Onečišćenje voda Kemijska potrošnja kisika (KPK) Chemical Oxygen Demand (COD) Tomislav Agatić (Prezentacija) Vlado Klišanin (Seminar)
Onečišćenje voda
Kemijska potrošnja kisika (KPK)
Chemical Oxygen Demand (COD)
Tomislav Agatić (Prezentacija)Vlado Klišanin (Seminar)
KPK (Kemijska potrošnja kisika)
• je kemijska reakcija u kojoj je količina utrošenog kisika ekvivalentna količini otopljene organske tvari koja je podložna oksidaciji jakim kemijskim oksidansom. Odnosno, kemijskom potrošnjom se utvrđuje količina kisika uporabljenom u oksidansu (najčešće KMnO4) za oksidaciju tvari prisutnih u vodi.
• To je količina otopljenog kisika u vodi i jedan je od pokazatelja zagađenja vode.
• Ispuštanjem velike količine organskih tvari smanjujemo količinu otopljenog kisika koji je potreban normalnom biološkom funkcioniranju životinjskih organizama.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA IZ OBJEKATA I POSTROJENJA ZA:
• Preradu i štavljenje kože i proizvodnje krzna :
• Preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, proizvodnju piva i slada, preradu mesa i konzerviranje mesnih prerađevina, proizvodnju alkoholnih pića, alkohola i kvasca :
KPK O2 mg/l 300 (c)
KPK O2 mg/l 125
• Proizvodnju i preradu tekstila:
• Proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti:
KPK O2 mg/l 200 (c) (d)
KPK O2 mg/l 125 (b)
Zašto je KPK važan?
• Iz sadržaja kisika može se odrediti ili procijeniti mjera oksidacije otpadnih tvari, pogodnost vode za život akvatičkih organizama te stupanj samopročišćavanja (autopurifikacije). Akvatični organizmi vrlo brzo iscrpljuju količinu otopljenog kisika, u bližem prostoru, a nove količine kisika vrlo sporo difundiraju prema prostoru deficijentnom u otopljenom kisiku.
Kisik? (O2)
• Riba, beskralježnjaci, biljke i aerobne bakterije svi zahtijevaju kisik za disanje.
• Velik dio otopljenog kisika u vodi dolazi iz atmosfere. Nakon otapanje na površini, kisik se distribuira struje i turbulencije. Alge i ukorijenjene vodene biljke i dostavi kisika u vodu kroz fotosintezu.
• Pokazuje masu molekula kisika otopljenih u vodi po jedinici volumena.
• Manje ga je u vodi nego u atmosferi (oko 25 x).• Dolazi u vodu iz atmosfere i procesom fotosinteze
vodenih algi i viših biljaka.• Ovisi o temperaturi (bolje se otapa u hladnoj vodi) -
zasićenost kisikom ispod 80% ukazuje na povećanu potrošnju.
• Ovisi o brzini vode i tipu toka.• Nadmorska visina utječe na topljivost ( veći tlak zraka,
veća topivost kisika).• Ovisi o salinitetu (veći salinitet, manje otopljenog kisika).• Udio kisika ovisi količina organske tvari u vodi (procesi
razgradnje).
• Bez dovoljne količine O2 - život u vodi nije moguć (ispod 3 mg/l - biološka kriza).
• Kritičan period - ljeto - više temperature.
• Glavni čimbenik promjena u otopljenog kisika razinama je nakupljanje organskog otpada. Propadanje organskog otpada troši kisik i često koncentrirana u ljetnim mjesecima, kada se vodene životinje zahtijevaju više kisika kako bi podržao više metabolizam.
• Propadanje u otopljenog kisika može uzrokovati velike pomake u vrstama morskih organizama nalaze u vodna tijela.
• IZVORI:• http://water.me.vccs.edu/concepts/oxycycle.html• http://
www.varkom.hr/default.asp?FlashID=15465&ParentID=13885&title=pravilnik-o-granicnim-vrijednostima-emisija-otpadnih-voda
• http://www.westbasin.org/education/water-information/surface-water
• http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/2.6-pi.pdf• http://www.scienceclarified.com/Oi-Ph/Oxygen-Family.html#b• http://en.wikipedia.org/wiki/Chemical_oxygen_demand• http://
www.waltersmunde.com/projects/DeterminationofChemicalOxygenDemand.pdf
• http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3744.html
• http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_87_2460.html