanja.
R. br. Opis Konto
IznosDuguje Potrauje
1. Ispravka vrijednosti opreme 0228 1.200
Manjkovi 576 351
Ostala oprema 022 1.500
Obaveze za PDV 472 51
Za knjienje manjka po odluci nadlenog organa
Ako porezni obveznik rashoduje dugotrajnu imo-vinu koja vie nije
za uporabu i ne stavlja se u promet nego se unitava ili deponira na
otpad, treba obezbije-diti dokaz o neupotrebljivosti dobara
(odnosno treba raspolagati dokumentacijom nadlenih tijela ili
institu-cija o koliini i vrsti preuzete imovine dane na
zbrinja-vanje ili unitavanje). Uz ispunjavanje navedenih uvjeta,
rashodovanje dugotrajne imovine smatra se porezno dopustivim
izdatkom, pa porezni obveznik nema obave-zu obraunavanja poreza na
dodanu vrijednost. Ako se rashodovana dugotrajna imovina u takvome
stanju pro-daje kupcu ili se prodaje kao otpadni materijal, radi se
o isporuci dobara koja podlijeu oporezivanju.
Oporezivi manjkovi
Prema lanu 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV, manjak dobara
se smatra upotrebom dobara u vanposlovne svrhe i podlijee
oporezivanju PDV-om, kao i sva ostala vanposlovna potronja iz lana
5. Za-kona o PDV. U stavu 2. istog lana navedeno je da se vlastitom
potronjom u vanposlovne svrhe poreznog obveznika koji podlijee
oporezivanju smatra manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna
osoba.
Manjak koji se nadoknauje od odgovornog lica, takoe, spada u
oporezive manjkove, pri emu se, gle-
-
porezi
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.21
dajui sa aspekta PDV-a, praktino, radi o prometu do-bara prema
tom licu.
Dakle, u oporezivi manjak spadaju sljedee kate-gorije manjkova:
svi manjkovi koji terete odgovorno lice i manjkovi iznad visine
utvrene Normativom za
utvrivanje rashoda na koji se ne plaa PDV, koji idu na teret
preduzea.
Ako manjkovi premae visinu utvrenu Normati-vom o doputenom
iznosu KRKL i knjie se na teret pravnog lica, na dio manjka iznad
doputenih koliina obraunava se PDV, te knjii kao ukupan rashod
manj-ka na kontu 579 i kao obaveza na kontu 472.
Obveznik utvruje rashod neposredno poto je odreeni rashod
nastao, ili redovnim ili vanrednim po-pisom robe u skladitu,
stovaritu, magacinu, prodav-nici ili drugom slinom objektu.
Utvrivanje rashoda vri ovlateno lice ili popisna komisija
obveznika, a o izvrenom popisu obavezno se sastavlja zapisnik i
po-pisna lista.
Utvrivanje porezne osnovice
U praksi se mogu pojaviti razne varijante oporezi-vog manjka:a)
manjak na teret direktno odgovornog lica ili onog
koje ga je direktno prouzrokovalo,b) manjkovi koji terete
odgovorno lice prema donese-
noj odluci na osnovu njihovog poloaja u organiza-cionoj
strukturi,
c) manjkovi na teret pravnog lica jer je tereenje odre-enog
fizikog lica neprovedivo.
Prema lanu 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, prometom
dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara. Kada se
odreena dobra koriste za vanposlovne svrhe, poreznu osnovicu ini
nabavna cijena tih ili slinih dobara u trenutku prometa, bez PDV-a,
to je ureeno lanom 22. Pravilnika.
Kod manjka koji tereti odgovorno lice, porezna osnovica je,
najee, prodajna cijena dotinih dobara, koja se najee i nadoknauje
od zaposlenika koji se tereti za manjak. Ukoliko se, pak, od
zaposlenika nado-knauje samo nabavna vrijednost utvrenog manjka,
kao osnovica za PDV se uzima nabavna vrijednost. Ipak treba
napomenuti da bi se za osnovicu za PDV i tada mogla zahtijevati
prodajna cijena, shodno odredbama lana 20. stav 8. Zakona o PDV-u i
lana 22. stav 3. Pravilnika. U ovom sluaju se, naime, moe smatrati
da su razlozi koji su doveli do nadoknaivanja manjka (odnosno
prometa) po cijeni nioj od trine nekomer-cijalnog karaktera, zbog
ega ima osnova za tvrdnju da PDV i tada treba zaraunati na trinu,
tj. u ovom slu-aju na prodajnu cijenu.
SEMINAROBAVEZNA EDUKACIJA
RAUNOVOA I REVIZORA
GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE
ZA 2014.TRAVNIK 19. 01. 2015.SARAJEVO 20. 01. 2015.TUZLA 21. 01.
2015.ZENICA 22. 01. 2015.MOSTAR 23. 01. 2015.ODAK 26. 01. 2015.BIHA
27. 01. 2015.LIVNO 28. 01. 2015.IROKI BRIJEG 29. 01. 2015.
GODINJI OBRAUN za 2014. godinu
UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA
OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA
BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR
REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU
PRIMJENA NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA
POREZNE PRIJAVE za 2014. godinu
POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA
AKTUALNE IZMJENE PROPISA I STAVOVA
DRUGA PITANJA OD ZNAAJA ZA PROFESIJU
ODGOVORI NA PITANJA
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 BODOVA/SATI
OBAVEZNE EDUKACIJE
-
POREZI
22porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
Kod otkupa dobara od fizikog lica, obveznikom uplate poreza na
dohodak (ako tog poreza, uope, ima) se smatra fiziko lice prodavac
dobara, kao pojedinac koji s ciljem ostvarivanja dohotka
kontinuirano obavlja tu prodajnu aktivnost. Ukoliko je ta njegova
djelatnost registrovana, fiziko lice vlasnik te djelat-nosti e
izdati raun i pretpostavka je da e on sm za sebe izmirivati i sve
propisane obaveze. Kupac nema nita s tim, niti ga se tie da li e
fiziko lice prodavac koje obavlja samostalnu djelatnosti uplatiti
sve svoje obaveze za porez na dohodak i doprinose. Ako fiziko lice
pro-davac to ne uradi, on je (a ne kupac) odgovoran pred zakonom i
na poreznim organima je da poduzmu odgovarajue mjere prema njemu
kao obvezniku. Isto vai i ako fiziko lice nije regis-trovalo tu
svoju djelatnost (a trebalo je!), samo je njegove pozicija tada
neto tea, jer se takvo obavljanje djelatnosti tretira kao rad na
crno. No, ni to nije briga kupaca.
Kod nas, kao da je nekome cilj izmiljati probleme. Kao da nam
svima nije dosta stvarnih problema koje imamo, ini se da je nekima
toliko dosadno da satima sjede u oku zamraene prostorije te pod
trepereim svjetlom stolne lampe smiljaju kako zagorati ivot
privrednicima, poduzetnicima, inspektorima, pa i svi-ma ostalim. to
vie njih bude pogoeno tim izmilje-nim problemom, to je ideja tog
genijalca u njego-vom umu uspjenija.
Posljednji biser je novostvoreni problem utje-rivanja poreznih
obaveza prilikom otkupa poljopri-vrednih proizvoda od fizikih lica.
Iako bi ova tema u
svjetlu vaeih poreznih propisa trebala biti sasvim ja-sna,
izgleda da se ti propisi, takvi kakvi jesu, nekome ba ne sviaju pa
na mala vrata pokuava progurati ideju proganjanja kupaca
otkupljivaa, i to tako to bi im nametnuo nekakvu nepostojeu obavezu
obrauna poreza na dohodak za fiziko lice prodavca, u njegovo ime
ili sl. Meutim, ova stvar je prevelika za tako mala vrata i ne moe
tek tako proi. Konkretnije, ne smije uope proi, jer e ta vrata onda
ostati irom otvorena za razne druge budalaste ideje. A to se ne
smije dopu-stiti.
Budalasto nekad moe biti i simpatino. Ljudi, re-cimo, rade
kojekakve blesave stvari dok se udvaraju... U svijetu poslovanja,
meutim, blesavost je sve samo ne simpatina. To je izvor pravne
nesigurnosti. To je razlog zbog kojeg je BiH druga najgora evropska
drava za poslovanje. To je... (sada je vjerovatno pametno stati s
ocjenama, osnovna slika je tu).
Stoga emo se u nastavku osvrnuti na posljednja deavanja. Jo
jednom treba naglasiti ova budala-tina ne smije proi! Ako je nekome
ve toliko dosad-no pa ima slobodnog vremena za izmiljanje ovakvih
problema, onda je sigurno i da ima dovoljno vremena za stvarno
provoenje vaeih propisa, a to podrazumi-jeva hodanje po terenu (i
tu zaista mislim na teren, ne na ravne betonske povrine).
Pojanjenja iz ovog teksta e jasno pokazati da kreatori problema
onda vie nee imati vremena za ovakve ideje, a zbog stvarnog posla
koji bi povodom ovakvih sluajeva trebali raditi.
Otkup dobara
Veliki je broj primjera i situacija u kojima registro-vani
subjekti (privredna drutva, udruenja, zadruge, samostalni
poduzetnici i dr.) nabavljaju kupuju ot-kupljuju neka dobra od
fizikih lica. Predmet kupovine moe biti svata: od nekretnina ili
automobila pa do otkupa poljoprivrednih proizvoda od samostalnih
po-ljoprivrednika. Meutim, o kojoj god vrsti dobara da se radi,
sutina je ista radi se o kupoprodaji dobara.
Otkup poljoprivrednih proizvoda od fizikih lica
MarkoDmitrovi
-
POREZI
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.23
Budui da se najee radi o fizikim licima nere-gistrovanim
pojedincima koji na taj nain vre proda-ju svoje line imovine, oni
najee ne mogu ni izdati raun (ni fiskalni raun, a ni PDV fakturu),
te se zato ovakav posao zasniva na kupoprodajnom ugovoru iz-meu
dvije strane ili se takve nabavke evidentiraju na osnovu otkupnih
blokova kod kupca. Za poetak ove prie, vano je to da se ovdje ne
javljaju (niti su for-malno potrebni) neki oblici radnog ugovora,
odnosno ugovora o angamanu (nesamostalnom, samostalnom, trajnom,
povremenom ili bilo kakvom drugom). To je znaajno za ostatak ove
prie.
Naravno, i ovo je neki oblik poslovne aktivnosti pa je logino
pitati se kako emo ovakav dogaaj uklopiti u vaee propise, pogotovo
porezne. Koje su obaveze ukljuenih strana? Rjeenje je vrlo
jednostavno, ak i jednostavnije nego to se nekome na prvi pogled
moe initi. Za kupca je to obina nabavka koju e on na uo-biajeni
nain evidentirati u svojim poslovnim knjiga-ma. Kupoprodajni ugovor
ili otkupni blok su, za kupca, vjerodostojni ulazni dokumenti koji
mijenjaju raune koje inae imaju kod nabavki od registrovanih
subjeka-ta. Na kraju, kupcu ostaje samo jo da plati ugovoreni iznos
svom dobavljau fizikom licu. Kupac po tom osnovu nema nikakvih
poreznih obaveza.
S druge strane, fiziko lice prodavac je tek po-tencijalni
obveznik plaanja poreza. Najee se radi o neregistrovanim
subjektima. To su ili pojedinci koji prodaju neku svoju linu
imovinu, ili se radi o samo-stalnim poljoprovrednim proizvoaima
koji prodaje neke svoje poljoprivredne proizvode, a koji u vaeim
propisima imaju specifian status. U svakom sluaju se radi o nekom
pojedincu koji vri odreenu samostalnu poslovnu aktivnost i, kao
takav, moda ima, a moda nema odreene obaveze za poreze po tom
osnovu, to zavisi od njegovih konkretnih okolnosti. Ako porezne
obaveze postoje, to su njegove line obaveze, tj. obave-ze koje on
sm za sebe mora izmiriti. Ako ne postoje, onda o takvoj kupoprodaji
dalje ne treba ni govoriti. Ne mora svako primanje fizikog lica
biti oporezovano. Postoje propisani izuzeci koji e se esto
manifestovati ba u ovakvim sluajevima.
Na primjer, u lanu 5. Zakona o porezu na dohodak (Slubene novine
Federacije BiH, br. 10/08 do 7/13) se, izmeu ostalog, navodi da se
(oporezivim) dohot-kom ne smatraju prihodi koja fizika lice ostvare
pro-dajom imovine koja je koritena u line svrhe. Recimo, to bi bila
bilo kakva prodaja linih stvari. To moe biti prodaja namjetaja ili
automobila putem oglasa, moe biti i prodaja polovnog mobitela, a
moe biti i prodaja nekretnine (ako su ispunjeni uslovi koji e biti
spome-nuti neto kasnije). Kljuno je da je to prodaja line imovine
te da takva prodajna aktivnost nema karakte-ristike trajnosti u
namjeri ostvarivanja prihoda. Tada to, jednostavno, nije predmet
oporezivanja i za ove
sluajeve moemo rei da je to manje-vie svima jasno, odnosno da se
u praksi i ne javljaju drugaija tumae-nja za takve situacije.
Problem se, meutim, javlja kod nekih oblika vie-struke prodaje,
tj. kada se takva aktivnost ponavlja pa ima element trajnosti. U
nekim sluajevima ni takva aktivnost nee biti oporeziva, ali u
nekima hoe. Tu dolazimo do take u kojoj se javlja problem koji je
bio povod za ovaj tekst. Kada e se i kako oporezovati do-hodak
ostvaren na taj nain?
Dohodak od samostalne djelatnosti
Pitanje oporezivanja dohotka od samostalne djelat-nosti ima
odreenih manjkavosti koje vide oni koji se ozbiljnije ponu baviti
obraunima godinjeg rezultata samostalaca. Meutim, osnovna pravila
oporezivanja ovog dohotka su jasna. Ukoliko neko fiziko lice trajno
obavlja samostalnu djelatnost obrta, djelatnosti srod-nih obrtu ili
slobodnih zanimanja, bilo kao osnovnu ili kao usputnu aktivnost, a
to radi s ciljem ostvarivanja dohotka, takav dohodak se treba
oporezovati po prin-cipima iz l. 13.-15. i l. 29.-31. Zakona o
porezu na dohodak.
Dohodak od samostalne djelatnosti je razlika izme-u poslovnih
prihoda i poslovnih rashoda koji se uzi-maju u obzir po principu
blagajne (uz rijetke izuzet-ke). Pri tome su prihodi sve ono to je
u bilo kojem obliku naplaeno ili primljeno (novac, stvari, usluge)
po osnovu obavljanja te neke poslovne aktivnosti, dok su rashodi
sve ono to je plaeno ili prueno, a direk-tno je vezano za
obavljanje iste aktivnosti. Obje strane moraju biti vjerodostojno
dokumentovane, a propisi su predvidjeli i voenje odreenih
evidencija. Razumljivo, ovo je pojednostavljeni koncept, ali
specifinosti nam nisu toliko bitne za ovu temu.
Ono to jeste vano za ovu temu je injenica da je obveznik plaanja
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, tj. porezni obveznik,
u takvim situacijama upravo to fiziko lice koje i ostvaruje
dohodak. Dakle, to fiziko lice (porezni obveznik) sm utvruje
rezul-tat svog poslovanja (oporezivi dohodak od samostalne
djelatnosti), sm sainjava i podnosi propisane porezne prijave i sm
uplauje odgovarajuu (svoju!) obavezu za porez na dohodak. U prvoj
godini obavljanja trajne poslovne aktivnosti on to radi tek po
isteku te kalen-darske godine, a u drugoj, treoj i svakoj narednoj
go-dini ima i obavezu uplate mjesenih akontacija koje e po isteku
godine biti korigovane kroz godinju poreznu prijavu.
To je znaajna razlika u odnosu na dohodak koji fi-zika lica
ostvaruju povremenim (dakle, ne trajnim) obavljanjem samostalne
djelatnosti (kao to su ugovori o djelu, autorski angamani, lanstvo
u skuptinama i
-
POREZI
24porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
nadzornim odborima drutava, lanstvo u predstavni-kim organima
vlasti i sl.), jer obaveza obrauna i upla-te poreza kod tih,
povremenih oblika dohotka pada na isplatioca, i to u momentu
isplate samog dohotka (lan 30. Zakona). I ovo je djelimino bitno za
nau temu.
Od obje navedene situacije donekle treba razlikova-ti obavljanje
samostalne djelatnosti na crno, bu-dui da se poreznom obvezniku
koji obavlja naregistri-ranu samostalnu djelatnost ne mogu priznati
nikakvi rashodi, ve mu se porez obraunava na ukupan iznos prihoda.
To je odreeni tip kazne za takvog obvezni-ka, koji dohodak
ostvaruje bez zvanine prijave ili re-gistracije kod nadlenog organa
i u skladu je sa lanom 3. st. 2. i 3. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak (Slubene novine Federacije BiH, br. 67/08 do
45/14). Obavljanje rada na crno, takoer, moe biti znaajno za ovu
temu.
Izuzetno, u nekim propisanim sluajevima se podu-zetnici
samostalni obveznici uplate poreza na doho-dak mogu pojaviti i kao
paualni porezni obveznici. To znai da ne moraju voditi propisane
evidencije po-put klasinih samostalnih djelatnosti, ve porez na
do-hodak plaaju u fiksnom mjesenom iznosu koji u tom osnovnom
obliku ne zavisi od stvarnog obima poslovne aktivnosti. Pravilnikom
o primjeni Zakona o porezu na dohodak je odreeno koji samostalci
mogu imati status paualnog obveznika plaanja poreza (u kontek-stu
ove teme, mogu biti vani tradicionalni zanati, tzv. kuna radinost i
samostalni poljoprivrednici).
Neoekivani problem
Dolazimo do problema koji je glavni povod za pisa-nje ovog
teksta. Naime, u posljednje vrijeme se deava da inspektori Porezne
uprave FBiH od kupaca (!?) za-htijevaju da obraunavaju porez na
dohodak i dopri-nose za prodavce fizika lica, i to na nain kao da
se radilo o ugovorima o djelu (!!??). To je iz vie razloga potpuno
neosnovano i besmisleno. A evo i zato.
Najprije treba imati na umu da ta fizika lica nisu ni na koji
nain angaovana od strane kupca da za njih obave neki posao. Fizika
lica prodavci potpuno sa-mostalno obavljaju tu svoju prodajnu
aktivnost za koju ne zakljuuju neki oblik radnog ugovora sa drugom
stranom. Jedini ugovor koji se u ovom poslu moe po-javiti je
kupoprodajni ugovor (onda kada se kupuje od neregistrovanog
pojedinca), a to je neto sasvim drugo i nema nita sa porezom na
dohodak ili doprinosima.
Druga stvar (ako zanemarimo formalnosti kod ugo-vora te shodno
ranije spomenutim principima opo-rezivanja dohotka od samostalne
djelatnosti) je da je potencijalni obveznik uplate poreza na
dohodak smo to fiziko lice prodavac, kao pojedinac koji s ciljem
ostvarivanja dohotka kontinuirano obavlja tu prodaj-
nu aktivnost. Ukoliko je ta djelatnost registrovana, to fiziko
lice e izdati raun i pretpostavka je da e ono smo za sebe
izmirivati i sve propisane obaveze. Kupac nema nita s tim, niti ga
se tie da li e lice koje obav-lja samostalnu djelatnosti uplatiti
sve svoje porezne i obaveze za doprinose. Ako prodavac to ne uradi,
on (a ne kupac!) odgovara pred zakonom i na poreznim or-ganima je
da poduzmu odgovarajue mjere prema tom obvezniku (a ne prema
kupcu!).
Isto vai i kada se kao prodavac javlja fiziko lice koje nije
registrovalo (a trebalo je) tu svoju djelatnost, samo je njegova
pozicija u tom sluaju malo ozbiljni-ja jer se to tada tretira kao
obavljanje djelatnosti na crno. Njegova obaveza je bila da se
registruje. U sva-kom sluaju, bilo to lice registrovano ili ne,
porezne obaveze se ponovo mogu povezivati samo s tim fizi-kim
licem, a kupac ni tada nema nita s tim hoe li prodavac izmirivati
svoje obaveze, niti se kupac moe smatrati odgovornim ako fiziko
lice prodavac to ne uradi. Ovdje, jednostavno, ne postoji solidarna
odgo-vornost strane koja isplauje i strane koja ostvaruje
dohodak.
Sutina je da pojedinci obavljaju prodajne aktivno-sti. Ukoliko
se takva aktivnost ponavlja, odnosno ako ima element trajnosti,
opravdano se moe tvrditi da je taj pojedinac duan prijaviti takvu
djelatnost i najvje-rovatnije platiti porez. Naglasak je na tome da
on treba platiti porez, dok kupac dobara s porezom na dohodak
prodavca nema nita.
Uostalom, moemo se jo jednom podsjetiti i ta pie u lanu 31.
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, gdje se jasno
navode karakteristike samo-stalnih djelatnosti za koje je obveznik
plaanja poreza fiziko lice porezni obveznik:- namjera trajnog
samostalnog obavljanja djelatnosti
s ciljem ostvarivanja dohotka (osim povremenih ak-tivnosti iz
lana 12. stav 4. Zakona),
- samostalnost predstavlja vrenje djelatnosti za vla-stito ime i
na vlastitu odgovornost, a podrazumijeva ulaganje kapitala,
poslovni rizik, slobodno odlui-vanje o vremenu, mjestu i nainu
obavljanja dje-latnosti, rad za vie korisnika te obavljanje lino
ili putem zaposlenika,
- trajnost predstavlja postojanje namjere ponavljanja neke
aktivnosti s ciljem ostvarivanja dohotka, a po-drazumijeva vrenje
djelatnosti u duem vremen-skom periodu, a ne jednokratno,
- namjera trajnosti postoji i kod viestruke prodaje nekretnina i
imovinskih prava ako se u roku od pet godina otui vie od tri
nekretnine ili imovinska prava iste vrste,
- namjera ostvarivanja dohotka postoji kada se na osnovu vrste
djelatnosti i naina njenog obavljanja moe donijeti zakljuak da e se
ta djelatnost obav-ljati trajno s ciljem ostvarivanja dohotka.
-
POREZI
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.25
Prema tome, prilino je jasno kako odrediti da li je neko
samostalni obveznik plaanja poreza na dohodak. Barem bi trebalo
biti jasno.
Naravno, poreznih obaveza nee biti ako je rije o sporadinoj
prodaji vlastite imovine koja je osloboena po lanu 5. Zakona o
porezu na dohodak.
Poljoprivrednici
Posebnu kategoriju u ovoj prii predstavljaju sa-mostalni
poljoprivredni proizvoai. Oni su naroito bitni zbog toga to se oni
najee javljaju kao proda-vai te su neoekivano u skorijoj praksi
postali povod za problem. Dok su pojedinane kupovine odreenih
dobara od fizikih lica vrlo jasne i tu nema nikakvih problema sa
poreznim tretmanom, uestaliji otkupi poljoprivrednih proizvoda od
istog pojedinca su sada bez ikakvog razloga postali problem, i to
takav koji se pokuava prevaliti na kupce otkupljivae. Iako se i
ovdje moe raditi o trajnom obavljanju poljoprivred-ne djelatnosti s
ciljem ostvarivanja dohotka, problema svejedno ne bi smjelo biti.
Pogotovo ne za kupce ot-kupljivae. Naime, kada govorimo o poreznom
tretma-nu tih sluajeva, vaei propisi su relativno jasni.
Sa terena stiu informacije da predstavnici Pore-zne uprave FBiH
ove situacije pokuavaju podvesti pod ugovore o djelu te na taj nain
prebaciti obave-zu uplate poreza na kupce. To se nikako ne moe
odr-ati. Trenutne odredbe Zakona i Pravilnika ne mogu opravdati
ideju da se isplate fizikim licima po osnovu otkupa dobara
tretiraju kao ugovor o djelu. Ako neka porezna obaveza i postoji (a
to je neto to poreznici tek trebaju utvrditi kontrolom tih fizikih
lica proda-vaca!), to je obaveza tih fizikih lica koja ostvaruju
taj dohodak. Isplatilac kupac nema nita s porezom na dohodak.
Zato kaemo ako neka porezna obaveza postoji? Kod nekih drugih
djelatnosti se to pitanje ne treba ni postavljati. Nema, naime,
nikakve dileme da neko ko kontinuirano prodaje neka dobra koja
samostalno izra-uje mora biti i registrovan za tu aktivnost te da
za ostvareni dohodak mora samostalno plaati porez na dohodak.
Meutim, samostalni poljoprivredni proizvo-ai su i po tom pitanju
(kao i po mnogo emu drugom) u specifinom poloaju. Kod
poljoprivrednih proizvo-aa obaveza plaanja poreza na dohodak
vjerovatno nee postojati ni u sluajevima kontinuiteta. Jer, tako
kau vaei propisi o porezu na dohodak.
Naime, u stavu 5. lana 12. Zakona o porezu na do-hodak izriito
stoji da se dohodak koji fizika lica ostva-re obavljanjem
samostalne djelatnosti u poljoprivredi i umarstvu oporezuje samo
ako je to fiziko lice, po osnovu obavljanja te djelatnosti,
istovremeno i obve-znik poreza na dodanu vrijednost. U
poljoprivrednu i
umarsku djelatnost se, u skladu sa istom odredbom Zakona i lanom
32. stav 2. Pravilnika, ubrajaju dje-latnosti iskoritavanja
prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena nepreraenih
proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti.
Praktino, to znai da samostalni poljoprivredni proizvoai koji
nisu registrovani kao obveznici PDV-a nisu ni obveznici plaanja
poreza na doho-dak. Takav dohodak, jednostavno, nije oporeziv. Zato
u tim sluajevima vie nije ni vano da li je ta njihova samostalna
poljoprivredna aktivnost trajna, uestala, komercijalna, manje ili
vie vrijedna... Ako taj neko nije registrovani PDV obveznik, njega
i ne zanima ni porez na dohodak. Jer, poreza na dohodak, tada,
jed-nostavno nema! A porez kojeg nema, ne treba platiti niko: ni
fiziko lice koje ostvaruje prihode prodajom poljoprivrednih
proizvoda, ni kupac tih poljoprivred-nih proizvoda.
Poljoprivredna djelatnost
Inae, prema Zakonu o poljoprivredi (Slube-ne novine Federacije
BiH, br. 88/07 i 7/13), po-ljoprivredna djelatnost podrazumijeva
privrednu djelatnosti koja obuhvata biljnu i stoarsku proi-zvodnju
i sa njima povezane uslune djelatnosti u skladu sa standardnom
klasifikacijom djelatnosti u BiH te ouvanje zemljita u dobrom
poljoprivred-nom i okolinom stanju.
Ova djelatnost se obavlja putem poljoprivred-nog gazdinstva koje
moe biti osnovano kao pri-vredno drutvo, zadruga, obrt ili porodino
poljo-privredno gazdinstvo. Posljednje dvoje je bitno u naoj prii,
jer su to oblici samostalnog djelovanja u poljoprivredi.
Porodino poljoprivredno gazdinstvo je sa-mostalna privredna i
socijalna jedinica zasnovana na vlasnitvu i/ili upotrebi
proizvodnih resursa i upravljanju porodice u obavljanju
poljoprivredne djelatnosti. Ono moe biti komercijalno i
neko-mercijalno, zavisno od ekonomske snage. Neko-mercijalno za
cilj ima prehranu porodice, dok su komercijalna gazdinstva, de
facto, obrt koji za cilj ima i neku dodatnu zaradu pa nam je ova
vrsta gazdinstva u ovom smislu mnogo zanimljivija. Praktino, ona se
realizuje kroz registraciju u op-ini, kao djelatnost srodna
obrtu.
Da li je neko registrovani PDV obveznik? To je u nadlenosti
posebnih propisa, tj. Zakona o PDV (Slu-beni glasnik BiH, br. 9/05,
35/05 i 100/08). Formal-na obaveza registracije postoji i za fizika
i pravna lica koja godinje izvre promet, koji bi se inae
smatrao
-
POREZI
26porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
oporezivim, u vrijednosti vioj od 50.000 KM. Tek tada se neko
mora registrovati za PDV i, ako je rije o sa-mostalnom
poljoprivredniku, tek tada postaje obveznik poreza na dohodak.
Istina, vaei propisi o PDV-u su predvidjeli jo je-dan mehanizam
registracije koji se vee za katastarski prihod, ali toga u praksi u
FBiH nema pa ostaje samo ovaj klasini oblik registracije.
Sve u svemu, ako neko vri godinji promet koji je vii od 50.000
KM, duan je registrovati se za PDV. Poljoprivrednik bi tek tada
postao i obveznik plaanja poreza na dohodak, ali i tada na nain
koji je predvien za samostalne djelatnosti, to znai da vlasnik sm
za sebe plaa porez na dohodak. Kupac ni tada nema nita s tim, isto
kao to kupac nema nita ni sa porezom koji plaa vlasnik
ugostiteljske ili trgovake radnje.
Samostalni poljoprivredni proizvoa koji nije re-gistrovani PDV
obveznik (naravno, ako opravdano nije PDV obveznik) ne samo da nema
obavezu plaanja po-reza na dohodak, nego on nema ni obavezu voenja
propisanih evidencija za samostalne djelatnosti, to moe
predstavljati jedan drugi problem, a to je pro-blem utvrivanja
eventualne obaveznosti registracije. Taj problem se moe rijeiti
kontrolama otkupljivaa. Na primjer, kada mljekara od samostalnih
poljopri-vrednika kupuje mlijeko, ona (zbog sebe) mora imati
precizne evidencije koliko je, kada i od koga otkupi-la to mlijeko.
Na osnovu tih evidencija se moe jasno utvrditi koliko je neko u
toku jedne kalendarske godine prodao mlijeka i da li je preao prag
od 50.000 (samo kod te mljekare ili moda u kombinaciji s drugim
ot-kupljivaima). Ako je prag premaen, poljoprivrednik je formalno
trebao postati PDV obveznik i formalno bi trebao plaati i porez na
dohodak.
Na poreznim organima je da otkriju takve sluaje-ve (ako se
vlasnici nisu samostalno prijavili), dok su otkupljivai i tu
osloboeni bilo kakve odgovornosti. Otkupljivai su, dakle, samo
instrument putem kojeg porezni organi mogu otkriti poljoprivredne
proizvo-ae koji nisu izvravali svoje porezne obaveze.
UINO BiH je upravo na ovaj nain u prolosti otkrivala ko se sve
nije registrovao za PDV, a trebao je. Na isti nain i Porezna uprava
FBiH treba pristupiti ovim sluajevima te utvrditi da li je neko
uope duan plaati porez na do-hodak. To je veliki posao kojim e se
otkriti tek nekolici-na obveznika, jer veina samostalnih
poljoprivrednika ni nakon kontrole nee postati obveznici plaanja
poreza na dohodak, ali je jedini ispravan pristup.
Da zakljuimo
ta god da se o ovim sluajevima kae, na kraju se svodi na
nekoliko jednostavnih injenica. Osnovno je da se eventualno
izbjegavanje plaanja poreza moe otkriti samo kroz kontrole koje bi
izvrili nadleni porezni or-gani. Logino je da je otkrivanje takvih
sluajeva u ovim situacijama najlake kroz kontrole kod otkupljivaa.
Meutim, tim subjektima to ne stvara nikakve dodatne obaveze. Oni
nisu duni prijavljivati fizika lica od kojih vre otkup, niti su
duni obraunavati i uplaivati porez na dohodak za takva lica. Ako
bilo kakva obaveza za po-reze postoji, to je obaveza samih tih
fizikih lica koja su obavljanjem samostalne djelatnosti ostvarila
neki doho-dak. Na poreznim organima je da ih istrae i da zakljue
postoje li bilo kakve neizmirene obaveze.
Kvaka je, meutim, u tome to to zahtijeva mno-go vie posla od
ugodnog sjedenja u toploj kancelariji. Razmiljanje onih koji su
izmislili ovaj problem ide u smjeru: Ne moemo mi sad ganjati
nekoliko hiljada pojedinaca. Meutim, ako im je cilj provoenje
vae-ih propisa, a trebalo bi da jeste, posao e im biti hoda-nje od
kue do kue, od gazdinstva do gazdinstva. Jer, taj porez se ne moe
traiti od kupaca otkupljivaa. To bi bilo isto kao da ja moram
platiti porez na dohodak za vlasnika trgovake radnje kod kojeg
subotom ujutro kupim mlijeko, a onda to isto uraditi i za pekara
kod kojeg kupim kifle i krofnu s eurokremom. Otkupljivai su samo
prva stanica u mnogo zahtjevnijem procesu istraivanja samostalnih
prodavaca.
Siguran sam da je poreznicima, naroito kod otkupa od
poljoprivrednih proizvoaa, puno lake da proga-njaju kupce, ali za
to ne postoji temelj u propisima. Jedini nain da se porez naplati
(ako ga uope ima, jer u nekim sluajevima poreza svakako nee biti)
je da se navuku duboke gumene izme i da se hoda, ako treba i po
blatu, do najudaljenijih privatnih posjeda. To to je to
komplikovano i to zahtijeva puno hodanja s malo rezultata nije
nikakvo opravdanje da se nepostojei te-ret poreza stavlja na plea
kupaca, pa makar taj kupac bio i veliko privredno drutvo koje vri
otkup od stoti-na pojedinanih prodavaa. Poreza ili nema nikako ili
ga mora platiti fiziko lice koje trajno i s ciljem ostva-rivanja
dohotka obavlja neku djelatnost. Sve drugo je krenje propisa.
A zadatak poreznih organa je da utvrde ko propise (moda)
kri.
A ne da ih sami kre.
www.revicon.inforaunovodstveno-finansijski portal
-
POREZI
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.27
Podrunica1 ili prodajno mjesto?
esta je dilema odrediti kada osnovati podrunicu, a kada otvoriti
samo prodajno mjesto. Da bismo rijeili ovu dilemu, treba krenuti od
definicija.
Prema Zakonu o privrednim drutvima u FBiH, drutvo, domae ili
strano, moe izvan mjesta sjedita osnovati jednu ili vie podrunica u
kojima obavlja svoje djelatnosti. Naime, podrunice su poslovne
jedi-nice koje nemaju svojstvo pravne osobe, ali imaju mje-sto
poslovanja i zastupnike, poslove sa treim osobama obavlja u ime i
za raun drutva, a djelovanjem podru-nice prava i obaveze stie
drutvo.
Prema Zakonu o unutranjoj trgovini, prodajno mjesto je prostor u
kojem se obavlja trgovina i mora biti izgraen u skladu sa vaeim
urbanistiko-grae-vinskim propisima kao poslovni prostor za
obavljanje odgovarajue trgovake djelatnosti to se utvruje rje-enjem
nadlenog organa.
Iz navedenog odmah moemo zakljuiti da predu-zea registrovana za
obavljanje trgovake djelatnosti, ukoliko ele obavljati svoju
djelatnost van sjedita pravnog lica, ne moraju osnovati i
registrirati podru-nicu/poslovnu jedinicu, nego mogu otvoriti
prodajno mjesto. Koja je razlika?
Kada preduzee odlui osnovati podrunicu duno je donijeti odluku o
osnivanju poslovne jedinice koju donosi ovlateni organ drutva, u
skladu sa aktom o osnivanju ili statutom drutva. Odluka o osnivanju
po-slovne jedinice obavezno sadri:
1 Prije no to su nastupile posljednje izmjene Zakona o
registraciji privrednih drutava pojam poslovna jedinica i podrunica
su bili sinonimi, meutim, posljednim izmjenama Zakon je terminoloki
usklaen sa Zakonom o privrednim drutvima Federacije BiH, pa se,
umjesto dosadanjeg termina poslovna jedinica, koristi naziv
podrunica. S obzirom na to da u drugim zakonima koji tretiraju
poslovne jedinice nisu terminoloki usklaeni, tako da e se i u ovom
tekstu upotrebljavati oba termina.
1) firmu i sjedite drutva koje osniva poslovnu jedini-cu i
sjedite poslovne jedinice;
2) djelatnost poslovne jedinice i 3) ime i prezime lica
ovlatenog za zastupanje poslov-
ne jedinice.
Nakon donoenja odluke poslovna jedinica se mora registrovati u
sudskom registru, u skladu sa lanom 15. Zakona o registraciji
poslovnih subjekata u Federa-ciji Bosne i Hercegovine (Sl. novine
FBiH, br. 27/05, 68/05 i 43/09). Podaci koji se obavezno unose u
re-gistar u sluaju registracije poslovne jedinice subjekta upisa
su: 1) firma i sjedite poslovne jedinice subjekta upisa; 2)
djelatnost poslovne jedinice subjekta upisa; 3) naziv, broj i datum
akta o osnivanju poslovne jedi-
nice subjekta upisa i 4) ime i prezime osobe ovlatene za
zastupanje poslov-
ne jedinice subjekta upisa.
Dakle, podrunica se mora upisati u sudski registar ako je njeno
sjedite van sjedita preduzea koje je osniva (npr. preduzee iz
Sarajeva osniva podrunicu u Zenicu) i u tim sluajevima
primjenjujemo prethodno opisani postupak.
No, ako poslovna jedinica koja se osniva ima sje-dite u sjeditu
preduzea, onda obaveza registracije takve poslovne jedinice ne
postoji (npr. preduzee iz Sarajeva osniva podrunicu u Sarajevu), to
je pome-nuto u lanu 3. Pravilnika o razvrstavanju poslovnih
subjekata prema klasifikaciji djelatnosti u FBiH (Sl. novine FBiH,
broj 6/12), koji kae da preduzee moe imati dijelove preduzea koji
nisu registrovani u sudu, ali da i tada mora imati odluku o
osnivanju poslovne je-dinice i dokaz (potvrdu, zapisnik ili
uvjerenje) od nad-lenog organa uprave da su obavijeteni o osnivanju
i otpoinjanju rada te poslovne jedinice.
Prijavu za upis dijela subjekta upisa, tj. podruni-ce, sud odmah
dostavlja nadlenom poreznom organu
Registracija podrunica i prodajnih mjesta i prijavljivanje
zaposlenika
AlmaHeli
Treba li osnovati poslovnu jedinicu/podrunicu, da li ju je
registrovati na sudu ili samo kod Porezne uprave, gdje prijaviti
zaposlenike u takvim situacijama, ta ako se plae isplauju iz
sjedita firme, a ta ako se to ini iz podrunice, gdje predavati
MIP-ove...? i jo mali milion pitanja i potpitanja kada se radi o
poslovnim jedinicama i podrunicama...
-
POREZI
28porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.
prema sjeditu subjekta upisa za dobijanje poreznog
identifikacijskog podbroja. Uz prijavu sud pozi-va nadleni porezni
organ da u roku od tri dana od prijema prijave dostavi porezni
identifikacijski broj. Nadleni porezni organ duan je dostaviti
porezni identifikacijski podbroj u roku od 24 sata od prijema
prijave ili u istom roku obavijestiti sud o razlozima
nedostavljanja poreznog identifikacijskog podbroja (lan 74. Zakona
o registraciji poslovnih subjekata). Ako nadleni porezni organ ne
dostavi porezni identi-fikacijski podbroj u ostavljenom roku, sud
nee doni-jeti rjeenje o registraciji poslovnog subjekta. Dodjela
poreznog identifikacionog broja ne oslobaa subjek-ta upisa obaveze
porezne registracije, koji je duan da se u roku od pet dana od dana
prijema rjeenja, sa kopijom uz popunjen obrazac prijave, registruje
u nadlenom kantonalnom uredu Porezne uprave (kod poreznog ureda u
iju nadlenost spada lokacija sje-dita podrunice), radi dobijanja
uvjerenja o poreznoj registraciji (lan 17. Zakona o poreznoj upravi
FBiH i lan 16. Pravilnika o dodjeljivanju identifikacionih brojeva
i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji FBiH).
Prema Pravilniku o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i
poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije
Bosne i Hercegovine, porezni ob-veznik - pravno lice duan je da
naredni dan, a najka-snije u roku od pet radnih dana od dobijanja
rjeenja o upisu u sudski registar, podnese prijavu za registraciju
i kopiju rjeenja o upisu u sudski registar.
Prema Zakonu o fiskalnim sistemima, prodajno mjesto je mjesto na
kojem obveznik obavlja promet roba, odnosno prua usluge. Prodajna
mjesta kao to su prodavnice, kiosci, umarije i drugo ne bi trebalo
da se tretiraju kao podrunice, niti ima pravnog osnova za
registraciju podrunice u tom sluaju, s obzirom na to da ovlateni
organ drutva nije donio odluku o osni-vanju podrunice. U odreenim
kantonima, meutim, insistiraju da se i prodajna mjesta koja su van
sjedita pravnog lica obavezno registriraju kod nadlenog suda kao
podrunice i da im se tako dodjeljuje jedinstveni identifikacioni
brojevi, polazei od lana 11. Zakona o privrednim drutvima i lana
15. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH.
Dakle, da bi se fiskalni ureaj instalirao i stavio u funkciju,
jedan od uslova jeste prijava nadlenom kan-tonalnom uredu Porezne
uprave u kojoj je obveznik duan navesti taan naziv i adresu
prodajnog mjesta, kao i pethodno odobrenje ili drugi odgovarajui
akt nadlenog organa (npr. odluka/akt nadlenog opin-skog organa)
radi dodjele identifikacionog podbroja.
Prema miljenju Federalnog ministarstva finansija, broj:
05-15-5375/14/A.P., od 10. 9. 2014. godine, Po-rezna uprava
Federacije BiH bila bi duna da evidentira i dodjeljuje podbroj
razliitim prodajnim mjestima (pro-
davnice, kioska, umarija i dr) za potrebe fiskalizacije, bez
insistiranja na sudskoj registraciji.
Prema tome, nesporno je da nadlena organiza-cijska jedinica
Porezne uprave treba da i prodajnom mjestu, slino kao i za
podrunicu/poslovnu jedinicu, dodijeli tzv. identifikacijski
podbroj, kako bi prodajno mjesto bilo evidentirano i kako bi mu
bilo omogueno da plaa propisane opinske i druge takse, da bi moglo
da se fiskalizira i evidentira svoj promet itd. Meutim, taj podbroj
je sa sobom donio i neke druge, uglavnom, nepotrebne probleme: poto
su odreene ispostave Po-rezne uprave insistirale na tome da pravna
lica regi-struju svoje prodajno mjesto i u Poreznoj upravi i na
sudu, javili su se problemi kod prijave zaposlenika u jedinstveni
sistem za naplatu doprinosa, isplate plaa i predaje svih prateih
prijava.
Uplata doprinosa i prijava zaposlenika u jedinstvenom
sistemu
Od prvog januara 2011. godine poela je praktina primjena Zakona
o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa u
Poreznoj upravi Fede-racije BiH. Porezna uprava vodi sve podatke
koji su potrebni za kontrolu i naplatu doprinosa. Prilikom
registracije poreznih obveznika u Poreznoj upravi oni su
istovremeno registrovani kao obveznici uplate do-prinosa u Zavodu
za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO/MIO) i u Zavodu za
zdravstveno osiguranje i re-osiguranje (ZZO).
Obveznik uplate doprinosa prema Jedinstvenom si-stemu je svaki
poslodavac, pravno ili fiziko lice koje je osigurano na obavezujuoj
ili dobrovoljnoj osnovi ija je obaveza da vri plaanje doprinosa u
skladu sa Zako-nom o doprinosima i zakonima koji reguliu
penzijsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje u sluaju
nezapo-slenosti. Proces registracije obveznika uplate doprinosa i
osiguranika i proces podnoenja prijava propisani su Pravilnikom o
podnoenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem
registracije, kontrole i na-plate doprinosa (Slubene novine
Federacije BiH, br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11 i 1/13).
Prema lanu 9. stav 1. tog Pravilnika, obveznik uplate doprinosa
podnosi, za zaposlenika, prijavu za upis u Jedinstveni sistem prema
sjeditu obveznika uplate doprinosa, a poslovne jedinice prema
sjedi-tu te poslovne jedinice.
Problemi u praksi nastaju kada pravno lice, iji su zaposlenici
prijavljeni i prema sjeditu i prema poslovnim jedinicama, u
zavisnosti od svog radnog mjesta, isplauje plae iz sjedita firme
(nain po-punjavanja poreznih obrazaca i platnih naloga, upis
identifikacionog broja u obrasce, platne naloge, nain prijave, nain
uplate ...).
-
POREZI
porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.29
Kod nekih velikih preduzea poslovne jedinice su te koje vre
obraun i isplatu plaa, dok manje firme to vre iz sjedita firme.
Stvari su se, meutim, zakom-plikovale kada su preduzea, na
insistiranje poreznih organa, umjesto registracije prodajnih
mjesta, regi-strovali - poslovne jedinice. Naime, u sluaju
prodajnih mjesta svi zaposlenici ostaju i dalje prijavljeni u
sjedi-tu pravnog lica, dok kod poslovnih jedinica zaposlenici
moraju biti prijavljeni prema mjestu sjedita poslovne jedinice, bez
obzira na to odakle se vri isplata plae.
Iako e i prodajno mjesto i poslovna jedinica dobiti u Poreznoj
upravi svoj podbroj, njegova funkcija je druga-ija. Naime, poslovna
jedinica je registrovana i kod suda i kod Porezne uprave, te prema
lanu 9. Pravilnika zapo-sleni u poslovnoj jedinici moraju biti
prijavljeni prema mjestu poslovne jedinice. Za razliku od toga, kod
prodaj-nog mjesta, podbroj se izdaje samo u svrhu fiskalizacije, to
automatski znai da zaposlenici mogu i dalje ostati prijavljeni u
mjestu sjedita pravnog lica. Ako poslodavac, koji ima i prodajna
mjesta, porez
na dohodak i doprinose za sve zaposlenike - i za one u sjeditu
firme i za one na prodajnim mjestima - obraunava i uplauje iz
mjesta sjedita firme, onda je duan da sve obrasce predaje prema
sjeditu firme