Ogledni primjerak

CENTAR�ZA�RAČUNOVODSTVO�I�FINANCIJE,�D.�Golika�109,�10000�Zagreb poštarina�plaćena�u�pošti�10000�Zagreb

Svakodnevna telefonska savjetnička služba za pretplatnike na tel. brojeve 01/49 21 739 i 01/48 36 046 od 8.30 do 13.00 sati (temeljem PIN-a)

TISKANICA� ISSN 1333-8374

10

2011

listopad / 10 / 2011RiPup – mjesečnik za računovodstvo, poreze i druga područja ekonomije

Jeste li znali da...

Odgovori na vaša pitanja

Računovodstvo �� Zakup�poslovnog�prostora��(knjiženje,�PDV,�depozit,�ulaganje�u�tuđu�nekretninu)�� Moraju�li�“društva�u�mirovanju”�podnositi�statistička�i�porezna�izvješća?�� Isplata�predujma�dobiti�fizičkim�osobama�-�na�što�treba�paziti�� Ispravak�pogreški�i�knjiženja�po�rješenju�poreznog�nadzora�� Računovodstvene�politike�–�praktični�primjer�� Računovodstvo�konsignacijske�prodaje�strane�robe�� Određena�specifična�knjiženja�u�sustavu�proračuna�� Računovodstvo�danih�i�primljenih�predujmova�kod�proračuna�i�proračunskih�korisnika

Porezi �� Oporezivanje�stipendija�za�školovanje�i�studiranje�te�nagrada�za�vrijeme�praktičnog�rada�i�naukovanja�� PDV�kod�inozemnih�usluga�-�praktični�vodič�� Ugostiteljstvo�-�porezni�i�računovodstveni�aspekt�� Rokovi�u�poreznom�postupku�� Oporezivanje�dohotka�nerezidenata�-�fizičkih�osoba�u�RH�� Sudska�praksa�� Mišljenja�Ministarstva�financija

Plaće i naknade �� Neplaćeni�dopust�-�korištenje�i�evidencije�� Isplata�plaće�sa�zakašnjenjem�i�tretman�zateznih�kamata�

Devizno poslovanje �� Vođenje�nadzorne�knjige�–praktični�primjeri

Propisi.hr �� Ugovor�o�zakupu�poslovnog�prostora�i�najmu�stana�� Što�je�sve�dokaz�u�poreznom�postupku

RiPup info

Zagreb, 16. studenog 2011.Konferencija: SUPERPRODAVAČ

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članove uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce (više na str. 6. i 7.)

ZADNJA VIJEST!Izmijenjen Zakon o porezu na dohodak i određeni mirovinski zakoni (više na str. 13.)

A00 Naslovnica.indd 1 6.10.2011 8:38:45


10 / 20114

Pre

tpla

tnic

a i im

pre

ssum

...NA TISKANO IZDANJE ČASOPISAAko se želite pretplatiti na tiskano izdanje časopisa po godišnjoj cijeni

(12 brojeva) jedne pretplate od 895,00 kn (813,64 + 10% PDV), ispunite nalog za plaćanje i u “pozivu na broj” obavezno navedite OIB tvrtke/obrta i oznaku 05 (npr. 95562949871-05). Po primitku uplate, poslat ćemo Vam račun.

...NA INTERNETSKO IZDANJE ČASOPISAUkoliko želite pretplatu na internet izdanje časopisa po godišnjoj cijeni

jedne pretplate od 695,00 kn (565,04 + 23% PDV), ispunite nalog za pla-ćanje i u »pozivu na broj« obavezno navedite OIB tvrtke/obrta i oznaku 05 (npr. 95562949871-05). Dodatne informacije nalaze se na www.ripup.hr

Ukoliko časopis želite primati na neku tvrtku/obrt, adresu ili osobu, ili možda želite primati više primjeraka, ispunite i pošaljite nam priloženu pretplatnicu.

Centar za računovodstvo i financije d.o.o., Dragutina Golika 10910110 Zagreb, OIB: 95562949871,žiro-račun otvoren kod Zagrebačke banke d.d.,Zagreb br.: 2360000-1101500130tel. za pretplatu: +385 (1) 49 21 737fax. za pretplatu: +385 (1) 48 36 099

Kako se pretplatiti?

Stručni časopis za računovodstvo, poreze i druga ekonomska područja

Nakladnik: Centar za računovodstvo i financije d.o.o., D. Golika 109, 10110 Zagreb,OIB: 95562949871, žiro-račun 2360000-1101500130 otvoren kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb

Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Paško ANIĆ ANTIĆ

Predsjednik uprave: Igor MILINOVIĆ, mag. oec.

Član uprave: mr. Sandra MIheLčIĆ

Uredništvo: dr. sc. Pasko ANIĆ-ANTIĆ / Neven BAICA, mag. oec. / mr. sc. Zdravko BAICA / Valentina BOCAk, mag. oec. / Jelena GAJšek, dipl. oec. / Leopold hOrAk, dipl. ing. / Milena kUPrešAk, mag. oec. / mr. Sandra MIheLčIĆ, /Igor MILINOVIĆ, mag. oec. / Božo PreLeVIĆ, dipl. iur. / Zvonimir TrAMPUS, dipl. iur. / Ivana UrOIĆ, dipl. oec.

Grafička priprema: Ultra d.o.o.

Tisak: Printera grupa, Sveta Nedjelja

Održavanje Internet izdanja i web stranice: Podsjetnik d.o.o.Godišnja pretplata za 2012. godinu na tiskano izdanje iznosi 895,00 kn (PDV uračunat u cijenu). Pretplata za 2012. godinu na internet izdanje iznosi 695,00 kn (PDV uračunat u cijenu). časopis izlazi mjesečno, sredinom mjeseca. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana.Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i drugi

način prenošenja bez suglasnosti nakladnika.

Računovodstvo i porezi u praksi član je

Impressum

Pretplatnica

svakim radnim danom od 8.30 do 13 satitel.: 01/49 21 739 i 01/48 36 046, temeljem PIN-a za 2011.

www.ripup.hr www.propisi.hr

E-MAIL: Uredništvo: [email protected] Glavni urednik: [email protected] Direktor: [email protected]: Sanja škender tel.: 01/ 49 21 737; fax: 01/48 36 099 [email protected]: tel.: 01/49 21 737; [email protected]

Telefonski savjeti samo za pretplatnike

kojom neopozivo naručujem godišnju pretplatu na časopis “Računovodstvo i porezi u praksi” po cijeni od 895,00 kn (PDV uključen)

Naziv tvrtke/obrta:Adresa:OIB:Odjel ili ime primatelja:Količina:Tel./Faxe-mail

U _________________, dana __________________

Potpis i pečat odgovorne osobe:

NE ZABORAVITE! U cijenu godišnje pretplate uključen je neograničen broj telefonskih savjeta

temeljem PIN-a, 12 brojeva časopisa i DVD s izdanjima RiPupa od 2003. do 2011. godine.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Ripup_narudzbenica2012_205x285.pdf 5.10.2011 16:20:21

PROGRAM KONFERENCIJE SUPERPRODAVAČHOTEL DUBROVNIK, ZAGREB, 16.11.2011.

od 9 do 17.30 SATI

Napomena: Organizator zadržava pravo promjene programa. Radi ograničenog broja mjesta potrebno je unaprijed prijaviti se na maks. dva mini treninga koji se održavaju od 15:15h.

U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca

16.11.2011. (srijeda), Zagreb, hotel Dubrovnik

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članovi uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce

Zašto doći na Superprodavač konferenciju?

1 18 predavanja i seminara iz područja prodaje

2 13 vrhunskih predavača, isključivo praktičari

3 Poslovni kontakti s prodajnom strukom

4 Okrugli stol iz područja prodaje uz renomirane govornike

KAKO SE PRIJAVITI?•Svojesudjelovanjemožeteprijavitinaemailadresu:

[email protected] ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742 Broj mjesta je ograničen.

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.470,00 kn (1.195,12 + PDV)

POPUSTZAVEĆIBROJPOLAZNIKA(IZJEDNETVRTKE):•Od3do5polaznika5%(naosnovnucijenukotizacije)•Od6ivišepolaznika10%(naosnovnucijenukotizacije)

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema programu organizatora, ručak i radni materijali (blok i kemijska olovka).

POPUSTI•10%popustazaranuprijavu(od1.9.do17.10.2011.) Cijenazaranuprijavu:1.323,00kn(1.075,61kn+pdv)•5%zapretplatnikePoslovnogsavjetnika

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU »SUPERPRODAVAČ«

Nazivtvrtke:____________________________________________________________

OIB:______________________________________Imeiprezimeosobe/osoba:_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Adresa:_________________________________________________________________

Telefon:__________________________________

Fax:_ ___________________________________

E-mail:___________________________________

Potpisiipečat:

Molimodaispunjenuprijavnicupošaljetenafax:01/4921743ilie-mail:[email protected]štomnaadresu:CENTARZAMANAGEMENTISAVJETOVANJEd.o.o.,Zagreb,DragutinaGolika109.

Medijski pokrovitelji:Generalni sponzor: Zlatni sponzori:®


od 9 do 17.30 SATI


U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca

16.11.2011. (srijeda), Zagreb, hotel Dubrovnik

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članovi uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce

Zašto doći na Superprodavač konferenciju?

1 18 predavanja i seminara iz područja prodaje

2 13 vrhunskih predavača, isključivo praktičari

3 Poslovni kontakti s prodajnom strukom

4 Okrugli stol iz područja prodaje uz renomirane govornike

KAKO SE PRIJAVITI?•Svojesudjelovanjemožeteprijavitinaemailadresu:

[email protected] ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742 Broj mjesta je ograničen.

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.470,00 kn (1.195,12 + PDV)

POPUSTZAVEĆIBROJPOLAZNIKA(IZJEDNETVRTKE):•Od3do5polaznika5%(naosnovnucijenukotizacije)•Od6ivišepolaznika10%(naosnovnucijenukotizacije)

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema programu organizatora, ručak i radni materijali (blok i kemijska olovka).

POPUSTI•10%popustazaranuprijavu(od1.9.do17.10.2011.) Cijenazaranuprijavu:1.323,00kn(1.075,61kn+pdv)•5%zapretplatnikePoslovnogsavjetnika

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU »SUPERPRODAVAČ«

Nazivtvrtke:____________________________________________________________

OIB:______________________________________Imeiprezimeosobe/osoba:_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Adresa:_________________________________________________________________

Telefon:__________________________________

Fax:_ ___________________________________

E-mail:___________________________________

Potpisiipečat:

Molimodaispunjenuprijavnicupošaljetenafax:01/4921743ilie-mail:[email protected]štomnaadresu:CENTARZAMANAGEMENTISAVJETOVANJEd.o.o.,Zagreb,DragutinaGolika109.

Medijski pokrovitelji:Generalni sponzor: Zlatni sponzori:®


od 9 do 17.30 SATI


Termin B2B Retail Sales mgmt

09:00 - 09:15 Uvod u konferenciju

09:15 - 09:45 Istraživanje Heraklea : Super prodavač ili super dodavač – gdje je prostor za poboljšanje prodaje

09:45 - 10:15 Okrugli stol na rezultate iz istraživanja

10: 15 - 10:30 Speed networking

10:30 : 11:00 PAUZA

11:00 - 11:45Blok 1

Danijel Bičanić: Hrvatski komercijalist – dobar taktičar, loš strateg

Davor Bilman: Prodajni procesu maloprodaji

Mislav Galler:Uloga managera od demotiviranosti do motiviranosti prodajnog tima

11:50 - 12:35Blok 2

B2B prodaja –pogled sa straneodjela nabave

Kristina Horbec: Trenuci istine - put do zadovoljnih klijenatai većih profita

Tomislav Bekec:”Sales is not maybe business” – kakovoditi prodajuna temelju podataka”

12:35 - 13:15 RUčAk

13:15 - 14:00Blok 3

Mladen Jančić:Postizanje vrhunske usluge u B2B prodaji

Anita Dodig:kako koristiti grupnu kupovinu za poveća-nje prodaje u malo-prodaji

Mirela Španjol Marković: Moć uvjeravanja u managementu

14:05 - 14:50Blok 4

Dragomir Gabrić: Prodajni proces u B2B prodaji s naglaskom na neverbalni dio

Kamilo Antolović: Važnost prvogkontakta za uspjeh prodaje

Gost iznenađenja

14:50 - 15:15 PAUZA

15:15 - 16:15Radionica 1

Davor Bilman:Uspješna prezentacija proizvoda

Mladen Jančić:Trgovanje ustupcima u pregovaranju

Jasminka Samardžija: kako izbjeći prigovore u prodaji

16:20 - 17:20Radionica 2

Davor Bilman: Uspješna prezentacija proizvoda

Mladen Jančić:Trgovanje ustupcima u pregovaranju

Jasminka Samardžija: kako izbjeći prigovore u prodaji

17:15 - 17:30 ZATVARANje kONfeReNcIje

10 / 2011

Sadrža

j

8

Sadrža

j

8

Zadnja vijest

Izmijenjen Zakon o porezu na dohodak i određeni mirovinski zakoniMilivoj Friganović, mag. oec. 13


Jeste li znali da... 15


RiPup odgovara

Odgođena porezna imovina 16

Službeni put vanjskog suradnika (neprofitno računovodstvo) 17

Stručno usavršavanje (proračunsko računovodstvo) 17

Izdaci za časopise u obavljanju djelatnosti obrta 18

Darovanje fizičkih osoba za njihovo liječenje 18

Promjena podataka na PK kartici kod promjene prebivališta 19

Sadržaj mjesečne rate prema planu otplate reprogramiranih poreznih dugova 20

Reprogramiranje naplate poreznog duga i isplata dividendi 20

Smanjenje plaća radnicima 21

Računovodstvo

Zakup poslovnog prostora (knjiženje, PDV, depozit, ulaganje u tuđu nekretninu) Igor Milinović, mag. oec., Nada Petrović, dipl. oec. 23

Moraju li “društva u mirovanju” podnositi statistička i porezna izvješća? Jelena Gajšek, dipl. oec. 30

Isplata predujma dobiti fizičkim osobama - na što treba pazitiIgor Milinović, mag. oec. 32

Ispravak pogreški i knjiženja po rješenju poreznog nadzoraNeven Baica, mag. oec. 36

Računovodstvene politike – praktični primjer dr. sc. Paško Anić Antić, dipl. oec. 51

Računovodstvo konsignacijske prodaje strane robe Zvonimi Trampus, dipl. iur. i ovl. rač. 57

Određena specifična knjiženja u sustavu proračunaIvana Maletić, dipl. oec..Ivana Jakir - Bajo, dipl. oec. 66

Računovodstvo danih i primljenih predujmova kod proračuna i proračunskih korisnika mr. sc. Zdravko Baica 70

10 / 2011

Sadrža

j

9

Sadrža

j

9

Porezi

PDV kod inozemnih usluga - praktični vodičIgor Milinović, mag. oec. 77

Ugostiteljstvo - porezni i računovodstveni aspektValentina Bocak, mag. oec. 93

Rokovi u poreznom postupku Berislav Matković, dipl. iur. 121

Oporezivanje dohotka nerezidenata - fizičkih osoba u RHMilivoj Friganović, mag. oec. 124

Mišljenja Ministarstva financija 155

Sudska praksa 158

Plaće i naknade

Neplaćeni dopust - korištenje i evidencijeValentina Bocak, mag. oec. 161

Isplata plaće sa zakašnjenjem i tretman zateznih kamata Milivoj Friganović, mag. oec. 173

Devizno poslovanje

Vođenje nadzorne knjige –praktični primjerimr.sc. Vlasta Brozović 177

Propisi.hr

Ugovor o zakupu poslovnog prostora i najmu stana Božo Prelević, dipl. iur. 188

Što je sve dokaz u poreznom postupkuBerislav Matković, dipl. iur. 195

RiPup info

Neoporezivi iznosi naknada, potpora i nagrada, dnevnica i otpremnina u 2011. godini 201

Radni odnosi 202

Neoporezivi iznosi naknade za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe kod poduzetnika i obrtnika 206

Stope poreza i prireza iz plaće, osobni odbitci 207

Srednji tečajevi kuna, fiksirani konverzijski tečajevi i eskontne stope 209

Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike 210

Porezni kalendari podnošenja obrazaca 211

Ugovor o djelu 212

Autorske naknade 215

Pregled uplatnih računa 217

SUDJELUJTE U NATJEČAJU ZA

NAJBOLJU TAJNICU HRVATSKE 2011. GODINE

Ime i prezime nominirane osobe:

Tvrtka u kojoj radi:

Adresa:

Tel/fax:

E-mail:

Œ DA, želim sudjelovati u izboru NAJTAJNICA.HR

Potpis:

Nominirati se možete osobno ili Vas može nominirati bilo tko od kolega iz tvrtke u kojoj radite.

IZBOR NAJBOLJE TAJNICE HRVATSKE 2011.

IZBOR NAJBOLJE TAJNICE HRVATSKE 2011.

foto

: Pet

ar G

leb

ov/P

IXSE

LL

Četvrtu godinu zaredom časopis Tajnica.hr bira NAJTAJNICU.HR. Danas je posao tajnice nešto posve drugo od uvriježene predodžbe da joj je jedina zadaća kuhanje kave i javljanje na telefon. Moderna je tajnica osoba koja mora biti upoznata sa svim područjima poslovanja te pored ostalih sposobnosti imati i istančane organizacijske i komunikacijske vještine. Tajnica je desna ruka direktora i stoga se često kaže da iza svake uspješne tvrtke stoji još uspješnija tajnica. To je osoba koja omunicira sa svima unutar tvrtke, spona je s ljudima izvan tvrtke i svojem direktoru olakšava posao preuzimajući na sebe organizacijske zadatke i brigu za funkcioniranje poduzeća.Časopis Tajnica.hr zajedno s tvrtkom Heraklea d.o.o. provest će mystery calling - tajni će kupci zvati i posjećivati tvrtke, slati elektronske poruke tajnicama te ih pitati razna pitanja i tražiti određene informacije vezane uz njihovu tvrtku i poslovanje. Cilj je svega utvrditi koliko su tajnice ljubazne i snalažljive, te imaju li potencijala za unapređenje svojih sposobnosti i na kojim područjima. Na temelju provedenog istraživanja izabrat će se NAJTAJNICA.HR za 2011. godinu koja će biti proglašena na 4. Nacionalnoj konferenciji poslovnih tajnica, voditelja ureda i ad-ministrativnih djelatnika u veljači 2012. godine.Na natjecanje za NAJTAJNICU.HR 2011. možete se prijaviti ovim anketnim listićem najkasnije do 31. prosinca 2011. godine. Najbolju tajnicu na izboru očekuju i bogate nagrade.

RAVERUS programska rješenja

PROPISANO

AKTUALNO

KORISNO

EVIDENCIJA RADA

CONVERTER

BILJEŠKE.NETEvidencija radnika i radnog vremena Izrada bilješki uz GFI-POD

Matična knjiga - svi podaci o radniku na jednom mjestu uključujući povijest promjena

Evidencija radnog vremena (šihterica) - direktan unos u kalendar, pregledan prikaz

Planiranje radnog vremena - direktan unos u kalendar i povezivanje s evidencijom

Evidencija godišnjih odmora - planiranje i praćenje stanja godišnjih odmora

Kontrola ulazaka/izlazaka - pomoću PINa na računalu ili pomoću čitača kartica/otiska prsta

Izvoz podataka za obračun plaća

Program je naročito pogodan za vođenje evidencije radnog vremena za poslodavce koji imaju:

Usklađen s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/2011).

organizaciju rada u više smjena veći broj sezonskih radnika čestu preraspodjelu vremena specifične satnice (npr. škole) poslovne jedinice na više lokacija radnike koji rade na više lokacija

Izradite bilješke uz financijske izvještaje u svega nekoliko minuta. Program Bilješke.NET uzima podatke iz GFI-POD Excel obrazaca i na osnovu njih kreira bilješke u skladu s HSFI ili MSFI. Uz program dolazi nekoliko predložaka na osnovu kojih izrađujete opširnije ili sažetije bilješke.

Izrada bilješki i odluka Bez prepisivanja i kopiranja Automatska izrada tablica Automatska izrada grafikona Izrada obrazaca PD, DOH i dr. Uredan dosje klijenta

Converter je mali računalni alat koji iz GFI-POD ili TSI-POD Excel obrazaca prethodnog razdoblja izvlači podatke i iznose te ih automatski umeće u odgovarajuća polja u novom obrascu. U novom aktualnom obrascu potrebno je upisati samo iznose u kolonu "Tekuće razdoblje".

BESPLATNO

Probne verzije naših programa možete koristiti potpuno besplatno.Sve što trebate je otići na www.raverus.com, odabrati program i kliknuti “Isprobajte”.

Posebna pogodnost samo za čitatelje RIPUPaOstvarite 20% popusta na programe Evidencija rada, Bilješke.NET i/ili Converter. Do 15.11.2011. pri popunjavanju narudžbenice u polje “Napomena” upišite promotivni kod:

RIPUP2011

STOTINE ZADOVOLJNIHKORISNIKA

NAJBOLJIDOKAZ KVALITETE

www.raverus.com

[email protected]

SEMINAR

OVRŠNI POSTUPAKIz programa seminara izdvajamo:

ovrha na plaći po odredbama Ovršnog zakona ovrha na plaći po odredbama Općeg poreznog zakona primanja izuzeta od ovrhe zapljena plaće po pristanku dužnika određivanje prednosnog reda više ovrha na plaći postupanje po izjavama o suglasnosti zapljene plaće uloga javnih ovršitelja ovrha na novčanim sredstvima obračunska plaćanja u uvjetima blokade računa postupak uz bjanko zadužnice

Urednik seminara: Božo Prelević, izvršni urednik časopisa Propisi.hr

Organizatori:

Vrijeme održavanja: 29. studenog 2011. (utorak) s početkom u 9:30 sati!Mjesto održavanja: Zagreb

Detaljnije informacije o seminaru možete pronaći u idućem broju RiPup-a ili na našem portalu www.ripup.hrDetaljnije informacije o seminaru možete dobiti i na tel. 01/49 21 737.

Uskoro!

1310 / 2011

Zadnja

vije

st

13

Milivoj Friganović, mag. oec.

Izmijenjen Zakon o porezu na dohodak i određeni mirovinski zakoniNeposredno po zaključenju ovog broja RiPup-a Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak te je usvojio paket izmjena mirovinskih zakona. Najveće su novine da je smanjena donja granica kamata sa 4% na 3% za određivanje primitka po osnovi povoljnijih kamata, dok se dividende i udjele u dobiti ne moraju više isplaćivati na žiro račun. Zatim, velika je novina za oko 95.000 osiguranika II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. imali između 40 i 50 godina i dobrovoljno ušli u II. stup) da će moći, ako žele, u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu istupiti iz II. stupa i prijeći u I. stup kako bi ostvarili veću mirovinu.

1. Najnovije izmjene Zakona o porezu na dohodak

Na 24. sjednici hrvatskog sabora, 30. rujna 2011. donesen je Za-kon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak (koji stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“) koji do dana tiskanja broja 10/2011 riPup-a još nije objavljen u „Narodnim novinama“.

Najvažnije izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak odnosi se na:

� oporezivim primitkom po osnovi povoljnih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godiš-nje, što znači da je smanjena donja granica kamata za 1 postotni bod, odnosno sa 4% na 3%.

� isplatitelji dividendi i udjeli u dobiti više nemaju obvezu ispla-ćivati dividendi i udjeli u dobiti na žiro račun po svakoj fizič-koj osobi dioničaru odnosno članu društva, ali su zato obvezni voditi evidenciju o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu po svakoj fizičkoj osobi – dioničaru odnosno članu društva te dostavljati Pore-znoj upravi propisana izvješća.

Pravilnikom o porezu na dohodak propisati će se sadržaj evidencije te oblik i sadržaj izvješća koji će se dostavljati Poreznoj uprave te rokovi tog izvješća.

2. Najnovije izmjene paketa mirovinskih zakona

Na 24. sjednici hrvatskog sabora, 30. rujna 2011. donesena je izmjena paketa mirovinskih zakona (Zakona o obveznim i dobrovolj-

nim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, Zako-na o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine ostva-rene prema zakonu o mirovinskom osiguranju) koji do dana tiskanja broja 10/2011 riPup-a još nije objavljen u „Narodnim novinama“.

Najvažnije izmjene i dopune paketa mirovinskih zakona odnosi se na:

� osiguranicima II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. imali između 40 i 50 godina i dobrovoljno ušli u II. stup) moći će (na osobni zahtjev), ako žele, u trenutku ostvarivanja pra-va na mirovinu (starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu) istupiti iz II. stupa i prijeći u I. stup, ako bi na taj način ostvarili veću mirovinu isključivo iz I. stupa.

� osiguranicima II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. imali između 40 i 50 godina i dobrovoljno ušli u II. stup) i koji su ostvarili mirovinu i iz II. stupa (mirovinsko osiguravajuće društvo ime je isplaćivalo mirovinu - radi se otprilike 1200 korisnika mirovina) mogu na podnijeti zahtjev (u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje) da im se mirovina odredi samo iz I. stupa koja će im u 99% slučajeva biti povolj-nija.

� Od 1. siječnja 2012. sastavni dio mirovine postaje dodatak na mirovinu koji je određen Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju.

1510 / 2011 15

Jeste

li znali d

a...

Novi Zakon o javnoj nabavi

… je u Narodnim novinama broj 90/11 objavljen novi Zakon o javnoj nabavi. Veći dio novog zakona stupa na snagu 1. siječnja 2012., a određeni dio zakona stupa na snagu na dan pristupanja republike hrvatske europskoj uniji.

Statistički izvještaji za razdoblje siječanj – rujan 2011.

… statistički izvještaj za razdoblje siječanj – rujan 2010. obveznici sastavljaju i podnose na neizmijenjenim obrascima i to: poduzetni-ci svih veličina (osim banaka, štedionica i društava za osiguranje) na obrascu TSI-POD, banke i štedionice na obrascu TSI-BAN, društva za osiguranje/reosiguranje na obrascu TSI-OS-re. Statistički izvje-štaj obveznici su dužni dostaviti jedinici Financijske agencije u jed-nom primjerku najkasnije do 20 listopada 2011. godine.

Neprofitne organizacije za razdoblje siječanj-rujan 2011. dužne su sastaviti izvještaj na Obrascu: S-PR-RAS-NPF i dostaviti ga Fi-nancijskoj agenciji najkasnije do 20. listopada 2011. godine.

Tko će morat predavati porezne prijave i obrasce elektroničkim

putem od 2012.… je zadnjim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona pro-

pisano da će porezne prijave i druge potrebne podatke za oporeziva-nje Poreznoj upravi podnositi elektroničkim putem:

� porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike podu-zetnike u smislu odredaba Zakona o računovodstvu,

� obveznici PDV-a čija je godišnja vrijednost isporuka doba-ra i obavljenih usluga (oporezive i izvozne isporuke) veća od 800.000,00 kuna, prema pokazateljima utvrđenima na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju porezne prijave ili drugi podaci potrebni za opore-zivanje.

Navedeno se primjenjuje od 1. siječnja 2012. (čl. 1. i 26. Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog

zakona – Nar. nov., br. 18/11).

Smanjenje granica za povoljnije kamate prema

Zakonu o porezu na dohodak… je hrvatski sabor dana 30. rujna 2011 usvojio izmjene i dopunu

Zakona o porezu na dohodak kojim je smanjuje stopa kamate sa 4% na 3% godišnje, a na temelju koje se utvrđuje primitak u naravi po osnovi povoljnijih kamata, jer je propisano da se primitkom po os-novi povoljnijih kamata smatra razlika između ugovorene niže stope i dosadašnje stope od 4%, odnosno sada stope od 3%. Nova stopa od 3% stupit će na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama izmjena Zakona o porezu na dohodak. (Napomena: do dana zaključenja ovog broja riPup-a u Narodnim novinama još nije objavljen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak)

Dobit se više neće morati isplaćivati na žiro račun

… je hrvatski sabor dana 30. rujna 2011 usvojio izmjene i dopunu Zakona o porezu na dohodak prema kojima isplatitelji dividendi i udje-li u dobiti više nemaju obvezu isplaćivati dividendi i udjeli u dobiti

na žiro račun po svakoj fizičkoj osobi dioničaru odnosno članu društva. Ova izmjena stupit će osam dana od objave u Narodnim novinama. (Napomena: do dana zaključenja ovog broja riPup-a u Narodnim novinama još nije objavljen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak)

Isplatitelji dividendi i udjela u dobiti biti će obvezni voditi evidenciju o obračunanim i ispla-ćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu po svakoj fizičkoj osobi – dioničaru odnosno članu društva te dostavljati Poreznoj upravi propisana izvješća. Pra-vilnikom o porezu na dohodak propisati će se sadržaj evidencije te oblik i sadržaj izvješća koji će se dostavljati Poreznoj uprave te rokovi tog izvješća.

Prelazak iz II. stupa mirovinskog osiguranja u I. stup

… je na 24. sjednici hrvatskog sabora, 30. rujna 2011. donesena izmjena paketa mirovinskih zakona. Tim je izmjenama propisano da će osiguranici II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. imali između 40 i 50 godina i dobrovoljno ušli u II. stup) moći (na osobni zahtjev), ako žele, u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu (sta-rosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu) istupiti iz II. stupa i prijeći u I. stup, ako bi na taj način ostvarili veću mirovinu isključivo iz I. stupa.

Osiguranicima II. stupa mirovinskog osiguranja (koji su 2002. ima-li između 40 i 50 godina i dobrovoljno ušli u II. stup) i koji su ostvarili mirovinu i iz II. stupa (mirovinsko osiguravajuće društvo ime je ispla-ćivalo mirovinu - radi se otprilike 1200 korisnika mirovina) mogu na podnijeti zahtjev (u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje) da im se mirovina odredi samo iz I. stupa koja će im u 99% slučajeva biti povoljnija.

Uskoro seminar „Ovršni postupak“

… će se u Zagrebu, 29 studenog 2011. održati seminar pod na-zivom „Ovršni postupak“ . Osnovne informacije o seminaru možete pronaći u ovom broju riPup-a na str.12., a detaljnije informacije možete vidjeti u idućem broju riPup-a ili na našem portalu www.ripup.hr. Također, informacije o seminaru možete dobiti i na naš tel. 01/49 21 737.

Obavijest o korištenju savjetničkih usluga u 2011.

… pretplatnici časopisa riPup imaju pravo svakodnevno, putem telefona 01/48-36-046 i 01/49-21-739, koristiti savjet-ničku službu radnim danom od 8:30 do 13:00 sati i to isključivo na temelju PIN-a koji se nalazi na dnu računu za pretplatu za 2011. godinu.

Važna napomena: nije moguće koristi-ti savjetničku službu na temelju PIN-ova iz prethodnih godina (2010., 2009., …)!

10 / 201116

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

Računovodstvo poduzetnika

Odgođena porezna imovinaDruštvo smo s ograničenom odgovornošću koji primjenjuje HSFI-e. U 2010.g. otpisali smo potraživanje od kupaca za obavljene usluge u iznosu od 150.000,00 kuna na dan 31.12.2010. preko ispravka vrijednosti. Navedeni rashod prikazali smo kao privremeno porezno nepriznati rashod (povećali smo poreznu osnovicu poreza na dobit za 2010.g.) zbog toga što navedeno potraživanje nismo utužili a na dan 31.12.2010. nije prošlo 120 dana od dana dospijeća naplate potraživanja. U 2011. g. kupac je platio dug od 100.000,00 kuna, a za 50.000,00 kuna donijeli smo odluku da kupac ne mora platiti i da treba isknjižiti iz knjigovodstva i to potraživanje. Kako provesti knjiženja za navedene poslovne događaje u 2010.g. a kako u 2011.g. i kako provesti knjiženja odgođene porezne imovine?Odgovara: mr. sc. Zdravko Baica, dipl. oec.

Odgovor: knjiženja za vaš primjer su sljedeća:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Knjiženja u 2010.g.:

1. Saldo potraživanja od kupaca 150.000,00 1200 –

2.aOtpis potraživanja od kupaca kao privre-meno porezno nepriznati rashod 150.000,00 71931 12903

2.bOdgođena porezna imovina (20% od 150.000,00) 30.000,00 0801 811

Knjiženja u 2011.g.:

3.a

Izvod žiro-računa - kupac platio 100.000,00 kn potraživanja koja su otpisana u 2010. kao privremeno porezno nepriznati rashod 100.000,00 1000 1200

3.bOprihodovanje naplaćenog otpisanog potraživanja 100.000,00 12903 7631

3.cUmanjenje odgođene porezne imovine (20% od 100.000,00) 20.000,00 811 0801

4.aOdluka o konačnom otpisu potraživanja i isknjiženju potraživanja 50.000,00 12903 1200

4.bUkidanje odgođene porezne imovine (20% od 50.000,00) 10.000,00 811 0801

1200 Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga

12903 Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca po prosud-bi o naplativosti (oporezivo)

71931 Vrijednosno usklađenje kratkotrajnih potraživanja od ku-paca - privremeno porezno nepriznati rashod

0801 Odgođena porezna imovina zbog privremeno porezno ne-priznatih vrijednosnih usklađivanja potraživanja

811 korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze

1000 Žiro-račun za redovno poslovanje7631 Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja (neoporezivo,

odnosno umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit

Napomene uz primjer knjiženja:1) Obzirom da je rashod od otpisa potraživanja privremeno ne-

priznat rashod porezni obveznik je dužan u obrascu PD za 2010.g. za taj rashod u iznosu od 150.000,00 kuna povećati poreznu osnovicu. Zbog navedenog obveza za porez na do-bit za 2010.g. veća je za 30.000,00 kuna, koja se knjigovod-stveno iskazuje na potražnoj strani konta 2620-Obveze za porez na dobit i na dugovnoj strani konta 810-Porez na do-bit. Na navedeni način umanjen je dobitak tekuće godine za 30.000,00 kuna. Prema računovodstvenom standardu HSFI 14-Vremenska razgraničenja navedeno povećanje porezne obveze zbog privremeno nepriznatih rashoda ne smije imati utjecaj na iskazivanje dobitka tekuće godine, pa je porezni obveznik dužan to knjigovodstveno ispraviti knjiženjem odgo-đene porezne imovine,što je i učinjeno knjiženjem poslovnog događaja 2.b. Knjiženjem odgođene porezne imovine nave-deni više plaćeni porez na dobit knjižimo na potražnoj strani konta 811-Korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze, preko kojeg se pove-ćava dobitak tekuće godine i na taj način anulira smanjenje dobitka tekuće godine zbog knjiženja povećane obveze za po-rez na dobit. Način knjiženja konta 810 i 811 kod utvrđivanja dobitka tekuće godine detaljno smo prikazali u našem članku “Iskazivanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u knjigovodstvu i u Računu dobiti i gubitka” koji je objavljen u RiPup-u br.3/2011 na str.29.;

2) Naplatu potraživanja od kupca u 2011.g. u svoti od 100.000,00 kuna koje je otpisano kao rashod u 2010.g. , porezni obveznik mora iskazati kao prihod, što je i učinjeno u poslovnom događaju br.3.b. Međutim, navedeni prihod ne smije se oporezovati porezom na dobit u 2011.g. obzirom da je rashod od otpisa potraživanja u 2010.g. oporezovan po-rezom na dobit. Zbog navedenog porezni obveznik mora za navedeni prihod u 2011.g. umanjiti poreznu obvezu poreza na dobit u obrascu PD za 2011.g. i na taj način smanjiti poreznu obvezu za porez na dobit za 2011.g. Obzirom da prema raču-novodstvenim standardima navedeno umanjenje porezne ob-veze ne smije imati za posljedicu povećanje dobitka u 2011.g. potrebno je proknjižiti umanjenje odgođene porezne imovine na način kako smo to napravili u poslovnom događaju br.3.c. i na taj način anulirati povećanje dobitka tekuće godine zbog knjiženja umanjene obveze za porez na dobit.

3) Porezni obveznik je donio odluku u 2011.g da se otpisano potraživanje od kupca u 2010.g. u iznosu od 50.000,00 kuna isknjiži iz knjigovodstvene evidencije jer nema mogućnosti naplate tog potraživanja, što je prikazano u poslovnom do-gađaju br. 4.a. Ovom odlukom rashod otpisa potraživanja više nije privremeno porezno nepriznat već je trajno porezno nepriznat pa je potrebno ukinuti proknjiženu odgođenu pore-znu imovinu, što smo i učinili u poslovnom događaju br. 4.b. i na taj način preko konta 811 povećali dobitak u 2011.g. za obračunani i plaćeni porez na dobit na nepriznati rashod u 2010.g.;

4) Isknjiženje potraživanja od kupca knjigovođa može proknji-žiti samo na temelju odluke zakonskog predstavnika pravne osobe. Na kraju godine zakonski predstavnik pravne osobe dužan je o svim isknjiženjima potraživanja od kupaca dati izvještaj skupštini trgovačkog društva s obrazloženjem koje mjere su poduzete da se navedeno potraživanje naplati I ako nisu poduzete mjere utuženja zašto nisu poduzete. Isknjiženje

1710 / 2011 17

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

potraživanja od kupca koje je otpisano u prethodnim godina-ma preko konta ispravka vrijednosti obavlja se na način kako smo prikazali u poslovnom događaju br.4.a. Ukoliko je done-sena odluka o istovremenom otpisu i isknjiženju potraživanja od kupca, tada se knjiženje provodi na način da se direktno priznaje (potražuje) konto 1200, a tereti (duguje) konto ras-hoda 7193;

5) Kako je vidljivo iz knjiženja poslovnih događaja 3.c I 4.b knji-ženje poslovnog događaja umanjenja odgođene porezne imovine i ukidanje odgođene porezne imovine potpuno je isto ali je efekt na ostvareni dobitak tekuće godine različit zbog knjiženja poslovnih događaja 3.a I 3.b odnosno zbog knjiženja poslovnog događaja 4.a. Naime, i kod umanjenja odgođene porezne imovine i kod ukidanja odgođene porezne imovine preko konta 811 u knjigovodstvu se dobitak tekuće godine umanjuje. Međutim, kod umanjenja odgođene porezne obve-ze došlo je do knjiženja prihoda (knjiženje poslovnog događa-ja 3.b) i umanjenja porezne osnovice poreza na dobit za taj prihod (obzirom da je prethodne godine oporezovan rashod od otpisa potraživanja), što ima za posljedicu da je u 2011.g. smanjena obveza za porez na dobit (20% od ostvarenog pri-hoda od naplate otpisanog potraživanja što u primjeru iznosi 10.000,00 kuna), pa je za 10.000,00 kuna manje proknjižen poslovni događaj obračuna obveze poreza na dobit na teme-lju obrasca PD za 2011.g. koji se knjiži 811/2620, što ima za posljedicu povećanja dobitka tekuće godine koji anulira smanjenje dobitka tekuće godine zbog knjiženja umanjenja odgođene porezne imovine. Kada sagledamo sva knjiženja poslovnih događaja kod umanjenja odgođene porezne imo-vine vidljivo je da u knjigovodstvu nije došlo do promjene dobitka tekuće godine, dok je kod knjiženja poslovnog doga-đaja ukidanja odgođene porezne imovine došlo do umanjenja dobitka tekuće godine;

6) U slučaju da je porezni obveznik u 2011.g. ostvario gubitak prije oporezivanja a ne dobitak tada se umanjenjem odgođe-ne porezne imovine odnosno ukidanjem odgođene porezne obveze ne smanjuje dobitak tekuće godine već se povećava gubitak tekuće godine, što smo detaljno obrazložili u našem članku “Iskazivanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u knjigovodstvu i u Računu dobiti i gubitka” koji je objavljen u RiPup-u br. 3/2011 na str.29.

Računovodstvo neprofitnih organizacija

Službeni put vanjskog suradnikaNeprofitna organizacija je za obavljanje određenog posla za svoje potrebe zaključila ugovor o djelu s fizičkom osobom kao vanjskim suradnikom. Vanjskom suradniku isplaćena je naknada oporeziva kao drugi dohodak. Ista osoba obavila je za potrebe neprofitne organizacije i službeni put. Mogu li se vanjskom suradniku neoporezivo isplatiti dnevnice, te naknade za troškove prijevoza i smještaj u hotelu?Odgovara: Ivana Uroić, dipl. oec.

Odgovor: člankom 10. stavak 1. točka 11. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10) i člankom 7. stavak 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 do 123/10)

propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke fizičkih osoba po osnovi službenih putovanja u slučaju kad fizička osoba ne ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. nave-denog Zakona (plaću) ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak (na temelju ugovora o djelu) iz članka 32. istog Zakona u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do iznosa propisanih člankom 13. sta-vak 2. točke 1., 2., 5., 13. i 14. navedenog Pravilnika i ako se nakna-de za službena putovanja odnose na službena putovanja za potrebe tih organizacija.

Prema tome, neprofitna organizacija može vanjskom suradniku, tj. fizičkoj osobi koja kod nje nije zaposlenik, neoporezivo isplatiti dnev-nice i naknade za prijevoz i smještaj za službeno putovanje samo u slučaju kad vanjski suradnik ne ostvaruje naknadu (drugi dohodak) za poslove koje obavlja za tu neprofitnu organizaciju. Međutim, ako je neprofitna organizacija isplatila ili je u obvezi isplatiti drugi doho-dak (makar jednom u toku razdoblja oporezivanja), isplaćene dnev-nice i naknade troškova za prijevoz i smještaj za službeno putovanje do ili iznad propisanih iznosa, smatraju se u cijelosti oporezivim primitkom te fizičke osobe tj. podliježu obvezi obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak na način propisan člankom 48. navedenog Zakona.

Iznimno, neprofitna organizacija može neoporezivo nadoknaditi troškove prijevoza i smještaj vanjskim suradnicima koji za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaruju naknadu ako se uz nalog za službe-no putovanje prilože računi o obavljenom prijevozu i smještaju koji glase na neprofitnu organizaciju kao isplatitelja (članak 7. stavak 6. Pravilnika o porezu na dohodak).

Posebno napominjemo, da u slučaju kada je vanjskom suradni-ku koji za posao dobiva naknadu kao drugi dohodak, odobreno ko-rištenje privatnog automobila u službene svrhe tijekom službenog putovanja, te je obračunata naknada od 2,00 kune po prijeđenom kilometru, isplaćena naknada podliježe oporezivanju na način propi-san za drugi dohodak.

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika

Stručno usavršavanjeFakultet je platio poslijediplomski studij za jednog zaposlenika u iznosu od 10.000,00 kuna i tečaj stranog jezika za svoja dva zaposlenika u ukupnom iznosu od 6.000,00 kuna. Kako klasificirati i evidentirati navedene izdatke?Odgovara: Ivana Uroić, dipl. oec.

Odgovor: računskim planom za proračunsko računovodstvo predviđeni su slijedeći računi za planiranje i evidentiranje izdataka za stručno usavršavanje i školovanje zaposlenih:

� računi u odjeljku 3213 – Stručno usavršavanje zaposlenika i � račun 37215 – Stipendije i školarine

rashodi koji se evidentiraju na osnovnim računima odjeljka 3213 su izdaci za stručno usavršavanje zaposlenika kroz kraće oblike edukacije kao što su seminari, tečajevi, savjetovanja i slično. Ovi rashodi mogu se priznati samo po ulaznim računima koji glase na proračun odnosno na proračunskog korisnika.

kada proračuni ili proračunski korisnici financiraju diplomske ili poslijediplomske studije svojim zaposlenicima (ali i drugima), te iz-datke treba planirati i evidentirati na računu 37215, tj. klasificirati ih kao naknade građanima. Na tom osnovnom računu općenito se evi-dentiraju izdaci proračuna odnosno proračunskih korisnika za stipen-diranje i školovanje učenika i studenata, kao i za vlastite zaposlenike.

10 / 201118

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

Bitna razlika između navedene dvije vrste izdataka je u tome što obrazovanje za koje se plaćaju stipendije i školarine, a koji izdaci se evidentiraju na računu 37215 primatelji stječu šira znanja primjenji-va i kod drugih poslodavaca odnosno stječu određenu stručnu spre-mu, a što se ne stječe stručnim usavršavanjem putem seminara i sličnih oblika edukacije.

Fakultet će provesti slijedeća knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. račun za poslijediplomski studij 10.000,00 37215 23711

2. Podmiren račun 10.000,00 23711 11121

3. račun za tečaj stranog jezika 6.000,00 32132 23213

4. Podmiren račun 6.000,00 23213 11121

Napominjemo da rashodi za poslijediplomski studij, tj. općenito za školovanje u redovnom školskom sustavu, mogu biti neoporezivi (porezom na dohodak) samo ako se radi o izdacima za školovanje povezano s poslovima koje zaposlenik obavlja ili moraju biti povezani s djelatnosti poslodavca. Porez na dohodak ne plaća se za isplate odnosno plaćanja do iznosa propisanih člankom 45. stavak 1. točka 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar.nov., br. 95/05 do 123/10).

Porezi

Izdaci za časopise u obavljanju djelatnosti obrta

Je su li tiskani časopisi (tjedna i dnevna izdanja) koje kupujemo za naš frizerski salon, koje naši korisnici mogu čitati dok čekaju na svoj red ili za vrijeme pružanja usluga, priznati izdatak tj. da ih možemo knjižiti u izdatke u Knjizi primitaka i izdataka (KPI)?Odgovara: Valentina Bocak, mag. oec.

Odgovor: Sukladno odredbama čl. 21. St. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10), poslovni izdaci po os-novi obavljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18 . istog Zakona (obrt, ustup ili prodaja imovinskih prava, otuđenje više od tri nekretnine ili imov. prava u razdoblju od 5 godina, djelatnost slobodnih zanimanja) su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka.

Ministarstvo financija – Porezna uprava je u Mišljenju klasa: 410-01/98/01/417, Ur.broj:513-07/98-2 od 28.10.1998. navela: „…po-slovnim izdacima u obavljanju djelatnosti pružanja usluga građani-ma (u ovom slučaju frizerske djelatnosti) mogu se smatrati i plaćeni iznosi za nabavljeni dnevni tisak i časopise koji su kupcima na ras-polaganju u radnji i imaju za svrhu osigurati kvalitetniju i sadržajniju uslugu“.

Iz navedenog proizlazi da se dnevni tisak i časopisi koje porezni obveznici nabavljaju radi pružanja kvalitetnije i sadržajnije usluge

mogu smatrati izdacima poslovanja, te se mogu evidentirati kao izdaci u knjizi primitaka i izdataka (kPI).

Darovanje fizičkih osoba za njihovo liječenje

Možemo li neoporezivo darovati fizičku osobu koja je oboljela od teške bolesti? Može li ta osoba biti radnik našeg društva? Što moramo imati od dokumentacije i koje evidencije moramo za to voditi? Je su li troškovi po osnovi takvog darovanja porezno priznati rashodi?Odgovara: Igor Milinović, mag. oec.

Odgovor: člankom 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10), propisano je da se dohotkom ne smatraju darovanja fizičkih osoba za njihove zdravstvene potrebe. Davatelji dara mogu biti pravne i fizičke osobe, a primatelji dara mogu biti sve fizičke osobe (uključujući i radnike društva davatelja dara). Pod zdravstvenim potrebama podrazumijeva se: operativni zahvati, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala. Darovati se može u novcu ili dobrima.

Za darovanje fizičkih osoba za njihove zdravstvene potrebe ne utvrđuje se dohodak ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

� da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizičke osobe,

� da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te

� da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun pri-matelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo).

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom (drugim do-hotkom primatelja dara, odnosno ako se radi o radniku dohotkom od nesamostalnog rada).

Davatelj darovanja obvezan je, sukladno čl. 6. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 do 123/10), voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja sadrži najmanje slijedeće podatke:

� nadnevak isplate odnosno davanja, � ime i prezime primatelja darovanja, � OIB primatelja darovanja, � način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene usta-

nove ili u dobrima), � iznos koji se daruje.

U nastavku dajemo primjer mogućeg izgleda evidencije o danim darovanjima.

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati

1910 / 2011 19

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

Primjer:

Poduzetnik d.o.o.Zagreb, Duga ulica 123OIB: 54562949384

EVIDENCIJA O DANIM DAROVANJIMA ZA ZDRAVSTVENE POTREBE

(čl. 6. st. 6. Pravilnik o porezu na dohodak)

Nadnevak isplate

(davanja)

Ime i prezime

primatelja darovanja

OIB primatelja darovanja

Adresa primatelja darovanja

Vrsta pokrivne

zdravstve-ne potrebe

Način isplate

Iznos koji se daruje(u kuna-

ma)

1.10.2011. Pero Perić 82562949871Zagreb,Ilica 555

Liječenje

Na žiro račun primatelja darovanja

10.000,00

Darovanja u novcu ili naravi, sukladno čl. 7. st. 7. Zakona o po-rezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10), porezno su priznati rashod ako su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sport-ske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, i to do najviše 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godi-ni. U porezno priznato darovanje (do 2% prihoda prethodne godine), sukladno čl. 7. st. 8. Zakona o porezu na dobit, spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala i dr.) koji nisu po-kriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem.

Promjena podataka na PK kartici kod promjene prebivališta

U svom poslovnom prostoru u Zagrebu zaposlili smo osobu iz Dubrovnika. Djelatnik nam je dostavio PK karticu na kojoj je upisana adresa iz Dubrovnika. Budući djelatnik živi u Zagrebu, koji ćemo prirez primijeniti kod obračuna plaće - za Dubrovnik ili Zagreb? Odgovara: Valentina Bocak, mag. oec.

Odgovor: Poslodavac je obvezan obračunavati i uplaćivati porez na dohodak od nesamostalnog rada (na plaću) radnika, temeljem podataka iz porezne kartice (obrazac Pk) 1.

Poreznu karticu – Obrazac Pk izdaje nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika.

kod prvog zaposlenja radnik je dužan od nadležne ispostave Po-rezne uprave (prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu) zatražiti Obrazac Pk i predati ga svom poslodavcu ili isplatitelju pla-će. Poslodavac je dužan čuvati obrazac Pk, te temeljem podataka iz istog obračunavati odbitak i obračunati i uplatiti porez na dohodak prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta koje je upisano u

1 Prema odredbi čl. 66. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05,

96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09 i 123/10).

njihovu poreznu karticu. U slučaju promjene poslodavca, dotadašnji je poslodavac obvezan predati Obrazac Pk radniku. radnik je dužan Obrazac Pk predati novom poslodavcu. U slučaju promjene općine prebivališta ili uobičajenog boravka, radnik je dužan tu promjenu prijaviti ispostavi Porezne uprave (prema novom prebivalištu ili uo-bičajenom boravku) u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, a poslodavac mu je dužan (privremeno) dati Obrazac Pk radi predo-čenja Poreznoj upravi koja će promjenu upisati u Obrazac Pk. O pro-mjeni općine prebivališta ili uobičajenog boravišta radnik je dužan izvijestiti i sve poslodavce ili isplatitelje primitka (plaće) kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog sljedećeg primitka, a najkasnije u roku sljedećih trideset (30) dana2.

Ukoliko poslodavac prema vlastitim saznanjima ili iz okol-nosti, uoči da su u Obrascu Pk iskazani netočni podaci, obvezan je o tome izvijestiti radnika, te zatražiti da ih rad-nik putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. Ako radnik, u navedenom slučaju, ne dostavi poslodavcu pravilno izmijenjeni Obrazac Pk, poslodavac je obvezan o uočenim netočnim podacima pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu/uo-bičajenom boravištu radnika3.

U nastavku dajemo mogući izgled dopisa o uočenim netočnim po-dacima o prebivalištu ili uobičajenom boravištu na Obrascu Pk, koji poslodavac treba dostaviti Poreznoj upravi.

„ABC“ d.o.o.Ilica bb, ZagrebOIB 02345678901

Zagreb, 01.12.2011.

Ministarstvo financija – Porezna uprava Područni ured Zagreb Ispostava Centar, Ilica 25, Zagreb

Predmet: Obavijest o netočnim podacima na Obrascu PK

Sukladno odredbi čl. 70. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak, izvješćujemo Vas da smo uočili nepravilno iskazane podatke na Obrascu Pk našeg djelatnika Ive Perića iz Dubrovnika, Obala bb, OIB: 67890123456, a koji (prema našim saznanjima) živi u iznaj-mljenom stanu u Zagrebu od 01.10.2011. godine. Napominje-mo da smo o uočenoj nepravilnosti obavijestili i radnika dana 15.10.2011. godine, kojem smo privremeno dali Obrazac Pk da na istom promjeni netočno iskazane podatke, a koji nam ni po proteku više od 30 dana nije dostavio Obrazac Pk sa ispravlje-nim podacima.

Molimo Vas da nas obavijestite o utvrđenim točnim podacima na obrascu Pk našeg djelatnika Ive Perića.

Direktor društva: _____________

2 Prema odredbi čl. 66. st. 2. st. 3. i st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.3 Sukladno odredbi čl. 70. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

10 / 201120

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

Propisi.hr

Sadržaj mjesečne rate prema planu otplate reprogramiranih

poreznih dugova Što sadrži mjesečna rata poreznog duga prema otplatnom planu kojeg su poduzetnici obvezni plaćati, ako su dobili pozitivno rješenje Porezne uprave kojim se odobrava reprogram dospjelog i neplaćenog duga s osnove poreza, carina, trošarina i doprinosa utvrđenog na dan 31. prosinca 2010. te po kojoj se stopi obračunava kamata na glavnicu reprogramiranog duga? Odgovara: mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec.

Odgovor: Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (Nar. nov. br. 45/11) koji se pri-mjenjivao od 20. travnja 2011. propisani su uvjeti, način i postupak naplate neplaćenog poreznog duga poduzetnika, nastalog do 31. prosinca 2010. godine. Sukladno odredbama navedenog Zakona, naplata poreznog duga provodila se na temelju pisanog i obrazlože-nog zahtjeva poduzetnika, na rok do 30 mjeseci pri čemu je Porezna uprava mogla poduzetnicima odobriti najmanje dvije a najviše 30 rata.

Osim Zakona o posebnoj mjeri naplate, o načinu obrade zahtjeva i provođenju postupka za odobravanje i provedbu reprograma naplate poreznog duga, Ministarstvo financija izdalo je:

� posebnu Uputu kl: 410-01/11-01/1004, Ur. broj 513-07-21-06/11-2 od 26. travnja 2011.,

� izmjenu i dopunu Upute od 20. svibnja 2011., � te izmjenu i dopunu Upute od 30. kolovoza 2011.,

koje obvezuju na primjenu Poreznu i Carinsku upravu a kojim Upu-tama o postupanju su detaljnije pojašnjeni posebni uvjeti koje mora-ju ispuniti poduzetnici, kako bi Porezna uprava po podnesenom za-htjevu mogla izdati pozitivno rješenje kojim se odobrava reprogram poreznog duga.

Poduzetnici koji su podnijeli zahtjev za reprogramiranjem poreznog duga u propisanom roku a najkasnije do 19. srpnja 2011., morali su biti uredni porezni obveznici nakon 1. siječnja 2011. godine, a prema čl. 7. st. 5. Zakona o posebnoj naplati, urednim poreznim obvezni-kom smatraju se poduzetnici čije su uplate tijekom 2011. godine po osnovi poreznog duga nastalog u 2011. godini jednake zaduženju toga poreznoga duga u 2011. godini ili su do podnošenja Zahtjeva zaduženja u cijelosti bila podmirena.

Prema izmjeni i dopuni Upute o načinu obrade zahtjeva od 20. svibnja 2011. Zahtjev za reprogramom mogli su podnijeti i svi obrt-nici koji su obavljali registriranu obrtničku djelatnost ili djelatnost slobodnog zanimanja, a zatvorili su obrt, pri čemu su u trenutku zatvaranja imali iskazan porezni dug na analitičkim karticama čiju naplatu prati i provodi nadležna Porezna uprava.

Utvrđeni porezni dug može se reprogramirati u cijelosti ili djelomič-no, na rok do najviše 30 mjeseci, uz mogućnost plaćanja u mjeseč-nim obrocima, a koji u iznimnim slučajevima ne moraju biti određeni u jednakim svotama.

Na rješenjem utvrđenu reprogramiranu glavnicu poreznog duga primjenjuje se kamatna stopa u visini prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana, ostvarena na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva

financija koja je prethodila danu stupanja na snagu Zakona, uve-ćane za 5 postotnih bodova. kamate se obračunavaju primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja. Navedeno znači da se na glavnicu reprogramiranog duga obra-čunava kamata po stopi od 8,3%.

Sastavni dio rješenja o reprogramu je i Plan otplate reprogramira-nih obveza po mjesečnim anuitetima odnosno ratama sa datumom valute kada dospijeva za plaćanje prvi a kada posljednji obrok, pri čemu Plan otplate reporgramiranih obveza sadrži:

� iznos glavnice reprogramiranog duga - koja je utvrđena u po-stupku usklađenja poreznog duga između nadležne ispostave Porezne uprave i poreznog obveznika te iskazana na poreznoj potvrdi,

� iznos obračunanih a nenaplaćenih kamata na glavnicu duga do 31.prosinca 2010. po stopi od 14% godišnje,

� iznos obračunanih kamata od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. po stopi od 14% i od 1. srpnja do dana prije izdavanja rješenja o reprogramu po stopi od 12%, te

� iznos kamata po stopi od 8,3% a koji se obračunava od dana izdavanja rješenja o reprogramu do dana dospijeća za plaćanje pojedinih obroka.

Prema tome, mjesečna rata prema Planu otplate reprogramiranih poreznih dugova osim glavnice duga, sadrži i obračun kamata na tu glavnicu i to po stopi od 14% koja se primjenjivala do 30. lipnja 2011., te po stopi od 12% koja se primjenjuje od 1.srpnja 2011. i obračunava sve do datuma izdavanja rješenja o reprogramu uma-njenog za 1 dan, kao i daljnju kamata na glavnicu duga koja se obračunava po stopi od 8,3 % za razdoblje na koje je rješenjem o reprogramu odobreno plaćanje – najmanje dvije a najviše 30 rata.

Utvrđeni mjesečni iznos rate prema planu otplate koji je sastavni dio rješenja o reprogramu, referenti su dužni redovito zaduživati u skladu s datumom dospijeća i to posebno glavnicu a posebno ka-matu, a na posebne brojčane oznake vrste prihoda koji su propisani Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih dopri-nosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. (Nar. Nov. br. 2/11 do 58/11), i to: 7560 - Prihode državnog proračuna koji uključuje i dug na računu u carinskom praćenju, 1872 - Prihode od naplate duga poreza i prireza na dohodak s osnove iz svih izvora dohotka, te 2848 - Prihode s osnove poreza na promet nekretnina svakog grada/općine gdje se nekretnina nalazi.

Ako se poduzetnik po dobivenom rješenju o reprogramu ne pridr-žava utvrđenih rokova i načina plaćanja, Ministarstvo financija će temeljem čl. 9. st.1. i 2. Zakona o posebnoj mjeri naplate, ukinuti izdano rješenje, utvrditi stanje poreznog duga na dan donošenja toga rješenja i obvezati poduzetnika na plaćanje utvrđenog duga u ovrš-nom postupku propisanom odredbama OPZ-a.

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-uCijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

2110 / 2011 21

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

Reprogramiranje naplate poreznog duga i isplata dividendiDa li je u postupku postupanja po zahtjevu poduzetnika za odobravanje reprograma, uvjet da poduzetnici koji su imali porezni dug sa stanjem 31.12.2010. nisu u razdoblju od 01. listopada 2008. vršili isplatu dividende, udjela u dobiti ili predujma dobiti? Odgovara: mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec.

Odgovor: U ispostavama Porezne uprave još uvijek je u tijeku postupak obrade po zaprimljenim zahtjevima za reprogramom po-reznog duga, pri čemu je pri izdavanju poreznog rješenja, potrebno uvažavati izmjene i dopune Upute o postupanju od 20. svibnja 2011. te izmjene i dopune Upute o postupanju od 30. kolovoza 2011.

Prema izmijenjenim odredbama o načinu obrade zahtjeva propi-sano je da je:

„Uvjet za postupanje po zahtjevu za reprogramiranje naplate po-reznog duga, je uredno izvršavanje novih poreznih obveza nakon 01. siječnja 2011. te za poduzetnika koji je u razdoblju od 01. listopa-da 2008. imao porezni dug, činjenica da u isto vrijeme nije vršio isplatu dividende, udjela u dobiti ili predujma dobiti. Ako je dividenda isplaćena a poreznog duga nije bilo kao i ako ga je bilo a dividenda je isplaćena za pokriće toga duga, smatra se da su ispunjeni uvjeti za vođenje postupka. Ako je odluka glavne skupštine o utvrđivanju godišnjeg obračuna i podjele dobiti poništena iz razloga što je su-protna članku 220. stavku 1. Zakona o trgovačkim društvima, teme-ljem kojeg je neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo dužno najprije uporabiti za pokriće gubitaka iz prijašnjih godina, za unos u zakonske rezerve za vlastite dionice i za unos u statutarne rezerve ako ih društvo ima, smatra se da su ispunjeni uvjeti za vođenje po-stupka. Odluka glave skupštine kojom je podijeljena dobit u slučaju poništenja sukladno članku 357. Zakona o trgovačkim društvima drži se da nije ni donesena, budući da učinak poništenja odluke glavne skupštine djeluje ex tunc, što znači da ne proizvodi pravne učinke od njenog donošenja.“

Prema tome, iz navedenih izmijenjenih odredbi proizlazi da će se zahtjev poduzetnika uvažiti i donijeti pozitivno rješe-nje kojim se odobrava reprogram poreznog duga, ako je poduzetnik uredan porezni obveznik, pri čemu se urednim poreznim obveznikom smatraju poduzetnici koju su od 01. listopada 2008. vršili isplatu dividendi, kada porezni dug nije bio evidentiran na knjigovodstvenoj kartici koje stanje analitički prati Porezna uprava, ili je porezni dug postojao, ali se isplaćena dividenda upravo koristila za pokriće toga duga.

Je li poduzetnik uredan porezni obveznik, nadležna ispostava Po-rezne uprave utvrditi će prema stanju računa na dan podnošenja zahtjeva, i to:

1) zbrajanjem svih uplata tijekom 2011. (koje je obveznik iz-vršio sam ili koje su naplaćene u postupku ovrhe) na temelju stanja računa na dan podnošenja zahtjeva prema evidencija-ma tijela kod kojega se vodi dug.

2) zbrajanjem svih poreznih zaduženja u 2011. do dana pod-nošenja zahtjeva. Ista predstavljaju sve obveze s osnove podnesenih obrazaca i prijava poduzetnika u 2011. što uk-ljučuje i prijave za mjesec prosinac 2010. kao i prijave po godišnjem obračunu za 2010. koje dospijevaju za plaćanje nakon 01. siječnja 2011. te obveze utvrđene rješenjima do-nesenim u postupku nadzora koja su postala izvršna u 2011. za obaveze koje sukladno propisima dospijevaju u toj godini.

3) razlika između iznosa uplata i poreznih zaduženja predstavlja porezni dug za 2011. koji mora biti namiren u potpunosti da bi se postupalo po zahtjevu. Ako je iznos uplata manji od izno-sa zaduženja u 2011. porezni obveznik se pozva da u ostav-ljenom roku plati razliku, a ako to ne učini na vrijeme njegov zahtjev će se odbaciti, radi neispunjavanja uvjeta.

Smanjenje plaća radnicimaU zadnjih nekoliko mjeseci u našem trgovačkom društvu je došlo do poteškoća u poslovanju. Do sada je poslovanje bilo uspješno pa je ugovorena plaća radnika bila u nekoliko navrata povećavana jednostranom odlukom direktora, a sada bi plaća odlukom direktora bila smanjena na razinu ispod ugovorene radi poteškoća u poslovanju i neostvarivanja planiranih rezultata. Je li to dopušteno, budući da nemamo poseban pravilnik o plaćama i nismo obveznici kolektivnog ugovora?Odgovara: Božo Prelević, dipl. iur.

Odgovor: Jednostrano smanjenje ugovorene plaće odlukom di-rektora u konkretnom slučaju nije dopušteno, bez obzira što je na taj način plaća do sada bila povećavana. kako ste sami naveli, niste obveznici kolektivnog ugovora i plaća u Vašem trgovačkom društvu nije određena pravilnikom o radu, ili posebnim pravilnikom o plaća-ma, nego je za svakog radnika određena ugovorom o radu. Sukladno čl. 13. st. 1. podstavak 8. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09; u nastavku teksta: Zakon), ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, mora sadržavati sve bitne uglavke, uključujući i uglavak o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.

Znači, plaća se u prvom redu, kako je to određeno navedenom zakonskom odredbom, određuje sporazumom između poslodavca i radnika. Iz toga proizlazi da se ovako, sporazumno određena plaća može i mijenjati jedino novim sporazumom između poslodavca i radnika, a ne jednostranom odlukom direktora. eventualno jedno-strano smanjenje plaće od strane direktora u ovakvom slučaju bilo bi protuzakonito.

U tom slučaju radniku stoje na raspolaganju određena pravna sredstva zaštite ugovorenog iznosa plaće. Naime, poslodavac mora, sukladno čl. 85. st. 1. i 2. radniku dostaviti obračun plaće iz kojeg je vidljivo koliki mu je iznos plaće isplaćen, odnosno koliki mu je iznos morao biti isplaćen. Ti obračuni, sukladno čl. 85. st. 3. Zakona, ovršne su isprave. To znači da radnik temeljem ovih obračuna može protiv poslodavca pokrenuti ovršni postupak u kojem će tražiti ispla-tu razlike do punog iznosa plaće.

Osim navedenog, sami razlozi smanjenja ugovorene plaće, a to su poteškoće u poslovanju i neostvarivanje planiranih rezultata, nisu zakoniti razlozi za jednostrano smanjenje ugovorene plaće radnika. Ovakav stav široko je prihvaćen i u našoj sudskoj praksi u brojnim odlukama Vrhovnog suda republike hrvatske. Sve presude koje se odnose na ovu materiju utvrđuju navedeno, odnosno da poslodavac

10 / 201122

Odgovori n

a v

aša p

itanja

RiPup odgovara

ne može biti oslobođen obveze isplate ugovorene plaće pozivajući se na poteškoće u poslovanju i neostvarene planirane rezultate.

Naime, radnik uvijek, za cijelog trajanja ugovora o radu, ima pravo na ugovorenu plaću. U radnom odnosu između poslodavca i radnika, obveza je poslodavca, a ne radnika da određuje poslovne planove i da vodi brigu o njihovoj realizaciji. Stoga radnik ne može snositi ni posljedice lošeg planiranja od strane poslodavca, ili neodgovaraju-ćih poslovnih odluka poslodavca koje su dovele do lošeg poslovnog rezultata. radnik ne sudjeluje u dobiti poslodavca pa nije opravdano očekivati niti da sudjeluje u gubitku do kojeg nije došlo njegovom krivnjom. Obavljanjem poslova iz ugovora o radu, sukladno uputama poslodavca, radnik ispunjava svoj dio obveza iz ugovora o radu i opravdano očekuje od poslodavca da ispuni i svoj dio obveza iz istog ugovora, odnosno da mu isplati ugovorenu plaću.

Bilješke

Možemo rezimirati kako je preduvjet smanjenja plaće u navedenom slučaju postizanje odgovarajućeg sporazuma između poslodavca i radnika. U slučaju da do sporazuma o smanjenju plaće ne dođe, poslodavcu ostaje na raspola-ganju mogućnost davanja otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, s time da bi u novom ugovoru bila ponuđena ma-nja plaća.

Međutim i u ovom slučaju uz ispunjavanje svih zakonskih pretpo-stavki o opravdanosti otkazivanja, poslodavac mora voditi računa da razlog za otkaz ne može biti, kako smo naveli, neostvarivanje planira-nih rezultata, kako to proizlazi i iz spomenute sudske prakse.

2310 / 2011 23

Računovodstv

o

Igor Milinović, mag. oec., Nada Petrović, dipl. oec.

Zakup poslovnog prostora (knjiženje, PDV, depozit, ulaganje u tuđu nekretninu)

Autori članka na velikom broju primjera prikazuju računovodstveno evidentiranje zakupa poslovnog prostora kod zakupodavca i zakupnika (koji su obveznici PDV-a). U članku se pojašnjavaju, s aspekta evidentiranja i obračuna PDV-a, specifične situacije koje se javljaju kod zakupa kao što je plaćanje zakupa predujmom, polog depozita od strane zakupnika, ulaganje zakupnika u poslovni prostor i dr.Primjere ugovora o zakupu poslovnog prostora moguće je vidjeti u zasebnom članku u ovom broju RiPup-a.

1. Računovodstveno evidentiranje zakupa poslovnog prostora kod trgovačkih društva i drugi obveznika poreza na dobit

1.1. Računovodstveno evidentiranje zakupa kod zakupodavca

Sukladno t. 9. hSFI 15. i t. 50. MrS – 17, kod zakupodavca zakupnina (najamnina) predstavlja prihod razdoblja na koje se od-nosi.

Primjer – Evidentiranje zakupa kod zakupodavca:1) Ispostavljen je račun kupcu za mjesečni zakup poslovnog pro-

stora u iznosu 12.300,00 kn (od toga PDV 2.300,00 kn).2) Kupac je platio račun u cijelosti.

Knjiženje kod zakupodavca:

Opis Konto Duguje Potražuje

1) Ispostavljen račun za zakup poslovnog prostoraPrihodi od zakupa nekretninaObveza za PDVPotraživanje od kupaca

760026001200 12.300,00

10.000,002.300,00

2) Naplata računaŽiro – računPotraživanje od kupaca

10001200

12.300,0012.300,00

Zakupninu naplaćenu unaprijed (primljeni predujam) zakupodavac će knjižiti kao odgođeni prihod na računu - unaprijed naplaćene za-kupnine/najamnine (konto 2910). U obračunskom razdoblju na koje se zakupnina odnosi, zakupodavac će ju iskazati u prihodima obra-čunskog razdoblja knjiženjem u korist računa – prihodi od zakupnine/najamnine za poslovni prostor konto 7600), a na teret računa - una-prijed naplaćene zakupnine/najamnine (konto 2910).

kada poduzetnik, koji je obveznik PDV-a, primi predujam za zaku-pninu za određena razdoblja unaprijed, obvezan je ispostaviti račun

www.RiPup.hr

10 / 201124

Računovodstv

o


za predujam (čl. 107. st. 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost – Nar. nov., br. 149/09 i 89/11).

Primjer – Evidentiranje primljenog predujma kod zakupodavca:

1) Primljen je predujam u iznosu 147.600,00 kn za zakup po-slovnog prostora za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.

2) Ispostavljen je račun za primljeni predujam u iznosu 147.600,00 kn (od toga PDV 27.600,00 kn).

3) Ispostavljen je račun za zakup poslovnog prostora za srpanj 2010. u iznosu 12.300,00 kn (vrijednost mjesečne zakupnine 10.000,00 kn + PDV 2.300,00 kn).



1) Primljen predujam za zakupŽiro - računUnaprijed naplaćena zakupnina

10002910

147.600,00147.600,00

2) Ispostavljen račun za predujamUnaprijed naplaćena zakupninaObveza za PDV za primljeni predujam

29102601

-27.600,0027.600,00

3a) Ispostavljen račun za zakup poslovnog prostora za srpanj 2010.Potraživanje od kupacaObveza za PDVPrihodi od zakupa nekretnina

120026007600

12.300,002.300,00

10.000,00

3b) Zatvaranje potraživanja i storno PDV-a po računu za predujamUnaprijed naplaćena zakupninaPDV na primljene predujmovePotraživanja od kupaca

291026011200

10.000,00-2.300,0012.300,00

U praksi je često slučaj da zakupodavac nakon što primi predu-jam ne ispostavi račun za primljeni predujam nego odmah ispostavi račun za cijelo razdoblje zakupa za koje je primio predujam. Ovakav način ispostavljanja računa treba izbjegavati s obzirom na čl. 107. st. 1. Pravilnika o PDV-u.

U ovom slučaju primatelj računa (zakupnik), ako je mjesečni ob-veznik PDV-a, neće moći odbiti pretporez u cijelosti već po završetku svakog mjeseca može koristiti onaj dio pretporeza koji se odnosi na taj mjesec.

Primjer – Evidentiranje primljenog predujma kod zakupodavca:

1) Primljen je predujam, tijekom lipnja 2010., u iznosu 147.600,00 kn za zakup poslovnog prostora za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.

2) Ispostavljen je račun za zakup poslovnog prostora u iznosu 147.600,00 kn (osnovica 120.000,00 kn + PDV 27.600,00 kn) i to za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.

Knjiženje kod zakupodavca u 2010.:


1) Primljen predujam za zakupŽiro - računUnaprijed naplaćena zakupnina

10002910

147.600,00147.600,00

2) Ispostavljen račun za zakup poslovnog prostora 1.7.2010. – 30.6.2011.Unaprijed naplaćena zakupninaObveza za PDVPrihodi od zakupa nekretnina -2010.

291026007600

87.600,0027.600,0060.000,00

Knjiženje kod zakupodavca u 2011.:


1) Evidentiranje prihoda od zakupa poslov-nog prostora za 2011.Unaprijed naplaćena zakupninaPrihodi od zakupa nekretnina – 2011.

29107600

60.000,0060.000,00

1.2. Računovodstveno evidentiranje zakupa kod zakupnika

Sukladno hSFI 16 i t. 33. MrS 17, zakupniku je zakupnina (naja-mnina) trošak obračunskog razdoblja na koje se odnosi a knjiži se na teret računa 4140 – najamnine/zakupnine nekretnina.

Primjer – Evidentiranje zakupa kod zakupnika:1) Dobiven je račun od dobavljača (R-1) za mjesečni zakup po-

slovnog prostora u iznosu 12.300,00 kn (od toga PDV 2.300,00 kn).

2) Račun je u cijelosti plaćen dobavljaču.

Knjiženje kod zakupnika:


1) Primljen račun za zakup poslovnog prostoraZakupnina za poslovni prostorPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

414016002200

10.000,002.300,00

12.300,00

2) Plaćanje računaŽiro – računObveze prema dobavljačima

10002200 12.300,00

12.300,00

Ako je zakupnina plaćena za razdoblje koje se ne podudara s obra-čunskim razdobljem, dakle koje prelazi iz jedne kalendarske godine u drugu plaćeni iznos najamnine/zakupnine koji se odnosi na sljedeću kalendarsku godinu, knjiži se na teret računa - unaprijed plaćena za-kupnina/najamnina (konto 1900).

Zakupninu plaćenu unaprijed zakupnik treba u slijedećem obračun-skom razdoblju na koje se odnosi uključiti u troškove toga razdoblja knjiženjem na teret računa – najamnine/zakupnine (konto 4140), a u korist računa unaprijed plaćena najamnina/zakupnina (konto 1900).

Primjer – Evidentiranje kod zakupnika danog predujma građaninu:

1) Trgovačko društvo ugovorilo je zakup poslovnog prostora s fi-zičkom osobom – građaninom (nije obveznik PDV-a). Trgovač-ko društvo platilo je građaninu krajem mjeseca lipnja 2010. zakupninu za poslovni prostor u iznosu 10.000,00 kn i to za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.

Knjiženje kod zakupnika u 2010.:


1) Prema ugovoru plaćen predujam za zakup poslovnog prostora 1.7.2010. do 30.6.2011. Žiro - računZakupnina za poslovni prostor –2010.Unaprijed plaćena zakupnina – 2011.

100041401900

5.000,005.000,00

10.000,00

Knjiženje kod zakupnika u 2011.:


1) Zakup poslovnog prostora za 2011. Zakupnina za poslovni prostor – 2011.Unaprijed plaćena zakupnina

41401900

5.000,005.000,00

2510 / 2011 25

Računovodstv

oIgor Milinović, mag. oec., Nada Petrović, dipl. oec.

Ako se plati zakup poslovnog prostora unaprijed drugom podu-zetniku koji je obveznik PDV-a, tada je knjiženje nešto drugačije što prikazujemo u sljedećem primjeru.

Primjer – Evidentiranje kod zakupnika unaprijed plaćenog zakupa:

1) Trgovačko društvo platilo je krajem lipnja 2010. zakupninu za poslovni prostor drugom trgovačkom društvu u iznosu 147.600,00 kn i to za razdoblje 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.

2) Primljen je od dobavljača račun za dani predujam u iznosu 147.600,00 (od toga PDV 27.600,00 kn).

3) Primljen je račun za zakup poslovnog prostora za srpanj 2010. u iznosu 12.300,00 kn (vrijednost mjesečne zakupnine 10.000,00 kn + PDV 2.300,00 kn).



1) Predujam za zakup poslovnog prostoraŽiro - računUnaprijed plaćena zakupnina

10001900 147.600,00

147.600,00

2) Primljen račun za predujam – evidentira-nje PDV-aUnaprijed plaćena zakupninaPretporez za dane predujmove

19001601

-27.600,0027.600,00

3a) Primljen račun za zakup poslovnog prostora za srpanj 2010.Zakupnine za poslovni prostorPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

414016002200

10.000,002.300,00

12.300,00

3b) Zatvaranje obveze i storno PDV-a po računu za predujamObveze prema dobavljačimaUnaprijed plaćena zakupninaPretporez za dane predujmove

220019001601

12.300,00

-2.300,0010.000,00

U praksi se često događa da zakupodavac nakon što primi predu-jam ne ispostavi račun za primljeni predujam nego odmah ispostavi račun za cjelokupno razdoblje. U tom slučaju zakupnik može koristiti pretporez tek po završetku svakog mjeseca i to onaj dio pretporeza koji se odnosi na taj mjesec.1

Primjer – Evidentiranje kod zakupnika unaprijed plaćenog zakupa:

1) Trgovačko društvo platilo je 30. lipnja 2010. zakupninu za poslovni prostor drugom trgovačkom društvu u iznosu 147.600,00 kn i to za razdoblje 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011.

2) Primljen je od dobavljača račun za zakup poslovnog prosto-ra u iznosu 147.600,00 (osnovica 120.000,00 kn + PDV 27.600,00 kn), a račun se odnosi na razdoblje 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011. Datum računa je 30. lipnja 2010.

3) Na kraju srpnja 2010. priznat je pretporez za taj mjesec za zakup poslovnog prostora u iznosu 2.300,00 kn (osnovica 120.000,00/12 mjeseci = 10.000,00 kn x 23% = 2.300,00 kn) te je evidentiran trošak najma za taj mjesec u iznosu 10.000,00 kn.

1 Navedeno proizlazi iz čl. 133. st. 3. Pravilnika o PDV-u.



1) Predujam za zakup poslovnog prostoraŽiro - računUnaprijed plaćena zakupnina

10001900 147.600,00

147.600,00

2) Primljen račun za zakup poslovnog prostora 1.7.2010. -30.6.2011.Unaprijed plaćena zakupninaPretporez koji još nije priznat

19001607

-27.600,0027.600,00

3) Evidentiranje zakupa i pripadajućeg pretporeza za srpanj 2010.Unaprijed plaćena zakupninaZakupnine za poslovni prostorPretporez koji još nije priznatPretporez prema primljenim računima

1900414016071600

10.000,00

2.300,00

10.000,00

2.300,00

2. Oporezivanje zakupa s PDV-om Temeljem čl. 2. st. 1. t. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

(Nar. nov., br. 47/95 do 94/09 – u nastavku teksta: Zakon o PDV), PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu. Iznajmljivanje nekretnina u poslovne svrhe oporezuje se kao usluga ako je obavljena u tuzemstvu uz naknadu pa su slijedom toga pravne i fizičke osobe koje su po bilo kojem osnovu postale obveznikom PDV-a na uslugu iznajmljivanja poslov-nog prostora obavezne obračunati PDV. Osnovica PDV-a je naknada za obavljene usluge najma/zakupa.2

kod zakupodavca koji svoju imovinu daje u zakup bez na-knade ili po nižoj vrijednosti od tržišne vrijednosti, osnovica PDV-a utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti usluge u tre-nutku obavljene usluge.3

S obzirom da se iznajmljivanje poslovnog prostora obično ugovara na duže vremensko razdoblje pozornost treba obratiti na razdoblje u kojem nastaje porezna obveza. Prema odredbi čl. 45. st. 2. Pravilnika o PDV-u, usluge su obavljene u trenutku završetka njihova korište-nja. Ako se neka usluga obavlja kontinuirano kroz više obračunskih razdoblja, što je kod zakupa poslovnog prostora slučaj, porezna ob-veza nastaje protekom svakog obračunskog razdoblja neovisno je li usluga zaračunana ili ne.

Prema tome, zakupodavac (koji je obveznik PDV-a) dužan je obračunati PDV protekom svakog obračunskog razdoblja neovisno je li uslugu najma/zakupa zaračunao ili ne.

PDV plaća se i u slučaju kada tuzemni zakupodavac, obveznik PDV-a, zaključio ugovor o zakupu poslovnog prostora s inozemnim zakupnikom za nekretninu koja se nalazi u Hrvatskoj. Obveza pla-ćanja proizlazi iz odredbi čl. 5. st. 4. t. 1. Zakona o PDV-u i čl. 33. st. 3. Pravilnika o PDV-u koji propisuju da se kod usluga u svezi s nekretni-nama, uključujući i najam/zakup, mjestom obavljanja usluga smatra

2 članak 8. st. 1. Zakona i čl. 7. Pravilnika o PDV-u.3 članak 8. st. 6. Zakona o PDV-u i čl. 54. st. 3 i 4. Pravilnika o PDV-u.

10 / 201126

Računovodstv

o


mjesto gdje se nekretnina nalazi. Uslugama u svezi s nekretninama prema čl. 33. st. 3. t. 1. Pravilnika o PDV-u, smatra se i iznajmljivanje poslovnih prostora, zemljišta, parkirnih mjesta, izložbenih površina i sl.

Sukladno članku 11.a stavak 1. točka j.) Zakona o PDV-u, PDV se ne plaća jedino na usluge iznajmljivanja stambenog prostora u svrhu stanovanja.4

Obračuna PDV-a oslobođene su i isporuke dobara i obavljene us-luge diplomatskim i konzularnim predstavništvima i diplomat-skom i konzularnom osoblju pod uvjetom uzajamnosti. To znači da u slučajevima kada domaći poduzetnik, obveznik PDV-a, zaključi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa nekim diplomatskim ili kon-zularnim predstavništvom koje ima valjanu potvrdu Državnog proto-kola kojom dokazuje ispunjavanje uvjeta uzajamnosti iz čl. 13a. st. 1. Zakona o PDV-u, na ugovorenu zakupninu nije dužan obračunati PDV.

Ako zakupodavac, prema ugovoru, fakturira uz zakup i određene troškove vezane uz taj zakup (primjerice: voda, struja, plin, grijanje, odvoz smeća i dr.) onda se i na te troš-kove obračunava PDV.

čak i u slučaju da zakupodavac za te troškove nije mogao koristiti pretporez (jer izdavatelj računa nije obveznik PDV-a), on je obvezan kod „prefakturiravanja“ navedenih troškova zakupniku obraču-nati PDV jer se sve to smatra zakupninom (najamninom).

3. Depozit kod zakupa poslovnog prostora

Ugovorom o zakupu može se predvidjeti da je zakupnik obvezan uplatiti depozit (jamčevinu). Je li zakupodavac obvezan na primljeni depozit (jamčevinu) obračunati PDV ovisi o tome hoće li se depozit nakon isteka zakupa vrati zakupniku (ne obračunava se PDV) ili de-pozit predstavlja unaprijed plaćenu najamninu (obračunava se PDV).

Ako je ugovorom o zakupu određeno plaćanje depozita od strane zakupnika sa svrhom obeštećenja zakupodavca za učinjene štetne radnje od strane zakupnika (npr. u slučaju odustajanja od ugovora ili namirenje dodatnih troškova koje je zakupodavac imao radi nemar-nog odnosa zakupnika prema zakupljenom prostoru, namirenja do-datnih troškova koje je zakupodavac imao u cilju prilagodbe prostora potrebama zakupnika i sl.) isti ne predstavlja unaprijed plaćenu najamninu pa se u poreznom smislu ne smatra predujmom. Također, može se odrediti da je svrha depozita osiguranje plaćanja zakupa.

4 Pod stanovanjem u smislu čl. 85. Pravilnika o PDV-u, smatra se trajni boravak – življenje u stambenom prostoru. Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija, radi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe (pred-stavnicima tvrtki i sl.) nije oslobođeno plaćanja PDV-a. Sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uključuju u iznos naknade za najam stana, kao što su isporuke vode, struje, plina, grijanja, odvoz smeća, oslobođene su plaćanja PDV. Ako se neke od usluga vezanih uz najam stana izdvojeno naplaćuju, kao npr. iznajmljivanje parkirnih mjesta u zajedničkoj garaži stambene zgrade, te usluge ili isporuke oporezive su ako su vezane uz iznajmljivanje stambenog prostora u turističke i poslovne svrhe, a oslobođene su od poreza ako su vezane uz iznajmljivanje u svrhu stanovanja.

Za primljeni depozit, koji se vrača zakupniku ako se ne isko-risti za namjenu predviđenu ugovorom o zakupu, zakupoda-vac ne izdaje račun niti obračunava PDV u trenutku njegova primitka kao na primljeni predujam po osnovu zakupnine.

Tek u slučaju nastanka štete čije namirenje je ugovoreno iz depozi-ta zakupodavac će zakupniku ispostaviti račun za izvršene radove u visini stvarno nastalih troškova i pri tom mu obračunati PDV.

Primjer – Depozit na koji se ne obračunava PDV (depozit vraćen):

1) Na ime osiguranja plaćanja i namirenja dodatnih troškova za eventualnu učinjenu štetu kod zakupa poslovnog prostora, za-kupnik je dao u 2010. zakupodavcu depozit u iznosu 20.000,00 kn. Depozit je dan na razdoblje od godinu dana koliko i traje zakup, te se vraća zakupniku (ako se ne iskoristi za predviđenu namjenu).

2) Zakupodavac je vratio zakupniku u 2011., po isteku najma, depozit u iznosu 20.000,00 kn jer je zakupnik podmirio sve svoje obveze za zakup u dogovorenim rokovima te nije nastala nekakva dodatna šteta po osnovu zakupa.



1) Primljen je depozit za zakup (u 2010.)Žiro računObveze za primljena jamstva (depozite)

10002312

20.000,0020.000,00

2)Vraćen depozit zakupniku (u 2011.)Žiro računObveze za primljena jamstva (depozite)

10002312 20.000,00

20.000,00



1) Dan je depozit za zakup (u 2010.)Žiro računPotraživanja za dana jamstva (depozite)

10001451 20.000,00

20.000,00

2)Vraćen depozit od strane zakupodavca (u 2011.)Žiro računPotraživanja za dana jamstva (depozite)

10001451

20.000,0020.000,00

Primjer – Depozit na koji se ne obračunava PDV (depozit nije vraćen jer je iskorišten):

1) Na ime osiguranja plaćanja i namirenja dodatnih troškova za eventualnu učinjenu štetu kod zakupa poslovnog prostora, za-kupnik je dao u 2010. zakupodavcu depozit u iznosu 12.300,00 kn. Depozit je dan na razdoblje od godinu dana koliko i traje zakup, te se vraća zakupniku (ako se ne iskoristi za predviđenu namjenu).

2) S obzirom da zakupnik nije platio ratu za zakup za mjesec stu-deni 2010. u dogovorenom roku, zakupodavac se naplatio iz depozita u iznosu 12.300,00 kn.

www.RiPup.hr

2710 / 2011 27

Računovodstv




1) Primljen je depozit za zakupŽiro računObveze za primljena jamstva (depozite)

10002312

12.300,0012.300,00

2a) Ispostavljen račun za zakup poslovnog prostora za studeni 2010.Prihodi od zakupa nekretninaObveza za PDVPotraživanje od kupaca

760026001200 12.300,00

10.000,002.300,00

2b) Naplaćeno potraživanje od kupca iz depozitaPotraživanje od kupacaObveze za primljena jamstva (depozite)

12002312 12.300,00

12.300,00



1) Dan je depozit za zakupŽiro računPotraživanja za dana jamstva (depozite)

10001451 12.300,00

12.300,00

2a) Primljen račun za zakup poslovnog prostora za studeni 2010Zakupnina za poslovni prostorPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

414016002200

10.000,002.300,00

12.300,00

2b) Plaćena obveza za zakup iz depozitaPotraživanja za dana jamstva (depozite)Obveze prema dobavljačima

14512200 12.300,00

12.300,00

Međutim, postoji situacija kada se PDV mora obračunati na pri-mljeni depozit.

PDV se mora obračunati na primljeni depozit u slučaju kada je ugovorom o zakupu predviđeno da se depozit (ako ne bude iskorišten za namjene predviđene ugovorom) neće vratiti zakupniku već se tim depozitom podmiriti određene buduće obveze (rate) za zakup.

Tako primljeni depozit smatra se unaprijed naplaćenom zakupni-nom pa se u poreznom smislu smatra predujmom, te je za njega potrebno ispostavit račun za predujam.

Primjer – Depozit na koji se obračunava PDV:1) Prema ugovoru o zakupu, zakupnik je uplatio u 2010. zaku-

podavcu depozit u iznosu 12.300,00 kn. Depozit je dan na razdoblje od godinu dana koliko i traje zakup. Ugovoreno je da se depozit neće vratiti zakupniku (ako se ne iskoristi za na-mjenu predviđenu ugovorom) već će se iskoristiti za plaćanje zadnjeg računa za zakup.

2) Za primljeni depozit zakupodavac je izdao račun za primljeni predujam u iznosu 12.300,00 (od toga PDV 2.300,00 kn).

3) U 2011. depozit je iskorišten za plaćanje zadnjeg računa za zakup u iznosu 12.300,00 kn.



1) Primljen je depozit za zakupŽiro računObveze za primljena jamstva (depozite)

10002312

12.300,0012.300,00

2) Ispostavljen račun za predujamObveze za primljena jamstva (depozite)Obveza za PDV za primljeni predujam

23122601

-2.300,002.300,00

3a) Ispostavljen račun za zadnji mjesec zakupa u 2011.Prihodi od zakupa nekretninaObveza za PDVPotraživanje od kupaca

760026001200 12.300,00

10.000,002.300,00

3b) Naplaćeno potraživanje od kupca iz depozitaPotraživanje od kupacaObveze za primljena jamstva (depozite)Obveza za PDV za primljeni predujam

120023122601

10.000,0012.300,00

-2.300,00



1) Dan je depozit za zakupŽiro računPotraživanja za dana jamstva (depozite)

10001451 12.300,00

12.300,00

2) Primljen je račun predujamPotraživanja za dana jamstvaPretporez za dane predujmove

14511601

-2.300,002.300,00

3a) Primljen račun za zadnji mjesec zakupa u 2011.Zakupnina za poslovni prostorPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

414016002200

10.000,002.300,00

12.300,00

3b) Plaćena obveza za zakup iz depozita Obveze prema dobavljačuPretporez za dane predujmove Potraživanja za dana jamstva (depozite)

220016011451

12.300,00-2.300,00

10.000,00

4. Ulaganje u zakupljeni poslovni prostor

Prama Zakonu o zakupu poslovnog prostora, zakupodavac je du-žan zakupniku predati i održavati poslovni prostor u stanju utvrđe-nom ugovorom, a ako ugovorom nije utvrđeno u kakvom je stanju zakupodavac dužan zakupniku predati i održavati poslovni prostor, poslovni prostor mora biti u stanju prikladnom za obavljanje djelat-nosti predviđene ugovorom.

Ulaganja u zakupljeni poslovni prostor što su učinjena radi boljeg iskorištenja poslovnog prostora u stjecanju prihoda, s poreznog se stajališta mogu smatrati porezno priznatim rashodom, ali tijekom razdoblja u kojem je utvrđeno pravo uporabe imovine i ako ih se izravno može povezati s određenim stavkama prihoda. Takvo se ulaganje uobičajeno smatra kao ulaganje u nematerijalnu imovinu, odnosno kao ulaganja na tuđoj imovini radi njegova poboljšanja u tijeku ugovora o dugoročnom najmu/zakupu.

kod zaključivanja ugovora o zakupu zakupac se najčešće oba-vezuje da će zakupljeni prostor vratiti u preuzetom stanju te da će obavljati sitnije popravke kako bi se predmet o držao u ugovorenom stanju što zapravo znači da će snositi troškove njegova tekućeg održavanja. Međutim, kada je ugovoreno da troškove investicijskog održavanja snosi zakupodavac, a zakupnik organizira i plati njihovo izvođenje zakupnik će iste fakturirati zakupodavcu.

www.propisi.hr

10 / 201128

Računovodstv

o


Primjer – evidentiranje troškova tekućeg održavanja u zakupu

1) Zakupnik je tijekom godine zaprimio račun dobavljača za obavljene usluge popravka grijanja u zakupljenom poslovnom prostoru na iznos od 1.230,00 kn (usluga 1.000,00 kn + PDV 230,00 kn). Ugovorom o zakupu određeno je da troškove odr-žavanja snosi zakupac.

2) Plaćen je račun dobavljaču u iznosu 1.230,00 kn.



1) Primljen račun za uslugu popravka grijanjaUsluge tekućeg održavanjaPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

412016002200

1.000,00230,00

1.230,00

2)Plaćanje računaŽiro – računObveze prema dobavljačima

10002200 1.230,00

1.230,00

Ako je korištenje poslovnog prostora uvjetovano značajnijim ula-ganjem kojim se poboljšava prostor i povećava njegova vrijednost, zakupodavac i zakupnik mogu ugovoriti obvezu zakupnika da vlasti-tim ulaganjem osposobi poslovni prostor uz pravo korištenja kroz određeno razdoblje, a da za to razdoblje:

� zakupnik ne isplaćuje zakupninu nego ju uračunava u vrijed-nost ulaganja, ili da

� zakupnik redovito podmiruje zakupninu, a da se uložena sred-stva smatraju investicijom zakupnika odnosno ulaganjem u tuđu imovinu.

Primjer – zakupnik za izvršena ulaganja na plaća zakupninu Za zakupljeni poslovni prostor, zakupnik je odlučio uvesti centralno

grijanje s obzirom da grijanje tog prostora do tada nije bilo riješeno. Ugovoreno je da zakupnik za iznos ulaganja nije obvezan zakupodav-cu plaćati zakup.

1) Kupljen je materijal za centralno grijanje od dobavljača u vrijednosti 30.750,00 kn (osnovica 25.000,00 kn + PDV 5.750,00 kn).

2) Primljen je račun za obavljeno uvođenje centralnog grijanja u iznosu 6.150,00 kn (osnovica 5.000,00 kn + PDV 1.150,00 kn).

3) Plaćeni su računi dobavljačima u iznosu 36.900,00 kn.4) Evidentiran je utrošeni materijal za centralno grijanje u iznosu

25.000,00 kn.5) Ukupni troškovi uvođenja centralnog grijanja u poslovni pro-

stor fakturirani su zakupodavcu u iznosu 36.900,00 kn (osno-vica 30.000,00 kn + PDV 6.900,00 kn).

6) Primljen je račun za mjesečni zakup poslovnog prostora u iznosu 4.920,00 kn (osnovica 4.000,00 kn + PDV 920,00 kn)



1) Primljen račun za materijal za centralno grijanjeZalihe materijala na skladištuPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

310016002200

25.000,005.750,00

30.750,00

2) Primljen račun za uvođenje centralnog grijanjaUsluga uvođenja centralnog grijanjaPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

411016002200

5.000,001.150,00

6.150,00

3)Plaćeni su računi dobavljačimaŽiro – računObveze prema dobavljačima

10002200 36.900,00

36.900,00

4) Utrošen materijal za uvođenje centralnog grijanjaZalihe materijala na skladištuUtrošeni materijal

31004006 25.000,00

25.000,00

5)Ispostavljen račun zakupodavcu za uvođe-nje centralnog grijanja u poslovni prostorUnaprijed plaćena zakupninaObveza za PDVOstali poslovni prihodi

190026007699

36.900,006.900,00

30.000,00

6) Primljen račun za mjesečni zakup poslov-nog prostoraZakupnine za poslovni prostorPretporez prema primljenim računimaUnaprijed plaćena zakupnina

414016001900

4.000,00920,00

4.920,00

Za isti primjer, knjiženja kod zakupodavca su sljedeća:1) Primljen je račun od zakupnika za uvedeno centralno grijanje

u poslovni prostor koji je predmet zakupa u iznosu 36.900,00 kn (osnovca 30.000,00 kn + PDV 6.900,00 kn). Ugovoreno je da zakupnik ne isplaćuje zakupninu za vrijednost uloženog ulaganja.

2) Ispostavljen je račun za mjesečni zakup poslovnog prostora u iznosu 4.920,00 kn (osnovica 4.000,00 + PDV 920,00 kn).



1) Primljen račun (od zakupnika) za uvedeno centralno grijanje u poslovni prostorMaterijalna imovina u pripremiPretporez prema primljenim računimaUnaprijed naplaćena zakupnina

026016002910

30.000,006.900,00

36.900,00

2) Ispostavljen je račun za mjesečni zakup poslovnog prostoraPrihodi od zakupa nekretnineObveze za PDVUnaprijed naplaćena zakupnina

760026002910 4.920,00

4.000,00920,00

Ako je ugovorom o zakupu regulirano da zakupnik redovito pod-miruje zakupninu, a da se uložena sredstva smatraju investicijom zakupnika odnosno ulaganjem u tuđu imovinu, zakupnik će iznos ula-ganja knjižiti na računu - ulaganja na tuđim sredstvima u razdoblju zakupa.

Sukladno čl. 12. st. 5. t. 3. Zakona o porezu na dobit izvršena ulaganja mogu se amortizirati kroz razdoblje od 4 godina po stopi od 25% ili kroz razdoblje od 2 godine po ubrzanoj stopi od 50%. Ulaganje se amortizira tijekom vremena koje ne može biti duže od vremena na koje je sklopljen ugovor o najmu/zakupu.

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739


Radnim danom 8.30 – 13.00h

2910 / 2011 29

Računovodstv


Primjer – Ulaganje u poslovni prostor koji je u zakupu:Za zakupljeni poslovni prostor, zakupnik je odlučio uvesti centralno

grijanje. Ugovoreno je da se uložena sredstva za uvođenje central-nog grijanja u poslovni prostor smatraju investicijom zakupnika tj. ulaganje u tuđu imovinu zakupnika.

1) Primljen je račun od dobavljača za materijal i usluge uvođenja centralnog grijanja u iznosu 36.900,00 kn (osnovica 30.000,00 kn + 6.900,00 kn).

2) Ulaganje u centralno grijanje stavljeno u uporabu.3) Primljen je račun za mjesečni zakup poslovnog prostora u

iznosu 4.920,00 kn (osnovica 4.000,00 kn + 920,00 kn).4) Plaćen račun dobavljaču za zakup poslovnog prostora u izno-

su 4.920,00 kn.5) Obračunata je amortizacija za nematerijalnu imovinu (ulaganje

na tuđoj imovini) u iznosu 15.000,00 kn.



1) Primljen račun za materijal i uslugu uvođenja centralnog grijanjaNematerijalna imovina u pripremiPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

004916002200

30.000,006.900,00

36.900,00

2) Ulaganje u centralno grijanje stavljeno u uporabuNematerijalna imovina u pripremiUlaganje na tuđoj imovini u zakupu

00490020 30.000,00

30.000,00

3) Primljen račun za mjesečni zakup poslov-nog prostoraZakup poslovnog prostoraPretporez prema primljenim računimaObveze prema dobavljačima

414016002200

4.000,00920,00

4.920,00

4)Plaćen račun dobavljaču za najamŽiro – računObveze prema dobavljačima

10002200 4.920,00

4.920,00

5) Obračun amortizacije nematerijalne imovineAmortizacija nematerijalne imovineAkumulirana amortizacija nematerijalne imovine

4301

0092

15.000,00

15.000,00

eventualno neamortizirani iznos ulaganja na tuđoj imovini nakon isteka roka zakupa knjiži se na teret troškova poslovanja i zatvara se konto ulaganja u poslovnim knjigama.

Ako zakupodavac i zakupnik zaključe ugovor o zakupu poslovnog prostora prema kojemu zakupnik preuzima obvezu ulaganja u po-slovni prostor, a radi prijevremenog raskida ugovora o zakupu zaku-pnik nema pravo zaračunati zakupodavcu učinjena ulaganja, niti je obvezan poslovni prostor vratiti u prvotno stanje, dakle ulaganje se daje zakupodavcu bez ikakve naknade, dio neamortiziranog ulaga-nja na tuđoj imovini, za kojeg je razvidno da se ostatak vrijed-nosti, odnosno neamortiziranog dijela ulaganja može utvrditi prema tržišnim vrijednostima, ne može se smatrati porezno priznatim rashodom, jer za priznavanje rashoda nisu ispunjeni uvjeti iz propisa što se odnose na sučeljavanje rashoda sa stavkama prihoda.5

5 Više o tome u mišljenju MF klasa:410-01/10-01/1551; Ur. Br: 513-07-21-01/10-2 od 29. prosinca 2010. godine, Porezni vjesnik br. 3/2011. str. 5 – 6.

Ako je zakupnik plaćao zakupninu neovisno o ulaganju u zakuplje-ni poslovni prostor znači da je u poslovni prostor ulagao za vlastite potrebe. Obavljenim ulaganjem zakupnik je povećao vrijednost po-slovnog prostora, a raskidom ugovora o zakupu zakupodavac dolazi u posjed uređenog poslovnog prostora.

Dakle, ako je zakupnik iskoristio pravo na odbitak pretpo-reza zaračunatog na ulaganje, nakon raskida ugovora za-kupnik treba obračunati ukupna ulaganja tijekom trajanja zakupa i obračunati PDV sukladno čl. 2. st. 1. t. 1. Zakona o PDV-u, iako prema ugovoru nema pravo zakupodavcu zara-čunati ulaganje u tuđu imovinu.6

Primjer – obračun PDV na ulaganja tijekom trajanja zakupa:1) Prema ugovoru zakupnik nema pravo zaračunati zakupodavcu

ulaganja koja je imao tijekom trajanja zakupa. Stoga, nakon isteka zakupa, zakupnik je obračunao PDV u iznosu 4.600,00 kn na ulaganja koja je imao tijekom trajanja zakupa.



1) Obračunati PDV na ulaganja učinjena tijekom trajanja zakupaObveza za PDV - ostaloOstali nespomenuti troškovi

26084699 4.600,00

4.600,00

Učestala je praksa ugovaranja zakupa poslovnog prostora čije je korištenje uvjetovano ulaganjem bilo iz razloga neprilagođeno-sti prostora zahtjevima djelatnosti koju obavlja zakupnik, bilo zbog nedostatka sredstava zakupodavca da određeni prostor dovede u funkciju. Ovakav oblik ugovaranja zakupa poslovnog prostora neki porezni obveznici koriste sa ciljem izbjegavanja poreznih obveza. U postupku poreznog nadzora susreću se različiti modeli ugovaranja vezana za ulaganja u poslovni prostor osmišljena radi izbjegavanja evidentiranja prihoda od najma i umanjenja porezne osnovice što u konačnici rezultira manje plaćenim porezom. kod utvrđivanja obveze obračunavanja i plaćanja poreza u ovakvim slučajevima uzimaju se u obzir i odredbe čl. 10. Opće poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11) koji propisuje da se porezne činjenice utvrđuju prema njiho-voj gospodarstvenoj biti. Za prosudbu podliježe li nešto oporezivanju nije od značaja kako su stranke nazvale pravni posao nego njegov sadržaj, a to je u ovom slučaju zakup poslovnog prostora za koji je nebitno plaća li se zakupnina novcem ili ulaganjem u imovinu zaku-podavca.

6 Više o tome u mišljenju MF klasa:410-01/10-01/1551; Ur. Br: 513-07-21-01/10-2 od 29. prosinca 2010. godine, Porezni vjesnik br. 3/2011. str. 3 – 4.

10 / 201130

Računovodstv

o

Jelena Gajšek, dipl. oec.

Moraju li „društva u mirovanju“ podnositi statistička i porezna izvješća?U članku se ukratko pojašnjava jesu li „društva u mirovanju“ obveznici predaje statističkih i poreznih izvještaja.

1. Pojam „društva u mirovanju“Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 do 137/09)

NE poznaje pojam „društva u mirovanju“. kada se društvo regi-strira kod Trgovačkog suda od tog dana društvo je aktivno tj. može poslovati uz uvjete koje treba zadovoljiti prema odgovarajućim propi-sima. Društvo prestaje brisanjem iz registra. Ove se odredbe odnose na trgovačka društva: dioničko društvo, društvo s ograničenom od-govornošću, javno trgovačko društvo, komanditno društvo, gospo-darsko interesno udruženje i trgovac pojedinac.

Društvo može biti aktivno ili neaktivno (obavljati poslove ili ne obavljati) ali to je i dalje društvo koje postoji na tržištu, koje je upi-sano u registar. Društvo, kada ne posluje, posjeduje imovinu, po-traživanja i obveze (najmanje kapital upisan kod Trgovačkog suda).

Druge pravne osobe koje se registriraju u skladu s drugim propisi-ma isto tako nemaju ugrađen pojam „u mirovanju“, odnosno postoje dok nisu brisani iz registra. To su primjerice: zadruge, ustanove i dr.

Društva i druge pravne osobe te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit, obveznici su primjene propisa o računovodstvu, a ti ih propisi (Zakon o porezu na dobit i Zakon o računovodstvu) obve-zuju na podnošenje statističkih i poreznih izvješća. Ova obveza traje do brisanja iz registra.

2. Odluka o mirovanjuAko se društvo nađe u situaciji da očekuje da će biti neaktivno

određeno vrijeme uputno je donijeti odluku o neaktivnosti odnosno mirovanju društva.

Primjer odluke:

Uprava društva PrOMeT d.o.o., Zagreb, Ilica 48, donosi 31. svib-nja 2011. slijedeću

ODLUKUo mirovanju društva

I.radi recesije društvo nije uspjelo ugovoriti poslove za slijedeće

razdoblje, te uprava donosi odluku, da se ne očekuju poslovne aktivnosti, pa će društvo biti u mirovanju od lipnja 2011.g. do prosinca 2011.g. Društvo će odjaviti zaposlene radnike.

II.O ovoj odluci izvijestiti će se Porezna uprava i hGk-a. Direktor društva: ______________ (Marko Marković)

Odluku o neaktivnosti uputno je dostaviti Poreznoj upravi da bi ista imala saznanja o aktivnosti društva. Ukoliko društvo prema pri-javi poreza na dobit treba plaćati predujmove poreza, može pisanim putem zatražiti od Porezne uprave smanjenje predujma (više vidjeti ripup br. 6/2010 u članku „Izmjena predujma poreza na dobit“).

3110 / 2011 31

Računovodstv

oJelena Gajšek, dipl. oec.

Isto tako Odluku o neaktivnosti je uputno poslati i Hrvatskoj gos-podarskoj komori, i uz pisani zahtjev zatražiti oslobađanje od plaća-nja paušala i doprinosa komori za vrijeme mirovanja.

3. Obvezna statistička izvješća i porezna izvješća

Dakle, društvo koje je upisano u registar Trgovačkog suda (ili kod drugog registarskog tijela), bez obzira na odluku o mirovanju, ob-vezno je podnositi sva propisana izvješća i obračune na koje ih obvezuju propisi, i to:

� porezna izvješća (podnose se Poreznoj upravi):1) mjesečni ili tromjesečni obračun poreza na dodanu vrijednost

– obrazac PDV konačni (godišnji) obračun poreza na dodanu vrijednost – obrazac PDV-k

2) porez na dobit (godišnji obračun) – obrazac PD 3) obračuni doprinosa (godišnji obračuni):

� obrazac Sr (spomenička renta), � obrazac Tč (turistička članarina), � obrazac OkFš (doprinos za šume).

� statistička izvješća (podnose se FINA-i):1) godišnja financijska izvješća za potrebe statistike i za javnu

objavu – obrazac GFI .Na internetskim stranicama FINA-e (www.fina.hr) pojašnjeno je

da tromjesečna statistička izvješća (obrazac TSI-POD) Ne trebaju predavati društva koja ne posluju tj. ako u promatranome razdoblju nisu imala prihode ni rashode. Moramo napomenuti, da društvo iako ne posluje mora, sukladno odredbama hSFI i MSFI, i nadalje obračunavati amortizaciju na dugotrajnu imovinu koja je stavljena u upotrebu. Samim time, postoji i obveza predaje obrasca TSI-POD jer su nastali rashodi po osnovi amortizacije. Također, društvo koje ima otvoren žiro račun kod banke, iako nema poslovnu aktivnost, imat će troškove koje će zaračunavati banka po osnovu vođenja tog računa, pa zbog toga postoji obveza predaje obrasca TSI-POD i u tom slučaj. Dakle, iako postoji mogućnost da se obrazac TSI-POD ne predaje dok društvo ne posluje, to će u praksi biti vrlo rijedak slučaj.

Ako društvo nema aktivnosti za određeno razdoblje, obrasci odno-sno obračuni će biti bez podataka o prihodima i rashodima, što znači „prazni“ ali ih kao takve treba ispuniti, potpisati i predati nadležnim tijelima. Obrasci o stanju aktive i pasive (Bilanca) imat će podatke, jer društvo ima najmanje upisani kapital.

4. Iznimka (društva koja ne predaju propisana izvješća i obračune)

Jedina iznimka su društva koja su tek osnovana odnosno koja nakon registracije nisu obavljala poduzetničku djelatnost te nema-ju evidentiranog prometa na žiro računu niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, osim prometa pri uplati temeljnog kapitala. Ova društva, nisu obvezna podnositi izvješća odnosno pro-pisane obrasce, ali su dužna do roka za predaju godišnjih izvješća i obračuna dati izjavu o neaktivnosti Poreznoj upravi i FINA-i.

Primjer – Izjava o neaktivnosti:

Trgovac d.o.o. Zagreb, Duga ulica 5MB: 1234567 Porezna uprava: ZAGreB Ispostava: CeNTAr Adresa: Ilica bb

I Z J A V A

Društvo Trgovac d.o.o. od dana 5.2.2010. kada je izvršena registracija u trgovačkom registru nije obavljao poduzetničku djelatnost, nema prometa na žiro računu i nema evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama.

Izjava se daje u svrhu oslobađanja od obveze predaje prijave poreza na dobit za 2009. godinu.

U Zagrebu, 25.3.2011. god.

Direktor društva:M.P.

__________________

5. „Mirovanje“ obrtnika – obveznika poreza na dobit

Obrtnici - obveznici poreza na dobit, isto su tako obvezni podno-siti statistička i porezna izvješća i u razdoblju privremene obustave obavljanja obrta. Naime, prema članku 33. Zakona o obrtu (Nar. nov. br. 77/93 do 40/10) obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje nadležno registarsko tijelo (nadležni županijski ured).

Ne zaboravite: � Zakon o trgovačkim društvima NE poznaje pojam „druš-

tva u mirovanju“. � Društvo koje je u mirovanju mora podnositi propisana

računovodstvena i porezna izvješća. Iznimno, društvo koje je tek osnovano odnosno koje nakon registracije nije obavljalo poduzetničku djelatnost te nema evidenti-ranog prometa na žiro računu niti evidentiranih poslov-nih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati temeljnog kapitala) nije obvezno sastavljati raču-novodstvena i porezna izvješća.

� Od HGK se može zatražiti oslobođenje od plaćanja čla-narine i doprinosa komori za vrijeme mirovanja.

Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na časopis RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

10 / 201132

Računovodstv

o

mr. sc. Zdravko Baica

Računovodstvo danih i primljenih predujmova kod proračuna i proračunskih korisnikaU ovom se članku na praktičnim primjerima prikazuje knjiženje danih i primljenih predujmova kod proračuna i proračunskih korisnika.

1. Dani predujmovi

1.1. Mogućnosti davanja predujmova kod proračuna i proračunskih korisnika

Prema čl. 53. Zakona o proračunu (Nar. nov., br.87/08), plaćanje pre-dujma moguće je samo iznimno, na temelju suglasnosti ministra finan-cija, odnosno predsjednika poglavarstva. Iznimno, proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija odnosno predsjednika poglavarstva do iznosa utvrđenog u zakonu o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

Prema čl. 10. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna republike hrvatske za 2011. godinu (Nar. nov,, br. 140/10), korisnik može pla-ćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 20.000,00 kuna.

Iz navedenih odredbi proizlazi da državni proračun i proračunski kori-snici državnog proračuna ne mogu isplaćivati predujmove za nabavku robe (proizvoda), usluga i radova dobavljačima ako pojedinačni iznosi iznose 20.000,00 kuna ili više ako za to nisu dobili prethodnu sugla-snost ministra financija. Jedinice lokalne i regionalne samouprave i proračunski korisnici dotične jedinice ne mogu isplaćivati predujmove za nabavku robe (proizvoda), usluga i radova dobavljačima ako poje-dinačni iznosi iznose više od najvišeg iznosa kojeg odredi predsjednik poglavarstva dotične jedince ako za to nisu dobili prethodnu sugla-snost poglavarstva dotične jedinice.Prema čl.124. točka 14. Zakona o proračunu, novčanom kaznom od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno čl.53. Zakona o proračunu.

Prema čl.125. točka 18. Zakona o proračunu, novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovor-na osoba proračuna i proračunskog korisnika, ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno čl. 53. Zakona o proračunu.

1.2. Dani predujmovi za dugotrajnu nefinancijsku imovinu kod proračuna i proračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a

Prema odredbi čl. 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10 i 31/11), rashodi (uključujući i rashode za dugotrajnu nefinancijsku imovinu) priznaju se na teme-lju nastanka poslovnog događaja (obveza) u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju (iznimno, u djelatnosti zdrav-stva te u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje).

Iz navedenih odredbi proizlazi da rashod za dugotrajnu nefinancij-sku imovinu kod proračuna i proračunskih korisnika nastaje u trenut-ku nabave. Međutim, uvođenjem posebnih osnovnih računa rasho-da za predujmove u razredu 4 - Rashodi za nabavu nefinancijske imovine, proizlazi da kod dugotrajne nefinancijske imovine u slučaju plaćanja predujma rashod nastaje u trenutku plaćanja predujma, a ne u trenutku nabave dugotrajne nefinancijske imovine. Prema ra-čunskom planu za proračune i proračunske korisnike postoje sljedeći osnovni računi rashoda za plaćene predujmove za dugotrajnu nefi-nancijsku imovinu; to su:

3310 / 2011 33

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

� račun 41811- Predujmovi za nabavu neproizvedene imovine (dugotrajne),

� račun 42811- Predujmovi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine,

� račun 43811- Predujmovi za nabavu plemenitih metala, umjet-ničkih i znanstvenih djela i ostalih vrijednosti,

� račun 45811- Predujmovi za dodatna ulaganja na nefinancij-skoj imovini.

Primjer 1. - Plaćanje predujma i nabava dugotrajne imovine u istoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


1.a Izvod žiro-računa - isplata

- uplata predujma dobavljaču za računalo 7.669,52 42811 11121

1.b Paralelno knjiženje 7.669,52 12912 91112

2.a Ulazni račun dobavljača za računalo:

- vrijednost računala = 12.520,32

15.400,00 42211 24221

- PDV = 2.879,68

ukupno

2.b Paralelno knjiženje računa:

-nabavna vrijednost računala 15.400,00 02211 91111

-storno rashoda za plaćeni predujam -7.669,52 42811 -

-smanjenje izvora za predujam 7.669,52 91112 -

-zatvaranje potraživanja za predujam s obvezama iz računa 7.669,52 24221 12912

3. Izvod žiro-računa – isplata:

- uplata dobavljaču (razlika obveze) 7.730,48 24221 11121

Primjer 2. - Plaćanje predujma i nabava dugotrajne imovine u različitoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


Knjiženja u 2010.

1.a Izvod žiro-računa – isplata



Knjiženja u 2011.

2.a Ulazni račun dobavljača za računalo:- vrijednost računala = 12.520,32

15.400,00 42211 24221

- PDV = 2.879,68

ukupno2.b Paralelno knjiženje računa:

-nabavna vrijednost računala 15.400,00 02211 91111-storno rashoda za plaćeni predujam u prethodnoj godini -7.669,52 42211 --smanjenje izvora za razliku 7.669,52 91112 --zatvaranje potraživanja za predujam s obvezama iz računa 7.669,52 24221 12912



1.3. Dani predujmovi za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu kod proračuna i proračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a

Za razliku od predujmova za dugotrajnu nefinancijsku imovinu kada se isplata predujma knjiži kao rashod kod isplate predujmova za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu nema knjiženja rashoda, već samo potraživanja.

Primjer 3. - Plaćanje predujma i nabava kratkotrajne imovine u istoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa – isplata

- uplata predujma dobavljaču za uredski materijal 7.669,52 12912 11121

2.a Ulazni račun dobavljača za uredski materijal:

- vrijednost materijala = 12.520,32

15.400,00 32211 23221

- PDV = 2.879,68

- ukupno


-nabavna vrijednost zaliha 15.400,00 06131 91111




Primjer 4. - Plaćanje predujma i nabava kratkotrajne imovine u različitoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


Knjiženja u 2010.



Knjiženja u 2011.


- vrijednost materijala = 12.520,32

15.400,00 32211

23221

- PDV = 2.879,68

- ukupno


-nabavna vrijednost zaliha 15.400,00 06131 91111




www.RiPup.hr

10 / 201134

Računovodstv

o

Računovodstvo danih i primljenih predujmova kod proračuna i proračunskih korisnika

1.4. Primjena propisa o PDV-u za dane i primljene predujmove kod proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a

Ovdje ćemo samo pisati o propisima o PDV-u za dane i primljene predujmove, a detaljno o PDV-u za proračune i proračunske korisnike koji su u sustavu PDV-a pisali smo u članku „Proračuni i proračunski korisnici u sustavu poreza na dodanu vrijednost“ koji je objavljen u riPup-u br. 5/08 na str. 55.

Prema računskom planu za proračune i proračunske korisnike potraživanja za PDV iskazuju se na osnovnom računu 12421-Po-traživanja za pretporez kod obveznika PDV-a i na osnovnom računu 12422-Potraživanja za više plaćeni PDV po obračunu. Iz samog nazi-va osnovnog računa 12422 proizlazi da se na tom osnovnom računu knjiže samo potraživanja za PDV koja proizlaze iz Obrasca PDV (kojeg porezni obveznik PDV-a sastavlja mjesečno ili tromjesečno i na kraju godine), u kojem se prebijaju potraživanja za PDV iz ulaznih računa (i nekih drugih slučajeva potraživanja za PDV) i obveze za PDV iz izlaznih računa (i nekih drugih slučajeva obveza za PDV) za određe-no razdoblje (mjesečno ili tromjesečno i godišnje). Zbog navedenog smatram da se na osnovnom računu 12421, osim potraživanja za PDV po ulaznim računima iskazuju i sva ostala druga potraživanja za PDV. Predlažem da se osnovni račun 12421- Potraživanja za pretpo-rez kod obveznika PDV-a po ulaznim računima, raščlani na sljedeće podračune:

� 124211- Potraživanja za pretporez iz ulaznih računa tuzemnih dobavljača za obračunane isporuke,

� 124212- Potraživanja za pretporez na isplaćene predujmo-ve,

� 124213- Potraživanja za pretporez kod uvoza robe, � 1242131- Obračunano potraživanje za pretporez kod uvoza

robe, � 1242132- Potraživanje za pretporez kod uvoza robe nakon

plaćanja PDV-a carinarnici, � 124214- Potraživanja za pretporez na usluge inozemnih podu-

zetnika, � 1242141- Obračunano potraživanje za pretporez na usluge

inozemnih poduzetnika, � 1242142- Potraživanje za pretporez na usluge inozemnih

poduzetnika nakon plaćanja PDV-a na poseban račun kod Porezne uprave,

� 124219- Potraživanja za ostale pretporeze.Prema računskom planu za proračune i proračunske korisnike ob-

veze za PDV iskazuju se na osnovnom računu 23921- Obveze za PDV kod obveznika PDV-a i na osnovnom računu 23922- Obveze za PDV po obračunu. Iz samog naziva osnovnog računa 23922 proizlazi da se na tom osnovnom računu knjiže samo obveze za PDV koje proizla-ze iz Obrasca PDV (kojeg porezni obveznik PDV-a sastavlja mjesečno ili tromjesečno i na kraju godine) u kojem se prebijaju potraživanja za PDV iz ulaznih računa (i nekih drugih slučajeva potraživanja za PDV) i obveze za PDV iz izlaznih računa (i nekih drugih slučajeva obveza za PDV) za određeno razdoblje (mjesečno ili tromjesečno i godiš-nje). Zbog navedenog smatram da se na osnovnom računu 23921, osim obveza za PDV po izlaznim računima iskazuju i sve ostale druge obveze za PDV. Predlažem da se osnovni račun 23921- Obveze za PDV kod obveznika PDV-a po izlaznim računima, raščlani na sljedeće podračune:

� 239211- Obveze za PDV iz izlaznih računa za obračunane ispo-ruke tuzemnim kupcima,

� 239212- Obveze za PDV na primljene predujmove, � 239213- Obveze za PDV na nezaračunate isporuke, � 239214- Obveze za PDV na usluge inozemnih poduzetnika, � 239215- Obveze za PDV iz izlaznih računa za obračunane uslu-

ge inozemnim kupcima, � 239219- Obveze za ostale vrste PDV-a.

U vezi obračuna PDV-a kod predujma odredbe se nalaze u čl. 7. st. 4. i čl. 20. st. 9. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95 do 94/09) i čl. 50., čl. 52., čl. 107. st. 1. i čl. 136. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 149/09 i 89/11).

Prema navedenim odredbama za primljene predujmove, u mo-mentu zaprimanja predujma na žiro-račun ili neki drugi račun, po-rezni obveznik PDV-a dužan je ispostaviti račun za predujam i na samom računu iskazati obvezu za PDV koju iskazuje u knjizi izlaznih računa za predujmove i na kraju obračunskog razdoblja za obračun PDV-a tu obvezu iskazuje i u Obrascu PDV.

Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu iz koje primatelj pre-dujma preračunanom stopom od 18,6992% izračunava PDV kada je stopa PDV-a 23% odnosno preračunanom stopom od 9,0909% izračunava PDV kada je stopa PDV-a 10%.

Davatelj predujma (ako je porezni obveznik PDV-a), iz ulaznog ra-čuna za predujam koristi pretporez odnosno potražuje od Porezne uprave PDV iz ulaznog računa za predujam. Navedeno potraživanje za PDV (zajedno s osnovicom) unosi u knjigu ulaznih računa za pre-dujmove i na kraju obračunskog razdoblja za obračun PDV-a potraži-vanje iskazuje i u Obrascu PDV.

Smatram da se iz izlaznog računa za predujam u glavnoj knjizi treba proknjižiti samo obveza za PDV na potražnoj strani računa 239212-Obveze za PDV za primljene predujmove i privremeno sma-njenje obveze za predujam na dugovnoj strani računa 23951-Obveze za predujmove.

kod ulaznog računa za predujam za kratkotrajnu nefinancijsku imo-vinu također se knjiži samo potraživanje za pretporez na dugovnoj strani računa 124212-Potraživanja za pretporez na isplaćene preduj-move i privremeno smanjenje potraživanja za predujam na potražnoj strani odgovarajućeg računa 12912-Potraživanja za predujmove.

kod ulaznog računa za predujam za dugotrajnu nefinancijsku imo-vinu također se knjiži samo potraživanje za pretporez na dugovnoj strani računa 124212-Potraživanja za pretporez na isplaćeni preduj-move i storniranje odgovarajućeg računa rashoda za predujmove.

kada po određenom predujmu dođe do isporuke dobara odno-sno do obavljanja usluga, ispostavlja se izlazni račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka (i obračunava PDV na vrijednost cjelokupne isporuke), a račun za predujam se poništava (stornira). Storniranje izlaznog računa za predujam obavlja se i u knjizi izlaznih računa za predujmove (dakle, i na Obrascu PDV) i u glavnoj knjizi. Isto tako i ulazni račun za predujam stornira se u knjizi ulaznih računa za predujmove (dakle, i na Obrascu PDV) i u glavnoj knjizi.

Ako po plaćenom predujmu ne dođe do isporuke dobra ili usluge, a plaćeni predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju on mora pisano izvijestiti primate-lja predujma da je obavio ispravak pretporeza, a primatelj predujma tada smanjuje svoju poreznu obvezu.

O plaćenom predujmu na usluge inozemnog dobavljača i obvezi obračuna PDV-a na taj predujam od strane proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a i od strane proračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a prema čl.11. ili 22. Zakona o PDV-u, pišemo u točki 1.7. ovoga članka.

3510 / 2011 35

Računovodstv


1.5. Dani predujmovi za dugotrajnu nefinancijsku imovinu kod proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a

Sve što je napisano u točki 1.2. ovoga članka u vezi knjiženja danog predujma za dugotrajnu nefinancijsku imovinu na računima rashoda vrijedi i za ovu točku, a razlika je u tome što proračunski korisnici koji su u sustavu PDV-a, PDV iz ulaznog računa za predujam za dugotrajnu nefinancijsku imovinu i konačno iz ulaznog računa za obavljenu isporuku dugotrajne nefinancijske imovine ne knjiže kao rashod već kao potraživanje za pretporez.

Primjer 5. - Plaćanje predujma i nabava dugotrajne imovine u istoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun





2. Ulazni račun za predujam za PDV:

- osnovica = 6.235,38

- PDV 18,6992% na 7.669,52 1.434,14 124212 -

- storno rashoda za PDV -1.434,14 42811 -


- vrijednost računala 12.520,32 42211 -

- PDV 2.879,68 124211 -

- ukupno 15.400,00 - 24221


-nabavna vrijednost računala bez PDV-a 12.520,32 02211 91111

-storno potraživanja za PDV iz ulaznog računa za predujam -1.434,14 124212

-storno rashoda iz plaćenog predujma -6.235,38 42811 -





Napomene uz Primjer 5.:1) Pretpostavili smo da je proračunski korisnik, koji je u sustavu

PDV-a, primatelj ulaznog računa za predujmove;2) Ako je s dobavljačem ugovoreno da se isporuka robe ili usluga

djelomično ili potpuno plati unaprijed prije obavljene isporuke, tada najčešće dobavljač ispostavlja predračun. Taj predračun ne knjiži se u knjigovodstvu niti se evidentira u Obrascu PDV. Po isplati predujma dobavljaču, proračunski korisnik, koji je u sustavu PDV-a, mora zahtijevati od dobavljača da mu ispo-stavi ulazni račun za predujam (a to je i obveza dobavljača prema propisima o PDV-u), jer jedino tako može u Obrascu PDV evidentirati potraživanje za pretporez i prije izvršenja is-poruke odnosno ispostavljanja pravog ulaznog računa. Kada proračunski korisnik, koji je u sustavu PDV-a, zaprimi ulazni računa za predujam od dobavljača, tada taj dokument knjiži i

u svom knjigovodstvu odnosno glavnoj knjizi (samo PDV) i po-datke iz navedenog dokumenta unosi u knjigu ulaznih računa za predujmove (i osnovicu i PDV), a to znači i u Obrazac PDV;

3) Kod knjiženja ulaznog računa za primljene predujmove u po-slovnom događaju br. 2., knjižili smo samo potraživanje za pretporez (PDV) i to na teret isplaćenog predujma (poseban analitički račun), jer je to dokument za obračun poreza a ne za obvezu prema dobavljaču koja ne može nastati prije izvr-šene isporuke. Navedeno knjiženje se stornira kada dobavljač ispostavi ulazni račun za dugotrajnu imovinu za koju je plaćen predujam, što smo i učinili u poslovnom događaju br. 3b;

Primjer 6. - Plaćanje predujma i nabava dugotrajne imovine u različitoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


Knjiženja u 2010.




2. Ulazni račun za predujam za PDV

-osnovica = 6.235,38

-PDV 18,6992% na 7.669,52 1.434,14 124212

-storno rashoda za PDV -1.434,14 42811

Knjiženja u 2011.


- vrijednost računala 12.520,32 42211 -

- PDV 2.879,68 124211 -

- ukupno 15.400,00 - 24221


-nabavna vrijednost računala bez PDV-a 12.520,32 02211 91111

-storno potraživnja za PDV iz ulaznog računa za predujam -1.434,14 124212

-storno rashoda za plaćeni predujam u prethodnoj godini -6.235,38 42211 -





Napomena uz Primjer 6.: � Sve što je napisano uz primjer br. 5. vrijedi i u ovom slučaju.

Razlika je samo u tome što se za plaćeni predujam u prethod-noj godini ne stornira račun 42811 (rashodi za predujam), već se umanjuju tekući rashodi nabave dugotrajne nefinancijske imovine – račun 42211.

1.6. Dani predujmovi za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu kod proračuna i proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a

Za razliku od predujmova za dugotrajnu nefinancijsku imovinu kada se isplata predujma knjiži kao rashod, kod isplate predujmova

10 / 201136

Računovodstv

o


za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu nema knjiženja rashoda nego samo potraživanja. Međutim, knjiženje pretporeza za PDV kod ula-znog računa za predujam i kod stvarnog ulaznog računa od dobavlja-ča isto je kao i kod nabave dugotrajne nefinancijske imovine.

Primjer 7. - Plaćanje predujma i nabava kratkotrajne imovine u istoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun




2. Ulazni račun za predujam za PDV:


-PDV 18,6992% od 7669,52 1.434,14 124212 91112


- vrijednost materijala 12.520,32 32211 -

- PDV 2.879,68 124211 -

- ukupno 15.400,00 - 23221


-nabavna vrijednost zaliha bez PDV-a 12.520,32 06131 91111

-storno potraživanje za PDV iz ulaznog računa za predujam -1.434,14 124212

-smanjenje izvora za PDV na predujam 1.434,14 91112 -




Napomena uz Primjer 7.: � U slučaju plaćanja predujma za nabavu kratkotrajne nefinan-

cijske imovine kod proračunskog korisnika koji je u sustavu PDV-a, kada je plaćanje predujma u 2010. god. a isporuka imovine od strane dobavljača u 2011., knjiženja poslovnih događaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 7., s tim da knjiženja pod red. br. 1. i 2. treba provesti u 2010., a knjiženja pod red. br. 3.a, 3.b i 4. treba provesti u 2011. god.

1.7. Dani predujmovi za usluge inozemnih dobavljača na koje se prema propisima o PDV-u obračunava i plaća PDV

Prema čl.19. st.2. Zakona o PDV-u, ako domaćem poduzetniku uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, domaći podu-zetnik PDV plaća u rokovima koji su propisani za podnošenje prijave, odnosno konačnog obračuna poreza.

Na koje usluge inozemnog dobavljača poduzetnik u republici hr-vatskoj mora postupiti prema čl. 19. st. 2. Zakona o PDV-u, odnosno na tu uslugu obračunati 23% ili 10% PDV-a i tu svotu uplatiti na po-seban račun državnog proračuna, određeno je čl.5. Zakona o PDV-u i čl. 33. Pravilnika o PDV-u (o čemu je detaljno pisano u članku “PDV kod inozemnih usluga - praktični vodič” koji je objavljen u ovom broju riPup-a). Prema navedenim propisima, PDV se plaća samo na one usluge inozemnog dobavljača čije je mjesto oporezivanja u republici hrvatskoj prema kriterijima navedenih propisa.

Važno je napomenuti da u skladu s odredbama čl. 38. i čl. 39. Pravilnika o PDV-u, PDV na usluge inozemnih dobavljača plaćaju i poduzetnici koji nisu porezni obveznici PDV-a, dakle i proračunski ko-risnici koji nisu u sustavu PDV-a prema čl.11. i čl.22. Zakona o PDV-u. Jedino neprofitne organizacije koje nisu porezni obveznici PDV-a prema čl. 6. st.2. Zakona o PDV-u (tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave i uprave, političke stranke, sindikati i komore), nisu obvezni obračunavati PDV na usluge inozemnih dobavljača, jer se ne smatraju poduzetnicima.

Prema čl. 50. Pravilnika o PDV-u, kod usluga koje inozemni podu-zetnik obavi domaćem poduzetniku (čl. 19. st. 2. Zakona o PDV-u), porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene ili plaćene (predujmljene).

Iz navedene odredbe proizlazi da se PDV na usluge inozemnih po-duzetnika obračunava i plaća i prije nego što inozemni poduzetnik ispostavi račun za izvršenu uslugu ako je inozemnom poduzetniku isplaćen predujam.

Primjer 8. - Plaćanje predujma inoz. dobavljaču za usluge od strane proračuna i proračunskih korisnika, koji nisu u sustavu PDV-a prema čl. 6. st. 2. Zakona, u istoj kalendarskoj kada je usluga obavljena

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa - isplata predujma inoze-mnom dobavljaču za uslugu 2.000,00 12912 11121

2.a račun inozemnog dobavljača za uslugu elektronske obrade podataka 2.500,00 32389 23238

2.b Zatvaranje obveze prema dobavljaču s potraživanjem za predujam 2.000,00 23238 12912

3. Izvod žiro-računa - isplata inozemnom dobavljaču razlike 500,00 23238 11121

Napomena uz Primjer 8.: � Kada je plaćanje predujma u 2010. god. a usluga je obavljena

od strane inozemnog dobavljača u 2011. god., knjiženja po-slovnih događaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 8., s tim da se knjiženje pod red. br. 1. treba provesti u 2010. god., a knjiženja pod red. br. 2.a, 2.b i 3. trebaju se provesti u 2011. god.



Svakim radnim danom 8.30 – 13.00h

3710 / 2011 37

Računovodstv


Primjer 9. - Plaćanje predujma inozemnom dobavljaču od strane proračunskih korisnika, koji nisu u sustavu PDV-a prema čl. 11. ili čl. 22. Zakona o PDV, u istoj kalendarskoj kada je usluga obavljena

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa - isplata predujma inoze-mnom dobavljaču za uslugu 2.000,00 12912 11121

2. Obračun 23% PDV-a na predujam 460,00 19111 239214

3. Izvod žiro-računa - isplata PDV-a na predujam 460,00 239214 11121


4.b Zatvaranje obveze prema dobavljaču za isplaćeni predujam 2.000,00 23238 12912

5.a Obračun 23% PDV-a na uslugu 575,00 32389 239214

5.b Zatvaranje obveze za PDV na predujam 460,00 239214 19111


- plaćanje razlike dobavljaču 500,00 23238 11121

- plaćanje razlike PDV-a 115,00 239214 11121

Napomene uz Primjer 9.:1) Proračunski korisnici koji nisu porezni obveznici PDV-a, a dužni

su obračunati PDV na usluge inozemnih dobavljača, ne knjiže taj obračun PDV-a kao potraživanje za PDV, već za taj porez terete onaj račun na koji se knjiži usluga od inozemnog dobav-ljača odnosno račun 19111-Rashodi budućih razdoblja (dok se usluga ne obavi) i iskazuju obvezu za PDV u korist računa 239214- Obveze za PDV na usluge inozemnih poduzetnika. Navedenu obvezu za PDV plaćaju na poseban uplatni račun u Poreznoj upravi i ne sastavljaju Obrazac PDV jer nisu u susta-vu PDV-a.

2) Kada je plaćanje predujma u 2010. god. a usluga je obavljena od strane inozemnog dobavljača u 2011. god., knjiženja po-slovnih događaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 9., s tim da knjiženja pod red. br. 1., 2. i 3. treba provesti u 2010. god., a knjiženja pod red. br. 4.a, 4.b, 5.a, 5.b i 6. treba prove-sti u 2011. god.

Primjer 10. - Plaćanje predujma inozemnom dobavljaču od strane proračunskih korisnika, koji su u sustavu PDV-a, u istoj kalendarskoj kada je usluga obavljena

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa - isplata predujma inozemnom dobavljaču za uslugu 2.000,00 12912 11121

2. Obračun 23% PDV-a na predujam 460,00 1242141 239214

3.a Izvod žiro-računa - isplata PDV-a na predujam 460,00 239214 11121

3.b Unos pretporeza u Obrazac PDV 460,00 1242142 1242141


4.b Zatvaranje obveze prema dobavlja-ču za isplaćeni predujam 2.000,00 23238 12912

5. Obračun 23% PDV-a na uslugu na osnovicu od 500,00 (2.500,00 minus 2.000,00) 115,00 1242141 239214

6.a Izvod žiro-računa - isplata 615,00 - 11121

- razlika računa dobavljaču 500,00 23238 -

- razlika za PDV 115,00 239214 -

6.b Unos pretporeza u Obrazac PDV 115,00 1242142 1242141

Napomene uz Primjer 10.:1) Proračunski korisnici koji su u sustavu PDV-a, obvezu za PDV

na usluge inozemnih dobavljača također ne unose u Obrazac PDV, već se ta obveza iskazuje samo u knjigovodstvu i zatvara se prilikom knjiženja uplate na poseban račun državnog pro-računa. Međutim, potraživanje od Porezne uprave za plaćeni PDV na usluge inozemnih dobavljača unosi se u Obrazac PDV u onom obračunskom razdoblju kada se Poreznoj upravi uplati obveza za PDV, pa se zbog toga i račun 124214- Potraživanje za PDV na usluge inozemnih dobavljača, treba raščlaniti na dva analitička računa i to: 1242141-Obračunano potraživanje za pretporez na usluge inozemnih poduzetnika i 1242142-Po-traživanje za pretporez na usluge inozemnih poduzetnika na-kon plaćanja PDV-a na poseban račun.

2) Kada je plaćanje predujma u 2010. god. a usluga je obavljena od strane inozemnog dobavljača u 2011. god., knjiženja po-slovnih događaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 10., s tim da knjiženja pod red. br. 1., 2., 3.a i 3.b treba provesti u 2010. god., a knjiženja pod red. br. 4.a, 4.b, 5., 6.a i 6.b treba provesti u 2011. god.

2. Primljeni predujmovi

2.1. Propisi o primljenim predujmovima

Za razliku od danih predujmova kada se dani predujam za dugo-trajnu nefinancijsku imovinu kod proračuna i proračunskih korisnika iskazuje kao rashod, kod primljenih predujmova nema iskazivanja prihoda, pa se primljeni predujmovi i za dugotrajnu i za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu knjiže samo kao obveze za predujmove.

O primjeni propisa o PDV-u kod predujmova kod proračunskih kori-snika koji su u sustavu PDV-a, pisali smo u poglavlju 1.4.

Objavite financijske izvještaje u RiPup-u

980,00 kn + PDVTel.: 01 49 21 737

10 / 201138

Računovodstv

o


Proračunski korisnik koji je dobio predujam od kupca, a u sustavu je PDV-a, mora kupcu ispostaviti izlazni račun za predujam i iskazati obvezu za PDV i u financijskom knjigovodstvu i u poreznoj eviden-ciji, pa ćemo zbog toga posebno dati primjer knjiženja premljenog predujma kod proračuna i proračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a, a posebno primjer knjiženja primljenog predujma kod prora-čunskog korisnika koji je u sustavu PDV-a.

2.2. Primljeni predujmovi za nefinancijsku imovinu (i dugotrajnu i kratkotrajnu) kod proračuna i proračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a

Primjer 11. - Primanje predujma i obavljanje isporuke u istoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa – uplata

- uplata predujma od kupca za uslugu 7.669,52 11121 23951

2.a Izlazni račun kupcu za uslugu 12.572,98 16615 96615


-zatvaranje obveze za predujam s potraživanjem od kupca

7.669,52 23951 16615

-knjiženje prihoda 7.669,52 96615 66151

3.a Izvod žiro-računa – uplata

- kupac uplatio razliku 4.903,46 11121 16615

3.b Paralelno knjiženje prihoda 4.903,46 96615 66151

Napomene uz Primjer 11. :1) U slučaju dobivanja predujma za prodaju dugotrajne nefinan-

cijske imovine (u primjeru smo prikazali dobivanje predujma za prodaju kratkotrajne nefinancijske imovine odnosno za obavljene usluge), predujam se također iskazuje samo kao obveza na osnovnom računu 23951, a prodaja bi se također proknjižila kao u primjeru br.11. ali na računima skupine 17 i 97 i razreda 7.

2) U slučaju dobivanja predujma za obavljanje usluga kod prora-čuna i proračunskog korisnika koji nisu u sustavu PDV-a, kada je zaprimanje predujma u 2010. god. a obavljena usluga u 2011. god., knjiženja poslovnih događaja potpuno su ista kao u primjeru pod br. 11., s tim da knjiženje pod red. br. 1. treba provesti u 2010. god., a knjiženja pod red. br. 2.a, 2.b, 3.a i 3.b u 2011.god.

2.3. Primljeni predujmovi za nefinancijsku imovinu (i dugotrajnu i kratkotrajnu) kod proračuna i proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a

Primjer 12. - Primanje predujma i obavljanje isporuke u istoj su kalendarskoj godini

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izvod žiro-računa – uplata

- uplata predujma od kupca za uslugu 7.669,52 11121 239511

Red. br.

Opis IznosRačun


2. Izlazni račun za predujam:


-PDV 18,6992% na 7.669,52 1.434,14 239512 239212

3.a Izlazni račun kupcu za uslugu:

-vrijednost usluge 12.520,32 - 96615

-23% PDV-a na 12.520,32 2.879,68 - 239211

-ukupno 15.400,00 16615


-storno PDV-a iz ulaznog računa za predujam -1.434,14 239512 239212

-zatvaranje obveze za predujam s potraži-vanjem od kupca 7.669,52 239511 16615

-knjiženje prihoda za plaćeni predujam (7.669,52 kn minus 1.434,14 kn PDV-a) 6.235,38 96615 66151

4.a Izvod žiro-računa – uplata

- kupac uplatio razliku (15.400,00 kn minus 7.669,52 kn) 7.730,48 11121 16615

4.b Paralelno knjiženje prihoda (7.730,48 kn minus 1.445,54 kn PDV-a) 6.284,94 96615 66151

Napomene uz Primjer 12.:1) U praksi vrlo često treba napraviti predračun kupcu ako želimo

da nam kupac plati predujam za isporuku (roba ili usluga) koju ćemo obaviti tek po primitku predujma od kupca. Taj predra-čun ne knjiži se u knjigovodstvu. Po primitku predujma, porezni obveznik PDV-a dužan je kupcu ispostaviti račun za primljeni predujam odnosno izlazni račun za primljeni predujam i taj se dokument knjiži i u knjigovodstvu kupca i u knjigovodstvu dobavljača (samo PDV), a podaci iz navedenog dokumenta (i osnovica i PDV) unose se u knjigu izlaznih računa za pre-dujmove (kod primatelja predujma) odnosno u knjigu ulaznih računa za predujmove (kod davatelja predujma);

2) Kod knjiženja izlaznog računa za primljene predujmove u po-slovnom događaju pod red. br. 2., knjižili smo samo obvezu za PDV i to na teret uplaćenog predujma (poseban analitički račun), jer je to dokument za obračun poreza, a ne za potraži-vanje od kupaca koje ne može nastati prije izvršene isporuke. Navedeno knjiženje se stornira kada se ispostavi izlazni račun za obavljenu uslugu za koju je plaćen predujam, što smo i uči-nili u poslovnom događaju pod red. br. 3.b;

3) U slučaju dobivanja predujma za obavljanje usluga kod prora-čuna i proračunskog korisnika koji su u sustavu PDV-a, kada je zaprimanje predujma u 2010. god., a obavljena usluga u 2011., knjiženja poslovnih događaja potpuno su ista kao u primjeru pod red. br. 12., s tim da knjiženja pod red. br.1. i 2. trebaju se provesti u 2010. god., a knjiženja pod red. br. 3.a, 3.b, 4.a i 4.b trebaju se provesti u 2011. godini.

3910 / 2011 39

Računovodstv

o

Neven Baica, mag. oec.

Ispravak pogreški i knjiženja po rješenju poreznog nadzora

U okolnostima u kojima je poduzetništvo sve veći izazov, u vrijeme kada se više ne razmišlja o osvajanju tržišta već o golom preživljavanju, sa sve kraćim rokovima između ključnih odluka i značajnih preokreta, neizostavno mora doći do inflacije pogrešaka i propusta. U nastavku, kroz praktične primjere pojašnjavamo načine ispravljanja pogreški, te dajemo sheme knjiženja po rješenjima poreznog nadzora.

1. UvodPogreške mogu biti formalne i materijalne. Formalne pogreške

nastaju povredom načela dvojnog knjigovodstva. Od uvođenja raču-nala u knjigovodstvene procese ovakve pogreške su iznimno rijetke, a ako se i dogode lagano se otkrivaju. Materijalne pogreške mogu nastati:

1) kada knjigovodstvena isprava koja je trebala biti nije proknjiže-na u glavnoj knjizi;

2) kada se iznos iz knjigovodstvene isprave ne slaže se s izno-som proknjiženim u glavnoj knjizi;

3) kada je iznos iz glavne knjige proknjižen bez knjigovodstvene isprave;

4) kada je iznos proknjižen na pogrešnom kontu ili na pogrešnoj strani konta.

Većina pogrešaka može se otkriti jednostavnim kontrolama koje se uglavnom obavljaju na kraju nekog izvještajnog razdoblja, bilo da se radi o izvještajima koji su zakonska obveza ili izvještajima koji proizlaze iz ugovornog odnosa. No ne otkriju se sve pogreške pra-vovremeno.

Pogreške koje se ne otkriju neizostavno će utjecati na iskazani fi-nancijski rezultat, a time i na iskazanu obvezu poreza na dobit. Bilo koja od navedenih materijalnih pogreški može utjecati i na visinu iskazane obveze za druge poreze kao što su porez na dohodak ili porez na dodanu vrijednost ili pak na visinu obveznih doprinosa.

Otkrivanje pogreške naknadno, nakon što su već utjecale na neko izvještajno razdoblje može poduzetniku stvoriti višestruke probleme.

Osim, postupaka koje treba provesti u svezi ispravljanja pogreški, a koje mogu biti otežane zbog vremenskog odmaka od nastanka pogreške, poduzetniku ostaje i nezahvalan zadatak kvantificiranja i kvalificiranja pogreške i njegova razloga nastanka nadležnim institu-cijama i svim drugim zainteresiranim stranama. No, treba istaći da su posljedice naknadnog otkrivanja ipak veće kada takve pogreške prvi otkriju djelatnici poreznog nadzora.

U nastavku obradit ćemo postupanje u slučaju otkrivanja značaj-nih pogreški nastalih u tekućem ili prethodnim razdobljima, a poseb-nu pozornost posvetit ćemo ispravljanju pogreški temeljem rješenja poreznog nadzora.

2. Utvrđivanje i ispravak knjigovodstvenih pogreški

U slučaju otkrivanja pogreški obveznici hrvatskih standarda dužni su primijeniti odredbe hSFI-a 3 - računovodstvene politike, promje-ne računovodstvenih procjena i pogreške dok, obveznici primjene MSFI-a primjenjuju odredbe MrS-a 8 - računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.

Obzirom da i hrvatski i međunarodni standardI imaju identična rje-šenja za slučaj otkrivanja pogreški, postupak ispravljanja pogreški opisan u narednim poglavljima odnosi se i na obveznike hSFI-a i na obveznike MSFI-a.

Cilj hSFI-a 3 je propisati kriterije za izbor računovodstvenih poli-tika, zajedno s računovodstvenim postupkom i objavljivanjem pro-mjena računovodstvenih politika, promjena računovodstvenih pro-

10 / 201140

Računovodstv

o


cjena i ispravljanja pogrešaka. hSFI 3 namjerava poboljšati važnost i usporedivost financijskih izvještaja poduzetnika, kao i usporedivost tih financijskih izvještaja kroz razdoblja i u odnosu na financijske iz-vještaje drugih poduzetnika (hSFI 3.1 i 3.2.).

Pogreške mogu nastati u vezi s priznavanjem, mjerenjem, prezentiranjem ili objavljivanjem elemenata financijskih iz-vještaja (hSFI 3.30.).

2.1. Pogreške tekućeg razdoblja Prije nego što se krene u ispravljanje otkrivenih pogreški potrebno

je odrediti u kojem razdoblju su pogreške nastale. Pogreške mogu nastati u tekućem razdoblju ili u jednom ili više prethodnih razdoblja.

Moguće pogreške tekućeg razdoblja otkrivene u tom raz-doblju ispravljaju se prije nego što se financijski izvještaji odobre za izdavanje (hSFI 3.30.).

Dakle pogreške koje otkrijemo u tekućem razdoblju ispravit ćemo prije sastavljanja financijskih izvještaja za to razdoblje.

Pri tome se mogu koristiti dvije metode ispravljanja: � metoda storna (crvenog ili crnog) ili � metoda dopunskog knjiženja.

kada se koristi metoda storna tada se ispravnim knjiženjem poni-štava pogreška.

Metoda CRNOG storna

102 Blagajna 4461 Kotizacije za seminare

S° 5.000,00 1.450,00 (1) (1) 1.450,00 450,00 (2)

4652 Stručna literatura

(2) 450,00

kod metode crnog storna, pogrešno proknjiženi iznos još se jed-nom evidentira, ali na suprotnu stranu istog konta. Na taj način iz stanja konta isključuje se pogreška.

Metoda CRVENOG storna

102 Blagajna 4461 Kotizacije za seminare

S° 5.000,00 1.450,00 (1) (1) 1.450,00 (2) - 450,00

4652 Stručna literatura

(2) 450,00

Metodom crvenog storna pogreška se ispravlja tako da se po-grešno proknjiženi iznos upiše na istoj strani konta ali u negativnom iznosu. Na taj način i stanje i promet konta pokazuju stanje kakvo bi bilo da pogreška nije niti nastala.

Metoda crnog storna povećava promet konta što može stvarati poteškoće kod onih poduzetnika kojima su ti podaci potrebni za sa-stavljanje određenih izvještaja ili pokazatelja poslovanja. Iz tog razlo-ga preporučljivo je, kada je god to moguće koristiti metodu crvenog storna.

Metoda dopunskog knjiženja koristi se u slučaju kada je iznos pro-knjižen na ispravnom kontu ali u iznosu koji je manji od ispravnog. Po ovoj metodi iznos koji nedostaje do ispravnog iznosa knjiži se na istoj strani konta tako da zbrojeno ta dva knjiženja daju ispravan iznos.

2.2. Utvrđivanje pogreški prethodnog razdoblja

Značajne pogreške se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdo-blja, i tada se te pogreške prethodnog razdoblja ispravljaju u uspo-rednim informacijama prezentiranim u financijskim izvještajima za ta kasnija razdoblja (hSFI. 3.30.).

Pogreške prethodnog razdoblja su značajna izostavljanja iz finan-cijskih izvještaja ili značajna pogrešna prikazivanja u financijskim iz-vještajima poduzetnika za jedno ili više prethodnih razdoblja nastala propuštanjem uporabe ili pogrešnom uporabom pouzdanih informa-cija:

a) koje su bile dostupne kada su financijski izvještaji bili odobra-vani za izdavanje i

b) za koje se može razborito očekivati da su bile prikupljane i uzimane u obzir pri sastavljanju i prezentiranju tih financijskih izvještaja.

Takve pogreške uključuju učinke matematičkih pogrešaka, po-greške u primjeni računovodstvenih politika, previde ili pogrešno interpretiranje činjenica i prijevare (hSFI 3.5.).

Ako se otkrivene pogreške odnose na neko od prethodnih raz-doblja prije pokretanja postupka ispravljanja pogreške treba voditi računa o tome da li se radi o značajnim pogreškama te da li je isprav-ljanje izvedivo.

2.2.1. Utvrđivanje značajnosti

Treba istaći da se u gore citiranoj toč. hSFI-a 3.5. koja definira po-greške prethodnog razdoblja navodi pojam značajnog izostavljanja iz financijskih izvještaja i značajnog pogrešnog prikazivanja u financij-skim izvještajima poduzetnika.

Iz navedenog proizlazi da se postupci propisani odredbama hSFI-a 3 ne odnose na one pogreške koje potiču iz prethodnog razdoblja, ali koje ne zadovoljavaju pojam značajnosti iz citirane odredbe. pa možemo pojednostavljeno istaći slijedeće:

Za one pogreške iz prethodnog razdoblja koje nisu značajne nije nužno primijeniti odredbe hSFI-a 3.

Iz gore navedenog odmah se postavlja pitanje, na koji način utvrditi značajnost pogreške. Dio odgovora daju nam same odredbe hSFI-a.

Tako prema toč.. hSFI-a 3.6. značajno izostavljanje ili pogrešno pri-kazivanje stavki je značajno ako one mogu, pojedinačno ili skupno, utjecati na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi finan-cijskih izvještaja. Značajnost ovisi o veličini i vrsti izostavljenog ili pogrešno prikazanog koje se prosuđuju u pripadajućim okolnostima. Veličina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija, može biti odlučujući čimbenik.

2.3. Ispravak pogreški prethodnog razdoblja

kada se utvrdi da se radi o značajnoj pogrešci prethodnog razdo-blja sukladno definiciji iz toč. hSFI-a 3.5 tada treba postupiti suklad-no točkama hSFI-a 3.31, 3.32 i 3.38.

4110 / 2011 41

Računovodstv

oNeven Baica, mag. oec.

Ako je izvedivo utvrditi, značajnu pogrešku prethodnog razdoblja poduzetnik treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem u prvom setu financijskih izvještaja nakon otkrića pogreške:

a) prepravljanjem usporednih iznosa za prezentirano prethodno razdoblje, odnosno prethodna razdoblja, u kojem je pogreška nastala, ili

b) ako je pogreška nastala prije najranije prezentiranog razdoblja, prepravljanjem početnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje (hSFI 3.31.).

retroaktivno prepravljanje označava ispravljanje priznava-nja, mjerenja i objavljivanja iznosa elemenata financijskih izvještaja kao da se pogreška nije dogodila u prethodnim razdobljima.

Točkom hSFI-a 3.32. propisano je da će, kada je neizvedivo odre-diti učinke pogreške određenog razdoblja ili kumulativne učinke na sva prethodna razdoblja, poduzetnik prepraviti knjigovodstveni iznos po-četnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije razdoblje za koje je izvedivo retroaktivno prepravljanje (što može biti tekuće razdoblje).

2.3.1. Ograničenje i neizvedivost retroaktivne primjene

…prema HSFI-maIz gore navedenog lako je uočljivo da način prepravljanja pogreški

iz prethodnog razdoblja ovisi o izvedivosti učinaka pogreški. Postavlja se pitanje kada je izvedivo, a kada nije utvrditi učinke

pogreški. Dijelom odgovor na to pitanje dano je točkom hSFI-a 3.9. Tako je navedenom točkom definirano da je primjena zahtjeva nei-zvediva kada ih poduzetnik ne može primijeniti nakon svih razumnih nastojanja da to učini. Za određeno prethodno razdoblje, neizvedivo je primijeniti promjenu računovodstvene politike retroaktivno ili oba-viti prepravljanja retroaktivno da bi se ispravila pogreška ako:

a) nisu odredljivi učinci retroaktivne primjene ili retroaktivnog prepravljanja;

b) retroaktivna primjena ili retroaktivno prepravljanje zahtijeva pretpostavke o namjerama menadžmenta koje bi bile u tom razdoblju; ili

c) retroaktivna primjena ili retroaktivno prepravljanje zahtijeva značajne procjene iznosa i nemoguće je objektivno razlučiti od drugih informacija one informacije o tim procjenama koje:i) pružaju dokaze o okolnostima koje su postojale na datum

na koji bi se ti iznosi priznali, mjerili ili objavili; iii) bile bi dostupne iz ostalih informacija kada bi financijski

izvještaji za to prethodno razdoblje bili odobreni za objavlji-vanje.

hrvatski standardi u ovom su dijelu izostavili ili značajno skratili odredbe MrS-a 8 koje se detaljnije bave problematikom ograniče-nja i neizvedivosti retroaktivne primjene, te pojašnjavaju primjenu samih odredbi.

…dodatna pojašnjenja u MSFI-maTako se u točkama 43.-47. MrS-a 8 navodi da pogrešku prethod-

nog razdoblja treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem, osim u razmjeru u kojem je neizvedivo odrediti ili

� učinak za određeno razdoblje ili � kumulativni učinak pogreške.

kada je neizvedivo odrediti učinak pogreške na usporedne infor-macije pojedinog prezentiranog prethodnog razdoblja, subjekt će prepraviti knjigovodstvena vrijednost imovine, obveza i kapitala naj-ranijeg razdoblja za koje je izvedivo retroaktivno prepravljanje (što može biti tekuće razdoblje). kada je neizvedivo odrediti kumulativ-ni učinak pogreške, subjekt treba prepraviti usporedne informacije počevši od najranijeg datuma od kojeg je to izvedivo.

Pogreška prethodnog razdoblja isključuje se iz dobiti ili gubitka razdoblja u kojem je otkrivena. Svaka informacija prezentirana za ranija razdoblja, uključujući sažete povije-sne financijske podatke, prepravlja se unazad sve dok je to izvedivo.

kada je neizvedivo odrediti iznos pogreške (primjerice, pogreške u primjeni računovodstvene politike) za sva prethodna razdoblja, subjekt prepravlja u skladu s točkom 45. usporedne informacije od najranijeg razdoblja od kojeg je izvedivo pa nadalje. On stoga za-nemaruje dio kumulativnog prepravljanja imovine, obveza i kapitala nastao prije tog datuma.

Točke 50. do 53. istog standarda pružaju upute o tome kada je neizvedivo ispraviti pogreške za jedno ili više prethodnih razdoblja koje u cijelosti prenosimo:

toč. 50.-53. MRS-a 8U nekim okolnostima neizvedivo je uskladiti usporedne informa-

cije jednog ili više prethodnih razdoblja kako bi se postigla uspore-divost s tekućim razdobljem. Primjerice, podaci se u prethodnom razdoblju odnosno prethodnim razdobljima nisu prikupljali na na-čin koji bi omogućio retroaktivnu primjenu nove računovodstvene politike ili retroaktivno prepravljanje kako bi se ispravila pogreška prethodnog razdoblja, te može biti neizvedivo ponovno stvoriti in-formacije.

Često je nužno raditi procjene pri primjenjivanju računo-vodstvene politike na elemente financijskih izvještaja prizna-te ili objavljene u vezi s transakcijama, drugim događajima i okolnostima. Procjenama je svojstvena subjektivnost i mogu se stvarati nakon datuma izvještaja o financijskom položaju. Stvaranje procjena je potencijalno teže u slučajevima retro-aktivne primjene računovodstvene politike ili retroaktivnog prepravljanja radi ispravka pogreške prethodnog razdoblja, zbog toga što dulje vremena može proteći od nastanka tran-sakcije, drugih događaja ili okolnosti koje ih nameću. Među-tim, cilj procjena koje se odnose na ranija razdoblja ostaje isti kao i za procjene koje se odnose na tekuće razdoblje, tj. procjena treba odražavati stanje koje postoji kada je nastala tran-sakcija, drugi događaj ili okolnost.

Stoga, retroaktivno primjenjivanje nove računovodstvene politi-ke ili ispravljanje pogreške prethodnog razdoblja zahtijeva razliko-vanje od drugih informacija, onih informacija koje:

a) pružaju dokaze o okolnostima koje su postojale na datum odnosno datume nastanka transakcije, drugog događaja ili okolnosti; i

b) bi bile dostupne kada bi financijski izvještaji za to prethodno razdoblje bili odobreni za objavljivanje.

Za neke vrste procjena (primjerice, procjenu fer vrijednosti koja se ne temelji na opaženim cijenama ili ulazima) neizvedivo je ra-

10 / 201142

Računovodstv

o


2.4. Porezni aspekt ispravka pogreški prethodnog razdoblja

Pogreške u poslovnim knjigama u proteklim razdobljima dovode do pogrešnog iskazivanja stavki u financijskim izvještajima, a to pak često utiče i na pogrešnu prijavu poreza na dobit.

kada je pogreška prethodnog razdoblja otkrivena, ispravlja se, te isključuje iz dobiti ili gubitka razdoblja u kojem je otkrivena. Tako je iskazana dobit ili gubitak tekućeg razdoblja rezultat samo tog razdo-blja, bez utjecaja pogreške prethodnog razdoblja.

U obrascu PD korekcijom porezne osnovice za iznos ispravka utiče se na povećanje ili smanjenje porezne osnovice. Iz tog razloga već pri samom evidentiranju ispravka pogreške iz prethodnog razdoblja, potrebno je priznati odgovarajući iznos odgođene porezne obveze ili odgođene porezne imovine.

2.4.1. Odgođena porezna imovina

Tako primjerice kada zbog pogreške nije iskazan rashod u tom prethodnom razdoblju (ili je pogrešno iskazan prihod), tada je u tom prethodnom razdoblju plaćen veći porez na dobit.

U tom je slučaju na dan 1. siječnja u financijskom izvještaju raz-doblja kada je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja potrebno iskazati:

� smanjenje imovine ili povećanja obveze (zbog neproknjiženog rashoda ili krivo iskazanog prihoda)

� smanjenje zadržane dobiti (80%) � odgođena porezna imovina (20% od neproknjiženog rashoda

odnosno krivo iskazanog prihoda) na teret računa 080 - Odgo-đena porezna imovina.

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za nei-skazani rashod (odnosno krivo iskazani prihod). Ukidanjem odgođe-ne porezne imovine umanjuje se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

2.4.2. Odgođena porezna obveza

kada, primjerice, zbog pogreške u prethodnom razdoblju nije pri-znat prihod koji je tada trebao biti priznat ili je pak priznat rashod koji nije trebao biti priznat tada je u tom prethodnom razdoblju plaćen manji porez na dobit.

� U tom slučaju na dan 1. siječnja u financijskom izvještaju razdoblja kada je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja potrebno je iskazati:

� povećanje imovine ili smanjenje obveze (zbog krivo proknjiže-nog rashoda) odnosno knjiženja povećanja imovine ili poveća-nja potraživanja (zbog neproknjiženog prihoda)

� povećanje zadržane dobiti (za 80%) � odgođenu poreznu obvezu (20% od neproknjiženog prihoda

odnosno krivo proknjiženog rashoda).Odgođena porezna obveza ukida se na kraju financijske godine u

kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD povećava porezna osnovica poreza na dobit za nei-skazani prihod (odnosno krivo iskazani rashod). Ukidanjem odgođe-ne porezne obveze povećava se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

zlikovati ove vrste informacija. Kada retroaktivno primjenjivanje nove računovodstvene politike ili ispravljanje pogreške prethod-nog razdoblja zahtijeva znatne procjene za koje nije izvedivo razlikovati navedene dvije vrste informacija, neizvedivo je retro-aktivno primijeniti novu računovodstvenu politiku ili retroaktivno ispraviti pogrešku prethodnog razdoblja.

Kada se primjenjuje nova politika ili ispravljaju pogreške prethodnog razdoblja ne smiju se koristiti novija saznanja bilo pri postavljanju pretpostavki o tome kakve bi bile namjere me-nadžmenta u prethodnom razdoblju ili pri procjenjivanju iznosa priznatih, mjerenih ili objavljenih u prethodnom razdoblju. Primje-rice, kada subjekt ispravlja pogrešku iz prethodnog razdoblja u vezi s mjerenjem financijske imovine koja se ranije klasificirala, u skladu s MRS-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mje-renje, u ulaganja držana do dospijeća, on neće kasnije mijenjati svoju osnovicu mjerenja za to razdoblje ako je menadžment od-lučio kasnije da ih ne drži do dospijeća.

toč. 50.-53. MRS-a 8Osim toga, ako subjekt ispravlja pogrešku prethodnog razdo-

blja u vezi s izračunavanjem svoje obveze, u skladu s MRS-om 19 Primanja zaposlenih, za kumulirana bolovanja zaposlenih, on zanemaruje informaciju o neobično jakoj epidemiji gripe tijekom narednog razdoblja koja se spoznala nakon što su financijski iz-vještaji prethodnog razdoblja bili odobreni za izdavanje. Činje-nica da su često potrebne značajne procjene kada se mijenjaju prezentirane usporedne informacije ne sprječava pouzdano usklađivanje i ispravljanje usporednih informacija.

Iz svega navedenog u prethodnim poglavljima možemo razlučiti da nakon otkrivanja pogreške, a prije provođenja samog postupka ispravka trebamo obaviti slijedeće:

1) Utvrditi da li se radi o pogrešci tekućeg razdoblja ili pret-hodnog razdoblja. Ako se radi o pogrešci tekućeg razdo-blja ispraviti pogrešku prije nego se financijski izvještaji odobre za izdavanje.

2) Ako se radi o pogrešci prethodnog razdoblja utvrditi da li je pogreška značajna sukladno odredbi hSFI-a 3.5.

3) Ako se radi o značajnoj pogrešci prethodnog razdoblja utvrditi da li je izvedivo retroaktivno prepravljanje.

Ako je izvedivo retroaktivno prepravljanje značajne pogreš-ke prethodnog razdoblja treba postupiti sukladno hSFI-u 3.

4310 / 2011 43

Računovodstv


2.5. Primjer knjiženja

Primjer 1.: Isporuka usluga nije zaračunanaeksterna revizija utvrdila je da društvo kse d.o.o.nije zaračunalo

usluge koje je u razdoblju lipanj 2009. do listopad 2010. obavilo druš-tvu Gte d.o.o. Uvidom u poslovne knjige utvrđeno je da je trebalo zaračunati:

� za 2009. iznos od 32.000 kn � za 2010. iznos od 65.000 kn

Uprava društva kse d.o.o. utvrdila je da se radi o značajnoj pogreš-ci, te da je retroaktivno prepravljanje izvedivo. Slijedeći financijski iz-vještaji za objavu su izvještaji za 2011. (usporedni podaci za 2010.).

Promjene u 2009.Cilj retroaktivnog prepravljanja jest ispravljanje priznavanja, mje-

renja i objavljivanja iznosa elemenata financijskih izvještaja kao da se pogreška nije dogodila. Stoga će se u financijskim izvještajima izmijeniti pozicija koja je pogrešno iskazana, a time i sve zbrojne po-zicije na koje utiče promjena pogrešno iskazane osnovne pozicije. U nastavku dajemo pregled izmjena pozicija financijskih izvještaja zbog ispravljanja pogreške iz 2009. godine od 32.000,00 kn.

Oznakom “„“ označena je osnovna pozicija koja je ispravljena, dok se sve ostale pozicije mijenjaju posljedično, jer se radi o zbrojnim pozicijama.

Tablica 1.: Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1. do 31.12.2009.

Red.br.

Opis 2009.Korigirana

2009.1 2 3 4

I POSLOVNI PrIhODI 6.825.020 6.857.020

I.1. Prihodi od prodaje 6.795.100 6.827.100

VII. UkUPNI PrIhODI 7.452.150 7.484.150

IX. DOBIT PrIJe OPOreZIVANJA 352.000 384.000

XI. POreZ NA DOBIT 73.650 80.050

XII. DOBIT rAZDOBLJA 278.350 303.950

Tablica 2.: Pregled promjena u RDG-u

Red.br.

OpisRazlike

Kor . 2009. - 2009.1 2 3

IX. Povećanje dobiti prije oporezivanja 32.000

XI. Povećanje poreza na dobit 32.000 * 20% 6.400

XII. Povećanje dobiti razdoblja 32.000 - 6.400 25.600

Tablica 3.: Bilanca na datum 31.12.2009.

Red.br.


2009.1 2 3 4

C. krATkOTrAJNA IMOVINA 1.253.620 1.285.620

C.II. POTrAŽIVANJA 240.510 272.510

C.II.2. Potraživanja od kupaca 180.512 212.512

F. UkUPNO AkTIVA 3.120.420 3.152.420

A. kAPITAL I reZerVe 2.420.120 2.445.720

V. ZADrŽANA DOBIT ILI PreNeSeNI GUBITAk 352.000 352.000

V.1. Zadržana dobit 352.000 352.000

VI. DOBIT ILI GUBITAk POSLOVNe GODINe 278.350 303.950

Red.br.


2009.1 2 3 4

VI.1. Dobit poslovne godine 278.350 303.950

D. krATkOrOčNe OBVeZe 356.200 362.600

D.8. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 56.250 62.650

F. UkUPNA PASIVA 3.120.420 3.152.420

Promjene u 2010.Pogreška zbog neizdavanja računa u 2010. iznosi 65.000,00 kn.

U nastavku dajemo pregled izmjena pozicija financijskih izvještaja zbog ispravljanja ove pogreške.

Oznakom “” označena je osnovna pozicija koja je ispravljena, dok se ostale pozicije mijenjaju posljedično, jer se radi o zbrojnim pozicijama.

Tablica 4.: Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 1.1. do 31.12.2010.

Red.br.


2010.1 2 3 4

I POSLOVNI PrIhODI 6.125.500 6.190.500

I.1, Prihodi od prodaje 6.050.800 6.115.800

VII. UkUPNI PrIhODI 6.320.190 6.385.190

IX. DOBIT PrIJe OPOreZIVANJA 280.100 345.100

XI. POreZ NA DOBIT 64.170 77.170

XII. DOBIT rAZDOBLJA 215.930 267.930

Tablica 5.: Pregled promjena u RDG-u

Red.br.

OpisRazlike

Kor . 2010. - 2010.1 2 3

IX. Povećanje dobiti prije oporezivanja 65.000

XI. Povećanje poreza na dobit 65.000 * 20% 13.000

XII. Povećanje dobiti razdoblja 65.000 - 13.000 52.000

Pozicije koje se mijenjaju zbog pogreške iz 2010. označili smo oznakom “”, dok su pozicije koje se mijenjaju zbog pogreške iz 2009. označene oznakom ““. Neoznačene pozicije mijenjaju se po-sljedično, jer se radi o zbrojnim pozicijama.

Tablica 6.: Bilanca na datum 31.12.2010.

Red.br.


2010.1 2 3 4

C. krATkOTrAJNA IMOVINA 1.425.200 1.522.200

C.II. POTrAŽIVANJA 284.000 381.000

C.II.2. Potraživanja od kupaca 214.250 311.250

F. UkUPNO AkTIVA 3.620.200 3.717.200

A. kAPITAL I reZerVe 2.698.470 2.776.070

V. ZADrŽANA DOBIT ILI PreNeSeNI GUBITAk 630.350 655.950

V.1. Zadržana dobit 630.350 655.950

VI. DOBIT POSLOVNe GODINe 120.400 172.400

VI.1. Dobit poslovne godine 120.400 172.400

D. krATkOrOčNe OBVeZe 50.200 69.600

D.8. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 84.764 104.164

F. UkUPNO PASIVA 3.620.200 3.717.200

10 / 201144

Računovodstv

o


kao što je vidljivo u Bilanci za 2010. osim promjena vezanih uz pogrešku iz 2010. godine u iznosu od 65.000 kn, određene pozici-je korigirane su i zbog pogreške iz 2009. godine. Tako je pozicija Potraživanja od kupaca korigirana ukupno za ukupno 97.000,00 kn (65.000 + 32.000). kumulativno je korigirana i pozicija Obveze za poreze, doprinose i slična davanja, za iznos od 19.400,00 kn koji je zbrojni iznos porezne obveze zbog korekcija u 2009. i 2010. Zbog pogreške iz 2009. korigirana je i pozicija Zadržana dobit.

radi preglednosti u nastavku dajemo tabelarni pregled promjena pozicija pasive u Bilanci za 2010.

Tablica 7.: Pregled promjena pozicija pasive u Bilanci za 2010.

Red.br.

OpisRazlike

Kor . 2010. - 2010.1 2 3

V.1. Zadržana dobit pogreška 2009. + 25.600

VI. Dobit poslovne godine pogreška 2010. + 52.000

D.8 Obveze za poreze i doprinose 6400 + 13000 + 19.400

F UkUPNO PASIVA 32000 + 65000 = 97.000

U slučaju kada se poreznoj upravi ne dostavljaju korigirani financij-ski izvještaji, uz prikazane izmjene korigiranih računa dobiti i gubitka i bilance za 2009. i 2010., potrebno je navedene promjene i proknjižiti u knjigovodstvu poduzetnika sa stanjem 1. siječnja 2011.

Knjiženje na dan 1.1. 2011.

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Povećanje potraživanja od kupaca zbog pogreške neobračunavanja obavljene usluge 97.000 1200 ---

- zadržana dobit 77.600 --- 9404

- odgođena porezna obveza 19.400 --- 9894

Pregled naziva korištenih konta:1200 - Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 9894 - Odgođena porezna obveza kod promjena računovodstvenih politika i ispravaka temeljnih pogrešaka 9404 - Zadržana dobit iz ispravka pogreške

Knjiženje na dan 31.12. 2011.

Red. br.

Opis IznosRačun


Ukidanje odgođene porezne obveze 19.400 9894 811

Pregled naziva korištenih konta: 9894 - Odgođena porezna obveza kod promjena računovodstvenih politika i ispravaka temeljnih pogrešaka 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze

Zbog pogreške u prikazivanju prihoda od usluga, poduzetnik nije na vrijeme platio porez na dobit na taj dio prihoda, pa je zbog toga dužan platiti zatezne kamate Poreznoj upravi.

Zatezne kamate obračunavaju se na 6.400,00 kn manje plaćenog poreza na dobit zbog ne iskazivanja prihoda od usluga u iznosu od 32.000,00 kn i to za razdoblje od datuma predaje obrasca PD za 2009. do datuma plaćanja zatezne kamate poreznoj upravi u 2011. Zatezne kamate obračunavaju se i na 13.000,00 kn manje plaćenog poreza na dobit zbog ne iskazivanja prihoda od kamata u iznosu od 65.000,00 kn i to za razdoblje od datuma predaje obrasca PD za 2010. do datuma plaćanja zatezne kamate poreznoj upravi u 2011.

Navedena zatezna kamata koju smo platili poreznoj upravi 15.5.2011. iznosi:

� za razdoblje do 31.12. 2010. 4.680,00 kn � za razdoblje od 1.1.-15.5.2011. 1.120,00 kn

Zateznu kamatu za razdoblje do 31. 12. 2010. treba proknjižiti na dan 1.1.2011. na teret zadržane dobiti, a zateznu kamatu za razdoblje od 1.1.2011. do datuma plaćanja treba proknjižiti na teret rashoda tekućeg razdoblja (2011.).

Knjiženja u 2011.

Red. br.

Opis IznosRačun


Knjiženje sa 1.1.2011.

2. Obračun zateznih kamata do 31.12.2010. 4.680,00 --- 26698

- zadržana dobit 3.744,00 9404 ---

- odgođena porezna imovina 936,00 083 ---


3. Obračun zateznih kamata (2011) 1.120,0 72210 26698

4. Plaćanje zateznih kamata poreznoj upravi 5.800,00 26698 1000

Pregled naziva korištenih konta:083 - Odgođena porezna imovina kod promjena računovodstvenih politika i ispravaka temeljnih pogrešaka (Pozicija B V) 26698 - Obveze za zatezne kamate u svezi s javnim davanjima 72210 - Zatezne kamate - porezno priznate 9404 - Zadržana dobit iz ispravka pogreške

Na kraju godine poduzetnik treba proknjižiti ukidanje odgođene porezne imovine u momentu kada u obrascu PD umanjuje poreznu osnovicu poreza na dobit za zatezne kamate za razdoblje do 31. pro-sinca 2010.

Knjiženja u 2011.

Red. br.

Opis IznosRačun



5. Ukidanje odgođene porezne imovine 936,00 811 083

Pregled naziva korištenih konta:811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze

Postupanje sa kontom 811 detaljno je pojašnjeno u članku Iskazi-vanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u knji-govodstvu i u računu dobiti i gubitka; mr. Zdravko Baica, dipl.oec,; riPup br. 3/2011 str. 29.

2.6. Izvještavanje o pogreškama prethodnog razdoblja

U razdoblju kada su otkrivene pogreške prethodnog razdoblja pre-ma točki hSFI-a 3.38. poduzetnik u financijskim izvještajima treba objaviti:

a) vrstu pogreške prethodnog razdoblja,b) u mjeri u kojoj je izvedivo, iznos ispravka za svaku stavku fi-

nancijskog izvještaja na koju ima učinak,c) iznos ispravka na početku prezentiranog najranijeg prethod-

nog razdoblja, id) ako je neizvedivo retroaktivno prepravljanje za određeno pret-

hodno razdoblje, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis kako i od kada su bili napravljeni ispravci pogrešaka.

Obveznici MSFI-a pogreške prethodnog razdoblja objavljuju u skladu sa točkom 49. MrS-a 8 koji određuje da se treba objaviti sljedeće:

4510 / 2011 45

Računovodstv


a) vrstu pogreške prethodnog razdoblja;b) za svako prezentirano prethodno razdoblje, u mjeri u kojoj je

izvedivo, iznos ispravka za:i) svaku stavku financijskog izvještaja na koju ima učinak; iii) ako je MrS 33 Zarade po dionici primjenjiv na subjekt,

osnovne i razrijeđene zarade po dionici;c) iznos ispravka na početku najranijeg prezentiranog prethod-

nog razdoblja; id) ako je neizvedivo retroaktivno prepravljanje za određeno pret-

hodno razdoblje, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis kako i od kada su bili napravljeni ispravci pogrešaka.

Na kraju navedenih odredbi (hSFI-a i MSFI-a) istaknuto je da ova objavljivanja ne treba ponavljati u financijskim izvještajima ka-snijih razdoblja.

3. Knjiženja po rješenju poreznog nadzora

3.1. Općenito o poreznom nadzoruPorezni nadzor uređen je člancima 103. do 112. Općeg poreznog

nadzora (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11), no pojedina postupanja u svezi poreznog nadzora regulirana su i Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) i Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10).

Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba.

Porezni nadzor provode porezna tijela sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza, a obavljaju ga porezni revizori, porezni inspektori, te drugi državni službenici i stručno osposobljene osobe ovlaštene za provedbu poreznog nadzora. No porezna uprava obavlja i poslove što se odnose na nadzor obračunavanja, naplatu i ovrhu radi naplate doprinosa za obvezna osiguranja, te podnošenje prekr-šajnih prijava i vođenje prekršajnog postupka zbog povrede propisa o plaćanju obveznih doprinosa.

Porezni nadzor može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za opo-rezivanje za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđi-vanje porezne obveze.

O ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja zapisnika, porezni nadzor obavlja s poreznim obveznikom zaključni razgovor gdje ra-spravlja o spornim činjenicama, pravnim ocjenama, zaključcima i njihovim učincima na utvrđivanje porezne obveze. O tome porezni nadzor sastavlja zabilješku.

O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik koji treba sadržavati: � naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta � ime i prezime odnosno naziv poreznog obveznika � pravni i činjenični temelj � mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora � imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele � vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom � opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po koji-

ma su utvrđene nepravilnosti.

Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana. Porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor na zapisnik o poreznom nadzoru u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od dvadeset dana, računajući od dana primitka zapisnika. Porezno tijelo dužno je razmotriti prigovor na zapisnik, te

� ako prigovor ne usvoji u obrazloženju poreznog rješenja treba navesti razloge neusvajanja.

� ako usvoji prigovor kojim su iznesene nove činjenice i materi-jalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, po-rezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.

Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.

3.2. Porezno rješenjeNa temelju činjenica navedenih u zapisniku i u dopunskom zapi-

sniku o poreznom nadzoru donosi se rješenje u poreznom nadzoru.

Porezno rješenje je porezni akt kojim se odlučuje o pojedi-načnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa.

Porezno rješenje mora najmanje sadržavati: � naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta � ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upućuje � pravni i činjenični temelj i � potpis ovlaštene osobe.

rješenje se donosi najkasnije u roku od šezdeset dana od dana uručenja zapisnika ili dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru.

3.2.1. Žalba na rješenje

Protiv poreznog rješenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku dopuštena je žalba (čl. 49. st. 4. OPZ-a). Žalbu na porezni akt može podnijeti svaka osoba o čijim se pravima ili obvezama od-lučivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i svaka osoba koja za to ima pravni interes. Žalba se podnosi u roku od trideset dana od dana primitka poreznog akta., nadležnom drugostupanjskom pore-znom tijelu, a predaje neposredno ili poštom preporučeno, odnosno izjavljuje na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu. Dovoljno je da je iz žalbe razvidno tko je žalitelj i koji se porezni akt pobija. Žalba podnesena u roku, a predana nenadležnom tijelu, ne može se odba-citi kao nepravodobna.U žalbi treba navesti porezni akt protiv kojega se podnosi žalba i žalbene razloge zbog kojih se zahtijeva poništenje, izmjena ili ukidanje toga poreznog akta, te dokaze kojima se žalba obrazlaže. Žalitelj mora žalbu potpisati.

Osim prava na žalbu u određenim specifičnim slučajevima porezni obveznik ima na raspolaganju i neke vanredne pravne lijekove kao što su:

� mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi s upravnim sporom � obnova postupka

10 / 201146

Računovodstv

o


� oglašavanje rješenja ništavnim te � poništavanje i ukidanje rješenja.

Detaljnije o pravu na žalbu i drugim pravnim lijekovima možete naći u članku Žalba i drugi pravni lijekovi u poreznom postupku; Božo Prelević, dipl. iur.; riPup br. 4/2011 str. 189.

3.2.2. Izvršnost poreznog rješenja

U poreznom postupku veoma je važno voditi računa o izvršnosti poreznog akta. Porezni akt ne smije se izvršiti prije nego je postao izvršan. radi toga se na porezni akt prije nego se dostavi na izvršenje stavlja klauzula izvršnosti.

Izvršnost poreznog akta predstavlja poseban pravni institut u od-nosu na konačnost i pravomoćnost istoga. Izvršnost poreznog akta može nastupiti zajedno sa konačnošću i pravomoćnošću, ali porezni akt može biti u određenim situacijama izvršan, a da nije ni konačan ni pravomoćan.1

Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopu-štena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe.

Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci (čl. 133. st. 2.-3. Zakona o općem uprav-nom postupku).

Žalba odgađa izvršenjeZa žalbu na porezni akt kažemo da ima odgodni pravni učinak.

Naime, sukladno čl. 167. st. 1. OPZ-a, žalba odgađa izvršenje pobi-janoga poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi, osim u slučaju poreznog akta donesenog u skraćenom postupku.

3.3. Utvrđivanje obveza u poreznom nadzoru

Poreznim rješenjem utvrđuje se porezna obveza koja proizlazi iz ne-ispravne primjene poreznih i drugih propisa u nadziranom razdoblju.

Porezni nadzor osobito kontrolira primjenu slijedećih propisa:

� Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07)

� Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11)

� Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10)

� Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10)

� Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95, - 94/09)

Poreznim rješenjem osim porezne obveze mogu biti određene i ob-veze za zatezne kamate te novčane kazne za porezni prekršaj.

3.3.1. Zatezne kamate

Porezna uprava zaračunava zatezne kamate od trenutka kada je porezna obveza trebala biti plaćana do datuma izdavanja rješenja. No, iznos zateznih kamata iskazan u rješenju nije konačni iznos koji će nadzirano društvo morati platiti.

Naime, zatezne kamate plaćaju se za razdoblje kada je porezna obveza trebala biti plaćena, do dana kada je konačno podmirena, a

1 Izvršenje poreznog akta i obračunske prijave; Berislav Matković, dipl. iur.; riPup br. 2/2007 str. 258.

to neće biti datum poreznog rješenja, već neki kasniji datum kada će društvo podmiriti obvezu iz rješenja. Dakle, neovisno o tome što je u rješenju iskazan i iznos zateznih kamata, nadzirano društvo morat će samo izračunati visinu zateznih kamata koje je dužno podmiriti ovisno o datumu kada je podmirena porezna obveza iz rješenja.

Zatezne kamate za nepravovremeno plaćene porezne obveze utvr-đene poreznim nadzorom porezno su priznati trošak.2 Da li će biti evidentirane kao trošak razdoblja ili na teret zadržane dobiti ovisi o tome da li se radi o kamatama koje se odnose na tekuće razdoblje ili na one koje se odnose na prethodna razdoblja.

Naime kamate koje se odnose na kašnjenje plaćanja od datuma kada je porez trebao biti plaćen do 31. prosinca protekle godine tre-ba evidentirati na teret zadržane dobiti, dok kamate za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do dana plaćanja porezne obveze treba evidentirati na teret rashoda.

3.3.2. Novčane kazne za porezne prekršaje

Dio poreznog rješenja mogu biti i novčane kazne za porezne pre-kršaje donesene temeljem odredbi članaka 206. do 210. OPZ-a ali i one propisane drugim propisima koji reguliraju porezne i druge ob-veze koje su bile predmetom nadzora.

Novčana kazna može biti određena nadziranom društvu, i odgo-vornoj osobi tog društva.

Novčana kazna određena nadziranom društvu jest priznati rashod razdoblja. Novčana kazna određena odgovornoj osobi obveza je te obveze koja ju je dužna podmiriti u svom trošku. Ukoliko ipak umje-sto odgovorne osobe takvu novčanu kaznu odluči podmiriti nadzi-rano društvo na svoj teret, tada takav izdatak nije porezno priznati rashod, ali se po toj osnovi ne mora obračunavati dohodak3.

3.3.3. Kazne za poreznu utaju

Porezno tijelo nema ovlasti istraživati utaju poreza niti propisivati kazne temeljem kaznenog zakona. No ukoliko se u poreznom nadzo-ru otkriju indicije za postojanje utaje, porezni nadzor dužan je nadlež-nim tijelima podnijeti kaznenu prijavu.

Porezna utaja i kaznene odredbe propisane su čl. 286. kaznenog zakona4.

2 Navedeno proizlazi iz čl. 9. Zakona o porezu na dobit, a dodatna potvrda dana je mišljenjem Ministarstva financija koje smo u cijelosti dali u sklopu poglavlja 5.1.4.

3 Da je plaćanje kazne umjesto odgovorne osobe nepriznat rashod ali ne i pla-ća dano je u stajalitu Porezne uprave od 5. ožujka 2008. (klasa 410-01/07-01/1723, Ur.broj: 513-07-21-01/08-3) čiji smo tekst citirali u časopisu riPup br. 2/2011 na str. 118.

4 Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00 – Odluka Ustavnog suda republike hrvat-ske, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – Odluka Ustavnog suda republike hrvat-ske, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11 - OUSrh

4710 / 2011 47

Računovodstv


čl. 28 6. Kaznenog zakona(1) Tko s ciljem da on ili druga pravna ili fizička osoba izbjegne

potpuno ili djelomično plaćanje poreza, doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, drugih propisanih doprinosa ili davanja, daje lažne podatke o zakonito stečenim dohocima, o predmetima ili o drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa ovakvih obveza, ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi zakonito stečeni prihod, odnosno predmet, ili druge činje-nice koje su od utjecaja na utvrđivanje ovakvih obveza, koje je po zakonu dužan prijaviti, a iznos obveze čije se plaćanje izbjegava prelazi deset tisuća kuna,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga član-ka prouzročena šteta velikih razmjera, a počinitelj je postupao s ciljem prouzročenja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina.

3.4. Evidentiranje pogrešaka u poreznim i poslovnim knjigama i evidencijama

Utvrđene porezne obveze porezni obveznik dužan je platiti u rokovi-ma utvrđenim poreznim zakonima, te voditi propisane porezne knjige i porezne evidencije.

No, pri samom evidentiranju ovih obveza porezni obveznik je du-žan osim odredbi poreznih propisa pridržavati se i odredbi računo-vodstvenih propisa što u nastavku pojašnjavamo.

3.4.1. Da li je svaka pogreška utvrđena poreznim nadzorom ujedno i računovodstvena pogreška?

rješenjem poreznog nadzora utvrđuju se porezne obveze koje proi-zlaze iz uočenih propusta i pogreški u nadziranom razdoblju, te se po-reznog obveznika upućuje na plaćanje iznosa iskazanog u rješenju.

Propust u obračunavanju i plaćanju poreza ne znači istovre-meno i postojanje računovodstvene pogreške.

Obveze po poreznom nadzoru

= �

Pogreške prethodnog razdoblja

No pogreška u obračunavanju i plaćanju poreza može biti ujedno i računovodstvena pogreška, što nadzirano društvo treba ocijeniti za svaki pojedini slučaj posebno.

računovodstveni propisi ne poznaju razliku između pogreški na-stalih u poslovanju, otkrivenih postupcima eksterne revizije, internih ili drugih kontrola, od onih otkrivenih poreznim nadzorom. Tako ćemo pri evidentiranju pogreški iz poreznog nadzora koja su ujedno i raču-novodstvene pogreške primjenjivati ista računovodstvenih pravila kao i kod bilo koje druge pogreške, što znači da ćemo prije knjiženja utvrditi značajnost pogreške odnosno trebamo li pogrešku evidenti-rati sukladno hSFI-u 3.

Način evidentiranja porezne pogreške dakle, ovisit će o tome da li se radi o pogrešci tekućeg razdoblja, odnosno, ako je pogreška iz prethodnog razdoblja, da li se radi o značajnoj pogrešci ili ne.

Sukladno računovodstvenim standardima, pogreške tekućeg razdoblja treba evidentirati na rashode odnosno prihode, dok će se značajne pogreške iz prethodnog razdoblja, evidentirati na teret za-držane dobiti. Pogreške u svezi poreza na dobit uvijek se evidentiraju na teret zadržane dobiti.

Ukoliko želi poslodavac može u svoje računovodstvene po-litike ugraditi odredbu kojom sve pogreške utvrđene pore-znim nadzorom smatra značajnima.

kao posljedica ovakve odluke može se dogoditi da se i zbog izuzet-no malih iznosa porezne obveze utvrđene rješenjem korigiraju stavke financijskih izvještaja te sastavljaju bilješke. No, time društvo pojed-nostavljuje postupak utvrđivanja značajnosti pogreške.

Ipak, savjetujemo da društva kojima je utvrđena porezna obveza po rješenju obave analizu uzroka nadzorom otkrivenih pogrešaka te utvrde:

� da li je bilo organizacijskih propusta koji su doveli do pogreške ili je pogreška posljedica propusta pojedinca.

� koje postupke treba obaviti da bi se u poreznim i poslovnim knjigama u potpunosti otklonile posljedice pogreške.

Ovu posljednju točku pojašnjavamo u nastavku.

3.4.2. Pogreške i evidentiranje u poreznim knjigama

Za poreznu obvezu utvrđenu poreznim nadzorom nadzirano druš-tvo zadužuje Porezna uprava po izvršnom rješenju. Iz navedenog proizlazi slijedeće:

Nadzirano društvo obveze za poreze i doprinose utvrđene poreznim nadzorom ne unosi u porezne obrasce i eviden-cije jer su te obveze već evidentirane temeljem izvršnog rješenja.

Ipak u pojedinim slučajevima obveze po rješenjima morat će se na određeni način evidentirati u poreznim knjigama i evidencijama.

kao poseban problem treba istaći nedostatnu zakonsku regulativu postupanja sa poreznom dokumentacijom na koju se poziva porezni

Pogreške prethodnih razdoblja

Pogreške tekućeg razdoblja

Porez na dobit

Ostale pogreške

Na zadržanu dobit

U prihode ili rashode

Značajne pogreške

Beznačajne pogreške

www.RiPup.hr

10 / 201148

Računovodstv

o


nadzor i po kojoj su evidentirane porezne obveze u poreznom nad-zoru, a koja zbog potrebe poslovanja i dalje egzistira u poslovnom procesu čime stvara porezne učinke ili pak takav učinak nastaje ras-knjižavanjem ili izdavanjem takve dokumentacije.

Tako primjerice, kada smo propustili obračunati prihod i PDV za obavljene isporuke, porezni nadzor rješenjem će utvrditi poreznu obvezu.

PDV koji se mora platiti po rješenju poreznog nadzora Ne unosi se u PDV obrazac (niti u PDV-k obrazac).

Mi tu poreznu obvezu nećemo evidentirani u knjizi I-rA. No ukoliko naknadno moramo izdati račun, radi zaduživanja kupca za obavljenu uslugu tada bi propisanim postupkom evidentiranja tog računa u knjizi I-rA i poslovnim knjigama ponovno stvorili obvezu za PDV i po-rez na dobit koji smo već platili temeljem rješenja poreznog nadzora.

kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanja poreza po istoj osnovi sma-tramo da porezni učinak evidentiranja tog računa trebamo ispraviti u poreznim i poslovnim knjigama. kako se to radi objasnili smo u primjeru 2. gdje je obrađen slučaj izdavanja računa za isporuku za koju je prema rješenju nadzora već plaćen porez na dobit i PDV.

3.4.3. Da li su pogreške utvrđene poreznim nadzorom porezno priznati rashod?

Utvrđene pogreške koje se evidentiraju kao rashod tekućeg raz-doblja porezno su priznati rashod. Naime u čl. 7. Zakona o porezu na dobit nije propisano povećanje porezne osnovice za navedene rashode, iz čega nedvojbeno proizlazi da se radi o porezno priznatim rashodima.

No, pitanje priznavanja pogrešaka kao rashoda postavlja se u slu-čaju kada se pogreška knjiži na teret zadržane dobiti, odnosno nije računovodstveno iskazana kao rashod razdoblja.

Naše je mišljenje da za iznos pogreške evidentirane na teret zadržane dobiti, a koja bi, da je evidentirana na ras-hode bila porezno priznati rashod, treba umanjiti poreznu osnovicu poreza na dobit.

Smatramo da bi se za takvu pogrešku porezna osnovica trebala umanjiti preko red. br. 30. obrasca PD. Svi primjeri knjiženja koje smo dali u u ovom članku sastavljeni su u skladu sa navedenim stavom. Unatoč tome što ovo umanjenje nije eksplicitno navedeno u Zakonu o porezu na dobit, pravo na umanjenje proizlazi iz činjenice da je takva pogreška porezno priznati rashod kada se evidentira na rashode, te nema zakonske osnove za drugačijim pristupom u slu-čaju kada računovodstveni propisi zahtijevaju evidentiranje na teret zadržane dobiti.

Dodatno, u obrnutom slučaju - povećanja zadržane dobiti, u čl. 9. st. 1. Pravilnika o porezu na dobit izričito se navodi da se svako takvo povećanje smatra prihodom razdoblja. Ista takva odredba trebala bi postojati i za slučaj smanjenja zadržane dobiti, te vjerujemo da će navedeno biti dopunjeno već slijedećim izmjenama Pravilnika. Do tada, nadamo se da će porezna uprava u svezi navedenog dati svoje mišljenje.

U poglavlju 5.1. ovog članka dali smo dodatnu argumentaciju zbog koje smatramo da je neupitno da su svi rashodi po poreznom nadzoru (osim poreza na dobit) porezno priznati rashodi neovisno o tome da li su knjiženi na rashod razdoblja ili su umanjili zadržanu dobit.

4. Primjeri knjiženja po rješenju

4.1. Porezne obveze utvrđivanjem činjeničnog stanja

U nastavku kroz praktične primjere pojasnit ćemo načine knjiženja pojedinih zaključaka iz rješenja poreznog nadzora.

4.1.1. Propušteno evidentiranje prihoda koji su stvarno nastali

Dinamika ispostavljanja računa je predmet ugovornog odnosa iz-među kupca i prodavatelja. Tako u praksi možemo naći slučajeve da se prije isporuke traži plaćanje predujma, te ispostavlja račun za predujam, dok će usluga biti obavljena tek u kasnijem razdoblju, te slučajevi da se račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga ispo-stavlja na kraju, nakon obavljene isporuke.

No, suprotno od liberalnog pristupa Zakona o obveznim odnosima, porezni propisi zahtijevaju evidentiranja porezne obveze onom dina-mikom kako se usluge obavljaju. Tako porezni obveznici koji imaju ugovoreno ispostavljanje računa na kraju isporuke znaju nesvjesno propustiti plaćanje poreznih obveza. To se posebno odnosi na pro-blematiku obračunavanja PDV-a kod kontinuiranih usluga. Primjer navedenog propusta dajemo u nastavku.

Primjer 2.: Nepravovremeno evidentiranje prihoda i obveze za PDV

Poreznim nadzorom u rujnu 2011. utvrđeno je da je porezni obve-znik Fed d.d. dao u najam poslovnu zgradu poduzetniku red d.o.o. Najam je trajao od travnja 2009. do ožujka 2011. godine. Ugovorom je utvrđeno da će poduzetnik najamninu zaračunati na kraju najma, te je u travnju 2011. ispostavljen račun na 2.952.000,00 kn (PDV 552.000,00). U tom obračunskom razdoblju račun je evidentiran u poreznim i poslovnim knjigama.

rješenjem poreznog nadzora utvrđeno je da je time porezni obve-znik propustio evidentirati obvezu za PDV u 2009. i 2010. godini, te je u tim godinama iskazao i prenisku osnovicu poreza na dobit.

Poreznim rješenjem utvrđena je slijedeća porezna obveza:PDV

� PDV za 2009. (23.000 x 9) 207.000,00 kn � PDV za 2010. (23.000 x 9) 276.000,00 kn � ukupno 583.000,00 kn

Porez na dobit � porez na dobit za 2009. (900.000 x 20%) 180.000,00 kn � porez na dobit za 2010. (1.200.000 x 20%) 240.000,00 kn � ukupno 420.000,00 kn

Zatezna kamata za 2009 i 2010 godinu iznosi 65.240,00 kn, a za 2011. godinu 12.300,00 kn.




4910 / 2011 49

Računovodstv


Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1 Obračun obveza po poreznom nadzoru 938.592,00 9404 ---

� odgođena porezna imovina (583.000+ 65.240) x 20% 129.648,00 083 ---

� PDV 583.000,00 --- 2607

� porez na dobit 420.000,00 --- 2621

� zatezne kamate (2009 i 2010.) 65.240,00 --- 26698

1.a Obračun zateznih kamata (2011) 12.300,00 72210 26698

2. Plaćanje obveze za PDV i zatezne kamate 1.080.540,00 --- 1000

� PDV 583.000,00 2607 ---

� porez na dobit 420.000,00 2621 ---

� zatezne kamate (2010.) 77.540,00 26698 ---

Pregled naziva korištenih konta:083 - Odgođena porezna imovina kod promjena računovodstvenih politika i ispravaka temeljnih pogrešaka (Pozicija B V) 1000 - Žiro-račun za redovno poslovanje (analitika prema bankama) 2607 - PDV po rješenju poreznog nadzora 2621 - Obveze za porez na dobit po rješenju poreznog nadzora ¶ 26698 - Obveze za zatezne kamate u svezi s javnim davanjima 72210 - Zatezne kamate - porezno priznate 9404 - Zadržana dobit iz ispravka pogreške.

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obračunani PDV i zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukida-njem odgođene porezne imovine umanjuje se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


knjiženje sa 31.12.2011.

3. Ukidanje odgođene porezne imovine 129.648,00 811 083

Postupanje sa kontom 811 detaljno je pojašnjeno u članku Iskazi-vanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u knji-govodstvu i u računu dobiti i gubitka; mr. Zdravko Baica, dipl.oec,; riPup br. 3/2011 str. 29.

4.1.2. Nepriznavanje dijela rashoda

kada porezno tijelo u nadzoru otkrije određene rashode koji nisu zadovoljili kriterije priznavanja prema poreznim propisima tada rje-šenjem određuje porezni učinak nepriznavanja tih rashoda na ob-vezu za porez na dobit, a kod obveznika koji su u sustavu PDV-a kao posljedica nepriznavanja ulaznog računa može nastati i obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost koji je priznat temeljem spor-nog računa.

U slijedećem primjeru nepriznavanje dijela troška dovodi do pove-ćanje porezne obveze za nadziranu godinu.

Primjer 3.: Obveza poreza na dobit utvrđena nadzoromPorezni obveznik Tzu d.o.o. primio je u siječnju 2010. zajam od

društva matice Sci d.d. u iznosu od 2.000.000,00 kn po kamatnoj stopi od 25%. Porezni nadzor utvrdio je da je pri tome došlo do tran-sfera dobiti sa društva Tzu d.o.o. koji je u 2010 poslovao pozitivno u društvo Sci d.d. koje iz 2009. ima nepokriveni preneseni porezni

gubitak, te poreznom obvezniku Tzu d.o.o. nije priznat dio troška ka-mata iznad tržišne vrijednosti.

rješenjem poreznog nazora, poreznom obvezniku uvećana je pore-zna osnovica za 2010. za 260.250,00 kn, te je porezni obveznik dužan uplatiti 51.250,00 kn poreza sa zateznom kamatom od 28.325,00 kn od kojih se 24.115,00 kn odnosi na 2010, a preostali dio na 2011.

Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Zadržana dobit 75.365,00 9404 ---

� porez na dobit 51.250,00 --- 2621

� zatezne kamate (2010.) 24.115,00 --- 26698

1.a Odgođena porezna imovina (24.115 x 20%) 4.823,00 083 9404

2. Obračun zateznih kamata za 2011. 4.210,00 72210 26698

3. Plaćanje obveza sa žiro računa 79.575,00 --- 1000

� porez na dobit 51.250,00 2621 ---

� zatezne kamate (2010.-2011.) 28.325,00 26698 ---

Ista knjiženja na T kontima:9404 Zadržana dobit iz ispravka

pogreške2621 Obveze za porez na dobit po rješenju poreznog nadzora

(1) 75.365,00 600.250,00 S°4.823,00 (1a)

(3) 51.250,00 51.250,00 (1)

083 Odgođena porezna imovina kod ispravaka temeljnih pogrešaka

26698 Obveze za zatezne kamate u svezi s javnim davanjima

(1a) 4.823,00 (39 28.325,00 24.115,00 (1)4.210,00 (2)

72210 Zatezne kamate – porezno priznate

1000 Žiro račun

(2) 4.210,00 79.575,00 (3)

Napomene:Porezni obveznik je temeljem donesenih računovodstvenih politi-

ka, poreznu obvezu i kamate iz 2010. evidentirao na teret zadržanog dobitka (knjiženje 1.)

Zatezne kamate za 2011. godinu su troškovi tekućeg financiranja i terete rashode razdoblja (knjiženje 2.).

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-čunane zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukidanjem odgođe-ne porezne imovine umanjuje se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze. knjiženje kao u primjeru 2.

Primjer 4.: Evidentiran ulazni račun, usluga nije obavljena račun vraćen

Porezni nadzor utvrdio je da je porezni obveznik Ber d.o.o. u stu-denom 2010. zaprimio račun r1 od dobavljača Gtz d.o.o. za studiju o tržištu usluga pranja rublja u republici Austriji te ju evidentirao u poslovnim i poreznim knjigama u slijedećim iznosima: ostali troškovi 200.000 kn, pretporez 46.000 kn.

Nadzorom je utvrđeno da navedena usluga nije obavljena, iz čega proizlazi obveza za PDV u iznosu od 46.000 kn i obveza za porez na dobit u iznosu od 40.000,00 kn, te zatezne kamate u iznosu od 8.400,00 kn od čega se na 2010. god. odnosi 2.300,00 kn.

10 / 201150

Računovodstv

o


Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun



� odgođena porezna imovina (46.000 + 2.300) x 20% 9.660,00 083 ---

� PDV 46.000,00 --- 2607

� porez na dobit 40.000,00 --- 2621

� zatezne kamate (2010.) 2.300,00 --- 26698

1.a Obračun zateznih kamata (2011) 6.100,0 72210 26698

2. Plaćanje obveze za PDV i zatezne kamate 94.400,00 --- 1000

� PDV 46.000,00 2607 ---

� porez na dobit 40.000,00 2621 ---

� zatezne kamate (2010.) 8.400,00 26698 ---

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obračunani PDV i zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukida-njem odgođene porezne imovine umanjuje se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze. knjiženje kao u primjeru 2.

Interna kontrola poreznog obveznika, na temelju rješenja poreznog nadzora potvrdila je nalaz porezne uprave te donijela odluku o otpi-sivanju obveza prema dobavljaču za uslugu koja nije obavljena, te vraćanju računa njegovu izdavatelju.

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Otpisivanje računa

� otpisivanje obveze prema dobavljaču 246.000 220 ---

� prihod 246.000 --- 7644Navedeni prihod iskazuje se u rednom broju 31. obrasca PD. Na taj način za iznos iskazan na tom kontu umanjuje se porezna osnovica, čime se izbjegava da se porez na dobit na navedeni iznos dva puta plati, jer je obveza za porez na dobit na ovaj iznos već obračunana rješenjem poreznog nadzora.

Nakon dobivenog rješenja poreznog nadzora, navedena knjiženja treba provesti i u slučaju ako se navedena isporuka u međuvremenu obavi. Naime, i u tom slučaju račun za isporuku koji smo dobili prije same obavljene isporuke treba stornirati, original računa vratiti ispo-ručitelju, te od njega zatražiti novi račun za isporuku koji ćemo potom redovno evidentirati.

4.1.3. Obveza za PDV kod ino usluga

U praksi je česta zabluda da se na uslugu koju domaći poduzetnik obavi inozemnom poduzetniku nikada ne obračunava PDV jer se radi o «izvoznoj» usluzi i obrnuto, da se na uslugu koju inozemni podu-zetnik obavi domaćem poduzetniku obvezno zaračunava PDV (te priznaje kao pretporez kada se plati) jer se radi o «uvoznoj» usluzi. Ovakvo razmišljanje uglavnom nije točno, pa porezno tijelo nerijetko u nadzoru otkrije upravo ovaj porezni propust.

Dok je kod uvoza robe obračun i naplata PDV-a organizirana preko carinarnice, kod usluga o pravovremenom obračunu i uplati PDV-a mora voditi računa sam poduzetnik. Propustu ne plaćanja PDV-a na usluge obavljene iz inozemstva posebno su skloni poduzetnici koje

nisu u sustavu PDV-a. Naime, obvezu plaćanja PDV-a na usluge obavljene iz inozemstva oporezive u hrvatskoj imaju svi poduzetnici kojima su takve usluge obavljene, neovisno o tome da li su u susta-vu PDV-a ili ne. U pokušaju da se razlikuje osoba koja plaća PDV po uvozu, ali nije u sustavu PDV-a od one koja jest u sustavu PDV-a, Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost uveden je pojam “po-vremeni porezni obveznik” za one koji nisu u sustavu PDV-a i “stalni porezni obveznik” za poduzetnike koji su u sustavu PDV-a.

knjiženja i porezni tretman propuštanja obračunavanja PDV-a na usluge obavljene iz inozemstva oporezive u rh nije isti kod stalnog i povremenog poreznog obveznika, pa kroz primjere 3.a i 3.b dajemo knjiženja u oba slučaja.

Primjer 5.a: Obveza PDV-a na usluge obavljene iz inozemstva kod stalnog poreznog obveznika

Poreznim nadzorom obavljenim u travnju 2011. godine utvrđeno je da porezni obveznik nije obračunao PDV na usluge iz inozemstva oporezive prema sjedištu primatelja (u rh). Usluge su obavljene 20. listopada 2010. godine u ukupnoj vrijednosti 23.400 ChF odnosno 128.546,45 kn (tečaj na dan 20.10.2010. iznosi 5,493438), pa po-rezna obveza iznosi 29.565,68. Zatezne kamate iznose 2.350,21 od čega se 850,21 kn odnosi na 2011.

Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Obveza za PDV 29.565,68 16040 26042

2. Obračun zateznih kamata 2.350,21 --- 26698

� kamate 2010 - na teret zadržane dob. 1.200,00 9404 ---

� kamate 2010 - odgođena por. imov. 300,00 083 ---

� kamate 2011. 850,21 72210 ---


� PDV 29.565,68 26042 ---

� zatezne kamate (2010.) 2.350,21 26698 ---

3.a Pretporez 29.565,68 16041 16040

Pregled naziva korištenih konta:16040 - Obračunani porez na usluge inozemnih poduzetnika 16041 - Plaćeni porez na usluge inozemnih poduzetnika 26042 - PDV na usluge inozemnih poduzetnika - 23%

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-čunane zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukidanjem odgođe-ne porezne imovine umanjuje se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze. knjiženje kao u primjeru 2.

Dakle, stalni porezni obveznik PDV koji je platio po usluzi obavljenoj mu iz inozemstva koristi kao pretporez u razdoblju kada je platio po-reznu obvezu. Iz prakse poznati su nam slučajevi kada porezni nadzor osporava pravo na povrat pretporeza u ovakvim slučajevima. Sma-tramo da nema nikakve zakonske osnove da se pravo na odbitak pretporeza osporava činjenicom da porez na usluge obavljene od ino poduzetnika nije plaćen pravovremeno, nego tek u sklopu poreznog postupka.

www.RiPup.hr

5110 / 2011 51

Računovodstv


Primjer 5.b: Obveza PDV-a na usluge obavljene iz inozemstva kod povremenog poreznog obveznika

Poreznim nadzorom obavljenim u travnju 2011. godine utvrđeno je da poduzetnik nije obračunao PDV na usluge iz inozemstva oporezive prema sjedištu primatelja (u rh). Usluge su obavljene 20. listopada 2010. godine u ukupnoj vrijednosti 23.400 ChF odnosno 128.546,45 kn (tečaj na dan 20.10.2010. iznosi 5,493438), pa porezna obve-za iznosi 29.565,68. Zatezne kamate iznose 2.350,21 od čega se 850,21 kn odnosi na 2011. Poduzetnik nije u sustavu PDV-a.

Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Obveza za PDV 29.565,68 --- 26042

� zadržana dobit 23.652,54 9404 ---

� odgođena porezna imovina 5.913,14 083 ---

2. Obračun zateznih kamata 2.350,21 --- 26698

� kamate 2010 - na teret zadržane dob. 1.200,00 9404 ---

� kamate 2010 - odgođena por. imov. 300,00 083 ---

� kamate 2011. 850,21 72210 ---


� PDV 29.565,68 26042 ---

� zatezne kamate (2010.) 2.350,21 26698 ---

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-čunane zatezne kamate za 2010..

Ukidanjem odgođene porezne imovine umanjuje se dobitak teku-će godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgo-đene porezne imovine i odgođene porezne obveze. knjiženje kao u primjeru 2.

Povremeni porezni obveznik nije u sustavu PDV-a te je takvom poduzetniku plaćeni PDV trošak. Obzirom da je poreznim nadzorom utvrđeno da se radi o trošku iz 2010. godine, to je novostvorena obveza knjiženja sukladno hSFI-u 3 na teret zadržane dobiti.

4.1.4. Obveza za PDV kod utvrđenog manjka popisom kojeg je naložio porezni nadzor

Prema OPZ-u osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popi-sati imovinu i obveze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.

U nastavku dajemo primjer knjiženja manjka utvrđenog popisom tijekom godine koji je zahtijevao porezni nadzor.

Primjer 6: Manjak utvrđen popisom na zahtjev poreznog nadzora

Porezni nadzor u postupku nadzora u travnju 2011. naložio je pore-znom obvezniku “Frc” d.o.o. inventuru zaliha materijala. Inventurom je utvrđen manjak u iznosu 32.000,00 kn koji nije porezno priznat Po-rezni nadzor izdao je rješenje u kojem se poreznom obvezniku nalaže plaćanje PDV-a u iznosu od 7.360,00 kn.

Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Obveza za PDV 7.360,00 7399 2607

2 Plaćanje obveze 7.360,00 2607 1000

Porezni nadzor rješenjem je utvrdio obvezu za PDV za utvrđeni ma-njak. Porezni nadzor nije pronašao indicije koje bi upućivale da je manjak nastao 2010. ili ranije, pa se polazi od stajališta da se radi o manjku nastalom u tekućoj godini. Premda ovaj rashod nije priznati rashod u smislu utvrđivanja osnovice za porez na dobit, rješenjem nije utvrđena obveza za porez na dobit jer se pogreška odnosi na tekuću godinu, a obveza za porez na dobit može se utvrditi tek kada je u svezi pogreški koje se odnose na protekle godine.

4.2. Porezna obveza utvrđena procjenomAko porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju

poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti.Porezno tijelo procijenit će poreznu osnovicu:

� ako porezni obveznik ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima

� ako porezni obveznik ne izdaje propisane račune ili ne vodi po-slovne knjige točno, uredno i pravodobno

� ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može doka-zati vjerodostojnom dokumentacijom

� ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućava provedbu poreznog postupka

� ako porezni obveznik koji vodi podatke u elektroničkom obliku ne postupi u skladu s odredbama članka 57. ovoga Zakona.

Pri utvrđivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo polazit će od:

� raspoložive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjižena

� raspoložive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom razdoblju kraćem od razdoblja oporezivanja (dnev-nim, tjednim ili mjesečnim primicima), tako da se na temelju podataka o tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica određenog razdoblja

� podataka i činjenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjed-nim ili mjesečnim) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom, tako da se na temelju tih podataka procijeni porezna osnovica određenog razdoblja

� usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj loka-ciji ili usporedbe s prosječnim primitkom više poreznih obve-znika iste djelatnosti na istoj ili sličnoj lokaciji

� podataka o mogućnostima isporuka dobara ili obavljanja uslu-ga (instaliranog kapaciteta) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom.

Primjer 7.: Procjena obveza za PDV i porez na dobitIz zapisnika o obavljenom nadzoru ispostavljanja računa i evidentira-

nja prometa u trgovini Trg d.o.o. utvrđeno je da u razdoblju od 1.1. do 6.3. porezni obveznik ne posjeduje kontrolne vrpce. Nadzorom je i utvr-đeno da izdani račun broj 24071 nije evidentiran na kontrolnim vrpcama pripadajućih datuma, te da u knjigu IrA nisu uneseni računi od broja 25104 do 25502 te da za te račune također ne postoje kontrolne vrpce. Na temelju svega navedenog utvrđeno je da poslovna dokumentacija poreznog obveznika nije vjerodostojna te da ne prikazuje stvarno stanje

10 / 201152

Računovodstv

o


ostvarenog prometa u 2010. godini, te je temeljem toga procijenjena porezna obveza temeljem podataka o poslovanju poreznog obvezni-ka. Procjena je izvršena snimanjem dnevnog prometa od 10. siječnja 2011, do 20. siječnja 2011. te je utvrdio da prosječan promet po danu iznosi 3.500 kn. Na temelju ukupno iskazanog prometa u 2010. godini i prosječnog dnevnog prometa utvrđenog poreznim nadzorom porezno tijelo utvrdilo je godišnju razliku u prometu od 240.000,00 kn iz čega za poreznog obveznika proizlaze slijedeće obveze:

� PDV (240.000 x 18,6992%) 44.878,00 kn � porez na dobit ((240.000 - 44.878) x 20%) 39.024,00 kn � zatezne kamate za 2010. 7.210,00 kn � zatezne kamate za 2011. 2.240,00 kn

Knjiženja:

Red. br.

Opis IznosRačun



� odgođena porezna imovina (44.878 + 7.210) x 20% 10.417,60 083 ---

� PDV 44.878,00 --- 2607

� porez na dobit 39.024,00 --- 2621

� zatezne kamate (2010.) 7.210,00 --- 26698

1.a Obračun zateznih kamata (2011.) 2.240,00 72210 26698


� PDV 44.878,00 2607 ---

� porez na dobit 39.024,00 2621 ---

� zatezne kamate (2010.) 9.450,00 26698 ---

Ista knjiženja na T kontima:

9404 Zadržana dobit iz ispravka pogreške

2607 Obveze za PDV po rješenju poreznog nadzora

(1) 80.694,40 600.250,00 S° (2) 44.878,00 44.878,00 (1)

083 Odgođena porezna imovina kod ispravaka temeljnih pogreš.

2421 Obveze za porez na dobit po rješenju poreznog nadzora

(1) 10.417,60 (2) 39.024,00 39.024,00 (1)

72210 Zatrzne kamate – porezno priznate

26698 Obveze za zatezne kamate u svezi s javnim davanjima

(1a) 2.240,00 (2) 9.450,00 7.210,00 (1)2.240,00 (1a)

1000 Žiro račun

S° 150.800,00 93.352,00 (2)

Odgođena porezna imovina ukida se na kraju financijske godine u kojoj je utvrđena pogreška iz prethodnih razdoblja, u momentu kada se u obrascu PD umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za obra-čunani PDV i obračunane zatezne kamate za prethodna razdoblja. Ukidanjem odgođene porezne imovine umanjuje se dobitak tekuće godine preko konta 811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze. knjiženje kao u primje-ru 2.

Premda je radi utvrđivanja obveze za porez na dodanu vrijednost i porez na dobit porezni nadzor morao procijeniti promet odnosno pri-hod, iznos procijenjenog prihoda porezni obveznik nije dužan evidenti-rati. Naime procjena prihoda je samo metodologija kojom se utvrdila porezna obveza u specifičnom slučaju kada to nije moguće utvrditi

iz poslovnih i poreznih knjiga poreznog obveznika. rješenjem porezni nadzor ne zahtijeva evidentiranje prihoda već plaćanja poreza.

Dakle, porezni obveznik po navedenom rješenju dužan je evidentirati i platiti utvrđenu poreznu obvezu, a da nije du-žan evidentirati procijenjeni prihod.

5. Umjesto zaključka

5.1. Porezna obveza kao priznati rashodU poglavlju 3.4.3. ovog članka dali smo zakonske odrednice prema

kojima se obveze utvrđene poreznim nadzorom i u slučaju kada se knjiže na teret zadržane dobiti smatraju troškom razdoblja u kojem je utvrđena obveza. No, iz kontakta sa korisnicima primijetili smo postojanje dvojbi u svezi primjene navedenih odredbi, što ne čudi, obzirom da su ova prava, nisu izravno obrađena zakonskim odred-bama i podzakonskim aktima, te nedostatno obrađena u uputama i mišljenjima nadležnog poreznog tijela. U želji da otklonimo bilo kakve dvojbe oko primjene ovih poreznih prava u nastavku dajemo slijede-će konstatacije i argumente:

5.1.1. Računovodstveni standardi ne uređuju porezni tretman

evidentiranje obveza utvrđenih nadzorom obavlja se temeljem računovodstvenih standarda, kojima je uređeno da se pogreške iz prethodnih godina koje su značajne evidentiraju na teret zadržane dobiti, dok se one koje ne udovoljavaju kriteriju značajnosti eviden-tiraju na teret rashoda tekućeg razdoblja. Navedeno ne prejudicira porezni tretman navedenih troškova, već isključivo računovodstve-ni. računovodstveni propisi dakle uređuju da se kod značajnih po-greški iz proteklih godina treba ispraviti rezultat proteklih godina, a u svrhu ispravnog izvještavanja. Iz tog razloga standardi upućuju i na dodatno izvještavanje o navedenim pogreškama kroz Bilješke uz financijske izvještaje.

To što obveza nije evidentirana na rashod ne znači da u poreznom smislu ova obveza nije priznata kao rashod, isto kao što i u propisa-nim slučajevima određeni evidentirani rashodi neće biti i porezno priznati u poreznim izvještajima.

5.1.2. Nema pravne osnove za različit pristup značajnoj i beznačajnoj pogrešci

kada se radi o pogrešci prethodnog razdoblja koja se ne smatra značajnom porezni obveznik nije dužan primijeniti hSFI 3, te nave-denu pogrešku može iskazati kao rashod razdoblja. Ovakav rashod smatra se porezno priznatim.

kada se ista pogreška smatra značajnom, tada se temeljem ra-čunovodstvenih propisa navedena pogreška treba evidentirati na teret zadržane dobiti. No, osnova nastanka ove pogreške time se nije promijenila, pa nema osnove niti za različit porezni pristup. Iz tog razloga u poreznim propisima ne nalazimo odredbe koje bi upućivale da pogreška ima različit porezni tretman ovisno o tome kako je kate-gorizirana prema računovodstvenim propisima.

5.1.3. Propusti, prekršaji i prevare ne kažnjava ju se ukidanjem poreznih prava

kada se u poreznom nadzoru ustanovi da određena porezna ob-veza nije podmirena porezno tijelo utvrđuje činjenično stanje, te

5310 / 2011 53

Računovodstv


temeljem nalaza procjenjuje da li se radi o uobičajenom propustu u poslovanju ili je nepodmirena obveza rezultat nemara ili namjere.

Ako se radi o uobičajenom propustu, tada će porezni obveznik osim osnovne obveze biti dužan obračunati i uplatiti zatezne kama-te zbog nepravovremenog plaćanja porezne obveze. No, ukoliko je ocjena porezne uprave da se radi o poreznom prekršaju ili kazne-nom djelu, tada porezni propisi i propisi kaznenog prava omogućuju poreznom tijelu: ® propisivanje prekršajnih kazni kako poreznom obvezniku - pravnoj osobi, tako i radniku ili drugoj osobi koja je od-govorna za porezni prekršaj ® aktiviranje kaznenih odredbi u slučaju kaznenog djela, ® te kao krajnju mjeru privremenu ili trajnu zabranu obavljanje djelatnosti.

Stoga bi smatrali neozbiljnim kada bi porezno tijelo uz sve na-vedene mogućnosti poreznog obveznika kažnjavalo nezakonitim ukidanjem poreznih prava, pa navedeno od poreznog tijela niti ne očekujemo.

5.1.4. Porezna uprava odavno se izjasnila

Na pitanje da li se PDV, porez na dobit i zatezna kamata utvrđena nadzorom smatra troškom poslovanja porezna uprava odgovorila je mišljenjem još 2003. Iako se navedeno mišljenje Porezne uprave odnosi se na prije važeći Zakon o porezu na dobit smatramo da se može primijeniti i na sada važeći Zakon o porezu na dobit te ga u nastavku u cijelosti prenosimo.

Rashodi za PDV, porez na dobit i zatezne kamate po nadzoru

Ministarstvo financijaKlasa: 410-01/03-01/104 Ur. broj.: 513-07/03-2Zagreb, 17. travnja 2003.

Društvo za prijevoz putnika, turizam i trgovinu, nije u svojim po-slovnim knjigama evidentiralo prihode od prodanih voznih karata, prtljage i slobodnih vožnji u 1998., 1999. i 2000. godini te je u po-stupku nadzora na utvrđeni neevidentirani prihod zaračunan PDV, porez na dobit i kamata u ukupnom iznosu od 1.583.484,16 kuna. Postavljeno je pitanje kako knjižiti obveze za poreze i kamatu, te kako će navedeni iznosi poreza i kamata utjecati na popunjava-nje prijave poreza na dobit za 2002. godinu, te budući da očekuju reprogram na 4 godine, mogu li rashode rasporediti po godinama reprograma na koje je dogovoreno?

Odredbom članka 5. stavak 2. točka 8. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/00), propisano je da rashode poreznog razdo-blja čine i troškovi financiranja (redovne i zatezne kamate, tečajne razlike, valutne klauzule i jamstva), a u točki 10. istog stavka i svi drugi troškovi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem prihoda ili do-biti poreznog obveznika. Kamate za nepravodobno plaćeni PDV i porez na dobit jesu troškovi financiranja i porezno priznati rashod. Utvrđena svota obveze za PDV je rashod utvrđen nakon datuma bilance i rezultira iz poslovne djelatnosti poreznog obveznika, te je porezno priznati rashod.

Obveza poreza na dobit nije poslovni rashod, pa tako nije ni po-rezno priznati rashod, jer se radi o dijelu stečene dobiti prethodnih razdoblja koji otpada na porez, što znači da za svotu obveze poreza na dobit treba teretiti kapital.

U skladu s navedenim, smanjenje kapitala nema utjecaja na osnovicu poreza na dobit i ne iskazuje se u poreznoj prijavi, PD obrascu. Ako društvo ima gubitak iznad vrijednosti kapitala, tada će za svotu porezne obveze uvećati taj gubitak, ali ga neće iskazati

u PD obrascu. Ako se takav gubitak prenosi iz prethodnog raz-doblja, potrebno je svotu prenesenog gubitka za svotu obveze poreza na dobit isključiti iz podataka na PD obrascu.

Drugo pitanje odnosi se na raspored rashoda na ime poreznih obveza po godinama i na njihovo iskazivanje u prijavi poreza na dobit, jer se očekuje reprogram, odnosno odgoda plaćanja pore-znih obveza. U navedenom slučaju radi se o događajima nakon datuma bilance, tj. O izvanrednim rashodima. Porezni obveznik rashode priznaje u financijskom izvješću i prijavi poreza na dobit kad smanjenje budućih gospodarskih koristi proizlazi iz smanje-nja sredstava ili povećanja obveza koji se mogu pouzdano izmje-riti. U skladu s tim, smatramo da porezni obveznik može razgra-ničiti rashode proistekle iz poreznih obveza po razdobljima kada će biti plaćeni i iskazati ih u poslovnim kao odgođeno plaćanje troškova.

5.2. Rješenja u korist poreznog obveznika

Porezni nadzor treba obavljati jednakom pozornošću u po-gledu svih bitnih činjenica, kako onih koje idu na štetu po-reznog obveznika tako i onih u njegovu korist (čl. 108. st. 2. OPZ-a).

Porezni nadzor treba usmjeriti na bitne činjenice koje mogu ko-načno povećati ili smanjiti poreznu obvezu… (čl. 108. st. 3. OPZ-a).

Obzirom da je rješenje porezni akt kojim se odlučuje jednako o obvezama iz porezno-pravnog odnosa kao i o pravima, za očekivati je da barem poneka rješenja osim porezne obveze utvrde i porezno pravo.

Primjerice, ako se u poreznom nadzoru utvrdi da je protekle godi-ne trebao biti obračunat PDV ili neki drugi porez koji bi u konačnici smanjio osnovicu poreza na dobit, u poreznom rješenju bi trebalo uz obvezu po osnovi poreza na dodanu vrijednost, biti utvrđeno i pravo po osnovi smanjenja obveze poreza na dobit.

Obzirom, na izvršnost rješenja, obveza porezne uprave za povrat preplaćenog poreza po osnovi utvrđenog prava, dospijeva istovre-meno kada i obveza poreznog obveznika u slučaju utvrđivanja po-rezne obveze.

Međutim, koliko je nama poznato, ovakva rješenja, ako i postoje, svakako nisu uobičajena. Stoga, ovom prilikom pozivamo porezna tijela da prilikom sastavljanja rješenja vode računa o potpunoj pri-mjeni obvezujućih odredbi OPZ-a, te ne zanemaruju činjenice koje idu u korist poreznog obveznika.

No, izostavljanje poreznih prava iz rješenja ne znači da porezni ob-veznik ta prava nema pravo koristiti sukladno poreznim i računovod-stvenim propisima, kako smo to dodatno obrazložili u prethodnom poglavlju.

Literatura:1) Izvršenje poreznog akta i obračunske prijave; Berislav Matković, dipl.

iur.; riPup br. 2/2007 str. 2582) Žalba i drugi pravni lijekovi u poreznom postupku; Božo Prelević, dipl.

iur.; riPup br. 4/2011. 1893) Pravni aspekt poreznog nadzora; Berislav Matković, dipl. iur.; riPup br.

11/2008 str. 834) Iskazivanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u

knjigovodstvu i u računu dobiti i gubitka; mr. Zdravko Baica, dipl. oec.; riPup br. 3/2011 str. 29.

10 / 201154

Računovodstv

o

dr. sc. Paško Anić – Antić

Računovodstvene politike – praktični primjer

Autor članka daje praktični primjer mogućeg izgleda Pravilnika o primjeni računovodstvenih politika.

1. Uvod Cilj je financijskih izvještaja pružiti informacije o financijskom po-

ložaju, uspješnosti poslovanja i promjenama u financijskom položaju društva, a za potrebe vanjskih korisnika u procesu donošenja po-slovnih odluka. U tu svrhu potrebno je da informacije iz financijskih izvještaja budu kvalitativne, odnosno korisne u procesu odlučivanja. Informacija je kvalitativna ako u sebi sadrži sve kvalitativne osobine za potrebe odlučivanja od strane vanjskih korisnika (razumljivost, važnost, pouzdanost i usporedivost). Upravo je to razlog prihvaćanja i primjenjivanja računovodstvenih načela, naznačenih u Okviru za prezentiranje financijskih izvještaja, za utvrđivanje propisanih postu-paka, uključujući i neke procjene (bilo iz vlastitog iskustva ili od stra-ne ovlaštenih vanjskih strčnjaka) za priznavanje i mjerenje eleme-nata financijskih izvještaja kroz donešene i usvojene Međunarodne standarde financijskog izvještavanja, odnosno hrvatskih standarde financijskog izvještavanja, kroz donošenje i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika. Društvo je, sukladno MrS 1 – Prezenti-ranje financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 140/06) i hSFI 1 – Finan-cijski izvještaji (Nar. nov., br. 30/08 i 4/09), dužno objaviti sažetak usvojenih računovodstvenih politika od strane menadžmenta koja obuhvaćaju osnove za mjerenje korištene u procesu sastavljanja fi-nancijskih izvještaja kao i druge računovodstvene politike važne za njihovo razumijevanje od strane korisnika.

Navedeno znači da je društvo obvezno donijeti računovod-stvene politike i iste dosljedno primjenjivati u postupku fi-nancijskog izvještavanja.

U nastavku je dan prijedlog mogućih računovodstvenih politika, prvenstveno tamo gdje postoji mogućnost izbora jednog od dozvo-ljenih načela, kako za korisnike MSFI-a tako i za korisnike hSFI-a, platforme financijskog izvještavanja. Postupci koji su primjenjivi samo za korisnike hSFI-a posebno su naglašeni.

2. Primjer Pravilnika o primjeni računovodstvenih politika

Temeljem Statuta (Društvenog ugovora) društva “DrUšTVO” d.d. (d.o.o.) i sukladno Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07) Uprava (direktor) društva je na sjednici održanoj dana ...................... usvojila

PRAVILNIKo primjeni računovodstvenih politika

Opće odredbe

Članak 1.računovodstvene politike Društva obuhvaćaju načela, osnove,

dogovore, praksu i pravila za evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, te sastavljanje i predočavanje temeljnih fi-nancijskih izvještaja Društva.

Cilj utvrdjivanja računovodstvenih politika je objektivno i fer pre-zentiranja imovine, obveza, prihoda, rashoda i kapitala.

Načela za utvrđivanje računovodstvenih politika: � Načelo opreznosti i razboritosti koje se ostvaruje stručnim i

odgovornim izborom metoda za pravilno i realno iskazivanje poslovnih događaja i financijskih učinaka koji se iskazuju u poslovnim knjigama i njihovog prezentiranja u financijskim izvještajima Društva.

5510 / 2011 55

Računovodstv

odr. sc. Paško Anić – Antić

� Načelo prevage bitnog nad oblikom ili formom koje se ostva-ruje tako da se u financijske izvještaje unosi sve što je važno za iskazivanje stvarnog stanja i objektivni prikaz poslovanja Društva.

� Načelo značajnosti koje se ostvaruje tako da se u financijske izvještaje Društva bezuvjetno unesu svi podaci i informacije pomoću kojih će se istaći najvažnije karakteristike i rezultati poslovanja Društva i koji će korisnicima izvještaja omogućiti da objektivno ocijene poslovanje Društva.

� Načelo nastanka poslovnog događaja, kada se učinci tran-sakcija i ostalih događaja priznaju kad nastanu, a ne kad se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent.

� Neograničenost poslovanja, odnosno financijski izvještaji se uobičajeno sastavljaju uz pretpostavku da subjekt vre-menski neograničeno posluje te da će poslovati u doglednoj budućnosti.

Članak 2.Ovaj Pravilnik je sastavljen na načelima financijskog izvještava-

nja prema platformi Međunarodnih standarda financijskog izvje-štavanja/Međunarodnih računovodstvenih standarda (hrvatskih standarda financijskog izvješćivanja), dosadašnjih metoda i postu-paka u društvu te spoznaja u suvremenom poslovanju.

Odluka sadrži izbor odgovarajućih varijanti u postupcima, me-todama i tehnikama financijskog izvještavanja kada Međunarodni računovodstveni standardi financijskog izvještavanja (hrvatski standardi financijskog izvještavanja) dopuštaju više mogućnosti. Ako standardi ili propisi ne dopuštaju izbor tada se primjenjuje ta-kav zahtjev standarda ili propisa izravno i ne mora biti sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 3.Potpuni set financijskih izvještaja društva čine:

(varijanta 1)a) Izvještaj o financijskom položaju na kraju godineb) Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdobljac) Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdobljad) Izvještaj o novčanim tokovima tijekom razdobljae) bilješke

(varijanta 2)a) bilancab) izvještaj o dobitic) izvještaj o promjenama kapitalad) izvještaj o novčanom tokue) bilješke

Nematerijalna imovina

Članak 4.Izdaci za razvoj uključuju troškove povezane s razvojem novih

proizvoda; unapređenja proizvoda; dizajn, konstruiranje i testira-nje prototipa i modela proizvodnje; dizajn alata, radnih naprava, kovačkih i ljevačkih kalupa uključujući i novu tehnologiju; dizajn, konstrukcija i pokusni rad postrojenja koja prema ekonomskim mjerilima nisu prikladna za komercijalnu proizvodnju. To mogu biti troškovi: plaće, nadnice i ostali troškovi osoblja koje radi na aktiv-nostima razvoja, troškovi materijala i usluga utrošenih u razvojnim aktivnostima, amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme u mjeri u kojoj se koristi za razvojne aktivnosti, opći troškovi (osim općih administrativnih) raspoređeni prema MrS-u 2 (hSFI 10), ostali

troškovi kao amortizacija patenata i licenci u mjeri u kojoj se kori-ste za razvojne aktivnosti.

(varijanta 1)Nematerijalna imovina kao imovina s ograničenim korisnim vje-

kom trajanja mjeri se metodom troška, odnosno iskazuje se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuli-rane gubitke od umanjenja.

Trošak (ostatak vrijednosti je obično nula) nematerijalnog sred-stva s određenim vijekom uporabe amortizira se tijekom vijeka uporabe sredstva.

Testiranje na umanjenje vrijednosti u skladu s MrS-om 36 druš-tvo provodii kad god postoje naznake da je knjigovodstveni iznos sredstva viši od iznosa toga sredstva koji se može povratiti.

(varijanta 2)Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s ograničenim kori-

snim vjekom trajanja nakon početnog priznavanja knjiže se u reva-loriziranom iznosu, samo iznimno, ukoliko postoji aktivno tržište za tu skupinu nematerijalne imovine.

Ukoliko nema aktivnog tržišta, društvo provodi test umanjenja na nadoknadivu vrijednost.

kod metode revalorizacije društvo revalorizira sva sredstva u određenoj kategoriji imovine.

Članak 5.Društvo u financijskim izvještajima iskazuje goodwill u slučaju

stjecanja (poslovna spajanja) drugog poduzeća. Goodwillom se smatra razlika između troškova stjecanja i neto fer vrijednosti pre-poznatljive stečene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza na datum stjecanja. Svi troškovi povezani sa stjecanjem (npr. posred-ničke provizije, naknade za profesionalne ili konzultantske usluge, troškovi unutarnjeg odjela za stjecanje) se priznaju kao rashodi raz-doblja, izuzev troškova vezanih direktno za izdavanje vrijednosnih papira.

(varijanta 1) – obveznik MSFI-aGoodwill se naknadno vrednuje usporedbom knjigovodstvene i

nadoknadive vrijednosti jedinice koje stvara novac na koju je go-odwill raspoređen, metodom testa umanjenja. Goodwill se testira na umanjenje jednom godišnje.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aGoodwill se amortizira u razdoblju procijenjene korisnosti od .....

godina (najviše 5 godina).

Materijalna imovina

Članak 6.Prirodna bogatstva (zemljišta i šume) u poslovnim knjigama i

financijskim iizvještajima društva iskazuju se po trošku ulaganja u njihovo pribavljanje.

Građevinski objekti, postrojenja, oprema, alati, pogonski i ured-ski inventar, namještaj i slična materijalna imovina kod prvog evi-dentiranja u poslovnim knjigama iskazuju se po troškovima ulaga-nja kao bruto knjigovodstvena vrijednost.

Troškovi ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu jesu: � kupovna cijena, � uvozne pristojbe i carina, � nepovratni porez i, � izravni troškovi u svezi s dovođenjem sredstava u radno sta-

nje za namjeravanu uporabu (troškovi transporta, osiguranja

10 / 201156

Računovodstv

o


u prometu, utovara, istovara, pretovara, troškovi montaže, troškovi pripreme gradilišta, troškovi isporuke i prijenosa, troškovi instaliranja i montaže, naknade stručnjacima i slični troškovi koji se mogu pripisati ulaganju).

Članak 7.

(varijanta 1) – obveznik HSFI-aTroškovi kamata po osnovi kredita za nabavu materijalnih ulaga-

nja priznaju se u rashode razdoblja u kojem su nastali.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aTroškovi posudbe po osnovi kredita za nabavu materijalnih ula-

ganja uključuju se kao dio troška te imovine, tj. dio nabavne vri-jednosti te imovine (kapitaliziraju se) prema MrS-u 23 – Troškovi posudbe.

kapitalizacija troškova posudbe (kamate i drugi troškovi posud-be novca) moguća je samo za kvalificiranu imovinu, odnosno kod onih sredstava kojima je potrebno znatno razdoblje (dulje od jedne godine) da bi bili spremni za namjeravanu uporabu ili prodaju.

kapitalizacija troškova posudbe prestaje trenutkom predaje kva-lificirane imovine u upotrebu.

(varijanta 3) – obveznik MSFI-aTroškovi posudbe po osnovi kredita za nabavu materijalnih ula-

ganja uključuju se kao dio troška te imovine, tj. dio nabavne vri-jednosti te imovine (kapitaliziraju se) prema MrS-u 23 – Troškovi posudbe.

kapitalizacija troškova posudbe (kamate i drugi troškovi posud-be novca) moguća je samo za kvalificiranu imovinu, odnosno kod onih sredstava kojima je potrebno znatno razdoblje (dulje od jedne godine) da bi bili spremni za namjeravanu uporabu ili prodaju.

kapitalizacija troškova posudbe prestaje trenutkom predaje kva-lificirane imovine u upotrebu.

Članak 8.kada je neko sredstvo stečeno u razmjeni za drugo sredstvo (raz-

mjena) u vlasništvu poduzeća društvo trošak nabave utvrđuje po fer vrijednosti stečenog sredstva.

kada se nekretnina, postrojenja i oprema zamjenjuje za slično sredstvo, a ne može se pouzdano utvrditi fer vrijednost danog sredstva, trošak nabave stečenog sredstva jednak je knjigovod-stvenoj vrijednosti otuđenog sredstva.

Članak 9.U slučaju da poduzeće samo izrađuje sredstva za svoje potrebe,

bruto knjigovodstvenu svotu činit će troškovi koji se izravno mogu pripisati tom ulaganju (prema MrS-u 2), ali najviše do razine tr-žišnih cijena istih sredstava. U vrijednost ulaganja ne uključuju se interni profiti.

Sredstva primljena u financijski najam tretiraju se kao sredstva u vlasništvu i vode se u okviru materijalne imovine.

(varijanta 1) – obveznik HSFI-aTroškovi posudbe za izgradnju vlastite materijalne imovine za

vlastite potrebe priznaju se u rashod razdoblja u kojem su nastali.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aTroškovi posudbe za izgradnju materijalne imovine za vlastite po-

trebe kapitaliziraju se prema MrS-23 samo za imovinu kojoj treba dulje vremensko razdoblje za dovođenje u namjeravanu uporabu (kvalificirana imovina).

(varijanta 3) – obveznik MSFI-aTroškovi posudbe za izgradnju materijalne imovine za vlastite po-


Članak 10.

(varijanta 1)Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu nekret-

ninu, postrojenje i opremu iskazivati po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranje gubitke od umanjenja (metoda troška).

(varijanta 2)Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu ne-

kretninu, postrojenje i opremu, čija se fer vrijednost može pouzda-no izmjeriti, iskazivati po revaloriziranom iznosu.

Amortizacija

Članak 11.Bruto knjigovodstvena svota materijalne imovine nadoknađuje

se iz prihoda poduzeća u procijenjenom korisnom vijeku trajanja svakog pojedinog sredstva iz skupine materijalne imovine.

Vijek uporabe procjenjuje se u vrijeme nabave sredstva iz sku-pine materijalne imovine. Vijek uporabe utvrđuje se na temelju:

� očekivane uporabe sredstava u poduzeću (očekivani kapaci-tet ili fizički učinak),

� očekivanog trošenja (broj smjena, program popravaka), � tehničkog starenja (promjene u potražnji za proizvodom ili

uslugom), � zakonskih i sličnih ograničenja povezanih s korištenjem

sredstava.

Članak 12.

(varijanta 1)Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzeće primje-

njuje linearnu (ravnomjernu) metodu.


njuje metodu opadajućeg salda.


njuje metodu jedinice proizvoda.

Ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine)

Članak 13.Ulaganje u nekretnine je ona imovina ili dio imovine (zemljište

ili zgrada, ili oboje) s namjenom (kao vlastita ili pod financijskim leasingom) najma i/ili povećanje kapitala umjesto.

Ista se ne može klasificirati ako je namjenjena za za proizvodne svrhe ili prodaju dobara ili usluga ili za administrativne svrhe, ili za prodaju, kao uobičajenu svrhu poslovanja.

Članak 14.

(varijanta 1)Društvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekret-

nine izabralo model fer vrijednosti.

5710 / 2011 57

Računovodstv


(varijanta 3) – obveznik MSFI-aTroškovi posudbe za izgradnju materijalne imovine za vlastite po-


Članak 10.

(varijanta 1)Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu nekret-

ninu, postrojenje i opremu iskazivati po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranje gubitke od umanjenja (metoda troška).

(varijanta 2)Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu ne-

kretninu, postrojenje i opremu, čija se fer vrijednost može pouzda-no izmjeriti, iskazivati po revaloriziranom iznosu.

Amortizacija

Članak 11.Bruto knjigovodstvena svota materijalne imovine nadoknađuje

se iz prihoda poduzeća u procijenjenom korisnom vijeku trajanja svakog pojedinog sredstva iz skupine materijalne imovine.

Vijek uporabe procjenjuje se u vrijeme nabave sredstva iz sku-pine materijalne imovine. Vijek uporabe utvrđuje se na temelju:

� očekivane uporabe sredstava u poduzeću (očekivani kapaci-tet ili fizički učinak),

� očekivanog trošenja (broj smjena, program popravaka), � tehničkog starenja (promjene u potražnji za proizvodom ili

uslugom), � zakonskih i sličnih ograničenja povezanih s korištenjem

sredstava.

Članak 12.


njuje linearnu (ravnomjernu) metodu.


njuje metodu opadajućeg salda.


njuje metodu jedinice proizvoda.

Ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine)

Članak 13.Ulaganje u nekretnine je ona imovina ili dio imovine (zemljište

ili zgrada, ili oboje) s namjenom (kao vlastita ili pod financijskim leasingom) najma i/ili povećanje kapitala umjesto.

Ista se ne može klasificirati ako je namjenjena za za proizvodne svrhe ili prodaju dobara ili usluga ili za administrativne svrhe, ili za prodaju, kao uobičajenu svrhu poslovanja.

Članak 14.


nine izabralo model fer vrijednosti.

Sve promjene proizišle iz tih promjena trebaju se priznati u raču-nu dobiti i gubitka u razdoblju kad su iste nastale.


nine izabralo model troška nabave.Po ovom modelu imovina će se nakon početnog priznavanja

mjeriti po trošku nabave umanjenom za amortizaciju i eventualna naknadna umanjenja za štete i slično.

Društvo će u bilješkama iskazati njenu fer vrijednost.

Financijska imovina

Članak 15.

(varijanta 1) – obveznik MSFI-aUdjeli, dionice u pridružena i ovisna društva u svojim odvojenim

financijskim izvještajima društvo evidentira metodom troška ula-ganja.

(varijanta 2) – obveznik MSFI-aUdjeli, dionice u pridružena i ovisna društva u svojim odvojenim

financijskim izvještajima društvo evidentira u skladu s MrS 39.

(varijanta 3) – obveznik HSFI-aUdjeli, dionice u pridružena društva u svojim odvojenim finan-

cijskim izvještajima društvo evidentira metodom udjela, ukoliko i samo društvo nije matica ovisnom društvu te ne sastavlja konsoli-dirane financijske izvještaje.

Udjeli, dionice u pridružena društva u svojim odvojenim finan-cijskim izvještajima društvo evidentira metodom troška ulaganja, ukoliko je i samo društvo matica ovisnom društvu te sastavlja kon-solidirane financijske izvještaje.

Udjeli, dionice u ovisna društva, u svojim odvojenim financijskim izvještajima, društvo evidentira metodom troška ulaganja.

Članak 16.

(varijanta 1)Ulaganja/prodaja financijske imovine društvo evidentira na da-

tum trgovanja, odnosno na dan kad se je ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine.

(varijanta 2)Ulaganja/prodaja financijske imovine društvo evidentira na da-

tum namire, odnosno na dan datum na koji je imovina isporučena društvu ili ju je društvo isporučilo.

Zalihe

Članak 17.Zalihe društvo mjeri po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti,

ovisno koja je niža.Troškovi uključuju trošak nabave, troškove konverzije (materijal,

rad i opće troškove proizvodnje) te druge troškove koji su nastali dovođenjem zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i u sadašnje sta-nje, ali ne i tečajne razlike.

Nabava zaliha se evidentira po stvarnim troškovima. Nabavna vrijednost zaliha sadrži: troškove kupnje (kupovna cijena, carina, porez koji se ne može odbiti, troškovi prijevoza i slično); ostale troškove koji su nastali u dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.

U nabavu vrijednost zaliha ne uključuje se: neuobičajena vrijed-nost otpadnog materijala i sl. troškova, troškovi skladištenja osim

u slučaju kada su dio proizvodnog postupka, administrativni opći troškovi o kojima ne ovisi dovođenje u sadašnje stanje i lokaciju, troškovi prodaje.

Članak 18.

(varijanta 1)Obračun utroška zaliha određuje se primjenom metode FIFO, po

pojedinim sličnim vrstama i namjenama zaliha.

(varijanta 2)Obračun utroška zaliha određuje se primjenom prosječnih pon-

deriranih cijena po pojedinim oblicima i namjenama zaliha. Prosječne ponderirane cijene izračunavaju se prilikom svakog

ulaska robe u skladište temeljem utvrđenih količina i vrijednosti nakon ulaska novih zaliha.

(varijanta 3)Društvo primjenjuje metodu standardnog troška za potrebe mje-

renja troška zaliha. Društvo će primjeniti standardne cijene koje približno odražavaju stvarne nabavne vrijednosti i ako je to prihvat-ljivije iz praktičnih razloga.

Kratkotrajna potraživanja

Članak 19.Potraživanja od podružnica i drugih poduzeća, potraživanja od

kupaca, potraživanja za više plaćene svote s temelja dobitka, po-traživanja od zaposlenih, potraživanja od države i drugih institucija te ostala potraživanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uve-ćanoj za kamate i druge naknade sukladno sklopljenom ugovoru.

Potraživanja iskazana u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obraču-navaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj hrvatske narodne banke.

Članak 20.

(varijanta 1) – obveznik MSFI-aOtpis i ispravak (smanjenje vrijednosti) potraživanja provodi se

u razdoblju spoznaje o nemogućnosti naplate dijela ili ukupnog po-traživanja na teret rashoda razdoblja, kada o tome donese odluku odgovorna osoba društva.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aOtpis i ispravak (smanjenje vrijednosti) potraživanja provodi se

u razdoblju spoznaje o nemogućnosti naplate dijela ili ukupnog po-traživanja na teret rashoda razdoblja, kada o tome donese odluku odgovorna osoba društva.

Društvo će prestati priznavati potraživanja nastankom njegove zastare.

Novac u banci i blagajni

Članak 21.Novac na računima koji se vode u kunama u organizaciji platnog

prometa i bankama vodi se u nominalnim svotama prema izvodu o stanju i prometu tih računa.

Novac u blagajni u kunama iskazuje se u nominalnoj vrijednosti.

Članak 22.Devize na računima u banci i blagajni iskazuju se prema sred-

njem tečaju hrvatske narodne banke na dan bilanciranja.

10 / 201158

Računovodstv

o


Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

Članak 23.Plaćeni troškovi unaprijed za buduće razdoblje iskazuju se kao

aktivna vremenska razgraničenja, a obračunavaju se u troškove razdoblja na koje se odnose. razlog razgraničavanja, kao i svota koja se odnosi na buduće razdoblje, mora biti iskazana na odgova-rajućoj knjigovodstvenoj ispravi.

Članak 24.Prihodi obračunani u korist tekućeg razdoblja, a nemaju eleme-

nata da se iskažu kao potraživanje, iskazuju se kao aktivna vre-menska razgraničenja. kada se steknu uvjeti za ispostavljanje dokumenata po osnovi kojeg se stječu potraživanja, vremenska razgraničenja se prenose na račune potraživanja. Osnova priho-dovanja i iskazivanja takvih svota na vremenskim razgraničenjima mora biti utvrđena u odgovarajućim knjigovodstvenim ispravama.

Kapital i rezerve

Članak 25.Upisani kapital iskazuje se na posebnom računu u svoti koja je

upisana u sudski registar prilikom osnivanja, odnosno promjene upisa vrijednosti kapitala.

Članak 26.

(varijanta 1) – obveznik MSFI-aDobit ili gubitak tekuće godine utvrđuje se sukladno Međunarod-

nim računovodstvenim standardima i ovim aktom.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aDobit ili gubitak tekuće godine utvrđuje se sukladno hrvatskim

standardima financijskog izvješćivanja i ovim aktom.

Dugoročna rezerviranja i nepredviđene obveze

Članak 27.Društvo će priznati obveze za dugoročna rezerviranja samo ako

postoji obvezujući događaj koji će stvoriti zakonsku ili izvedenu ob-vezu odljeva sredstava u budućim razdobljima i ako nema realne alternative osim podmirenja iste.

Iznos budućih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje određuje menadžment temeljem njihove procjene. Uz suglasnost menad-žmenta društvo će za procjenu izdataka potrebnih za izmirenje ob-veze, na dan bilanciranja, angažirati neovisne stručnjake.

Članak 28.Društvo neće priznati moguće obveze kao niti obveze za koje nije

vjerojatno da će podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa ili se ne može dovoljno pouzdano procjeniti iznos obveze.

Društvo će iste tretirati kao nepredviđene obveze i iste objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje.

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

Članak 29.Na teret obračunskog razdoblja uračunavaju se i troškovi za koje

ne postoje odgovarajuće knjigovodstvene isprave da bi se mogli priznati kao obveza, a za koje se sa sigurnošću može utvrditi da se odnose na tekuće obračunsko razdoblje. kada se pribave doku-menti za priznavanje obveza ukidaju se vremenska razgraničenja u korist računa obveza.

Članak 30.Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekućem obračun-

skom razdoblju odgađaju se preko vremenskih razgraničenja za buduća razdoblja.

U korist vremenskih razgraničenja evidentiraju se i naplaćeni pri-hodi koji se odnose na buduće razdoblje, a za koje nije bilo iskazano potraživanje u poslovnim knjigama.

Prihodi

Članak 31.Državne potpore koje se daju za već nastale troškove (gubitke)

priznaju se u prihode kada društvo udovoljava utvrđenim uvjetima i kada je potpora primljena.

(varijanta 1)Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se u prihod u

razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima.

(varijanta 2)Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se tako da se

njena vrijednost oduzme od knjigovodstvene vrijednosti odnosnog sredstva.

Članak 32.

(varijanta 1) – obveznik MSFI-aDobitke od prodaje dugotrajne imovine, utvrđene po neto načelu,

društvo će iskazati u glavnici, u korist zadržanih dobitaka.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aDobitke od prodaje dugotrajne imovine društvo, utvrđene po

neto načelu, društvo će iskazati u računu dobiti i gubitka kao ostale izvanredne prihode.

Rashodi

Članak 33.

(varijanta 1) – obveznik MSFI-aGubitke od prodaje dugotrajne imovine, utvrđene po neto načelu,

društvo će iskazati kao ostale poslovne rashode.

(varijanta 2) – obveznik HSFI-aGubitke od prodaje dugotrajne imovine društvo, utvrđene po

neto načelu, društvo će iskazati u računu dobiti i gubitka kao ostale izvanredne rashode.

Članak 34.

(varijanta 1)Za utvrđivanje troškova utrošenog materijala sirovina i sl. primje-

njuje se metoda FIFO.

(varijanta 2)Za utvrđivanje troškova utrošenog materijala sirovina i sl. primje-

njuje se metoda prosječnih ponderiranih cijena.

Dobit

Članak 35.Društvo je za potrebe financijskog izvještavanja usvojilo financij-

ski koncept kapitala, kao uloženi novac odnosno uložena kupovna moć, budući da se polazi od težnje za održavanjem kupovne moći uloženog novca.

spravak pogreški i knjiženja po rješenju poreznog

5910 / 2011 59

Računovodstv


Sukladno tom konceptu, dobit društva ostvaren je samo onda kada je financijska vrijednost neto imovine (glavnice) na kraju razdoblja veća nego na početku razdoblja.

Samo se priljev sredstava iznad povrata kapitala (uloženog novca) smatra profitom - povratom od kapitala.

Dobit je ostatak vrijednosti koji se dobije kada se od prihoda odbiju rashodi koji uključuju i usklađenje za očuvanje kapitala. Ako rashodi prelaze prihode preostala vrijednost je gubitak.

Promjena računovodstvenih politika

Članak 36.Promjene računovodstvenih politika provode se ako to zahtije-

va zakon, tijelo koje tumači računovodstvene standarde ili ako bi nova računovodstvena politika prikladnije prikazivala događaje ili transakcije u financijskim iizvještajima.

računovodstvene politike se dosljedno primjenjuju na slične transakcije.

Promjena računovodstvenih politika primjenjuje se retroaktiv-no. Ispravak se iskazuje kao usklađenje početnog stanja zadrža-nih zarada (prenesene dobiti ili gubitka).

Promjena računovodstvene politike primjenjuje se unaprijed samo onda kada svotu vrijednosti koja korigira zadržane zarade nije moguće razborito utvrditi.

Društvo objavljuje razloge promjene računovodstvenih politika, svotu usklađenja zadržanih zarada, te činjenicu da su usporedni podaci prepravljeni.

Završne odredbe

Članak 37.Ove računovodstvene politike primjenjuju se počevši od

__________________. Odluku o promjeni računovodstvenih politika donosi Uprava/

direktor društva.Za sve transakcije čije evidentiranje nije određeno ovim Pravil-

nikom direktno se primjenjuju odredbe iz dotičnog MSFI/MrS, odnosno hSFI.

Mjesto i datum: Odgovorna osoba:

M.P. ____________________

Bilješke

spravak pogreški i knjiženja po rješenju poreznog

10 / 201160

Računovodstv

o

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

Računovodstvo konsignacijske prodaje strane robe

Konsignacijska prodaja strane robe uređena je odredbom članka 28. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 do 145/10). Pritom je bitna pretpostavka postojanja pisanog ugovora sa stranom osobom. Uvjeti za konsignacijsku prodaju prema navedenoj se odredbi uređuju Carinskim zakonom. U ovom članku razmatramo konsignacijsku prodaju robe nakon donošenja Carinskog zakona (Nar. nov., od br. 78/99 do br. 56/10 - u nastavku teksta: Carinski zakon), Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 161/03 do 76/09) i drugih propisa kojima je uređeno provođenje Carinskog zakona i Uredbe za njegovo provođenje.

1. Pristupna razmatranjaS početkom 2000. godine u skladu s novim Carinskim zakonom

prestala su postojati tzv. konsignacijska skladišta čiji je naziv bio propisan tada važećim odredbama Zakona o trgovini.

Pritom Carinski zakon ne ukida trgovačko poslovanje konsignacij-ske prodaje strane robe u skladu s ugovorom sudionika tog poslo-vanja. Carinskim zakonom uvode se u tu svrhu privatna carinska skladišta tipa »D« u kojima je, osim ostalog, moguće nastaviti i po-slovanje ranijih konsignacijskih skladišta uz ispunjavanje određenih zakonskih uvjeta.

Prema Carinskom zakonu i Uredbi za njegovo provođenje uvjet za poslovanje konsignacijske prodaje robe je carinsko rješenje o odo-brenju privatnog carinskog skladišta tipa »D« gdje se, osim ostalog, može obavljati konsignacijska prodaja strane robe u vlasništvu stra-nog principala, temeljem pisanog ugovora između domaćeg trgovca i stranog principala.

2. Poslovanje konsignacijske prodaje strane robe iz carinskog skladišta

2.1. Trgovačko poslovanjePosebni oblik trgovine s inozemstvom je i prodaja strane robe s

carinskog skladišta.

Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih skladišta te posebne oblike carinskoga postupanja pri prodaji robe s carinskog skladišta uređuju se carisnkim propisima (čl. 28. važećeg Zakona o trgovini).

Poslovanje konsignacijske prodaje strane robe u zemlji zasniva se na ugovoru koji domaća tvrtka registrirana za trgovinu (konsignatar) sklapa u pisanom obliku sa stranom tvrtkom (konsignant).

Slijedom usvojenih običaja struke prikazujemo bitne sastojke ugo-vora o konsignacijskoj prodaji što slijede:

� naziv i sjedište stranog principala (vlasnika robe), � naziv i sjedište domaćeg trgovca, � specifikacija robe koja je predmet ugovora uz naznaku vrijed-

nosti robe u odgovarajućoj stranoj valuti, � prava i obveze ugovornih stranaka, � visina provizije i način njezina izračuna, � način rješavanja sporova, � datum sklapanja ugovora i rok na koji se odnosni ugovor skla-

pa, uz naznaku datuma stupanja na snagu ugovora.Nema ograničenja da stranke u ugovoru uglave i druge sastojke

koji su značajni za ostvarivanje i zaštitu prava i obveza sudionika u skladu s obveznim pravom čija se primjena ugovori. radi ilustracije na kraju članka prikazujemo primjer ugovora o konsignaciji.

S obzirom na izričit carinski propis, konsignacijsku prodaju strane robe moguće je obavljati isključivo iz privatnog carinskog skladišta tipa »D«. Iz takvog skladišta moguće je robu prodavati, u pravilu,

6110 / 2011 61

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

na veliko pravnim osobama i obrtnicima, a samo izuzetno na malo građanima koji ostvaruju carinske povlastice (primjerice, hrvatski branitelji).

Specifičnost prodaje strane robe hrvatskim braniteljima vezano je uz carinske propise, pa stoga dajemo posebna objašnjenja koja slijede.

Carinske i porezne povlastice mogu, prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Uredbe o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i pore-znih olakšica hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te važećih carinskih propisa, koristiti isključivo samo osobe na koje se ti propisi odnose. Prema tome, trgovci kao posrednici pri uvozu predmeta na koje se odnose osobne carinske i porezne povlastice za hrvatske branitelje i hrVI mogu samo obavljati poslove uvoza i carinjenje robe u njihovo ime i za njihov račun, a ne u svoje ime i za vlastiti račun.

Stoga je i u uputama carinske uprave utvrđeno da se Jedinstve-na carinska deklaracija (u nastavku teksta: JCD) za uvoz u ime i za račun hrvatskih branitelja i hrVI mora popunjavati tako da je iz nje jasno vidljivo tko je uvoznik i carinski obveznik i tko prema tome ima pravo na korištenje carinskih i poreznih povlastica.

Tako je, primjerice, Uputom Carinske uprave rh naznačeno da se kod oslobađanja od plaćanja carine prema Zakonu o pravima hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, u polje 8 JCD-a upisuje korisnik odobrenja, u polje 14 upisuje se opunomo-ćenik, a u polje 54 upisuje se međunarodni otpremnik (špediter). U carinskom smislu, a i za potrebe hNB-a to znači da je osoba iz polja 14 JCD-a obavila vanjskotrgovinski posao u svoje ime, a za račun osobe iz polja 8 (isto se odnosi i na uvoz u tuđe ime i za tuđi račun).

U ovom dijelu upozoravamo čitatelje da je Uredbom za provedbu Carinskog zakona propisano da se roba iz carinskog skladišta dipa »D« može prodavati na malo, osim hrvatskim braniteljima još i:

� putnicima u putničkom prometu prema drugoj državi, � diplomatskom ili konzularnom osoblju, � članovima međunarodnih organizacija, � osobama koje se preseljavaju iz prekooceanskih zemalja u

skladu sa člankom 187. stavak 1. točka 11. i 12 .CZ (za pred-mete kućanstva i gospodarskog inventara što ga uvoze fizičke osobe koje su neprekidno boravilke u inozemstvu najmanje 1 godinu).

Međutim, navedeni slučajevi prodaje robe na malo nisu tipični za konsignacijsku prodaju, nego se takva prodaja, u pravilu, obavlja iz carinskog skladišta kao vlastita roba koju posjednik carinskog skla-dišta uvozi radi prodaje u svoje ime i za svoj račun (tzv. slobodne ca-rinske prodavaonice), što nije predmet razmatranja u ovom članku.

Isto tako, valja napomenuti da trgovci, koji imaju namjeru stranu robu prodavati na malo građanima, ne mogu to više obavljati pu-tem konsignacije (osim dopuštenih izuzetaka), nego to mogu činiti u svojim prodavaonicama nakon uvoza robe u propisanom carinskom postupku.

2.1.1. Postupak carinskog skladištenja

Postupak carinskog skladištenja je postupak s odgodom plaćanja carine i ujedno postupak s gospodarskim učinkom. Carina i porez na dodanu vrijednost (u nastavku teksta PDV) plaćaju se tek kad se roba pušta u unutarnji promet, što znači da se plaćanje carinskog duga odgađa do trenutka kada roba napušta carinsko skladište, odnosno on se naplaćuje tek pri puštanju robe u slobodan promet. kao carinski postupak s gospodarskim učinkom postupak carinskog

skladištenja trebao bi imati povoljan gospodarsko-financijski učinak na gospodarstvo.

kod konsignacijske prodaje iz carinskog skladišta tipa „D“ gospo-darski učinak trebao bi se, uz osnovni uvjet da je roba zadovoljavaju-će kvalitete, očitovati u slijedećem:

� da domaće tržište opskrbi robom koja nedostaje ili je nema u dovoljnoj količini;

� da se ta roba prodaje po pristupačnim cijenama; � da posjednik (vlasnik) carinskog skladišta za svoje poslovanje

ishodi od inoprincipala (vlasnika robe) što povoljniju proviziju, kako bi ostvario zadovoljavajući dohodak.

Za držanje carinskog skladišta tipa D potrebno je ODOBreNJe nadležne carinarnice, koja se donosi na temelju PISANOG ZAhTJe-VA. Uz zahtjev treba priložiti DOkAZ o gospodarskoj opravdanosti za skladištenjem. Zajedno s odobrenjem za držanje carinskog skladišta tipa D Carinska uprava rh po PreThODNOM MIšLJeNJU nadležne carinarnice izdaje i ODOBreNJe na temelju kojeg se roba iz carin-skih skladišta tipa D može pustiti u slobodan promet na osnovi knji-govodstvenih zapisa.

2.1.2. Puštanje robe u slobodni promet na osnovi knjigovodstvenog zapisa

kNJIGOVODSTVeNI ZAPIS jedan je od pojednostavljenih postu-paka deklariranja robe iz članka 88. stavak 1. točka c) CZ-a i pred-stavlja pojednostavljenu deklaraciju. Posjednik skladišta, dužan je, uz zahtjev priložiti i svoj PrIJeDLOG za vođenje evidencije na osnovi knjigovodstvenih zapisa. Odobrenje za puštanje robe u slobodan pro-met na osnovi knjigovodstvenih zapisa, može se dati samo za robu čija se osnova za utvrđivanje carine može utvrditi bez pregleda robe. knjigovodstveni zapis podnosi se pojedinačno za svaku prispjelu po-šiljku. Budući da ovaj zapis predstavlja pojednostavljenu deklaraciju temeljem koje se roba – koja je prethodno s Jedinstvenom carin-skom deklaracijom (u nastvku teksta JCD) stavljena u postupak ca-rinskog skladištenja – pušta u slobodan promet, posjednik skladišta mora, u roku koji mu je određen odobrenjem carinarnice, podnijeti dopunsku (potpunu) carinsku deklaraciju za puštanje robe u slobo-dan promet, kojom prilikom plaća carinski dug (carinu, PDV i dr.). Dopunska deklaracija može se podnijeti : pojedinačno tj. nakon sva-kog izuzimanja robe iz carinskog skladišta (puštanja robe u slobodan promet), periodično tj. za određeno razdoblje (npr. Tjedno, mjesečno i sl.) i zbirno za svu istovrsnu robu puštenu u slobodan promet. Uz dopunsku deklaraciju podnosi se i IZVOD IZ kNJIGOVODSTVeNIh ZAPISA. Vrijednost robe i tarifna oznaka carinske tarife utvrđuje se činom prihvaćanja deklaracije za postupak carinskog skladoštenja, nakon čega se roba pušta u slobodan promet na osnovi knjigovod-stvenih zapisa.

Postupak carinskog skladištenja, fizički smještaj robe u carinsko skladište, deklariranje robe na osnovi knjigovodstvenih zapisa, te puštanje robe u slobodan promet iz carinskog skladišta tipa D na os-novi knjigovodstvenih zapisa, provodi se u praksi na slijedeći način:

� roba se stavlja u postupak carinskog skladištenja na temelju JCD-a .

� ovisno o okolnosti svakog slučaja, vrsti robe, njezinoj vrijed-nosti i dr., carinarnica odlučuje kako će roba biti puštena u postupak carinskog skladištenja, tj. hoće li za predmetnu robu obaviti pregled ili ne.

� nakon provedbe postupka carinskog skladištenja roba se fizič-ki stavlja u carinsko skladište.

10 / 201162

Računovodstv

o


� Nakon što je roba fizički smještena u carinsko skladište otvara se knjigovodstveni zapis na osnovi kojeg se roba evidentira u carinskom skladištu.

� Prilikom prodaje te robe ili dijela te robe, ona se uredno raz-dužuje u knjigovodstvenom zapisu prema trgovačkom nazivu, tarifnoj oznaci carinske tarife, količini i vrijednosti.

� Posjednik skladošta ispostavlja kupcu fakturu za prodanu robu.

� Za robu koju je prodao posjednik skladišta u propisanom roku podnosi carinarnici dopunski/potpuni JCD za puštanje robe u slobodan promet.

Primatelj robe može, dakle sam za sebe podnijeti carinsku dekla-raciju i u tom slučaju u polja 8, 14 i 54 JCD-a upisuje primatelj. Ako primatelj robe ovlasti opunomoćenika da podnese carinsku deklara-ciju za njegov račun (neizravni opunomoćenik – zastupnik), tada se u polje 8 upisuje osoba na koju glasi račun, a u polja 14 i 54 upisuje se opunomoćenik. kada primatelj robe ovlasti opunomoćenika da podnese carinsku deklaraciju u ime i za račun primatelja (izravni opu-nomoćenik – zastupnik) tada se u polja 8 i 14 upisuje primatelj, a u polje 54 opunomoćenik. Ovdje valja imati na umu odredbu članka 5. Carinskog zakona u kojoj je propisano da carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoćenika može podnijeti samo osoba koja, suklad-no posebnim propisima, ispunjava uvjete za obavljanje poslova ot-premništva – špeditera (Zakon o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodnog otpremništva u svezi s carinjenjem – Nar. nov., br. 92/01). Stoga čitatelje upućujemo da radi pravilnog obav-ljanja poslova carinjenja (primjene carinskih propisa i sastavljanja i podnošenja carinske deklaracije i dr.) uključe usluge specijaliziranog otpremnika (špeditera) za carinjenje.

Međutim, ako uvoznik ili izvoznik ne želi angažirati međunarodnog otpremnika (špeditera) za carinjenje robe, nego sam želi podnijeti JCD nadležnoj carinarnici, u tom slučaju mora imati djelatnika koji je položio stručni ispit za obavljanje međunarodnosg otpremništva u svezi s carinjenjem robe.

2.1.3. Podaci o stanju robe (čl. 16. ZOT)

Već je ranije spomenuto da prema važećim carinskim propisima načelno nije dopuštena prodaja strane robe na malo iz carinskog skladišta tipa D u kojem konsignatar drži konsignacijsku robu. Izuze-tak je osim ostalog, da je izuzetno dopuštena prodaja na malo robe u konsignaciji hrvatskim braniteljima uz carinsku i poreznu olakšicu prema posebnom zakonu. S obzirom na odrednice Zakona o trgovini, trgovina se može obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo i kao posredovanje u trgovini (arg. Iz čl. 3. Zakona o trgovini). Trgovac se može baviti svim oblicima trgovine za koje je registriran. Trgovina na malo definirana je kao kupnja robe radi daljnje prodaje potrošači-ma za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu. Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama i izvan njih, ako su za takav način pro-daje ispunjeni propisani uvjeti (arg. Iz čl. 9. Zakona o trgovini).

Nadalje, za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni propisani uvjeti koji su uređeni Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjeti-ma za prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i objektima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar.nov., br. 66/09 do 8/10). Ovim propisom uređeni su minimalni uvjeti koji moraju biti ispunjeni u prostorijama ili izvan njih u svezi s određenim načinom prodaje robe.

Navedenim odredbama Zakona o trgovini jasno je određeno što se razumijeva pod obavljanjem trgovine na malo i trgovine na veliko, iz čega proizlazi da jedan oblik trgovine isključuje drugi u određenim prostorijama, osim ako prostor istodobno udovoljava uvjetima za

oba oblika i način prodaje robe, za što je potrebno pribaviti rješenje nadležnog tijela u skladu s navedenim propisima. Obveza vođenjka podataka o stanju robe propisana je za obavljanje trgovine na malo u svakoj prodavaonici i izdvojenom prodajnom mjestu. U konsigna-cijskoj prodaji strane robe iz carinskog skladišta tipa „D“ moraju, u skladu s navedenim propisima biti ispunjeni svi propisani uvjeti za obavljanje trgovine.To se u prvom redu odnosi na trgovinu na veliko koja je dopuštena i s obzirom na carinske propise, ali i na trgovi-nu na malo koju carinski propisi dopuštaju izuzetno kada se radi o prodaji robe određenim osobama uz carinske povlastice (primjerice hrvatskim braniteljima). Valja napomenuti da status carinskog ili po-reznog obveznika i oblik vlasništva robe ne isključuje obvezu trgovca da pri prodaji robe iz određenog prostora i na određeni način ob-vezno primijenjuje odgovarajuće odredbe Zakona o trgovini i drugih pratećih propisa koji uređuju to područje poslovanja.

Stoga je konsignatar, osim ispunjavanja općih uvjeta za obavlajnje trgovine, obvezan u prodaji konsignacijske robe voditi navedene po-datke u trgovini na malo za prodaju strane robe uz carinske i porezne povlastice. Vođenje knjige popisa robe prema ranijem Zakonu zado-voljava propisanu obvezu podataka o stanju robe.

Pritom konsignatar mora sastaviti isprave o zaduženju i razduženju skladišta za tuđu robu. Trgovac u postojećoj dokumentaciji o zaduže-nju (ulazu) robom prodajnog objekta, odnosno u kalkulaciji prodajne cijene osigurava podatke potrebne za unošenje u knjigu popisa.

Primjer: radi ilustracije prikazujemo unošenje u knjigu popisa prodaju

osobnog automobila hrvatskom branitelju koji ostvaruje 100% carin-ske i porezne olakšice pri kupnji iz konsignacije kako slijedi:

� prodajna vrijednost bez carine i poreza 60.000,00 kn; � nakon što konsignatar utvrdi uvjete prodaje automobila i kal-

kulaciju cijene u knjizi popisa zadužuje prodajno mjesto – Ca-rinsko dkladište Žitnjak u Zagrebu;

� istovremeno ispostavlja račun koji plaća kupac u kunama.

TrANSCOMMerCe – ZAGreB (naziv i sjedište pravne – fizičke osobe)

CArINSkO SkLADIšTe ŽITNJAk – ZAGreB (naziv, broj i sjedište prodavaonice – prodajnog mjesta)

KNJIGA POPISA O NABAVI I PRODAJI ROBE

Red.br.

Datum upi-sa isprave

Naziv i broj isprave ozaduženju - razduženju

Iznos – vrijednost robe

zaduženje (kn) razduženje (kn)1 2 3 4 5

1.2.

20.3.2011.20.3.2011.

kalkulacija i predračunračun br. ...

60.000,0060.000,00

2.2. Devizno poslovanje

2.2.1. Plaćanje prodane robe u konsignaciji

Na plaćanje uvoza primjenjuju se odredbe Zakona o deviznom poslovanju (Nar.no., br. 96/03 do 145/10) te propisi o platnom pro-metu sadržani u Zakonu o platnom prometu (Nar.nov., br. 133/09). Pod platnim prometom s inozemstvom podrazumijevaju se naplate, plaćanja i prijenosi na osnovi tekućih i kapitanih poslova u stranim sredstvima plaćanja i u kunama između rezidenata i nerezidenata.

Za platni promet s inozemstvom vežu se već spomenuti zakoni, i to ZDP i ZPP-09. Od podzakonskih propisa upućujemo na odluke i to:

6310 / 2011 63

Računovodstv


� Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05),

� Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa (Nar. nov., br. 3/11),

� Odluku o nalozima za plaćanje (Nar.nov., br. 3/11) i dr.Osim navedenih odluka do 1. siječnja 2012. primjenjuju se i Odlu-

ka o postupku otvaranja i vođenja deviznih računa i deviznih štednih uloga rezidenata u banci i Odluka o ivjetima i načinu otvaranja i vo-đenja računa nerezidenata u banci.

2.2.2. Prodaja strane robe domaćim osobama za strana sredstva plaćanja

robu kupljenu u konsignaciji domaće osobe mogu plaćati prema uputi u predračunu konsignatara na jedan od načina što slijede:

� na posebni devizni račun konsignatara, � na nerezidentni devizni račun stranog principala otvoren kod

jedne od domaćih banaka ovlaštenih za poslove s inozem-stvom,

� izravno na račun stranog principala u inozemstvu, te � na blagajni konsignatara.

2.2.3 Plaćanja na posebni devizni račun konsignatara

Za plaćanje na poseban devizni račun konsignatara domaća oso-ba – kupac može koristiti devize sa svog deviznog računa ili može devize kupiti na deviznom tržištu (putem ovlaštene poslovne banke).

Plaćanje na poseban devizni račun banka obavlja temeljem podne-senog predračuna konsignatara i naloga za prijenos deviza.

Ako se poseban devizni račun konsignatara vodi kod druge banke, banka koja je primila nalog za prijenos, devize prenosi na drugu ban-ku nalogom putem SWIFT-a, teleksom ili poštom.

2.2.4. Plaćanje na račun stranog principala

Plaćanje kupljene strane robe u konsignaciji obavlja se na račun stranog principala kod domaće banke ili izravno na račun stranog principala u inozemstvo, tako da domaća pravna osoba podnosi na-log za doznaku u inozemstvo uz odgovarajuće pokriće s deviznog računa ili kupljenim devizama kod banke.

Obrtnik, trgovac pojedinac i druga fizička osoba koja obavlja regi-striranu djelatnost izjednačena je u deviznom poslovanju s pravnom osobom.

robu kupljenu u konsignaciji za obavljanje registrirane djelatnosti ove osobe plaćaju s deviznog računa (ako devize ostvaruju izvozom robe i usluga) ili kupljenim devizama kod ovlaštene banke, a ne mogu koristiti devize s deviznog računa fizičke osobe građana.

Za domaću fizičku osobu – građanina kada se javlja kao kupac strane robe u konsignaciji (u izuzetnom slučaju), nalog u njegovo ime ispostavlja banka. Devizno pokriće uz nalog građanin daje s de-viznog računa ili devize kupuje kod ovlaštene banke.

2.2.5. Plaćanje na blagajni konsignatara

Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja dopu-šteno je plaćanje i naplata između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja, između ostalog, pri kupoprodaji robe iz carinskog skladišta tipa »D«. Dospjelo plaćanje stranom principalu obavlja se u deviza-ma ili u domaćoj valuti na način koji je uglavljen ugovorom.

člankom 39. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar.nov., br. 87/08) donesena su ograničenja u poslova-nju s gotovinom tako da su ona propisana samo za naplate. Tako je propisano da se u republici hrvatskoj ne smiju obavljati naplate u

gotovini u iznosu koji prelazi 105.000,00 kuna, odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000 eura prilikom:

� prodaje robe i pružanja usluga, � prodaje nekretnina, � primanja zajmova i � prodaje prenosivih vrijednosnih papra ili udjela.

Ograničenje primanja gotovinskih plaćanja vrijedi i u slučaju ako se plaćanje kod navedenih transakcija obavlja u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze iznos od 105.000,00 kuna ili, ako je plaćanje u stranoj valuti, vrijednost od 15.000 eura.

To se ograničenje odnosi na sve pravne i fizičke osobe koje, obav-ljajući registriranu djelatnost, u navedenim transakcijama primaju gotov novac. Sve naplate koje prelaze navedene iznose moraju se provesti bezgotovinski preko računa u kreditnoj instituciji, ako dru-gim zakonom nije drukčije uređeno.

2.2.6. Devizna blagajna i podizanje (polaganje) strane gotovine

U skladu s ovlasti iz članka 34. ZDP-a, hNB je donijela Odluku o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci (Nar.nov., br. 48/10) kojim se propisuje:

� dokumentacija koju je potrebno dostaviti banci kod polaganja i podizanja strane gotovine i čekova s računa u banci

� rok u kojem su rezidenti dužni naplaćenu stranu gotovinu i če-kove položiti na svoj račun otvoren u banci te

� uvjeti pod kojima rezidenti mogu držati stranu gotovinu i čeko-ve u blagajni.

Odluka se odnosi na rezidente – pravne osobe sa sjedištem u republici hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu, po-družnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u republici hrvatskoj i trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem u republici hrvatskoj, koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane.

Odlukom je propisano da su rezidenti dužni kod polaganja na račun i podizanja strane gotovine i čekova sa svog računa u banci, dosta-viti ugovor, račun ili predračun. Ako se polaganje strane gotovine i čekova na račun obavlja na osnovi predračuna, rezident je dužan banci naknadno dostaviti ugovor ili račun u roku u kojem je ugo-vorena isporuka robe ili usluga, odnosno drugo ispunjenje obveze. Također, ako se podizanje strane gotovine i čekova s računa radi plaćanja obavlja na osnovi predračuna, tada su rezidenti dužni u roku 60 dana od dana podizanja strane gotovine i čekova, podnijeti banci dokaze da su tu gotovinu i/ili čekove iskoristili za plaćanja ili ih vratiti na svoj račun u banci. U oba slučaja banka je dužna voditi posebnu evidenciju o isplaćenoj, odnosno naplaćenoj stranoj gotovini i čeko-vima, a predračune čuvati za potrebe nadzornih tijela. Odlukom je propisana obveza rezidenata da naplaćenu stranu gotovinu i čekove, po svim tekućim i kapitalnim poslovima, moraju položiti na svoj ra-čun u banci u roku tri dana od dana naplate. Osim toga rezidenti koji su registrirani ili su njihovi posrednici:

� za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza)

� za prodaju robe s carinskog skladišta tipa DMogu imati strane gotovine i čekove u blagajni radi vraćanja

ostatka novca kupcu. Prosječno dnevno stanje tih sredstava u bla-gajni, u jednom tromjesečju, može biti u vrijednosti do 3.000 eura. Prosječno dnevno stanje strane gotovine i čekova u blagajni u tro-

10 / 201164

Računovodstv

o


mjesečju izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja svakog dana u tromjesečju i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u tom tromjesečju.

Iznimno, kod ovih utvrđenih limita za stanje strane gotovine i če-kova u blagajni hrvatska narodna banka može izdati odobrenje re-zidentima za držanje većeg iznosa sredstava u blagajni nego što je prethodno navedeno. Odobrenje se izdaje na rok do godine dana. Obrazloženom zahtjevu rezidenta za izdavanje odobrenja treba pri-ložiti:

� izvadak iz registra trgovačkog suda; � podatak o potrebnom prosječnom dnevnom stanju strane go-

tovine i čekova u blagajni te � pristojbu prema Zakonu o upravnim pristojbama.

Dakako, u rješavanju zahtjeva hrvatska narodna banka može, pre-ma potrebi, zatražiti i drugu dokumentaciju.

2.2.7. Prodaja strane robe stranim osobama za strana sredstva plaćanja

Strane osobe mogu robu kupljenu u konsignaciji plaćati u efektiv-nom stranom novcu, čekovima i novčanim karticama stranog izda-nja ili devizama iz inozemstva, odnosno s deviznog nerezidentnog računa u zemlji.

2.2.8. Plaćanje efektivnim stranim novcem

U skladu s Odlukom o uvjetima, konsignatar ima mogućnost na-plate prodane robe iz konsignacije stranim osobama u efektivnom stranom novcu uz prethodno opisana ograničenja Zakonom o spre-čavanju pranja novca.

2.2.9. Plaćanje čekovima

Ako je s bankom sklopio odgovarajući ugovor, konsignatar može stranim osobama prodavati robu iz konsignacije s naplatom u čeko-vima i euročekovima.

Nakon naplate čekova iz inozemstva, a po rasporedu konsignatara banka odobrava devize deviznom računu, odnosno nerezidentnom računu principala.

2.2.10. Plaćanje kreditnim karticama stranog izdanja

konsignatar može prodavati robu iz konsignacije stranim osobama s naplatom kreditnim karticama stranog izdanja ako zaključi pose-ban ugovor sa zastupnikom određene kreditne kartice u rh, odno-sno s bankom obračunskim centrom kreditne kartice u zemlji.

Naplatu temeljem kreditne kartice bilo s računa zastupnika u ze-mlji ili putem banke obračunskog centra iz inozemstva, banka odo-brava prema rasporedu konsignatara nerezidentnom računu stranog principala u zemlji ili njegovom računu u inozemstvu.

2.2.11. Plaćanje strane osobe iz inozemstva ili s nerezidentnog deviznog računa u zemlji

Strana osoba može robu kupljenu iz konsignacije plaćati izravno doznakom iz inozemstva ili s nerezidentnog deviznog računa u zemlji.

Takva se naplata obrađuje kao redovite naplate iz inozemstva uz naznaku koju određuje banka. raspoređivanje se obavlja u korist de-viznog računa konsignatara.

2.3. Prodaja strane robe u konsignaciji u kunama

2.3.1. Plaćanje u kunama stranih osoba

Strane osobe mogu imati u republici hrvatskoj nerezidentni račun u kunama.

S tim u skladu konsignatar i strani principal mogu ugovoriti da se cijena robe u konsignaciji utvrđuje i iskazuje u kunama, da se roba prodaje za kune, kao i da se obračun prodaje i plaćanje principalu obavlja u kunama preko kunskog nerezidentnog računa principala.

Strane osobe kupljenu robu iz konsignacije plaćaju u kunama na teret svog kunskog nerezidentnog računa dajući nalog banci za prije-nos kuna na kunski račun principala ili konsignatara.

konsignatar može odlučiti da robu iz konsignacije prodaje za kune iako je sa stranim principalom ugovorio obračun, prodaju i plaćanje u stranoj valuti. No, u tom slučaju mogući rizik tečajnih razlika snosi konsignatar ako devize za plaćanje principalu kupuje putem banke na deviznom tržištu u zemlji.

2.3.2. Plaćanje domaćih pravnih osoba

Domaće pravne osobe plaćaju kupljenu robu iz konsignacije u ku-nama izravno na nerezidentni kunski račun stranog principala nalo-gom uz položeno kunsko pokriće ili na račun konsignatara, prema uputi u predračunu konsignatara. Pritom domaće fizičke osobe (po-vlastičari) mogu uplatiti i gotovinu na blagajni konsignatara u skladu s propisima kojima je uređeno gotovinsko plaćanje u zemlji.

Ako konsignatar, prema ugovoru, ima pravo zadržanja provizije, svotu provizije, prema dispoziciji konsignatara, banka odobrava nje-govom redovnom deviznom računu.

2.4. Porezne obveze u konsignacijskoj prodaji robe (PDV)

U sustavu poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) konsignacijska prodaja strane robe razumijeva oporezivanje u fazi prodaje robe od strane konsignatara, zatim oporezivanje u fazi cari-njenja robe te oporezivanje u fazi obračuna provizije na teret stranog principala.

Porezni obveznik PDV-a je konsignatar kada prodaje stranu robu pravnim osobama na način trgovine na veliko. kada konsignatar pro-daje određenu stranu robu na malo uz carinsku i poreznu olakšicu hrvatskim braniteljima, carinskim i poreznim obveznikom smatra se uvoznik branitelj, a pritom je konsignatar samo posrednik, odnosno zastupnik pri uvozu robe. U praktičnom smislu porezni i carinski dug u slučaju uvoza i prodaje uz povlasticu proizvodi fiskalni efekt samo u dijelu u kojem je povlastica kvantificirana (potpuna ili djelomična carinska i porezna povlastica).

Status konsignatara kao poreznog obveznika proizlazi iz odredbe članka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 149/09 do br. 89/11; u nastavku teksta: Pravilnik), kojom je propisa-no da je porezni obveznik i komisionar koji nastupa u vlastito ime, a za tuđi račun. U slučaju konsignacijske prodaje strane robe kon-signatar je, prema sadržaju ugovora o konsignaciji, komisionar, jer robu prodaje u vlastito ime, a za račun stranog principala.

Pritom kupac robe – poduzetnik, temeljem izdanog računa kon-signatara ima pravo odbitka pretporeza kada stranu robu kupuje za poduzetničke svrhe u skladu s odredbom članka 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 47/95 do br. 94/09; u nastav-ku teksta: Zakon).

www.RiPup.hr

6510 / 2011 65

Računovodstv


2.4.1. Nastanak porezne obveze i obračun i plaćanje PDV-a u konsignacijskoj prodaji strane robe

U sustavu PDV-a obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je obavljena isporuka proizvoda, odnosno u ko-jem je izvršena usluga koja podliježe plaćanju PDV-a. Obračunsko je razdoblje od početka do kraja mjeseca, a obračun i plaćanje PDV-a obavlja se do kraja idućeg mjeseca podnošenjem porezne prijave u skladu sa Zakonom i Pravilnikom (izuzetak čini tromjesečno obra-čunsko razdoblje prema posebnim uvjetima).

Plaćeni PDV pri uvozu porezni obveznik može odbiti kao pretporez nakon što ga je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu prema odredbi članka 7. Zakona (arg. iz čl. 20. Zakona o PDV-u).

PDV na proviziju koju konsignatar ostvaruje prema ugovoru od stranog principala na vrijednost prodane robe obračunava se teme-ljem računa konsignatara, odnosno temeljem posebne kredit-note koju dostavlja strani principal u ugovorenom roku. S obzirom na okolnost da je navedena provizija uobičajeno obračunana u fiksnoj svoti, smatra se, prema sustavu PDV-a, da je PDV sadržan u naknadi (proviziji). Stoga porezni obveznik obračunava PDV primjenom prera-čunane stope iz bruto svote provizije odobrene od stranog principala.

3. Obračunavanje i knjiženje konsignacijske prodaje strane robe

S obzirom na uobičajene uvjete poslovanja konsignacijskih skla-dišta, konsignatar nastoji – radi osiguranja plaćanja prema stranoj tvrtki i carini – uvjetovati plaćanje prodane robe unaprije, prije ispo-ruke. To se postiže tradicionalnim izdavanjem predračuna kupcima robe na temelju kojeg oni obavljaju plaćanje prema prethodno ugo-vorenim uvjetima prodaje, a robu preuzimaju tek pošto su uplate uredno evidentirane vjerodostojnim ispravama. Predračun se u tom poslovanju smatra fakturom prodaje, pa stoga uplate kupca valja iskazivati kao definitivno plaćanje za prodanu robu.

3.1. Bilančno obilježje strane robe u konsignaciji

U bilančnom smislu, roba koju drži konsignatar u vlasništvu je stra-ne tvrtke, pa se stoga ta roba iskazuje na računima izvanbilančne evidencije (izvanbilančne bilješke) u računovodstvu konsignatara, do prodaje.

roba stranke tvrtke preuzima se prema cijenama u stranoj valuti, a obračunava se primjenom srednjeg tečaja hNB-a za odgovarajuću stranu valutu na dan obračuna, radi evidentiranja u izvanbilančnim bilješkama.

konsignatar prema stranom principalu, vlasniku robe, pribavlja (u pravilu) bankarsku garanciju kao pokriće za svoju obvezu s osnove primljene robe u skladu s ugovorom.

3.2. Utvrđivanje prodajne cijene konsignacijske robe

Ugovorom o konsignacijskoj prodaji stranke uglavljuju način utvr-đivanja prodajne cijene proizvoda (robe).

Uobičajeno je da strani principal osigurava svoj interes ugovara-njem cijene robe u stranoj valuti koju konsignatar jamči, a konsigna-cijsku maržu ako ugovorom nije izričito isključena, određuje konsi-gnatar prema uvjetima tržišta.

Posebno se ugovara provizija koju plaća strani principal na ukupnu vrijednost prodane robe u određenom razdoblju za obračun.

Takva provizija nije izravno uključena u prodajnu cijenu konsignata-ra te čini samostalni, odvojeni prihod konsignatara za obavljenu trgo-vačku uslugu. Stoga svaka stranka ugovora o konsignaciji ostvaruje udjel u krajnjoj prodajnoj cijeni robe, bez prethodno uključenog pore-za na dodanu vrijednost.

krajnja prodajna cijena dobara (proizvoda ili robe) čini poreznu osnovicu poreza na dodanu vrijednost kao ukupna naknada za obav-ljenu isporuku konsignatara kupcima.

Opisani postupak razumijeva predložak na kojem se temelji kalku-lacija prodajne cijene konsignatara za robu stranog principala, a pre-ma kojoj se svakom kupcu ispostavlja račun – uobičajeno u obliku predračuna koji ujedno predstavlja i račun (Obrazac r-1) za robu koju kupuje u konsignacijskom skladištu.

Takav je način poslovanja uobičajen u ovoj vrsti prodaje jer se izdavanje robe kupcu obavlja tek nakon što predoči vjerodostojnu ispravu da je izvršeno plaćanje robe temeljem izdanog predračuna s uračunanim PDV-om.

To praktično znači da se isporuka robe obavlja u trenutku plaćanja (oba se čina događaja istodobno), tako da je prevaljivanje poreza konzumirano plaćanjem.

3.3. Obračun isporuke konsignataraPredračun koji ujedno predstavlja račun (Obrazac r-1) sadržava

minimalno sve podatke iz članka 15. stavak 3. Zakona, kao i dru-ge podatke specifične za poslove konsignacijske prodaje proizvoda (robe).

Prikazujemo to na primjeru u nastavku.

Primjer:

R.br. Opis Kuna

1. Vrijednost prema cijeni stranog principala (uz imenovanje robe po vrstama) 10.000,00

2. Carina i dr. 2.000,00

3. Ukupno (1.+2.) 12.000,00

4. konsignacijska marža (10%) 1.200,00

5. Prodajna cijena bez poreza (3.+4.) 13.200,00

6. Porez na dodanu vrijednost (23%) 3.036,00

7. Prodajna cijena s porezom na dodanu vrijednost (5.+6.) 16.236,00

Predračun može sadržavati samo stavke pod 5.-7. uz imenovanje robe po vrsti.

Knjiženje:


1) Prijem robe u konsignacijuPrimljena roba u konsignacijuObveze prema vlasniku robe u konsignaciji

99019951

10.000,0010.000,00

2) Obračun prodaje temeljem računa br. ...Potraživanje od kupaca za prodanu robu u konsignacijiObveze prema vlasniku robe u konsignacijiObveza za PDVObveza za carine i pristojbePrihodi – vanjskotrgovačke usluge

124122512602617552

16.236,0010.000,003.036,002.000,001.200,00

3) Smanjenje zalihe tuđe robeObveze prema vlasniku robe u konsignacijiPrimljena roba u konsignaciju

99519901

10.000,0010.000,00

Napomena: knjiženje novčanog tijeka između stranaka nije prika-zano jer nije bitno za razmatranu materiju

10 / 201166

Računovodstv

o


Obračun i knjiženje poreza na dodanu vrijednost sadržanog u po-sebnoj proviziji prikazujemo u primjeru u nastavku.

Primjer:

R.br. Opis Kuna

1. kredit-nota za proviziju stranog principala 15.000,00

2.Porez na dodanu vrijednost primjenom preračunane stope (18,6992%)

2.804,88

3. Provizija kao prihod konsignatara (1.-2.) 12.195,12

Knjiženje:


1) Obračun provizijePotraživanja od kupaca u inozemstvuPrihodi – vanjskotrgovačke uslugeObveza za PDV

1217552260

15.000,0012.195,122.804,88

Napomena: Daljnja knjiženja nisu bitna za objašnjenje ove proble-matike.

4. Prihodi od zastupničke provizije i rezerviranja za troškove u garantnom roku

U funkciji poslovanja poduzeća za vanjsku trgovinu koja prodaju robu stranog principala u konsiganciji ulazi i davanje garancije kup-cima opreme i trajnih dobara na određeni rok (npr. od jedne do dvije godine od prodaje).

Ta poduzeća ostvaruju prihode s osnove specijalnih provizija koje im odobravaju inozemni principali na ime pokrića troškova nastalih u garantnom roku (za obavljene servisne usluge), a koje se naplaćuju prije nastupanja stvarnih troškova s te osnove.

Odredbom članka 11. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 do 80/10) uređena su rezerviranja za rizike i troškove kojom je, osim ostalog, propisana i mogućnost rezerviranja za troškove u garantnim rokovima, tako da takva rezerviranja čine priznate rasho-de poreznog razdoblja.

U trgovačkim se poduzećima za robu za koju je ugovoren garantni rok pojavljuju troškovi koji slijede nakon prodaje i nakon ostvarenja prihoda od takve prodaje robe (ugovoreni rizik pada na domaćeg konsignatara).

U nastavku prikazujemo primjer ostvarenja prihoda od zastupanja inozemnih tvrtki i način rezerviranja troškova za koje se osnovano predviđa nastajanje u garantnom roku za prodana trajna potrošna dobra.

Primjer:Pretpostavljeni podaci:

� kredit-nota strane tvrtke za proviziju u kunskoj vrijednosti deviza 10.000,00

� rezerviranje materijalnih troškova s osnove jamstva danih kupcima opreme prodane iz konsignacijskog skladišta na rok od dvije godine 4.000,00

� za usluge serv. prema ugovorima isplaćeno je serv. poduzeću 3.690,00

� (u tome PDV-23%) 690,00 � troškovi bez PDV-a 3.000,00 � za ostatak rezervirane svote ukida se rezerviranje

nakon isteka jamstvenog roka za prodane proizvode (robu) 1.000,00

Knjiženje:


1) Rezerviranja za troškove jamstva za roburezerviranja za rizike s temelja jamstvaDugoročna rezerviranja za rizike

7189530

4.000,004.000,00

2) Obavljen servis u jamstvenom rokuUsluge održavanjaObveze prema dobavljačimaPretporez prema primljenim računima

412220160

3.000,00

690,003.690,00

3) Sukcesivno ukidanje rezerviranja za rizike (jamstva)Dugoročna rezerviranja za rizikePrihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja

95307613

3.000,003.000,00

4) Ukidanje rezerviranja nakon isteka jamstve-nog rokaDugoročna rezerviranja za rizike Prihod od ukidanja dugoročnih rezerviranja

95307613

1.000,001.000,00

Napomena: knjiženje provizije prikazano je u prethodnoj točki.

5. Model ugovora o konsignacijiU nastavku prikazujemo mogući model ugovora o konsignaciji u

skladu s poslovnim običajima i strukovnom praksom.

Ugovorne stranke:1. Tvrtka MeGATrON iz Genove zastupana po predstavniku _________________ temeljem punomoći (u nastavku: Strana tvrtka) i2. TrANSCOMerCe Zagreb, zastupan po direktoru _____________________ (u nastavku: konsignatar) sklapaju ovaj

UGOVORO KONSIGNACIJSKOJ PRODAJI ROBE

Predmet ugovora

Članak 1.Predmet ovog ugovora je prodaja robe Strane tvrtke od strane

konsignatara u Zagrebu.konsignatar drži i prodaje robu iz ovog ugovora na carinskom

skladištu u Zagrebu, Žitnjak bb (u nastavku: skladište) u svoje ime, a za račun Strane tvrtke.

Vrsta i količina robe na skladištu utvrđuje se dostavnicom Strane tvrtke, tako da je ukupna vrijednost dostavljene robe na skladište određena do visine _____ eura.

Vođenje skladišta

Članak 2.Sva roba koja se nalazi na skladištu ostaje vlasništvo Strane tvrt-

ke, sve do definitivne prodaje.konsignatar će robu održavati s pažnjom dobrog privrednika,

odnosno s pažnjom dobrog domaćina i štitit će je od eventualnih šteta.

konsignatar se obvezuje da će roba biti smještena u prikladnom skladišnom prostoru, koji odgovara svim tehničkim uvjetima i pro-pisima osiguranja za konsignacijsku robu.

Cjelokupnu robu na skladištu osigurava konsignatar kod osigu-ravajućeg društva po vlastitom izboru. Troškove osiguranja snosi konsignatar.

6710 / 2011 67

Računovodstv


konsignatar je jedino odgovoran hrvatskim carinskim tijelima.

Slanje robe i manipulacija na skladištu

Članak 3.Strana tvrtka će slati robu u skladište na temelju specifikacija

koje će dobiti od konsignatara. Za svaku takvu isporuku Strana tvrtka je dužna poslati carinsku fakturu.

konsignacijska roba prodaje se na skladištu po cijenama važe-ćim tog trenutka.

Strana tvrtka je dužna konsignataru pravodobno javiti svaku pro-mjenu cijena, s naznakom datuma važenja.

Obračun izvršenih prodaja sa skladišta obavlja se do 29. sva-kog mjeseca za sve isporuke koje su uslijedile sa skladišta u pret-hodnom mjesecu, dok su podloga cijene dogovorene sa Stranom tvrtkom.

Plaćanje prodane robe sa skladišta obavlja se prema važećim hrvatskim deviznim propisima na račun Strane tvrtke.

rok plaćanje je do 15. sljedećeg mjeseca u kojem se izdaje fak-tura uz garanciju Zagrebačke banke.

Svi troškovi vezani uz manipulaciju robom na skladištu idu na teret konsignatara. konsignatar snosi sve troškove uskladištenja i održavanja konsignacije.

Ako neka roba leži dulje vrijeme na skladištu pa više nije za pro-daju, može se vratiti Stranoj tvrtki ako je s njom tako dogovoreno.

konsignatar je dužan kod prispijeća robe na skladište robu ispi-tati glede njezinih svojstava i stanja, pri čemu je obvezan Stranu tvrtku neodgodivo obavijestiti o svim oštećenjima ili nedostacima nastalim za vrijeme transporta, i to najkasnije u roku tri dana od prispijeća robe.

Pravo raspolaganja robom

Članak 4.Ako zbog nekog razloga dođe do raskida ovog ugovora, roba

ostaje vlasništvo Strane tvrtke, koja robom može slobodno raspo-lagati. konsignatar je u tom slučaju dužan, na poziv Strane tvrtke, robu vratiti u istom stanju franko hrvatska granica, odnosno FOB hrvatska luka, osiguranu do granice odnosno do luke.

Cijene i provizija

Članak 5.Strana tvrtka se obvezuje konsignacijsku robu isporučiti franko

hrvatska granica osiguranu od kuće do kuće.Definitivna faktura za robu prodanu sa skladišta služi kao osnovi-

ca za obračun provizije.Za robu prodanu sa skladišta Strana tvrtka će konsignataru odo-

briti proviziju 8% (osam posto) od neto svote fakture.Provizija se kod svakog plaćanja Stranoj tvrtki odbija, s čime je

Strana tvrtka sporazumna.Za rizike s osnove garantnog roka za prodanu opremu ugovara se

posebna provizija odvojenim ugovorom.

Mjesečni izvještaji i kontrola

Članak 6.konsignatar se obvezuje redovito Stranu tvrtku obavješćivati o

stanju na skladištu i voditi urednu evidenciju o stanju na skladištu te o prodajama, datumu prispijeća, serijskom broju, zadržanom proizvodu, neto težini.

Strana tvrtka pridržava pravo da u svako doba obavi uvid u skla-dište i kontrolira stanje na skladištu.

Stupanje na snagu i trajanje ugovora

Članak 7.Ovaj ugovor stupa na snagu s danom kada ga potpišu obje

ugovorne strane i sklapa se na rok do _____.Ako nijedna od ugovornih strana ne otkaže ugovor najkasnije

tri mjeseca prije isteka roka od jedne godine (ili kraja kalendar-ske godine, tj. do 30. 9.), smatra se da se ugovor produljuje au-tomatski za daljnju godinu dana.

Arbitraža

Članak 8.Sve sporove eventualno proizašle iz ovog ugovora strane će

pokušati u prvom redu riješiti mirnim putem. Ako se ne postigne sporazum, stranke ugovaraju nadležnost Međunarodne trgovač-ke komore u Parizu, koja prema arbitražnim propisima za rješenje spora imenuje tri arbitražna suca.

U Zagrebu, ________ 201_.

kONSIGNATAr STrANA TVrTkA__________________ __________________

6. Konsignacijska prodaja domaće robe u inozemstvu

Davanje robe u konsignacijsku prodaju u inozemstvu uređuje se ugovorom između domaćeg trgovca odnosno proizvođača (kao prin-cipala) i stranog prodavatelja (konsignatara). Pritom se pri prijelazu robe preko granice rh primjenjuju Carinski propisi koji vrijede u rh, odnosno koji vrijede u zemlji konsignatara. U tom postupku koriste se usluge špeditera u skladu s carinskim propisima i strukovnim obi-čajima. roba koju temeljem ugovora o konsignaciji preuzima strani konsignatar ostaje u imovini tvrtke dok ne primi obračun o prodaji od konsignatara, a tada se vrijednost prodane robe iskazuje kao pri-hod odnosno rashod u skladu s propisima o računovodstvu. roba se vodi na kontu 661 – roba na tuđem skladištu.

Uvjeti prodaje robe u konsignaciji putem stranog konsignatara uglavljuje se ugovorom. Glede sadržaja potencijalnog ugovora sa stranim konsignatarom upućujemo na primjer ugovora domaćeg konsignatara sa stranim principalom koji smo prikazali u ovom članku pod 5. Prikazani ugovor može se u svim bitnim sastojcima primijeniti i na odnose između domaćeg principala i stranog konsi-gnatara, uvažavajući interese stranaka u odgovarajućoj alternativi za konkretan slučaj.

6.1. Kratki prikaz isprava za carinjenjeZa vrstu carinskog posla „izvozna konsignacija“ potrebni su slije-

deći dokumenti (za carinu):1) Ugovor o konsignaciji2) Proforma račun3) Dispozicija

www.RiPup.hr

10 / 201168

Računovodstv

o


Dispozicija za carinu ima slijedeće podatke:

1) Izvoznik2) Odgovorna osoba izvoznika3) Broj dispozicije4) Otpremnik....5) Za carinski postupak – vrsta6) Vrsta vanjskotrgovinskog posla7) Primatelj8) referentni broj (zaključak, br. nadzorne knjige)9) Vrijednost robe10) Uvjeti isporuke (paritet)11) roba: tarifni broj carinske tarife i trgov. naziv robe12) količina13) Jedinica mjere14) Mjesto carinjenja15) Vrsta prijevoznog sredstva16) robu osigurati: DA-Ne, vrsta rizika17) Zemlja izvoza – porijeklo robe – zemlja odredišta18) Troškove i usluge plaća: izvoznik19) Sukladno čl. 5. st. 2. CZ ova dispozicija je i ovlaštenje ot-

premniku da nas izravno zastupa u radnjama carinskog postupanja.

Mjesto i datum MP Podnositelj:

7. Vođenje nadzorne knjigeNadzornu knjigu dužni su voditi, sukladno čl. 50. Zakona o devi-

znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 do 145/10), svi rezidenti (po-slovni subjekti) u poslovanju s nerezidentima, pa to vrijedi i za kon-signacijsku prodaju robe (tj. evidentira se u nadzornoj knjizi uvoza odnosno izvoza robe). Način vođenja, obvezni sadržaj nadzornih knji-ga te poslove koje su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o vođenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Više o vođenju nadzorne knjige možete vidjeti u ovom broju riPup-a u zasebnom članku.

Bilješke

6910 / 2011 69

Računovodstv

o

Ivana Maletić, dipl. oec., Ivana Jakir – Bajo, dipl. oec.

Određena specifična knjiženja u sustavu proračuna

Proračuni i proračunski korisnici provode od 1. siječnja 2011. godini računovodstvene evidencije prema odredbama novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10 i 31/11-isp.). Tom prilikom otvoreni su neki novi računi kao primjerice za rashode protokola i naknade troškova osobama izvan radnog odnosa. Primjeri njihova evidentiranja daju se u prvom dijelu članka uz knjiženja rashoda za nabavu kratkotrajne imovine i prihoda s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete što su česta pitanja korisnika. U drugom dijelu članka prikazane su određene evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. Rashodi protokola i troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa

1.1. Rashodi protokolaU odjeljku 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja posljed-

njim izmjenama računskog plana dodan je osnovni račun 32991 Rashodi protokola (vijenci, cvijeće, svijeće i slično).

Iznosi za ove rashode do sada su se evidentirali na računima osta-lim rashodima te se nije moglo posebno pratiti koliko proračuni i proračunski korisnici izdvajaju za rashode protokola.

Primjer:1) Općina je organizirala polaganje vijenaca na spomeniku po-

ginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Kupljeni su vijenci i svijeće u vrijednosti od 2.100 kn.

2) Proračunski korisnik je organizirao proslavu dana škole te je tom prigodom kupljeno cvijeće i ukrasi u vrijednosti 1.500 kn.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. kupljeni vijenci i svijeće 2.1003299123299

2329911121

2. kupljeno cvijeće i ukrasi 1.5003299123299

2329911121

1.2. Troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa

česta pitanja proračunskih korisnika vezana su uz troškove puta i smještaja osoba koje nisu zaposlenici proračunskog korisnika, ali u sklopu posla koji obavljaju za njega idu na službeni put.

Na podskupini računa 324 knjiže se naknade troškova osoba-ma izvan radnog odnosa i to 32411 Naknade troškova službe-nog puta i 32412 Naknade ostalih troškova.

Na osnovnom računu 32411 knjiže se troškovi službenog puto-vanja osobama izvan radnog odnosa, neovisno o poreznim obiljež-jima tih isplata (što podrazumijeva knjiženje bruto iznosa, ako su ti troškovi oporezivi). Naime, osobi koja kod isplatitelja ne ostvaruje naknadu za rad koja ima obilježje drugog dohotka, a službeno putuje www.RiPup.hr

10 / 201170

Računovodstv

o


za potrebe isplatitelja, troškovi službenog putovanja se, u skladu s odredbama članka 10. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na do-hodak, mogu isplatiti neoporezivo do iznosa propisanih člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Osobi koja kod isplatitelja ostvaruje pravo na naknadu za rad koja ima obilježja drugog dohotka, nakna-de troškova službenog putovanja ne mogu se isplatiti neoporezivo, osim naknada po osnovi prijevoza i noćenja, koje se prema odredba-ma članka 7. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplati-ti neoporezivo ako računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja - proračunskog korisnika.

Na osnovnom računu 32911 Naknade članovima predstav-ničkih i izvršnih tijela i upravnih vijeća knjiži se ukupan rashod naknade uključujući i doprinose iz i na naknadu. Troškovi služ-benog putovanja ovih osoba evidentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

Na osnovnim računima 32371 Autorski honorari i 32372 Ugovori o djelu knjiži se ukupan rashod uključujući i doprinose iz i na autorski honorar i ugovor o djelu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evidentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

2. Rashodi za nabavu kratkotrajne imovine i prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete

2.1. Rashodi za nabavu kratkotrajne imovine

kod nabave i utroška zaliha kratkotrajne imovine valja razlikovati nabavu te imovine kod proračunskih korisnika u djelatnosti zdrav-stva, prometa trgovinskom robom i proizvodnji od svih ostalih pro-računskih korisnika.

U djelatnostima zdravstva, trgovine i proizvodnje nabava zaliha knjiži se na teret zaliha, računi skupine 06, u korist obveza računi podskupine 244, a kod utroška smanjuju se zalihe i terete rashodi poslovanja.

kod svih ostalih proračunskih korisnika rashodi se terete u trenutku nabave sirovina, materijala ili ostale kratkotrajne ne-materijalne imovine na teret računa rashoda u razredu 3 u ko-rist obveza na računima skupine 23. Ako se kod ovih korisnika nabavljaju zalihe koje se ne utroše odmah već se čuvaju na zalihama i postupno stavljaju u uporabu rashodi se također terete u trenutku nabave, a istovremeno se povećavaju zalihe i izvori sredstava. Tro-šenje ovih zaliha prati se na računima u skupini 06 i 91 gdje je zaliha i knjižena. Ovakve se zalihe prate i u pomoćnim knjigama (skladišna evidencija, materijalno knjigovodstvo, i sl.).

Primjeri:1) Nabavljen je uredski materijal za zalihu 20.000 kn,2) U mjesecu lipnju je utrošeno materijala 8.800 kn,3) Nabavljene su zalihe trgovačke robe

za daljnju prodaju u iznosu od 40.000 kn,4) Prodana roba u mjesecu lipnju,

prema fakturama, iznosi 21.900 kn,5) Nabavljena sredstva čišćenja

(bez formiranja zaliha) 2.000 kn.

Knjiženje:

red. br.

Opis Iznosračun


1. Nabavljene zalihe uredskog materijala 20.000 32211 23221

1a. Povećanje imovine 20.000 06131 91111

2. Utrošeni uredski materijal 8.800 91111 06131

3. Nabavljena roba za daljnju prodaj 40.000 06411 23222

4.

Prodana trgovačka roba: 21.900 32225 06411

- ispostavljeni računi za prodaju 21.900 16614 96614

- naplaćeni računi 18.700 11121 16614

- utvrđeni prihodi 18.700 96614 66142

5. Nabavljena sredstva za čišćenje za tekuće potrebe 2.000 32214 23221

Napomena: U primjeru su dane sve tri mogućnosti postupanja pri nabavi

i trošenju kratkotrajne nefinancijske imovine. Najčešće se javlja situacija pod rb. 5. - nabava za izravno trošenje bez formiranja značajnih zaliha. rashod se priznaje odmah za nabavljeni iznos. U pomoćnim se knjigama ne prate utrošci jer se materijal ne skla-dišti.

Pri nabavama značajnijih količina gdje se formiraju zalihe koje se troše u određenom razdoblju (slučaj pod rb. 1. u primjeru) - rashodi se priznaju u ukupnom iznosu nabave, a trošenje se prati i u pomoćnim knjigama. Slučaj u primjeru pod rb. 3. pretpostavlja da proračunski subjekt obavlja i vlastitu djelatnost trgovine. U tom slučaju rashodi se priznaju samo za prodanu količinu, a vodi se i pomoćno robno knjigovodstvo.

2.2. Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete

Premije osiguravajućem društvu za primjerice obvezno osigu-ranje prijevoznih sredstava, radnika od nesreće i druge premije evidentiraju se kao rashod za premije osiguranja u okviru odjelj-ka 3292 Premije osiguranja. Premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i školama podmiruje izravno iz državnog proračuna.

Troškovi koji nastaju, a pokriveni su policama osiguranja za koje su plaćene premije, evidentiraju se na odgovarajućim računima rasho-da. Refundacije osiguravajućih kuća, ostvarene u istoj fiskalnoj godini, knjiže se kao povrati na stavke rashoda odnosno storno rashoda, a refundacije ostvarene u sljedećoj fiskalnoj godini na 65267 Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete.

Primjer:U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automobil AB. Primljen

je račun od ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od 3.500 kn. račun je plaćen. Osiguravajuća kuća priznala je u cijelosti račun za popravak.


7110 / 2011 71

Računovodstv

oIvana Maletić, dipl. oec., Ivana Jakir – Bajo, dipl. oec.

Knjiženje:

red. br.

Opis Iznosračun


1. Primljen je račun servisera 3.500 32323 23232

2. Potraživanje od osiguravajućeg društva 3.500 16526 96526

3. račun je plaćen 3.500 23232 11121

4. refundacija osiguravajućeg društva 3.500 11121 16526

3.500 96526 65267

Primjer (totalna šteta):Proračunski korisnik je nabavio aparat za posebna mjerenja (vri-

jednost 10.000 kn), koji je u požaru potpuno uništen. Aparat je bio osiguran i korisnik je prije nabave novog aparata dobio totalnu štetu u visini 90 posto vrijednosti aparat od osiguravajućeg društva.

Knjiženje:

red. br.

Opis Iznosračun


1. Uništeni aparat 10.000 91111 02252

2. Prihodi od nadoknade štete s osnova osigu-ranja (totalna šteta) 9.000 11121 65267

3. Određene evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

3.1. Evidentiranje dodatnog udjela u porezu na dohodak za financiranje decentraliziranih funkcija

Općina, grad, županija i Grad Zagreb koja prema posebnom zako-nu financira decentraliziranu funkciju, ima pravo na dodatni udio u porezu na dohodak, i to za osnovno školstvo 3,1%, srednje školstvo 2,2%, socijalnu skrb- centre za socijalnu skrb 0,5% i domove za stari-je i nemoćne 1,7%, zdravstvo 3,2%, vatrogastvo – javne vatrogasne postrojbe 1,3%.

Na području Grada Zagreba udio u porezu na dohodak iznosi 70,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak, a udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 17,5%.

Iznimka su područja općina, odnosno gradova koji ima status posebne državne skrbi i koji ima status brdsko-planinskog područ-ja kod kojih je raspodjela udjela u porezu na dohodak uređena na drugačiji način, a sukladno odredbama Zakona o financiranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08).

Uz navedenu iznimku, treba istaknuti i područja općina, odnosno gradova na otoku, koji međusobno zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka čiji udio u porezu na dohodak iznosi:

� udio općine odnosno grada 55% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak,

� udio županije 15,5% uvećano za dodatni udio, � udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa

za razvoj otoka 17,5%,

� udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelji decentralizirani funkcija, ostvareni udio u porezu na dohodak evi-dentiraju na odgovarajućim osnovnim računima unutar podsku-pine 611 – Porez i prirez na dohodak.

Ovi prihodi ne evidentiraju se na odjeljku 6119 – Povrat više ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Nave-deni odjeljak koriste lokalne jedinice samo u slučaju povrata više ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Dakle, ako županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje financiraju decen-tralizirane funkcije, na godišnjoj razini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvare više sredstava nego je to utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju temeljem odluka o minimalnim standardima za određenu godinu, višak sred-stava trebaju vratiti na račun Državnog proračuna republike hrvat-ske. Povrati viška ostvarenog isključivo od dodatnog udjela poreza na dohodak evidentira se na dugovnoj strani 61191 Povrat više ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane.

3.2. Evidentiranje pomoći izravnanja iz državnog proračuna kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su nositelji decentraliziranih funkcija

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prihode od pomoći izravnanja doznačene iz državnog proračuna za finan-ciranje decentraliziranih funkcija evidentiraju u okviru podsku-pine 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane na osnovnim računima unutar odjeljaka:

6351 – Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i 6352 – kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Ove pomoći ne evidentiraju se u okviru podskupine 633 - Pomoći

iz proračuna koja je namijenjena drugim vrstama pomoći iz državnog ili drugih proračuna, kao niti podskupine 634 - Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna ili na nekom drugom računu.

Primjer - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije:

red. br.

Opisračun

Duguje Potražuje1 2 4 5

Evidencije kod proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

1. Naplata prihoda ostvarenih iz sredstava pomoći izravnanja

11121 635(prije 6118)

2. Doznaka korisnicima po strukturi rashoda 32,34,4… 11121

3.3. Evidentiranje naknada građanima i kućanstvima kod lokalnih jedinica

Analizom financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave uočeno je da se učestalo pogrešno iskazu-ju razne naknade građanima i kućanstvima na računima unutar podskupine 371 - Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja. Ova je podskupina namijenjena isključivo za evidentira-nje naknada koje građanima i kućanstvima isplaćuju hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i hrvatski zavod za zapošljavanje, te se kod jedinica lokalne i po-

10 / 201172

Računovodstv

o


dručne (regionalne) samouprave ne smije koristiti pri planiranju niti knjigovodstvenom evidentiranju.

Naknade koje građanima i kućanstvima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vode se unu-tar podskupine 372 - Ostale naknade građanima i kućan-stvima iz proračuna.

3.4. Financiranje javnih vatrogasnih postrojbi iz sredstava decentralizacije

Ostvarena sredstva iz dodatnog udjela u porezu na dohodak osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi evidentiraju na osnovnim računima u okviru podskupine 611 - Porez i prirez na dohodak.

Suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi ne mogu izravno financi-rati postrojbu, već isključivo preko osnivača. Stoga lokalne jedinice, suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi evidentiraju dane pomoći na odjeljku 3631 - Tekuće pomoći unutar općeg proračuna.

Jedinica lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti javna va-trogasna postrojba po primitku sredstava od drugih jedinica lokalne samouprave, suosnivača javne vatrogasne postrojbe, evidentira prihode od tekućih pomoći iz gradskog (osnovni račun 63313) ili općinskog proračuna (osnovni račun 63314) i doznačuje ih vatrogasnoj postrojbi evidentirajući rashode u skupini računa 31 - rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi ili skupini računa 34 - Financijski rashodi.

Ako se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvare sred-stva do visine bilančnih prava za financiranje minimalnih financijskih standarda, razliku sredstava utvrđenih Odlukom o minimalnim finan-cijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite dje-latnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2011. godini lokalne jedinice ostvaruju iz pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Lokalne jedinice koje ostvaruju dodatna sredstva izravnanja za de-centraliziranu funkciju vatrogastva ta sredstva evidentiraju na pod-skupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Pomoći izravnanja doznačuju se, sukladno Odluci o minimalnim financijskim standardima, jedinici lokalne samouprave s najvećim osnivačkim udjelom odnosno jedinici u čijoj se nadležnosti nalazi javna vatrogasna postrojba.

Iako nadležna lokalna jedinica prima i sredstva izravnanja drugih jedinica lokalne samouprave, suosnivača, na pod-skupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funk-cije evidentira samo svoj dio prihoda, a za preostali iznos iskazuje obvezu prema lokalnim jedinicama, suosnivačima, na osnovnom računu 23955 – Obveze za naplaćene tuđe prihode.

Sredstva pomoći izravnanja ne doznačuju se lokalnim jedinicama, suosnivačima budući da one ne mogu izravno financirati vatrogasnu postrojbu. Stoga na temelju obavijesti lokalne jedinice koja je zapri-mila pomoći izravnanja za sve jedinice, lokalne jedinice suosnivači evidentiraju svoj dio prihoda na podskupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije uz istovremeno evidentiranje na odjeljku 3631 - Tekuće pomoći unutar općeg proračuna.

Jedinica osnivač, nakon što obavijesti suosnivače zatvara osnov-ni račun 23955 – Obveze za naplaćene tuđe prihode uz istodobno evidentiranje na podskupini 633 – Pomoći iz proračuna. Ukupno primljena dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva iz državnog proračuna jedinica osnivač doznačuje vatro-gasnoj postrojbi evidentirajući rashode u s kupini računa 31 - ras-hodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi ili skupini računa 34 - Financijski rashodi.

Bilješke

7310 / 2011 7373

Pore

ziIgor Milinović, mag. oec.

Isplata predujma dobiti fizičkim osobama – na što treba pazitiŠto sve treba napraviti u slučaju isplate predujma dobiti fizičkim osobama propisano je člankom 10.a Zakona o porezu na dobit i člankom 35.a Pravilnika o porezu na dobit. Također, prilikom isplate predujma dobiti potrebno je uzeti u obzir i odredbe Zakona o trgovačkim društvima.Detaljnije o samom postupku isplate predujma dobiti pročitajte u nastavku članka.

1. Postupak kod isplate predujma dobiti

Isplata predujma dobiti fizičkim osobama - vlasnicima udjela, dio-ničarima i obrtnicima „dobitašima“ Ne podliježe oporezivanju pore-zom na dohodak.1

Da bi se tijekom godine mogao isplatiti predujam dobiti nave-denim fizičkim osobama, potrebno je, sukladno čl. 35.a Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09 i 123/10), postupiti na sljedeći način:

1) postupati pažnjom dobrog gospodarstvenik i u dobroj vjeri. Tako primjerice, nije moguće isplatiti predujam dobiti ako trgo-vačko društvo (ili obrtnik „dobitaš“) ima nepokrivenih gubitaka.

2) izraditi privremeni račun dobiti i gubitka. kod izrade privre-menog računa dobiti i gubitka potrebno je uzeti u obzir i porez na dobit. Dakle, treba izračunati privremenu dobit nakon opo-rezivanja.

3) izvršiti isplatu predujma dobit na žiro račun primatelja2 (najvi-še do iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka3).

1 članak 9. st. 1. t. 2. Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08 i 80/10).

2 članak 61. st. 2. Zakon o porezu na dohodak. Iznimno, „obrtnici“ dobitaši ne moraju prilikom isplate svoje dobiti (pa tako i predujma dobiti) otvarati do-datni žiro račun. O tome je dala svoje mišljenje Porezna uprava (od 16. rujna 2010., klasa: 410-01/10-01/1680, Ur.broj: 513-07-21-01/10-3), u kojem je navedeno:„Fizičke osobe obveznici poreza na dobit, ako su ostvarili pravo na isplatu dobiti, to mogu učiniti s postojećeg žiroračuna, a ne moraju otvoriti dodatni žiroračun samo za isplatu dobiti.“

3 Sukladno čl. 221. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00 – Odluka USrh, 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09), kod dionička društava može se na ime predujma isplatiti najviše polovinu iznosa umanjenog

VAŽNO! Neposredno po zaključenju ovog broja riPup-a, hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak. Tim je izmjenama Zakona predviđeno da se isplata dividendi i udjela u dobiti više neće morati vršiti na žiro račun primatelja. Tako više neće postojati niti obveza isplate predujma dobiti na žiro račun. Ova izmjena Zakona o porezu na dohodak stupit će na snagu osam dana od njene objave u Narodnim novinama.

1.1. Odluka o isplati predujma dobitikako bi isplata predujma dobiti bila vjerodostojno dokumentirana

potrebno je sastaviti i odgovarajuću odluku. Za isplatu predujma dobiti za 2011. godinu, ako je vlasnik d.o.o.-a

jedna osoba, može se donijeti sljedeća odluka:

za iznose koji se po zakonu i statutu moraju unijeti u rezerve društva. Uz to, isplata predujma ne može preći iznos polovine prošlogodišnje dobiti.

10 / 201174

Pore

zi

Isplata predujma dobiti fizičkim osobama – na što treba paziti

Poduzetnik d.o.o.Zagreb, Ilica bb OIB:__________

ODLUKA O ISPLATI PREDUJMADOBITI ZA 2011. GODINU

Točka 1.član društva Pero Perić, Zagreb, radnička cesta 1, donosi od-

luku da se, na temelju privremenog računa dobiti i gubitka, isplati predujam dobiti za 2011. godinu u iznosu 20.000,00 kn.

Točka 2.Isplata predujma dobiti članu društva obaviti će se doznakom

na njegov žiro račun.

Točka 3.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Točka 4.Ovu Odluku provest će voditelj računovodstva društva.


član društva: _____________________

Odnosno, ako su suvlasnici d.o.o.-a dvije ili više osoba odluka bi mogla izgledati ovako:

Poduzetnik d.o.o.Zagreb, Ilica bb OIB:______________

ODLUKA O ISPLATI PREDUJMADOBITI ZA 2011. GODINU

Točka 1.članovi društva odlučili su, na temelju privremenog računa

dobiti i gubitka, da se isplati predujam dobiti za 2011. godinu u iznosu 20.000,00 kn, i to:Peri Periću, Zagreb, radnička cesta 1 10.000,00 kn,Mati Matiću, Split, Sunčana obala 15 10.000,00 kn.

Točka 2.Isplata predujma dobiti članovima društva obaviti će se na nji-

hov žiro račun.

Točka 3.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Točka 4.Ovu Odluku provest će voditelj računovodstva društva.


članovi društva: _________________________ _________________________

1.2. Evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti

Ako trgovačko društvo (ili obrtnih „dobitaš“) isplaćuje pre-dujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju4 o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaćen predujam, nadnevak i iznos isplaćenog predujma, te nadnevak i iznos podmirenog predujma.5 U ovu evidenciju upisuje se ispla-ćeni predujmovi dobiti fizičkim i pravnim osobama.

Mogući izgled i popunjavanje navedene evidencije možete vidjeti u Primjeru 3. koji se nalazi na kraju ovog članka.

evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit (Obrazac PD).

1.3. Primjer knjiženja isplate predujma dobiti

Primjer 1. � Vlasniku udjela u d.o.o. isplaćeno je tijekom 2011. godine,

predujam dobiti u iznosu 20.000,00 kn. � Na temelju sastavljenog računa dobiti i gubitka za 2011. go-

dinu utvrđena je dobit nakon oporezivanja veća od 20.000,00 kn, te je u financijskom knjigovodstvu u 2012. godini zatvore-no potraživanje za isplaćene predujmove.

Knjiženje u 2011.:


1) Isplata predujma dobiti Žiro računPotraživanja od vlasnika udjela

10001650 20.000,00

20.000,00

Knjiženje u 2012.:


1) Zatvaranje predujma dobiti s ostvarenom dobitiPotraživanja od vlasnika udjelaDobit tekuće godine (2011.)

1650940 20.000,00

20.000,00

2. Što se događa ako ostvarena dobit nije dostatna za pokriće isplaćenog predujma dobiti

Ako je tijekom poreznog razdoblja isplaćen predujam dobiti fizičkoj osobi, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma ili ista nije vraćena do dana podnošenja prijave poreza na dobit, tada se razlika koja je ostala nepodmirena, smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. U članku 10.a Zakona o porezu na dobit nije precizirano o kojoj se vrsti dohotka radi. Smatra-mo da bi se trebao obračunati porez na dohodak od kapitala i to po stopi 40% (uvećan za eventualni prirez).

Iznos predujma dobiti koji je isplaćen a nije podmiren iz ostvarene dobiti ili nije vraćen, predstavlja neto primitak. Taj neto primitak po-

4 Napomena: za isplatu zadržane dobiti Ne vodi se ova evidencija.5 članak 35.a st. 4. Pravilnik o porezu na dobit.

7510 / 2011 75

Pore


trebno je uvećati s odgovarajućim koeficijentom kako bi dobili bruto primitak od kojeg će se obustaviti porez na dohodak od kapitala (i eventualni prirez).

koeficijenti za preračun neto primitka u bruto primitak za obračuna poreza na dohodak od kapitala po stopi od 40% su sljedeći:

Prirez koeficijent za preračun

0 1,6666667

1 1,6778523

2 1,6891892

3 1,7006803

4 1,7123288

5 1,7241379

6 1,7361111

6,5 1,7421603

7 1,7482517

7,5 1,7543860

8 1,7605634

9 1,7730496

10 1,7857143

12 1,8115942

13 1,8248175

15 1,8518519

18 1,8939394

Porez na dohodak od kapitala i prirez se uplaćuje na:Žiro račun za porez na dohodak: u korist grada/općine prema pre-

bivalištu poreznog obveznika6 Poziv na broj:

68 1589 - OIB (fizičke osobe)O plaćenom porezu na dohodak od kapitala Ne izvještava se Pore-

zna uprava niti na jednom obrascu koji se predaje mjesečno, ali se na kraju godine ovaj dohodak od kapitala upisuje u obrasce: ID-1 i Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, po-rezu na dohodak i prirezu u _____ godini.

Primjer 2.Fizičkoj osobi iz Zagreba (prirez 18%) tijekom 2011. godine ispla-

ćen je predujam dobiti u iznosu 10.000,00 kuna. Prema završnom računu za 2011. godinu društvo je ostvarilo gubitak. Fizička osoba nije vratila primljeni predujam do podnošenja prijave poreza na do-bit, te joj se obračunao dohodak od kapitala.

Stoga, isplaćeni iznos od 10.000,00 kn potrebno je pretvoriti u bru-to iznos tako da se pomnoži s koeficijentom 1,8939394.

Izračun bruto iznosa: 10.000,00 x 1,8939394 = 18.939,39Obračun poreza na dohodak = 18.939,39 x 40% = 7.575,75Obračun prireza = 7.575,76 x 18% = 1.363,64Ukupno porez na dohodak i prirez = 7.575,75 + 1.363,64 = 8.939,39 kn

Provjera: 18.939,39 – 8.939,39 = 10.000,00 kn

6 Pregled uplatnih računa za porez na dohodak po gradovima/općinama možete vidjeti u riPup-u br. 1/2010 od 327. do 341. str.

Knjiženje u 2011.:


1) Isplata predujma dobiti Žiro računPotraživanja od vlasnika

10001650 10.000,00

10.000,00

Knjiženje u 2012.:


1) Obračun poreza na dohodak od kapitala (i prireza)Potraživanja od vlasnika udjelaObveza za porez na dohodak o kapital i prirezSkrivene isplate dobiti – predujmovi dobiti koji nisu podmireni

16502663

4690 18.939,39

10.000,008.939,39

2) Plaćen porez na dohodak od kapital i pripadajući prirezŽiro računObveza za porez na dohodak od kapitala i prirez

10002663 8.939,39

8.939,39

VAŽNO! Sukladno čl. 35.a st. 2. Pravilnika o porezu na do-bit, nastala razlika koja je ostala neuplaćena na potraživa-njima za predujmljenu dobit ista se NE može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja.

3. Primjer popunjavanja Evidencije o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti

Primjer 3.Društvo MOJA TrGOVINA isplatilo predujam dobiti svojim su-

vlasnicima (članovima društva) tijekom 2011. godine u sljedećim iznosima:

� 05.5.2011. – Ivi Iviću 10.000,00 kn, Maji Majić 12.000,00 kn i Juri Jurić 5.000,00 kn;

� 10.9.2011. – Ivi Iviću 20.000,00 kn, Maji Majić 24.000,00 kn i Juri Jurić 10.000,00 kn.

Društvo je ostvarilo u 2011. godini računovodstvenu dobit nakon oporezivanja u iznosu 27.000,00 kn. Iz te dobiti pokriven je dio ispla-ćenog predujma dobiti, a preostali iznos potraživanja za isplaćeni predujam dobiti od 54.000,00 kn suvlasnici (članovi društva) Ivo Ivić (20.000,00 kn) i Maja Majić (24.000,00 kn) podmirili (vratili sred-stva) su prije podnošenja prijave poreza na dobit za 2011., a Jure Ju-rić nije vratio primljeni predujam dobiti u iznosu 10,000,00 kn pa mu je obračunat dohodak od kapitala (porez na dohodak 40% + prirez 18% za Zagreb)7 na dan predaje prijave poreza na dobit (30.4.2012.).

7 U našem primjeru (isto kako je prikazano u Primjeru 2.), isplaćeni iznos 10.000,00 kn potrebno je pretvoriti u bruto iznos tako da se pomnoži s koefici-jentom 1,8939394. Izračun bruto iznosa: 10.000,00 x 1,8939394 = 18.939,39Obračun poreza na dohodak = 18.939,39 x 40% = 7.575,75Obračun prireza = 7.575,76 x 18% = 1.363,64Ukupno porez na dohodak i prirez =7.575,75 + 1.363,64 = 8.939,39Provjera: 18.939,39 – 8.939,39 = 10.000,00 kn

10 / 201176

Pore

zi

Isplata predujma dobiti fizičkim osobama – na što treba paziti

MOJA TrGOVINA d.o.o.Zagreb, Praška 8OIB: 11567890329

EVIDENCIJA O ISPLAĆENIM I PODMIRENIM PREDUJMOVIMA DOBITI ZA 2011. GODINU(čl. 35.a st. 4. Pravilnik o porezu na dobit)

Podaci o osobi kojoj je isplaćen predujam dobiti Nadnevak isplate predujma

Iznos isplaćenog predujma

Nadnevak podmirenog predujma

Iznos podmirenog predujma

Napomena o načinu podmire-nja predujmaIme i prezime Adresa OIB

Ivo Ivić Zagreb, Ilica 8 76567890123 05.5.2011. 10.000,00 31.03.2012. 10.000,00 Iz ostvarene dobiti za 2011.

Maja Majić Split, Obala 22 88567890444 05.5.2011. 12.000,00 31.03.2012. 12.000,00 Iz ostvarene dobiti za 2011.

Jure Jurić Zagreb, Ilica 444 63534454554 05.5.2011. 5.000,00 31.03.2012. 5.000,00 Iz ostvarene dobiti za 2011.

Ivo Ivić Zagreb, Ilica 8 76567890123 10.9.2011. 20.000,00 29.03.2012. 20.000,00 Uplatom (povratom sredstava)

Maja Majić Split, Obala 22 88567890444 10.9.2011. 24.000,00 29.03.2012. 24.000,00 Uplatom (povratom sredstava)

Jure Jurić Zagreb, Ilica 444 63534454554 10.9.2011. 10.000,00 30.04.2012. 10.000,00 Obračunat dohodak od kapitala

Odgovorna osoba:M.P.

__________________

Knjiženje u 2011.:


1) Isplata predujma dobiti 5.5.2011.Žiro računPotraživanja od vlasnika udjela

10001650 27.000,00

27.000,00

2) Isplata predujma dobiti 10.9.2011.Žiro računPotraživanja od vlasnika udjela

10001650 54.000,00

54.000,00

Knjiženje u 2012.:


1) Zatvaranje predujma dobiti s ostvarenom dobitiPotraživanja od vlasnika udjelaDobit tekuće godine (2011.)

1650940 27.000,00

27.000,00

2) Povrat sredstava Ivo Ivić Žiro računPotraživanja od vlasnika udjela

10001650

20.000,0020.000,00

3) Povrat sredstava Maja MajićŽiro računPotraživanja od vlasnika udjela

10001650

24.000,0024.000,00

4) Obračun poreza na dohodak od kapitala (i prireza) za Juru JurićaPotraživanja od vlasnika udjelaObveza za porez na dohodak od kapital i prirezSkrivene isplate dobiti – predujmovi dobiti koji nisu podmireni

16502663

4690 18.939,39

10.000,008.939,39

5) Plaćen porez na dohodak od kapital i prirez za Juru JurićaŽiro računObveza za porez na dohodak od kapitala i prirez

10002663 8.939,39

8.939,39

Ne zaboravite: � Nije moguće isplatiti predujam dobiti ako trgovačko

društvo (ili obrtnik „dobitaš“) ima nepokrivenih gubita-ka.

� Prije isplate predujma dobiti potrebno je izraditi privre-meni račun dobiti i gubitka.

� Ako se isplaćuju predujmovi dobiti, potrebno je voditi propisanu evidenciju o tome.

� Ako je tijekom poreznog razdoblja isplaćen predujam dobiti fizičkoj osobi, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog pre-dujma ili ista nije vraćena do dana podnošenja prijave poreza na dobit, tada se razlika koja je ostala nepodmi-rena, smatra primitkom koji se oporezuje kao dohodak od kapitala po stopi 40%.

7710 / 2011 7777

Pore


PDV kod inozemnih usluga – praktični vodič

Sadržaj:1. Opće načelo oporezivanja usluga PDV-om (čl. 5. st. 3. Zakona i čl. 33. st. 1. Pravilnika) 78

2. Oporezivanje usluga u vezi s nekretninama (čl. 5. st. 4. t. 1. Zakona i čl. 33. st. 3. Pravilnika) 78

3. Usluge prijevoza (čl. 5. st. 4. t. 2. Zakona i čl. 33. st. 5. Pravilnika) 79

4. Usluge koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja (čl. 5. st. 4. t. 3. Zakona i čl. 33. st. 6. Pravilnika) 79

5. Usluge posredovanja (čl. 5. st. 4. t. 4. Zakona i čl. 33. st. 7. Pravilnika) 80

5.1. Posredovanje kod isporuke dobara 80

5.2. Posredovanje kod obavljanja usluga 80

6. Oporezivanje usluga prema mjestu primatelja (čl. 5. st. 5. i 6. Zakona i čl. 33. st. 8. i 9. Pravilnika) 81

7. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje „izvoznih“ usluga 82

7.1. „Izvozne“ usluge koje podliježu oporezivanju 82

7.2. „Izvozne“ usluge koje ne podliježu oporezivanju 82

8. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje „uvoznih“ usluga 83

9. Obveza obračuna PDV-a na „uvozne“ usluge osoba koje nisu u sustavu PDV–a 84

10. PDV na usluge obavljene poduzetnicima unutar slobodne zone 85

11. PDV na usluge obavljene stranom predstavništvu 85

12. Oporezivanje usluga koje matica iz inozemstva obavi svojoj podružnici 85

13. Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom plovilima i letjelicama (čl. 13.b Zakona i čl. 103. Pravilnika) 86

13.1. Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom plovilima 86

13.2. Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom letjelicama 86

13.3. Primjer evidentiranja pružene usluge vezano uz međunarodni prijevoz plovilima 86

14. PDV između domaćih poduzetnika za obavljene usluge vezane uz inozemstvo 87

15. Zaključak 88

15.1. Dijagram za određivanje je li određena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om 88

15.2. Tabelarni pregled određenih usluga i načelo prema kojem se oporezuju PDV-om 91

10 / 201178

Pore

zi


kada se poduzetnici prvi put susretnu s računima za usluge koji nastaju u poslovanju s inozemstvom, postavljaju pitanje jesu li ob-vezni obračunati PDV. U praksi je česta zabluda da se na uslugu koju domaći poduzetnik obavi inozemnom poduzetniku nikada ne obra-čunava PDV jer se radi o „izvoznoj“ usluzi, i obrnuto, da se na uslu-gu koju inozemni poduzetnik obavi domaćem poduzetniku obvezno zaračunava PDV (te priznaje kao pretporez kada se plati) jer se radi o „uvoznoj“ usluzi. Ovakvo razmišljanje nije točno, odnosno može biti samo u iznimnim slučajevima. Stoga u nastavku pojašnjavamo, na praktičnim primjerima, kada je određena usluga u poslovanju s inozemnim poduzetnicima oporeziva PDV-om, a kada nije.

Oporezivanje usluga PDV-om u poslovanju s inozemnim poduzetni-cima propisano je člankom 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. od 47/95 do 94/09 – u nastavku teksta: Zakon) i članka 33. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09 i 89/11 – u nastavku teksta: Pravilnik).

1. Opće načelo oporezivanja usluga PDV-om (čl. 5. st. 3. Zakona i čl. 33. st. 1. Pravilnika)

Prema članku 5. stavku 1. Zakona, PDV se plaća prema mjestu isporuke dobra ili obavljanja usluge, pri čemu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobra, odnosno obavljanja usluga, pa je za utvrđivanje mjesta isporuke bitno samo kod oporezivanja u poslova-nju s inozemstvom.

kod utvrđivanje postoji li obveza plaćanja PDV-a na primljene ili pak obavljene usluge, polazi se od općeg načela oporezivanja uslu-ga, a to je „mjesto obavljanja usluge“. Odmah moramo upozoriti da se mjestom obavljanja usluge NE smatra mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, već se pod mjestom obavljanja usluge smatra tamo gdje je sjedište davatelja usluge. To pojednostavnjeno znači da ako uslugu obavi domaći poduzetnik on obračunava PDV, a ako uslugu obavi inozemni poduzetnik, na primljeni ulazni račun doma-ći poduzetnik ne obračunava PDV, i to bez obzira na to je li usluga izvršena u hrvatskoj ili u inozemstvu. O situacijama koje se mogu pojaviti pri određivanju je li neka usluga oporeziva PDV-om, a s ob-zirom na to je li izvršitelj usluge domaći ili inozemni poduzetnik, te je li usluga obavljena u hrvatskoj ili inozemstvu, u nastavku dajemo za svaku točku tablicu za određivanje mogućih slučajeva primjenom načela oporezivanja koje se pojašnjava u dotičnom poglavlju.

Tablica 1. PDV kod usluga koje se oporezuju prema OPĆEM NAČELU

Mjesto gdje je usluga obavljena

JE LI USLUGA OPOREZIVA PDV-om?

Uslugu obavioDOMAĆI poduzetnik

(ispostavljen izlazni račun)

Uslugu obavioINOZEMNI poduzetnik(primljen ulazni račun)

U hrVATSkOJ DA (slučaj 1.) NE (slučaj 2.)

U INOZeMSTVU DA (slučaj 3.) NE (slučaj 4.)

Slučaj 1. Uslugu »X« obavio je domaći poduzetnik u hrvatskoj mađarskom

poduzetniku.Domaći poduzetnik na izlaznom računu obračunava PDV jer je sje-

dište davatelja usluge u Hrvatskoj.

Slučaj 2. Uslugu »X« obavio je mađarski poduzetnik u hrvatskoj domaćem

poduzetniku.Domaći poduzetnik na ulaznom računu ne obračunava PDV jer je

sjedište davatelja usluge u inozemstvu.

Slučaj 3. Uslugu »Y« obavio je domaći poduzetnik u Sloveniji inozemnom

poduzetniku.Domaći poduzetnik na izlaznom računu obračunava PDV jer je sje-

dište davatelja usluge u Hrvatskoj.

Slučaj 4. Uslugu »Y« obavio je inozemni poduzetnik u Sloveniji, domaćem

poduzetniku.Domaći poduzetnik na ulaznom računu ne obračunava PDV jer je

sjedište davatelja usluge u inozemstvu.

Međutim, člankom 5. stavak 4.-6. Zakona predviđen je čitav niz izuzetaka od općeg načela oporezivanja uslu-ga, koje navodimo u nastavku članka. Stoga, potrebno je kod određivanja je li neka usluga oporeziva PDV-om prvo ustanoviti je li usluga pobrojana u iznimkama.

Ako usluga nije navedena u iznimkama, tek se tada usluga opo-rezuje PDV-om prema općem načelu. U praksi, relativno mali broj usluga je oporeziv prema općem načelu.

2. Oporezivanje usluga u vezi s nekretninama (čl. 5. st. 4. t. 1. Zakona i čl. 33. st. 3. Pravilnika)

kod usluga u svezi s nekretninama (uključujući i najam ili zakup) mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto gdje se nekretnina stvarno nalazi. To znači da se kod obavljene usluge u svezi s ne-kretninom koja se nalazi u Hrvatsku, plaća PDV bez obzira na to tko je obavio uslugu. Isto tako, ako je obavljena usluga u svezi s nekretninom koja se nalazi u inozemstvu, PDV se ne plaća bez obzira na to tko je obavio uslugu.

Obavljene usluge u svezi s nekretninom smatraju se:1) usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (primjerice,

iznajmljivanje kuća, stanova, soba, hotelskih soba, apar-tmana, zemljišta – npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i dizala, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada, iznajmlji-vanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbe-nih mjesta),

2) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, vještačenja na nekretninama, inženjering usluge,

3) usluge koje se obavljaju u svezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge odvjetnika, bilježnika i posrednika pri kupoprodaji nekretnina).

Uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama NE smatraju se npr. usluge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine, financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje glede nekretnina, ustupanje osoblja građevinskim poduzetnicima.

www.RiPup.hr

7910 / 2011 79

Pore


Tablica 2. PDV usluga u svezi s NEKRETNINOM

Mjesto gdje je nekretnina

nalazi


Uslugu u svezi s nekretninom obavio DOMAĆI poduzetnik(ispostavljen izlazni račun)

Uslugu u svezi s nekretninom obavio INOZEMNI poduzetnik

(primljen ulazni račun)

U hrVATSkOJ DA (slučaj 5.) DA (slučaj 7.)

U INOZeMSTVU NE (slučaj 6.) NE (slučaj 8.)

Slučaj 5. Domaći poduzetnik (arhitektonski ured) izradio je projekt uređenja

poslovnog prostora koji se nalazi u hrvatskoj za češkog poduzetnika.Domaći poduzetnik na izlaznom računu obračunava PDV jer se ne-

kretnina nalazi u Hrvatskoj.

Slučaj 6. Domaći poduzetnik (arhitektonski ured) izradi je projekt uređenja

poslovnog prostora koji se nalazi u Pragu za češkog poduzetnika.Domaći poduzetnik na izlaznom računu ne obračunava PDV jer se

nekretnina nalazi u inozemstvu.

Slučaj 7. Arhitektonski ured iz Slovačke izradio je projekt uređenja poslov-

nog prostora koji se nalazi u hrvatskoj za domaćeg poduzetnika.Domaći poduzetnik na ulaznom računu obračunava PDV jer se ne-

kretnina nalazi u Hrvatskoj.

Slučaj 8. Arhitektonski ured iz Slovačke izradi je projekt uređenja poslovnog

prostora koji se nalazi u Bratislavi za hrvatskog poduzetnika.Domaći poduzetnik na ulaznom računu ne obračunava PDV jer se

nekretnina nalazi u inozemstvu.

3. Usluge prijevoza (čl. 5. st. 4. t. 2. Zakona i čl. 33. st. 5. Pravilnika)

kod usluga prijevoza, mjesto obavljanja usluge, smatra se dionica puta na kojoj se prijevoz obavlja. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo u hrvatskoj, onda dio puta koji otpada na tuzemstvo podliježe oporezivanju, a dio puta koji se odnosi na inozemstvo ne oporezuje se PDV-om. U tom slučaju uslugu prijevoza treba podijeliti razmjerno broju kilometara na dio koji otpada na područje hrvatske i koji se oporezuje i dio koji otpada na inozemstvo i ne podliježe oporezivanju.

Tako primjerice, pri uvozu dobara, prijevozne usluge su oporezive za dionicu puta u hrvatskoj, neovisno o tome je li prijevoz obavio domaći ili inozemni poduzetnik.

Plaćanja PDV-a oslobođene su, prema čl. 12. st. 1. t. 31. Zakona, usluge u svezi s uvozom dobara, kada je vrijednost takvih usluga uključena u poreznu osnovicu pri uvozu u skladu s odredbom čl. 9. st. 1. Zakona. Ako se radi o prijevozu dobara koja se izvoze tada su, prema odredbi čl. 13. st. 1. t. 1. Zakona, oslobođene od poreza i usluge prijevoza na dionici puta koja se odnosi na tuzemstvo, tj. cijela dionica puta (tuzemstvo i inozemstvo) nije oporeziva PDV-om. U slučaju ako ugovaratelj prijevoza, za prijevoz dobara koja se izvo-ze u inozemstvo, iz razloga što nema svojih raspoloživih kapaciteta angažira drugog prijevoznika, u tom slučaju drugi prijevoznik ne obračunava PDV-e jer primjenjuje oslobođenje iz članka 13. stavka 1. točke 1. Zakona o PDV-u. Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Ministarstva financija, klasa: 410-19/05-01/92, Ur.broj: 13-07-21-01/05-3, od 6. srpnja 2005., koje navodimo u nastavku:

„... postavili ste nam upit u svezi s obračunom poreza na doda-nu vrijednost na usluge prijevoza dobara koja se izvoze u inozem-stvu, kada ugovaratelj prijevoza iz razloga što nema svojih raspoloživih kapaciteta u danom trenutku angažira drugog prijevoznika. Konkretno, prijevoznička tvrtka »M.« je dobila na-log od izvoznika robe »I.« d.o.o. za prijevoz robe u inozemstvo. Budući da prijevoznik »M.« nema trenutno raspoloživih kapacite-ta, on angažira drugog prijevoznika »S.« koji izvrši uslugu prijevo-za u inozemstvo. Prilikom ispostavljanja računa »S.« ispostavlja račun za prijevoz prema prijevozniku »M.«, a »M.« ispostavlja račun izvozniku robe »I.« d.o.o.

Naše je mišljenje:Prema odredbi članka 13. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 do 82/04), plaćanje poreza na dodanu vrijednost oslobođene su izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, uključujući prijevozne i druge ot-premne usluge. U konkretnom slučaju radi se o obavljanju usluge prijevoza dobara, izvozu na temelju dva obvezno-pravna odnosa čije su stranke različite osobe, a predmet i jednog i drugog obve-zno-pravnog odnosa je obavljanje usluge prijevoza izvoza dobara u inozemstvu. U prvom ugovorno-pravnom odnosu tvrtka »S.« na temelju naloga tvrtke »M.« obavlja prijevoz dobara u izvozu. Kao dokaz da je obavljena usluga prijevoza u izvozu služi joj među-narodni tovarni list u kojem je tvrtka »S.« navedena kao stvarni izvršitelj usluge prijevoza u inozemstvo. Na računu u kojem zara-čunava obavljenu uslugu svom naručitelju-nalogodavcu u tvrtki »M.«, poziva se na porezno oslobođenje iz članka 13. stavak 1. točka 1. Zakona.

Tvrtka »M.« je temeljem drugog obvezno-pravnog odnosa koji postoji između nje i naručitelja prijevoza »I.« d.o.o., u poreznom smislu također obavila prijevoz dobara u izvozu, jer je predmet i tog obvezno-pravnog odnosa prijevoz robe u inozemstvo. U tom smislu, tvrtka »M.« pri ispostavljanju računa tvrtki »I.« d.o.o. za obavljenu uslugu prijevoza izvezene robe, također primjenjuje porezno oslobođenje iz članka 13. točka 1. Zakona. Kao dokaz da je obavljena navedena usluga služi mu račun prijevoznika »S.«, kopija tovarnog lista, narudžba tvrtke »I.« d.o.o. za obavljanjem usluge prijevoza i druge isprave.“

Plaćanje PDV-a oslobođena su, sukladno čl. 12. st. 1. t. 34. Zakona i dobra u provozu kroz carinsko područje republike hrvatske uklju-čujući prijevozne i sve druge otpremne usluge.

kod prekograničnog pomorskog, riječnog i zračnog prijevoza putnika i robe Ne utvrđuje se dionica puta u tuzemstvu, tj. cijela dionica puta Ne podliježe oporezivanju.

4. Usluge koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja (čl. 5. st. 4. t. 3. Zakona i čl. 33. st. 6. Pravilnika)

Mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, i to za sljedeće vrste usluga:

1) kod umjetničkih (npr. opernih, glumačkih, pjevačkih), znan-stvenih (npr. znanstvena predavanja i davanja mišljenja, ali ne i savjetovanja naručitelja), nastavnih (npr. usluge poduke, or-ganiziranje tečajeva), športskih (npr. tenis, ronjenje), zabav-nih ili sličnih usluga (npr. filmske predstave, plesne priredbe) i usluga njihovog organiziranja,

www.propisi.hr

10 / 201180

Pore

zi


2) kod pomoćnih usluga u prijevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje i drugih usluga u svezi s prijevozom,

3) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, uključu-jući usluge stručnog mišljenja, procjene i ocjene tih dobara.

Dakle, ako je neka od navedenih usluga obavljena u Hrvatskoj PDV se plaća, bez obzira na to je li ju obavio domaći ili inozemni poduzetnik. Isto tako, ako je neka od navedenih usluga obavljena u inozemstvu PDV se NE plaća, bez obzira na to je li ju obavio domaći ili inozemni poduzetnik.

Tablica 3. PDV kod usluga koje se oporezuju prema STVARNOM MJESTU obavljanja





Uslugu obavioINOZEMNI poduzetnik (primljen ulazni račun)



Slučaj 9. U hrvatskoj je održano predavanje iz područja ekonomije koje je

obavio domaći poduzetnik za austrijskog poduzetnika.Domaći poduzetnik na izlaznom računu obračunava PDV jer je na-

vedeno predavanje stvarno obavljeno u Hrvatskoj.

Slučaj 10. Austrijski poduzetnik održao je u Zagrebu predavanje iz područja

ekonomije za domaćeg poduzetnika.Domaći poduzetnik na ulaznom računu obračunava PDV jer je

usluga predavanja stvarno obavljena u Hrvatskoj.

Slučaj 11. U Beču je održano predavanje iz područja ekonomije koje je obavio

domaći poduzetnik za austrijskog poduzetnika.Domaći poduzetnik na izlaznom računu ne obračunava PDV jer je

predavanje stvarno obavljeno u inozemstvu.

Slučaj 12. U Beču je održano predavanje iz područja ekonomije koje je obavio

austrijski poduzetnik za domaćeg poduzetnika.Domaći poduzetnik na ulaznom računu ne obračunava PDV jer je

usluga predavanja stvarno obavljena u inozemstvu

5. Usluge posredovanja (čl. 5. st. 4. t. 4. Zakona i čl. 33. st. 7. Pravilnika)

O uslugama posredovanja radi se kada poduzetnik djeluje u ime i za račun naručitelja. Za oporezivanje usluga posredovanja PDV-om bitno je li posredovanje izvršeno na isporuku dobra ili za obavljanje određene usluge.

5.1. Posredovanje kod isporuke dobarakod usluga posredovanja u svezi s dobrima, mjesto obavljanja

usluga smatra se mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke, odnosno mjesto na kojem se dobro nalazilo na početku otpreme. Dakle, ako je posredovanje obavljeno za dobro koje je isporučeno iz hrvatske u inozemstvo, usluga posredovanja je oporeziva bez obzira na to je li je obavio domaći ili inozemni poduzetnik.

Ako je posredovanje obavljeno za dobro koje je isporučeno iz ino-zemstva, usluga posredovanja NIJe oporeziva bez obzira na to je li je obavio domaći ili inozemni poduzetnik.

Tablica 4. PDV kod usluga POSREDOVANJA za isporučena DOBRA

Mjesto od kuda je dobro isporučeno


Uslugu posredovanja obavio DOMAĆI poduzetnik


Uslugu posredovanja obavio INOZEMNI poduzetnik(primljen ulazni račun)

IZ hrVATSke DA (slučaj 13.) DA (slučaj 14.)

IZ INOZeMSTVA NE (slučaj 15.) NE (slučaj 16.)

Slučaj 13. Domaći poduzetnik posredovao je, za talijanskog posrednika, pri

isporuci dobra iz hrvatske u Italiju.Domaći poduzetnik na izlaznom računu za posredovanje obraču-

nava PDV jer je dobro isporučeno iz Hrvatske.

Slučaj 14. Talijanski poduzetnik posredovao je, za domaćeg poduzetnika, pri

isporuci dobra iz hrvatske u Italiju.Domaći poduzetnik na ulaznom računu za uslugu posredovanja

obračunava PDV jer je dobro isporučeno iz Hrvatske.

Slučaj 15. Domaći poduzetnik posredovao je, za talijanskog poduzetnika, pri

isporuci dobra iz Italije u hrvatsku.Domaći poduzetnik na izlaznom računu za posredovanje ne obra-

čunava PDV jer je dobro isporučeno iz inozemstva.

Slučaj 16. Talijanski poduzetnik posredovao je, za domaćeg poduzetnika, pri

isporuci dobra iz Italije u hrvatsku.Domaći poduzetnik na ulaznom računu za uslugu posredovanja ne

zaračunava PDV jer je dobro isporučeno iz inozemstva.

5.2. Posredovanje kod obavljanja uslugakad se radi o posredovanju pri obavljanju usluga, mjestom obavlja-

nja usluge smatra se mjesto gdje je usluga, za koju se vrši posre-dovanje, stvarno obavljena. Dakle, ako je posredovanje izvršeno za usluge koje su stvarno obavljene u hrvatskoj, takvo posredovanje je oporezivo PDV-om. I obrnuto, ako je posredovanje izvršeno za usluge koje su obavljene u inozemstvu, usluga posredovanja nije oporeziva. Za oporezivanje usluga posredovanja nema nikakav značaj je li posre-dovanje obavio domaći ili inozemni poduzetnik. Također, nije bitno je li sama usluga, za koju je obavljeno posredovanje, oporeziva PDV-om.

Tablica 5. PDV kod usluga POSREDOVANJA za obavljene USLUGE

Mjesto gdje je usluga, za koju se vrši posredovanje,

obavljena


Uslugu posredovanja obavio DOMAĆI poduzetnik

Uslugu posredovanja obavio INOZEMNI poduzetnik



Slučaj 17. Domaći poduzetnik posredovao je, za slovenskog poduzetnika,

kod usluge koja je obavljena u hrvatskoj.Domaći poduzetnik na izlaznom računu za posredovanje obraču-

nava PDV jer je usluga za koju je izvršeno posredovanje obavljena u Hrvatskoj.

Slučaj 18. Slovenski poduzetnik posredovao je, za domaćeg poduzetnika,

kod usluge koja je obavljena u hrvatskoj.

8110 / 2011 81

Pore


Domaći poduzetnik na ulaznom računu za posredovanje obraču-nava PDV jer je usluga za koju je izvršeno posredovanje obavljena u Hrvatskoj.

Slučaj 19. Domaći poduzetnik posredovao je, za slovenskog poduzetnika,

kod usluge koja je obavljena u Sloveniji.Domaći poduzetnik na izlaznom računu za posredovanje ne obra-

čunava PDV jer je usluga za koju je izvršeno posredovanje obavljena u inozemstvu.

Slučaj 20. Slovenski poduzetnik posredovao je, za domaćeg poduzetnika,

kod usluge koja je obavljena u Sloveniji.Domaći poduzetnik na ulaznom računu za posredovanje ne obra-

čunava PDV jer je usluga za koju je izvršeno posredovanje obavljena u inozemstvu

NAPOMENA: Pravila u svezi s oporezivanjem usluga posredova-nja Ne primjenjuju se na posredovanja kod usluga koje su obavljene na nekretninama što smo detaljnije objasnili u točki 2., kao i usluge koje se oporezuju prema mjestu primatelja o kojima opširnije pišemo u nastavku teksta (točka 6.).

6. Oporezivanje usluga prema mjestu primatelja (čl. 5. st. 5. i 6. Zakona i čl. 33. st. 8. i 9. Pravilnika)

čitav niz usluga, koje navodimo u nastavku teksta, oporezuje se prema načelu sjedišta primatelja usluge. To znači da su usluge koje primi domaći poduzetnik oporezive PDV-om, a usluge koje do-maći poduzetnik obavi inozemnom poduzetniku nisu oporezive PDV-om.

Usluge koje se oporezuju prema načelu sjedišta primatelja su sljedeće:

1) prijenosa, ustupanja i korištenja autorskih prava, patena-ta, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava (npr. dava-nje licence, prijenos autorskih prava umjetnika i pisaca),

2) promidžbenih usluga, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglašavanja u novinama),

3) usluga inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tuma-ča, prevoditelja i drugih usluga savjetovanja,

4) usluga obrade podataka, 5) ustupanja informacija (npr. rezultata ispitivanja javnog mni-

jenja i istraživanja tržišta, ustupanje softvera koji je izrađen specijalno za naručitelja), uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu (know-how),

6) bankarskih i financijskih usluga te usluga osiguranja, uklju-čujući reosiguranje, uz iznimku iznajmljivanja sefova,

7) ustupanja osoblja, 8) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. jaružala, građevinske

dizalice, ploveće dizalice), osim prijevoznih sredstava, 9) odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti (npr. dogo-

vor o formiranju kartela), 10) omogućavanja pristupa do sustava za distribuciju prirodnog

plina ili električne energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava, te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno povezane,

11) telekomunikacijskih usluga kojima se smatraju usluge koje se odnose na prenošenje, emitiranje i prijem signala, teksta, slika i zvukova ili informacija bilo koje vrste putem žica, radija, optičkih ili drugih elektromagnetskih sustava, uključujući s na-vedenim uslugama povezan prijenos ili ustupanje prava kori-

štenja kapaciteta za takvo prenošenje, emitiranje ili prijem, te omogućavanje pristupa globalnim informacijskim mrežama,

12) usluga radijskog i televizijskog emitiranja,13) elektronički obavljenih usluga kojima se smatraju:

a) isporuka web sjedišta, udomljavanje web sjedišta, daljin-sko održavanje programa i opreme,

b) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje,c) isporuka slika, tekstova i informacija te osiguravanje pri-

stupa bazama podataka,d) isporuka glazbe, filmova i igara, uključujući igre na sreću

i kockarske igre,e) isporuka raznih emisija i priredbi (političkih, kulturnih,

umjetničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih),f) obavljanje usluga učenja na daljinu.

Ako poduzetnik koji obavlja usluge i primatelj usluga komu-niciraju putem elektroničke pošte, ne smatra se da je obavlje-na usluga ujedno i elektronički obavljena usluga.

7) usluge posredovanja u svezi s prije navedenim uslugama u točkama od 1 do 13.

Tablica 6. PDV kod usluga koje su oporezive prema SJEDIŠTU PRIMATELJA




Uslugu obavioINOZEMNI poduzetnik

U hrVATSkOJ NE (slučaj 21.) DA (slučaj 22.)

U INOZeMSTVU NE (slučaj 23.) DA (slučaj 24.)

Slučaj 21. Odvjetnički ured u Zagrebu zastupa u sporu pred sudom u Zagrebu

austrijskog poduzetnika.Domaći poduzetnik na izlaznom računu za odvjetničku uslugu ne

obračunava PDV jer je sjedište primatelja usluge u inozemstvu.

Slučaj 22. Slovenska marketinška tvrtka izvršila je ispitivanje javnog mnijenja

u hrvatskoj, za potrebe domaćeg poduzetnika.Domaći poduzetnik na ulazni račun obračunava PDV jer je sjedište

primatelja usluge u Hrvatskoj.

Slučaj 23. Domaći poduzetnik, na zahtjev talijanskog poduzetnika, obavio je

usluge prevođenja na seminaru koji je održan u Trstu.Domaći poduzetnik na izlaznom računu za uslugu prevođenja ne

obračunava PDV jer je sjedište primatelja usluge u inozemstvu.

Slučaj 24. Austrijska marketinška tvrtka izvršila je ispitivanje javnog mnijenja

u Austriji za potrebe domaćeg poduzetnika.Domaći poduzetnik na ulaznom računu obračunava PDV jer je sje-

dište primatelja usluge u Hrvatskoj.

VAŽNO: Sukladno čl. 33. st. 9. Pravilnika, ako se prije na-vedene usluge iz čl. 5. st. 6. Zakona, obavljaju osobi koja NIJE poduzetnik (tj. ako se obavljaju građaninu – fizičkoj osobi) koja ima prebivalište u inozemstvu, tada se mjesto obavljanja usluge utvrđuje prema općem načelu (prema sjedištu davatelja usluge).

10 / 201182

Pore

zi


Tako primjerice, domaći odvjetnik kada obavi fizičkoj osobi – građaninu odvjetničku uslugu, na izlaznom računu obvezan je obračunati PDV po stopi 23% jer je ta usluga oporeziva prema općem načelu. Međutim, kada domaći odvjetnik obavi inozemnom poduzetniku odvjetničku uslugu, nije obvezan na izlaznom računu obračunati PDV jer je ta usluga oporeziva prema sjedištu poduzetnika primatelja usluge.

7. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje „izvoznih“ uslugaZa obavljenu uslugu što je domaći poduzetnik izvrši inozemnom poduzetniku, potrebno je odrediti je li usluga oporeziva PDV-om.

7.1. „Izvozne“ usluge koje podliježu oporezivanjuU slučaju kada je usluga koja je obavljena inozemnom poduzetniku oporeziva PDV-om, domaći poduzetnik izdaje račun sa svim propisanim

elementima prema članku 15. stavku 3. Zakona. U članku 161. st. 1. Pravilnika navedeno je da se u knjigu I-rA ne upisuje OIB za inozemne kupce.

Primjer:Poduzetnik »Profesionalac« d.o.o. održao je tečaj (poduku) iz područja marketinga u Rijeci slovenskom poduzetnika te je ispostavio račun u

vrijednosti 1.230,00 EUR odnosno 9.102,00 kn (od toga PDV 1.702,00 kn).

Obrazac I-RA

KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAČUNA – za redovne isporuke

R. br.

RačunKupac (primatelj dobra ili

usluga)

Iznos (s

porezom)

Ne podliježe oporezivanju

Oslobođeno poreza 0% Oporezivo

Broj DatumNaziv – ime i prezime i sjedište/prebivalište ili uobičajeno boravištve

OIB IzvozU vezi s

međunarodnimprijevozom

Utuzem-stvu

OstaloVrijednostisporuke

10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

41 43/11 25.09.2011.Založba d.o.o., Maribor, Slovenija

9.102,00 7.400,00 1.702,00

Knjiženje:


1) Izlazni račun za uslugu poduke Potraživanje od kupca iz inozemstvaPotraživanje od prodaje usluga inozemnim kupcimaObveza za PDV – inozemni poduzetnici

121074132604

9.102,007.400,001.702,00

Ako domaći poduzetnik naplati predujam za uslugu koja je oporeziva PDV-om prema čl. 5. Zakona, obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja u kojem je naplaćen predujam.1

Izlazni računi za usluge koji su ispostavljeni nerezidentu, bez obzira na to jesu li usluge oporezive PDV-om ili ne, evidentiraju se i u nadzornoj knjizi. Način vođenja, obvezni sadržaj te poslove koje su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o vođenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Više o tome pročitajte u ovom broju ripup-a u članku „Vođenje nadzorne knjige –praktični primjeri“.

7.2. „Izvozne“ usluge koje ne podliježu oporezivanjuU slučaju da obavljena usluga nije oporeziva PDV-om domaći poduzetnik na izlaznom računu navodi sljedeći tekst: »Ne podliježe oporezi-

vanju sukladno čl. 5. st. __ Zakona o PDV-u i čl. 33. st. __. Pravilnika o PDV-u«.U tom slučaju na računu ne mogu biti iskazani podaci iz čl. 15. st. 3. t. 7. i 8. Zakona već samo zbrojni iznos naknade. U članku 161. st. 1.

Pravilnika navedeno je da se u knjigu I-rA ne upisuje OIB za inozemne kupce.

Primjer:Poduzetnik »Arhitekt« d.o.o. Osijek izradio je projekt za uređenje poslovnog prostora koji se nalazi u Beču, za austrijskog poduzetnika Man-

ger GMBH vrijednosti 1.000,00 EUR odnosno 7.400,00 kn. S obzirom na to da je projekt izrađen za poslovni prostor koji se nalazi u Beču, navedena usluga nije oporeziva PDV-om.

1 Navedeno proizlazi iz čl. 52. Pravilnika.

8310 / 2011 83

Pore


Obrazac I-RA


R. br.


usluga)Iznos

(sporezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

41 42/11 24.09.2011.Manger GMBh, Beč, Austrija

7.400,00 7.400,00

U Obrazac PDV iznos od 7.400,00 upisuje se u kolonu I.1. – „kOJe Ne PODLIJeŽU OPOreZIVANJU (čl. 2. u svezi s čl. 5. i čl. 8. st. 7. Zakona)“:

Obrazac PDV

OPISVRIJEDNOST ISPORUKE(iznos u kunama i lipama)

POREZ PO STOPI OD 10%, 22% i 23%(iznos u kunama i lipama)

OBrAčUN POreZA U OBAVLJeNIM ISPOrUkAMA DOBArA I USLUGA U OBrAčUNSkOM rAZDOBLJU ISPOrUke – UkUPNO (I + II) (+/-) X X X X X

I. ISPORUKE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVNJU, KOJE SU OSLOBOĐENE I PO STOPI 0% - UKUPNO (1.+2.+3.) (+/-) 7.400,00 X X X X X

1. KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU(čl. 2. u svezi s čl. 5. i čl. 8. st.7. Zakona) (+/-) 7.400,00 X X X X X

2. OSLOBOĐENE POREZA – UKUPNO (2.1. + 2.2.+2.3.+2.4.) (+/-) X X X X X

2.1. IZVOZNe – s pravom na odbitak pretporeza (čl.13. st.1. toč.1 i čl. 14. Zakona) (+/-)

X X X X X

2.2. U VeZI S MeĐUNArODNIM PrIJeVOZOM (čl. 13. b Zakona) (+/-) X X X X X

2.3 TUZeMNe – bez prava na odbitak pretporeza (čl. 11. i 11.a Zakona) (+/-) X X X X X

2.4. OSTALO (čl. 13. st. 1. toč. 2. i čl. 13.a Zakona) (+/-) X X X X X

3. ISPORUKE PO STOPI OD 0%(čl. 10.a. Zakona) (+/-) X X X X X

Knjiženje:


1) Izlazni račun za izradu projekta Potraživanje od kupca iz inozemstvaPotraživanje od prodaje usluga inozemnim kupcima

12107413

7.400,007.400,00

8. Knjigovodstveno i porezno evidentiranje „uvoznih“ uslugakada domaći poduzetnik dobije račun od inozemnog poduzetnika na koji treba obračunati iznos PDV-a, onda je obvezan iznos računa koji je

izražen u stranoj valuti pretvoriti u kune i to primjenom srednjeg tečaja hNB-a. Na iznos osnovice koja je priračunana u kune zaračunava se PDV po stopi 23%. Postupak izračuna PDV-a i datum njegove uplate potrebno je, sukladno članku 139. st. 2. Pravilnika, zabilježiti na ulaznom računu.

PDV na uvozne usluge uplaćuje se najkasnije istekom obračunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene ili plaćene (predujmljene).PDV na uvozne usluge može se odbiti kao pretporez u onom obračunskom razdoblju u kojem je uplaćen.Primjerice, račun za uvozne usluge primljen je u lipnju, a PDV je plaćen u srpnju. Poduzetnik može plaćeni PDV pri uvozu priznati kao pret-

porez tek u obračunskom razdoblju za srpnja, odnosno na PDV obrascu koji se podnosi do kraja kolovoza (za mjesec srpanj).Obračunani PDV uplaćuje se na račun: Državni proračun rh 1001005-1863000160.

U poziv na broju upisuje se:

68 1128 – OIB

10 / 201184

Pore

zi


PDV na usluge inozemnih poduzetnika unosi se u knjigu U-rA, a poduzetnik je dužan, sukladno čl. 160. st. 6. Pravilnika, radi osiguranja podataka o pretporezu plaćenom pri uvozu voditi posebnu evidenciju. Plaćeni PDV na usluge inozemnih poduzetnika evidentira se u PDV obrascu u koloni III.5 ili III.7 »PLAĆeNI PreTPOreZ ZA USLUGe INOZeMNIh PODUZeTNIkA«, i to osnovica (u stupac »VrIJeDNOST ISPO-rUke«), te obračunani PDV (u stupac »POreZ PO STOPI OD 10%, 22% i 23%«).

Primjer:Domaći poduzetnik primio je račun od slovenskog odvjetnika, za zastupanje pred sudom u Ljubljani, u iznosu 1.000,00 EUR. Srednji tečaj

HNB za 1 EUR je 7,40 kn.Postupak izračuna PDV-a: budući da je navedena usluga oporeziva PDV-om (oporezuje se prema mjestu primatelja usluge), na ulaznom

računu od slovenskog odvjetnika potrebno je obračunati PDV i upisati sljedeći podatke:

1.000,00 eUr x 7,40 = 7.400,00 x 23% = 1.702,00 kn.PDV plaćen 15.10.2011.

Obrazac PDV

OPISVRIJEDNOST ISPORUKE(iznos u kunama i lipama)


III. OBrAčUNANI PreTPOreZ U PrIMLJeNIM ISPOrUkAMA DOBArA I USLUGA – UkUPNO (1.+2.+3.+4.+ 5. + 6.+7.+8.) (+/-)

7.400,00 1.702,00

1. PreTPOreZ U PrIMLJeNIM rAčUNIMA (čl. 20. st. 1., 9., 10. i 11. Zakona) po stopi od 10% (+/-)

2. PreTPOreZ U PrIMLJeNIM rAčUNIMA (čl. 20. st. 1., 9. i 10. Zakona) po stopi od 22% (+/-)

3. PreTPOreZ U PrIMLJeNIM rAčUNIMA (čl. 20. st. 1., 9., 10. 11. i 12. Zakona) po stopi od 23% (+/-)

4. PLAĆeNI PreTPOreZ PrI UVOZU(čl. 20. st. 2. odnosno čl. 7. st. 5. Zakona) (+/-)

5. PLAĆeNI PreTPOreZ NA USLUGe INOZeMNIh PODUZeTNIkA (čl. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 10% (+/-)



7.400,00 1.702,00

8 ISPrAVCI PreTPOreZA(čl. 20. st. 5. Zakona) (+/-)

X X X X X

Knjiženje:


1) Ulazni račun za odvjetničke usluge Troškovi odvjetničkih uslugaObveze prema dobavljačima iz inozemstva za usluge

41942212

7.400,007.400,00

2) Plaćen PDV na inozemne uslugePretporez na usluge inozemnih poduzetnikaŽiro račun

16041000

1.702,001.702,00

Ulazni računi za usluge, dobiveni od nerezidenata, evidentiraju se i u nadzornoj knjizi. Način vođenja, obvezni sadržaj te poslove koje su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o vođenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Više o tome pročitajte u ovom broju ripup-a u članku „Vođenje nadzorne knjige –praktični primjeri“.

9. Obveza obračuna PDV-a na „uvozne“ usluge osoba koje nisu u sustavu PDV–a

Potrebno je napomenuti, da su PDV po ulaznim računima za inozemne usluge (naravno, ako je usluga oporeziva PDV-om) obvezni obračunati i oni poduzetnici koji nisu obveznici PDV-a.

8510 / 2011 85

Pore


To su poduzetnici koji su oslobođeni obračuna PDV-a prema član-ku 11. i 11.a Zakona kao i „mali“ poduzetnici koji prema članku 22. stavku 1. Zakona nisu obveznici PDV-a (godišnja vrijednost isporuka dobara i usluga manja od 85.000,00 kn). Tim osobama plaćeni PDV povećava trošak usluge jer ga te osobe, budući da nisu obveznici PDV-a, ne mogu odbiti kao pretporez.

Iznimno, nisu obvezni po ulaznim računima za inozemne usluge obračunati PDV osobe koje se ne smatraju poduzetnicima prema članku 6. stavku 2. Zakona, a to su: tijela državne vlasti, tijela dr-žavne i lokalne samouprave i uprave, političke stranke, sindikati i komore.

10. PDV na usluge obavljene poduzetnicima unutar slobodne zone

U smislu čl. 2. st. 2. Zakona, tuzemstvom se smatra teritorij repu-blike hrvatske, osim slobodnih zona utvrđenih posebnim zakonom. Stoga, za usluge koje su obavljene poduzetnicima sa sjedištem unutar slobodne zone, potrebno je utvrditi je li ta usluga oporeziva PDV-om prema članku 5. Zakona. Ministarstvo financija, u svom pi-smu (klasa: 410-19/00-01/790, Ur.broj: 513-07/00-2) od 4. prosinca 2000., o oporezivanju PDV-om usluga koje su učinili poduzetnicima sa sjedištem unutar slobodne zone, navodi sljedeće:

11. PDV na usluge obavljene stranom predstavništvu

Sukladno odredbi članka 4. stavka 1. Uredbe o uvjetima za osni-vanje i rad predstavništva stranih osoba u republici hrvatskoj (Nar. nov., br. 21/09), predstavništvo je sastavni dio strane osobe i nema status pravne osobe. Predstavništva stranih osoba u republici hr-vatskoj mogu se osnivati radi istraživanja tržišta, obavljanja promidž-benih i informativnih poslova, te radi svog predstavljanja. Sjedištem stranog predstavništva smatra se inozemstvo.

Stoga, usluge koje su pobrojane u članku 5. stavku 6. Zakona (a to će najčešće biti: promidžbene usluge, usluge odvjetnika, raču-novođa, revizora, prevoditelja i dr. – vidjeti poglavlje 6. ovog članka), a koje obavi domaći poduzetnik stranom predstavništvu u republici hrvatskoj, neće biti oporezive PDV-om. U tom slučaju domaći podu-zetnik mora na računu navesti sljedeći tekst: „Ne podliježe oporezi-vanju sukladno čl. 5. st. 5. i 6. Zakona o PDV-u“.

Primjerice, navedeno potvrđuje i sljedeće mišljenje Porezne uprave (klasa: 410-19/01/648, Ur.broj: 513-07/02-2, od 15. siječnja 2002.):

»U skladu s navedenim, kada tuzemni poduzetnik-porezni obveznik inozemnom predstavništvu koje u poreznom smislu nema status poslovne jedinice, obavi neku uslugu, smatra se da je usluga obavljena inozemnom poduzetniku. Za konkretnu uslu-gu – odvjetničku – prema odredbama o mjestu oporezivanja, mjesto oporezivanja je sjedište poduzeća primatelja, koje je u ovom slučaju u inozemstvu. Prema tome, tuzemni poduzetnik-porezni obveznik ne zaračunava PDV na odvjetničke usluge koje je obavio inozemnom poduzetniku, jer se prema odredbama o mjestu oporezivanja, ne oporezuju prema odredbama hrvatskog Zakona o porezu na dodanu vrijednost.«

12. Oporezivanje usluga koje matica iz inozemstva obavi svojoj podružnici

O pitanju treba li podružnica registrirana u rh obračunati PDV na usluge koje joj obavi njezino matično inozemno društvo, a te bi usluge inače bile oporezive PDV-om prema čl. 5. Zakona, Porezna uprave je dala mišljenje u svom pismu od 19. veljače 2007. (klasa: 410-19/06-01/190, Ur.broj: 513-07-21-01/07-3) u kojem se navodi:

„Poduzeće B. iz Osijeka, sa sjedištem unutar slobodne zone, uputilo nam je pismo s pitanjima oporezivanja usluga u svezi s ne-kretninom koja se nalazi u slobodnoj zoni i drugih usluga (prijevoza, revizora, posredovanja i sl.). U nastavku dajemo odgovor.

Članak 2. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95, 164/98, 105/99, 54/00 i 73/00) propisuje da je tu-zemstvo teritorij Republike Hrvatske, osim slobodnih zona utvrđe-nih posebnim zakonom.

Oporezivanje dobara isporučenih u slobodnu zonu, oslobođeno je od plaćanja poreza na dodanu vrijednost odredbama članka 13. stavak 1. točka 2. Zakona i članka 72. Pravilnika o porezu na do-danu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 44/00, 63/00, 80/00 i 109/00).

Međutim, oporezivanje usluga porezom na dodanu vrijednost određuje se prema mjestu obavljanja usluge, tj. gdje se nalazi sje-dište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju, kako je propisano člankom 5. stavak 3. Zakona.

Iznimno, mjestom obavljanja usluga kod nekretnina smatra se mjesto gdje se nalazi nekretnina ako se radi o uslugama u svezi s tom nekretninom, što je propisano člankom 5. stavak 4. točka 1. Zakona. Stoga, kad se radi o uslugama ličenja zidova, zamje-ne prozora, vrata i postavljanja centrale na nekretnini u slobodnoj zoni, takve usluge ne podliježu oporezivanju budući da se nekretni-na nalazi u slobodnoj zoni, što se ne smatra tuzemstvom u smislu članka 2. stavak 2. Zakona.

Usluge prijevoza robe iz inozemstva u Republiku Hrvatsku radi oplemenjivanja – dorade u slobodnoj zoni, podliježe oporezivanju u dijelu dionice puta koja otpada na tuzemstvo, kako je propisano u članku 5. stavak 4. točka 2. Zakona. Dionica puta što se odnosi na prijevoz u slobodnoj zoni ne podliježe oporezivanju kao da prijevoz nije obavljen u tuzemstvu.

Usluge revizora, odvjetnika, računovođa i posredovanje u vezi s tim uslugama što se prema odredbama članka 5. stavka 6. zakona oporezuju prema mjestu primatelja usluga, podliježu oporezivanja kad je primatelj tih usluga domaći poduzetnik.

Odredbe članka 5. stavak 5. Zakona propisuju da iznimno od općeg načela oporezivanja usluga prema sjedištu poduzeća koje obavlja usluge, kad se radi o uslugama koje se oporezuju pre-ma mjestu primatelja (čl. 5. st. 6. Zakona) tada se smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća primatelja te usluge. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se mje-stom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice primatelja.“

„Naime, kada je riječ o uslugama koje podliježu oporezivanju po-rezom na dodanu vrijednost, prema odredbi članka 5. stavak 5. i 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a koje inozemno matično društvo obavi svojoj podružnici osnovanoj i registriranoj u Republi-ci Hrvatskoj, u skladu s odredbama članka 613-618. Zakona o trgo-vačkim društvima, tada podružnica nije obvezatna, prema članku 19. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost na usluge ustupanja osoblja,

10 / 201186

Pore

zi


Dakle, iz navedenog mišljenja proizlazi da usluge koje si međusob-no obave matica i podružnica, ne podliježe oporezivanju PDV-om jer se ne radi o isporukama uslugama iz čl. 2. st. 1. Zakona, već je riječ o internom obračunu troškova između matice i podružnice.

13. Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom plovilima i letjelicama (čl. 13.b Zakona i čl. 103. Pravilnika)

U članku 13.b. Zakona i čl. 103. Pravilnika propisana su posebna oslobođenja za isporuke određenih dobara i usluga namijenjenih:

1) plovilima koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru za us-luge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijal-ne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru;

2) letjelicama kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometu-ju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama oslobođe-ne su plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

kada se isporučuju dobra ili obavlja usluge koje su prema odred-bama članka 13.b Zakona oslobođene obračuna PDV-a na računu se obvezno navodi: „PDV nije zaračunan sukladno članku 13.b i čl. 103. Zakona o PDV-u“. U tom slučaju na računu ne mogu biti iskazani po-daci iz čl. 15. st. 3. t. 7. i 8. Zakona već samo zbrojni iznos naknade.

Porezni obveznik obvezan je u svome knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz članka 13.b Zakona kao što su izvornici računa, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava, izjava zrakoplovne tvrtke da ispunjava uvjete iz čl. 103. st. 4. Pravilnika, te carinska dokumentacija u skladu s posebnim propisima.

Izlazni računi za usluge koji su ispostavljeni nerezidentu evidentira-ju se i u nadzornoj knjizi. Način vođenja, obvezni sadržaj te poslove koje su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Na-redba o vođenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03). Više o tome pročitajte u ovom broju ripup-a u članku „Vođenje nadzorne knjige –praktični primjeri“.

13.1. Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom plovilima

Isporuke dobara, osim goriva, namijenjenih plovilima koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru za usluge međunarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatno-sti te spašavanje ili pomoć na moru oslobođene su plaćanja PDV-a. Plovilima koja plove na otvorenom moru smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično.

Plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke, popravci, preinake i odr-žavanje plovila kao i isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje

opreme koja je ugrađena u ta plovila ili se u njima koristi. Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje služe neposredno za potrebe plo-vila ili njihova tereta. Uslugama u smislu ovoga stavka smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove te-rete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično.

13.2. Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom letjelicama

Isporuke, iznajmljivanje, unajmljivanje, popravci, preinake i održa-vanje letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama oslobođene su plaća-nja PDV-a. Oslobođenje se odnosi i na isporuke, popravke, iznajmlji-vanje i održavanje opreme koja se u tim letjelicama koristi ili je u njih ugrađena. Smatra se da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili ako su one priznate kao takve prema me-đunarodnim sporazumima o zračnom prometu.

Isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica koje prometuju pre-težno na međunarodnim linijama te usluge koje služe neposredno za potrebe tih letjelica oslobođene su plaćanja PDV-a.

Uslugama koje služe neposredno za potrebe letjelica ili njihova te-reta smatraju se usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrsta-vanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto i slično), usluge prihvata i otpreme tereta i pošte (fizičko rukovanje s dolaznom i odlaznom poštom i teretom, rukovanje dokumentima tereta i pošte i slično), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (na-vođenje, izvođenje, parkiranje, grijanje, hlađenje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pića, prijevoz posade i putnika između zrakoplova i terminala i slično), rutne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih ope-racija te druge slične usluge.

13.3. Primjer evidentiranja pružene usluge vezano uz međunarodni prijevoz plovilima

Primjer:Tuzemno društvo je izvršilo u Hrvatskoj popravak plovila inoze-

mnog poduzetnika. Plovilo se koristi za međunarodni prijevoz put-nika. Ispostavljen je račun na 1.000,00 EUR. Srednji tečaj HNB za 1 EUR je 7,40 kn.

usluga inženjera i slične usluge, s obzirom na to da su matično društvo i podružnica u gospodarskom smislu jedna cjelina, ali djeluju na području svoje porezne jurisdikcije i utvrđuju odvojeno poslovni rezultat koji se oporezuje u zemlji u kojoj je ostvaren, stoga među njima ne postoji obavljena usluga u smislu član-ka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, već je riječ o internim obračunima troškova između matice i podruž-nice.“

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-uCijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

8710 / 2011 87

Pore


Obrazac I-RA


R. br.


usluga)

Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

51. 43/11 25.09.2011. XY, Nica, Francuska 7.400,00 7.400,00

U Obrazac PDV iznos od 7.400,00 upisuje se u kolonu I.2.2. – „U VeZI S MeĐUNArODNIM PrIJeVOZOM (čl. 13. b Zakona)“:

Obrazac PDV

OPIS VRIJEDNOST ISPORUKE(iznos u kunama i lipama)


OBrAčUN POreZA U OBAVLJeNIM ISPOrUkAMA DOBArA I USLUGA U OBrAčUNSkOM rAZDOBLJU ISPOrUke – UkUPNO (I + II) (+/-) X X X X X

I. ISPOrUke kOJe Ne PODLIJeŽU OPOreZIVANJU, kOJe SU OSLOBOĐeNe I PO STOPI 0% - UkUPNO (1.+2.+3.) (+/-)

7.400,00 X X X X X

1. KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU(čl. 2. u svezi s čl. 5. i čl. 8. st.7. Zakona) (+/-)

X X X X X

2.

OSLOBOĐENE POREZA – UKUPNO (2.1. + 2.2.+2.3.+2.4.) (+/-)

X X X X X

2.1. IZVOZNe – s pravom na odbitak pretporeza (čl.13. st.1. toč.1 i čl. 14. Zakona) (+/-)

X X X X X

2.2. U VeZI S MeĐUNArODNIM PrIJeVOZOM (čl. 13. b Zakona) (+/-)

7.400,00 X X X X X

2.3 TUZeMNe – bez prava na odbitak pretporeza (čl. 11. i 11.a Zakona) (+/-)

X X X X X

2.4. OSTALO (čl. 13. st. 1. toč. 2. i čl. 13.a Zakona) (+/-)

X X X X X

3. ISPORUKE PO STOPI OD 0%(čl. 10.a. Zakona) (+/-)

X X X X X

Knjiženje:


1) Izlazni račun za popravak plovila Potraživanje od kupca iz inozemstvaPotraživanje od prodaje usluga inozemnim kupcima

12107413

7.400,007.400,00

14. PDV između domaćih poduzetnika za obavljene usluge vezane uz inozemstvo

često u praksi prevladava pogrešno mišljenje da uvijek treba obračunati PDV ako domaći poduzetnik fakturira drugom domaćem poduzet-niku određenu uslugu vezanu uz inozemstvo. Međutim, i na obavljanje usluga između domaćih poduzetnika primjenjuje se čl. 5. Zakona. To znači, da domaći poduzetnik NeĆe biti obvezan obračunati PDV drugom domaćem poduzetniku ako se radi o:

�� uslugama u vezi s nekretninama, ako se nekretnina nalazi u inozemstvu (čl. 5. st. 4. t. 1. Zakona);�� uslugama koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja. To će biti slučaj ako su u inozemstvu obavljene sljedeće usluge:

umjetničke, znanstvene, nastavne, zabavne ili slične usluge i usluge njihovog organiziranja, kod pomoćnih usluga u prijevozu, kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima (čl. 5. st. 4. t. 3. Zakona);

�� uslugama prijevoza, za dionicu puta koja se ne oporezuje PDV-om prema čl. 5. st. 4. t. 2. Zakona;�� uslugama posredovanja (posredovanje za dobra koja su isporučena iz inozemstva, posredovanja za usluge koje su stvarno obavljene

u inozemstvu) (čl. 5. st. 4. t. 4. Zakona).Naravno, u tom slučaju domaći poduzetnik je obvezan na računu navesti po kojem članku Zakona nije obračunat PDV.

10 / 201188

Pore

zi


Primjer:Domaći poduzetnik obavio je drugom domaćem poduzetniku uslugu edukacije koja je održana u Mariboru. Domaći poduzetnik na izlaznom računu ne obračunava PDV jer je usluga edukacije stvarno obavljena u inozemstvu, te na računu navodi

tekst da PDV nije obračunat prema čl. 5. st. 4. t. 3. Zakona o PDV-u.

15. Zaključakkod oporezivanja inozemnih usluga prvo treba utvrditi je li usluga oporeziva prema pravilima koja su navedena kao iznimke u članku 5.

stavci 4.-6. Zakona, a to su usluge:a) u svezi s nekretninama (vidjeti točku 2.);b) prijevoza (vidjeti točku 3.):c) koje su oporezive prema stvarnom mjestu obavljanja (vidjeti točku 4.);d) posredovanja (vidjeti točku 5.);e) koje su oporezive prema mjestu primatelja (vidjeti točku 6.).Ako usluga ne spada niti u jedno od prije navedenih grupa, onda je usluga oporeziva prema općem načelu oporezivanja usluga, a to znači

da se pod mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje je sjedište davatelja usluge (vidi točku 1.).U ovom članku nisu razmatrane turističke usluge koje se oporezuju po stopi 10% (usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona

ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge). kako bi vam olakšali određivanje je li neka usluga u poslovanju s inozemnim poduzetnikom oporeziva PDV-om, prikazujemo dijagram za određivanje oporezivosti određene usluge s PDV-om. Ispod njega dana je Tablica 7. u kojoj se nalazi popis određenih usluga i načelo prema kojem se te usluge oporezuju PDV-om. U popis su stavljene one usluge koje se navode u Zakonu i Pravilniku te u raznim mišljenjima Porezne uprave.

15.1. Dijagram za određivanje je li određena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om

PDV KOD INOZEMNIH USLUGA(dijagram za određivanje je li određena usluga u poslovanju s inozemstvom oporeziva PDV-om)

ODREDITI O KOJOJ SE USLUZI RADI OBJAŠNJENJE JE LI USLUGA OPOREZIVA

USLUGE U SVEZI S NEKRETNINAMA (uključujući i najam ili zakup).Obavljene usluge u svezi s nekretninom smatraju se:

1) usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (primjerice, iznaj-mljivanje kuća, stanova, soba, hotelskih soba, apartmana, ze-mljišta – npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i dizala, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada, iznajmljivanje izložbenih povr-šina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta),

2) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građe-vinskih radova, vještačenja na nekretninama, inženjering usluge,

3) usluge koje se obavljaju u svezi s kupovinom i prodajom nekret-nina (npr. usluge odvjetnika, bilježnika i posrednika pri kupopro-daji nekretnina).

Uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama Ne smatraju se npr. us-luge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine, financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje glede nekretnina, ustupanje osoblja građevinskim poduzetnicima.

DA

kod usluga u svezi s nekretninama mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto gdje se nekretnina stvarno nalazi.Ako domaći poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se nalazi u hrvatskoj na računu zaračunava PDV 23%.Ako domaći poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se nalazi u inozemstvu na izlaznom računu Ne zaračunava PDV, te navodi sljedeći tekst: »Ne podliježe oporezivanju sukladno čl. 5. st. 4. t. 1. Zakona o PDV-u i čl. 33. st. 3. Pravilnika o PDV-u«.Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se nalazi u hrvatskoj, domaći poduzetnik na ulaznom računu obračunava PDV 23%.Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu u svezi s nekretninom koja se nalazi u inozemstvu, domaći poduzetnik na ulaznom računu Ne obračunava PDV.

NE




8910 / 2011 89

Pore




NE USLUGA PRIJEVOZA

DA

kod usluga prijevoza, mjesto obavljanja usluge, smatra se dionica puta na kojoj se prijevoz obavlja. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo u hrvatskoj, onda dio puta koji otpada na tuzemstvo podliježe oporeziva-nju, a dio puta koji se odnosi na inozemstvo ne oporezuje se PDV-om. U tom slučaju uslugu prijevoza treba podijeliti razmjerno broju kilome-tara na dio koji otpada na područje hrvatske i koji se oporezuje i dio koji otpada na inozemstvo i ne podliježe oporezivanju.Tako primjerice, pri uvozu dobara, prijevozne usluge su oporezive za dionicu puta u hrvatskoj, neovisno o tome je li prijevoz obavio domaći ili inozemni poduzetnik.Ako se radi o prijevozu dobara koja se izvoze tada su, prema odredbi čl. 13. st. 1. t. 1. Zakona, oslobođene od poreza i usluge prijevoza na dionici puta koja se odnosi na tuzemstvo, tj. cijela dionica puta (tuzem-stvo i inozemstvo) nije oporeziva PDV-om. kod prekograničnog pomorskog, riječnog i zračnog prijevoza putnika i robe Ne utvrđuje se dionica puta u tuzemstvu, tj. cijela dionica puta Ne podliježe oporezivanju.

NE USLUGE KOJE SE OPOREZUJU PREMA STVARNOM MJESTU OBAVLJANJA, a to su sljedeće usluge:1) kod umjetničkih (npr. opernih, glumačkih, pjevačkih), znanstvenih (npr. znanstvena predavanja i davanja mišljenja, ali ne i savjetovanja naručitelja), nastavnih (npr. usluge poduke, organiziranje tečajeve), športskih (npr. tenis, ronjenje), zabavnih ili sličnih usluga (npr. filmske predstave, plesne prirode) i usluga njihovog organiziranja;2) kod pomoćnih usluga u prijevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje i druge usluge u svezi s prijevozom;3) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, uključujući usluge stručnog mišljenja, procjene i ocjene tih dobara.

DA

Ako uslugu (koja je oporeziva prema stvarnom mjestu obavljanja) obavi domaći poduzetnik u hrvatskoj, na ispostavljenom računu obra-čunava PDV 23%. Ako domaći poduzetnik obavi uslugu u inozemstvu, na izlaznom računu Ne obračunava PDV, te navodi sljedeći tekst: »Ne podliježe oporezivanju sukladno čl. 5. st. 4. t. 3. Zakona o PDV-u i čl. 33. st. 6. Pravilnika o PDV-u«.Ako uslugu (koja je oporeziva prema stvarnom mjestu obavljanja) obavi inozemni poduzetnik u hrvatskoj, na ulaznom računu domaći poduzetnik obračunava PDV 23%.Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu u inozemstvu, na ulaznom računu domaći poduzetnik Ne obračunava PDV.

NE POSREDOVANJE KOD ISPORUKE DOBARAkod usluga posredovanja u svezi s dobrima, mjesto obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke, odnosno mjesto na kojem se dobro nalazilo na početku otpreme.

DA

Ako je domaći poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je ispo-ručeno iz hrvatske, na izlaznom računu obračunava PDV 23%.Ako je domaći poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je isporučeno iz inozemstva, na izlaznom računu Ne obračunava PDV, te je potrebno navesti sljedeći tekst: »Ne podliježe oporezivanju sukladno čl. 5. st. 4. t. 4. Zakona o PDV-u i čl. 33. st. 7. Pravilnika o PDV-u«.Ako je inozemni poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je isporučeno iz hrvatske, na ulaznom računu domaći poduzetnik obra-čunava PDV 23%. Ako je inozemni poduzetnik obavio posredovanje za dobro koje je isporučeno iz inozemstva, na ulaznom računu domaći poduzetnik Ne obračunava PDV.

NE POSREDOVANJE KOD OBAVLJANJA USLUGAkad se radi o posredovanju pri obavljanju usluga, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje je usluga, za koju se vrši posredova-nje, stvarno obavljena.

DA

Ako domaći poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je obavljena u hrvatskoj, takvo posredovanje je oporezivom PDV-om 23%. Ako domaći poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je obavljena u inozemstvu, takvo posredovanje NIJe oporezivo PDV-om, te je na izlaznom računu potrebno navesti sljedeći tekst: „Ne podliježe oporezivanju sukladno čl. 5. st. 4. t. 4. Zakona o PDV-u i čl. 33. st. 7. Pravilnika o PDV-u“.Ako inozemni poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je obavljena u hrvatskoj, na ulaznom računu za posredovanje domaći poduzetnik obračunava PDV 23%. Ako inozemni poduzetnik obavi posredovanje za uslugu koja je obavljena u inozemstvu, takvo posre-dovanje NIJe oporezivo PDV-om.

NE

10 / 201190

Pore

zi




NE USLUGE OPOREZIVE PREMA SJEDIŠTU PRIMATELJA, a to su sljedeće usluge:

1) prijenosa, ustupanja i korištenja autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava,

2) promidžbenih usluga, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglašavanja u novinama),

3) usluga inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i drugih usluga savjetovanja,

4) usluga obrade podataka, 5) ustupanja informacija (npr. rezultata ispitivanja javnog mnije-

nja i istraživanja tržišta, ustupanje softvera koji je izrađen speci-jalno za naručitelja),

6) bankarskih i financijskih usluga te usluga osiguranja, uključu-jući reosiguranje, uz iznimku iznajmljivanja sefova,

7) ustupanja osoblja, 8) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. jaružala, građevinske diza-

lice, ploveće dizalice), osim prijevoznih sredstava, 9) odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti, 10) omogućavanja pristupa do sustava za distribuciju prirodnog

plina ili električne energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava, te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno povezane,

11) telekomunikacijskih usluga 12) usluga radijskog i televizijskog emitiranja,13) elektronički obavljenih usluga kojima se smatraju:

a) isporuka web sjedišta, udomljavanje web sjedišta, daljinsko održavanje programa i opreme,

b) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje,c) isporuka slika, tekstova i informacija te osiguravanje pristu-

pa bazama podataka,d) isporuka glazbe, filmova i igara, uključujući igre na sreću i

kockarske igre,e) isporuka raznih emisija i priredbi (političkih, kulturnih, umjet-

ničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih),f) obavljanje usluga učenja na daljinu.

14) usluge posredovanja u svezi s prije navedenim uslugama u točkama od 1 do 13.

DA

Ako domaći poduzetnik obavi uslugu inozemnom poduzetniku, koja je oporeziva prema sjedištu primatelja, tada na izlaznom računu Ne obračunava PDV, te navodi sljedeći tekst: »Ne podliježe oporezivanju sukladno čl. 5. st. 5. i 6. Zakona o PDV-u i čl. 33. st. 8. i 9. Pravilnika o PDV-u.Ako inozemni poduzetnik obavi uslugu domaćem poduzetniku, koja je oporeziva prema sjedištu primatelja, tada je na ulaznom računu potrebno obračunati PDV 23%.

NE OPĆE NAČELO OPOREZIVANJA USLUGAAko usluga nije oporeziva niti prema jednom prije navedenom kri-teriju, onda se usluga oporezuje prema općem načelu oporezivanja usluga (tj. prema sjedištu davatelja usluge).

DA

Ako domaći poduzetnik obavi uslugu, koja se oporezuje prema općem načelu, obračunava PDV 23%, i to bez obzira na to je li usluga izvršena u hrvatskoj ili inozemstvu.Ako uslugu koja se oporezuje prema opće načelu obavi inozemni po-duzetnik, domaći poduzetnik na ulaznom računu Ne obračunava PDV, i to bez obzira je li usluga izvršena u hrvatskoj ili inozemstvu.

Zahvaljujemo na vašem povjerenju!Pretplatite se na RiPup,

mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja

9110 / 2011 91

Pore


15.2. Tabelarni pregled određenih usluga i načelo prema kojem se oporezuju PDV-om

Tablica 7.

Pregled određenih usluga i načelo prema kojem se oporezuju PDV-om

Vrsta uslugeNačelo prema kojem

se oporezujeArhitektonske usluge 2

Autorska prava (prijenos, ustupanje, korištenje) 6

Ažuriranje računalnih programa 6

Bankarske usluge 6

Baza podataka (osiguranje pristupa) 6

čišćenje zgrada 2

Drugo liječničko mišljenje 4

edukacija 4

elektronski obavljene usluge 6

Financijske usluge 6

Geodetski radovi 2

Gluma 4

Građevinski radovi 2

Građevinsko inženjeri 2

Internetska stranica (izrada, održavanje, optimalizacija) 6

Inženjerske usluge 6

Inženjerske usluge vezano uz nekretnine 2

Isporuka filmova 6

Isporuka glazbe 6

Isporuka igara (uključujući igre na sreću i kockarske igre) 6

Isporuka informacija 6

Isporuka raznih emisija i priredbi (političkih, kulturnih, umjet-ničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih) 6

Isporuka slika 6

Isporuka tekstova 6

Istovar (kod prijevoza) 4

Istraživanje tržišta 6

Iznajmljivanje (leasing) građevinskih strojeva 6

Iznajmljivanje igrališta i kuglana 2

Iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima 2

Iznajmljivanje nekretnina (kuća, stanova, soba, hotelskih soba, apartmana, zemljišta, parkirnih mjesta) 2

Iznajmljivanje pokretnih dobara (osim prijevoznih sredstava) 6

Iznajmljivanje prijevoznih sredstava 1

Iznajmljivanje servera 6

Javnobilježničke usluge 1

Javnobilježničke usluge vezane uz nekretninu 2

kliničko ispitivanje lijekova 4


se oporezuje

kongresi 4

Licence 6

Nastavne usluge 4

Obrada podataka 6

Održavanje grijanja i dizala 2

Održavanje programa i opreme na daljinu 6

Održavanje zelenih površina 2

Odustajanje od obavljanja poslovne djelatnost 6

Odvjetničke usluge 6

Odvjetničke usluge vezano uz nekretninu 2

Oglašavanje (u tisku, TV, radio, Internet, i dr.) 6

Osiguranje 6

Patenti 6

Pjevanje 4

Poduka 4

Popravak pokretnih dobara 4

Posredovanje (osim posredovanje za nekretnine i usluge iz čl. 5. st. 6. Zakona o PDV) 5

Posredovanje u kupnji i prodaji nekretnina 2

Posredovanje u svezi usluga iz čl. 5. st. 6. Zakona o PDV 6

Postavljanje izložbenih mjesta 2

Pravo korištenja naziva 6

Predavanje 4

Prevođenje 6

Prijevoz 3

Pristupa do sustava za distribuciju prirodnog plina ili električne energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava, te obavlja-nje drugih usluga koje su s time izravno povezane 6

Promidžbene usluge 6

računalni programa (isporuka) 6

računovodstvene usluge 6

radijsko emitiranje 6

radionice (trening) vezano uz edukaciju 4

razminiranje 2

reosiguranje 6

revizorske usluge 6

rezultati ispitivanja javnog mnijenja 6

ronjenje 4

Savjetovanje 6

Seminari 4

Servis pokretnih dobara 4

Simpozij 4

Softver (izrada, održavanje, nadogradnja, ustupanje) 6

Statičari 2

športske usluge 4

10 / 201192

Pore

zi



se oporezuje

Tečajevi 4

Telekomunikacijske usluge 6

Televizijsko emitiranje 6

Tumač 6

Učenje na daljinu 6

Umjetničke usluge 4

Uskladištenje robe (kod prijevoza) 4

Usluge na pokretnim dobrima 4

Ustupanje informacija 6

Ustupanje informacija o poslovnim postupcima i iskustvu (know-how) 6

Ustupanje informacija novinskoj agenciji 6

Ustupanje osoblja 6

Utovar (kod prijevoza) 4

Vinjete prodaja 2

Vještačenje na nekretnini 2

Web sjedište (isporuka, udomljavanje) 6

Zakup oglasne ploče 2

Zastupanje (osim zastupanje za nekretnine i usluge iz čl. 5. st. 6. Zakona o PDV) 5

Znanstvena predavanja i davanje mišljenja (ali ne i savjetovanje) 4

Znanstvene usluge 4

Značenje brojeva u tablici kojim se opisuje načelo prema kojem se određena usluga oporezuje PDV-om:

1 – opće načelo obavljanja usluga tj. prema sjedištu davatelja usluge (vidi točku 1. u ovom članku);

2 – usluge u svezi s nekretninama tj. mjesto gdje se nekretnina stvarno nalazi (vidi točku 2. u ovom članku);

3 – oporezivanje prijevoza (vidi točku 3. u ovom članku);4 – usluge koje se oporezuju prema stvarnom mjestu obavljanja

(vidi točku 4. u ovom članku);5 – oporezivanje posredovanja (vidi točku 5. u ovom članku);6 – usluge koje se oporezuju prema sjedištu poduzetnika prima-

telja usluge (vidi točku 6. u ovom članku).

Bilješke

9310 / 2011 93

Računovodstv

o

Valentina Bocak, mag. oec.

Ugostiteljstvo – porezni i računovodstveni aspekt

Autorica u članku pojašnjava što se sve smatra djelatnošću ugostiteljstva, tko tu djelatnost može obavljati i pod kojim uvjetima, te koje je evidencije za ugostiteljsku djelatnost potrebno voditi. U članku su dani i praktični primjeri evidentiranja poslovnih promjena kod ugostitelja obrtnika („dohodaša“) i obveznika poreza na dobit (trgovačka društva, obrtnici „dobitaši“), kao i primjeri obračuna plaća radnika u ugostiteljstvu

1. Što sve obuhvaća ugostiteljska djelatnost?

Ugostiteljska djelatnost1 obuhvaća: � pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, � pripremanje i usluživanje pića i napitaka, � pružanje usluga smještaja, te � pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez

usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i op-skrba tom hranom (catering).

1.1. Tko može obavljati ugostiteljsku djelatnost?

Uz ispunjenje uvjeta2 propisanih Zakonom o ugostiteljskoj djelat-nosti, ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati3:

a) trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici,b) �javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i

parkovima prirode, � zdravstvene ustanove lječilišta,

1 Sukladno odredbama čl. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov. br. 138/06 i 152/08, 43/09 i 88/10).

2 Minimalni uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti propisani su čl. 14 do čl. 19. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, dok su uvjeti za ugostitelja propisani čl. 25. i 26. istog Zakona.

3 Prema odredbama čl. 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

UDK: 336.2/658.6

� ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski domovi u svojim poslovnim prostorijama i prostorima,

� hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma kojih je savez član,

� hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim plani-narskim objektima prvenstveno za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara kojih je savez član,

� lovačke udruge koje su na području lovišta pravo lova ste-kle koncesijom ili zakupom sukladno posebnim propisima i ribičke udruge, u svojim prostorijama i prostorima, za svo-je članove i druge registrirane lovce i ribolovce,

� udruge pripadnika nacionalnih manjina u svojim prostorija-ma i prostorima za potrebe svojih članova i drugih pripad-nika te nacionalne manjine, odnosno pripadnika istog na-roda u svrhu održavanja kulturnih i drugih događanja radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta nacionalne manjine,

� ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i usluživanja napitaka, pića, slastica i sl., najduže dva sata prije do dva sata nakon kazališnog događaja za potrebe svojih korisnika,

� Savez izviđača hrvatske u izviđačkim centrima za svoje članove i članove međunarodnih skautskih udruga,

10 / 201194

Računovodstv

o


� amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslov nim prostorijama i prostorima,

� Hrvatska glazbena mladež u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu za svoje članove i člano-ve međunarodnih glazbenih udruga kojih je Hrvatska glazbena mladež član ili partner,

� muzeji osnovani kao javne ustanove u svojim poslovnim prostorijama i prostorima u okviru svog radnog vremena.

Određene ugostiteljske usluge mogu pružati fizičke osobe koje nisu registrirane kao obrtnici ili trgovci pojedinci (primjerice najam apartmana i soba te pružanje usluge doručka, polupansiona ili pansi-ona u istima, smještaj u kampu)4.

1.1.1. Na koje se usluge NE primjenjuju odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti?

Odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne primjenjuju se na5:1) pružanje usluga prehrane i smještaja u objektima ustanova

socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, Oružanih snaga republike hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova, ako te usluge pružaju njihovi djelatnici isključivo svojim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima i

2) pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalko-holnih pića i jela koje pravne i fizičke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika i svojih članova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima.

2. Skupine ugostiteljskih objekataUgostiteljski objekti se, s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga

koje se u njima pružaju (polazeći od načina usluživanja i pretežitosti usluga koje se u njima pružaju), razvrstavaju u slijedeće skupine6:

1) hoteli7,2) kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj8,3) restorani9 4) barovi10,5) catering objekti11 i6) objekti jednostavnih usluga.12

4 Prema odredbama čl.3. st 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti , a vezano za odredbe čl. 28. istog Zakona.

5 Prema odredbama čl. 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.6 Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti 7 Ugostiteljski objekti iz skupine hoteli su prema odredbama Pravilnika o razvr-

stavanju, kategorizaciji, posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz sku-pine hoteli (objavljen u Nar. nov. br. 88/07, 58/08 i 62/09), razvrstani u slijedeće skupine: hotel, hotel baština (heritage) Aparthotel, Turističko naselje, Turistički apartman i Pansion.

8 Ugostiteljski objekti iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj se sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (objavljen u Nar. nov. br. 75/08 i 45/09) razvrsta-vaju u slijedeće skupine: kamp, kamp naselje, kampiralište i kamp odmorište

9 Skupina »restorani« se prema odredbama čl. 4 Pravilnika o razvrstavanju i mi-nimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga (objavljenog u Nar. nov. br. 82/07 i 82/09), razvrstava u ugostiteljske objekte: restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica te objekt brze prehrane (fast food).

10 Prema odredbama čl. 5. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugosti-teljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostav-nih usluga, skupina »Barovi«se razvrstava u ugostiteljske objekte: kavana, noćni klub, noćni bar, disco klub, caffe bar, pivnica, buffet, krčma, konoba, klet.

11 Sukladno odredbama čl. 6. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugo-stiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jedno-stavnih usluga, skupinu »catering objekti« čini pripremnica obroka (catering).

12 Prema odredbama čl. 7. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti

Pojedine vrste ugostiteljskih objekata mogu biti klupskog tipa (klub), u kojima se ugostiteljske usluge pružaju samo određenoj skupini gostiju (članovima kluba)13.

2.1. Uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti

Da bi ugostitelj mogao početi obavljati ugostiteljsku djelatnost treba:1) �imati registrirano poduzeće za obavljanje ugostiteljske

djelatnosti14 na Trgovačkom sudu ili � otvoren ugostiteljski obrt u nadležnom županijskom ure-

du, odnosno uredu Grada Zagreba na čijem području će biti sjedište obrta. Za otvaranje obrta ugostitelj mora ispunjavati opće uvjete15 (udo-

voljavati posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zako-nom, te da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o pre-kršaju ili odlukom Suda časti ne smije biti izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje, te da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta) i uvjet stručne osposobljenosti (kako obavljanje ugostiteljskih djelatnosti spada u vezane obrte16, obrtnik mora imati odgovarajuću stručnu spremu propisanu Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obr-tima i načinu izdavanja povlastica17).

Ugostitelj koji ima registrirano poduzeće za obavljanje ugostiteljske djelatnosti također mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti18, na način da ima zaposlenog barem jednog19 djelatnika sa odgovara-jućom stručnom spremom za poslove koje obavljaju, prema odred-bama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica20. Primjerice, ukoliko ugostiteljsko poduzeće pruža usluge pripremanja i posluživanja hrane u restoranu (ili gostionici) treba imati zaposlenog barem jednog kuhara sa položenim majstorskim ispitom, odnosno ako pruža usluge pripremanja i usluživanja hrane u pečenjarnici treba imati zaposlenog barem jednog djelatnika koji ima položen ispit stručne osposobljenosti pečenjara21 i td.

jednostavnih usluga, skupina »Objekti jednostavnih usluga« razvrstava se u: objekte jednostavnih usluga u kiosku, objekte jednostavnih brzih usluga, objek-te jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu), objekte jednostavnih usluga u šatoru , objekte jednostavnih usluga na klupi, objekte jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama).

13 Prema odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.14 Stručna sprema zaposlenih djelatnika u ugostiteljskom poduzeću ovisi o vr-

sti i kategoriji ugostiteljskog objekta. Može biti propisana pravilnicima (npr. Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga, Pravil-nika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj ) i dr. aktima koji uređuju obav-ljanje ugostiteljske djelatnosti.

15 Prema odredbama čl. 3. i čl.5. Zakona o obrtu (Nar. Nov., br. 77/93 ,90/96, 64/01, 71/01, 68/07, 79/07 i 40/10).

16 Obrti se, prema čl. 2. Zakona o obrtu, dijele na: a) slobodne obrte (za koje se, kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit) b) vezane obrte (za koje se, kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit), c) povlaštene obrte (koji se smiju obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo).

17 Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica objav-ljen je u Nar. nov. br. 42/08.

18 Prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o obrtu, a vezano za čl. 2. st. 2., te čl. 8. st. 1. istog zakona, pravna osoba mora zaposliti barem jednog

19 Prema odredbi čl. 8. St. 1. Zakona o obrtu.20 Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica objav-

ljen je u Nar. nov., br. 42/08.21 Sukladno odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim odredbama i načinu

izdavanja povlastica, a vezano za Program ispita o stručnoj osposobljenosti (Nar. nov., br. 101/95 i 5/04).

9510 / 2011 95

Računovodstv

oValentina Bocak, mag. oec.

U Tabeli 1. dajemo popis vezanih obrta u ugostiteljstvu22, sa potrebnom stručnom spremom koja je potrebna za obavljanje istih (uključivo obavljanje istovrsnih poslova u poduzeću23).

Tabela 1.

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

Brojčanaoznaka

iz NKD a Naziv vezanog obrta Naziv zanimanja

Složenost zanimanja

Uvjet za obavljanje obrta

Daljnja kvalifikacija

55.10.01 hotel, hotel baština, aparthotel, turističko naselje, turistički apartmani, pansion, guest house s uslugom prehrane, pića, napitaka i slastica

kuhar 5 –

kuhar wellness i dijetalne prehrane 5 –

Natkonobar 5 –

hoteljersko turistički – tehničar 4 –

hotelijer – ugostitelj 4 –

55.30.01 kamp i kamp naselje s uslugom prehrane, pića, napitaka i slastica

kuhar 3 5

kuhar wellness i dijetalne prehrane 3 5

konobar 3 5



55.30.02 kamp i kamp naselje bez usluga prehrane, pića, napitaka i slastica

kuhar 3 5


konobar 3 5



55.90.01 Turistički apartmani bez usluge prehrane, pića, napitaka i slastica

konobar 3 5




kuhar 3 5

55.90.02 Omladinski hotel i hostel s uslugom prehrane, pića, napitaka i slastica

kuhar 5 –


Natkonobar 5 –



55.90.03 Omladinski hotel i hostel bez usluge prehrane, pića, napitaka i slastica

kuhar 3 5


konobar 3 5



56.10.01 restorani i gostionice kuhar 5 –


56.10.02 Zdravljaci i zalogajnice Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1 –

56.10.03 Pečenjarnice Pečenjar 1 –

56.10.04 Objekti brze prehrane (fast food), objekti jednostavnih usluga Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1 –

Poslužitelj jela i pića 1 –

56.10.05 Pizzeria Priprematelj bureka i pizza 1 –

56.10.06 Slastičarnice u kojima se pripremaju i uslužuju slastice Slastičar 5 –

56.10.07 Slastičarnice u kojima se priprema i uslužuje sladoled Slastičar 3 5

22 Sukladno Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (Nar. nov., br. 42/08)23 Prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o obrtu, a vezano za čl. 2. st. 2., te čl. 8. st. 1. istog zakona, pravna osoba mora zaposliti barem jednog radnika koji ispunjava opće

uvjete (čl. 3. St.1. t. 1. Zakona o obrtu) i poseban uvjet stručne osposobljenosti odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita , te udovoljavanje posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom (čl. 5. st. i. st.2. Zakona o obrtu).

10 / 201196

Računovodstv

o


DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

Brojčanaoznaka

iz NKD a Naziv vezanog obrta Naziv zanimanja

Složenost zanimanja

Uvjet za obavljanje obrta

Daljnja kvalifikacija

56.10.08 Slastičarnice u kojima se samo uslužuju slastice Poslužitelj jela i pića 1 –

Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1 –

56.21 Djelatnosti keteringa kuhar 3 5


56.30.01 Buffeti i pivnice Poslužitelj jela i pića 1 –


56.30.02 kavana

Slastičar 3 5

konobar 3 5


kuhar 3 5

56.30.03 konobe, krčme i kleti Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1 –

Poslužitelj jela i pića 1 –

56.30.04 Caffe barovi, noćni barovi, noćni klubovi, disco barovi i disco clubovi Poslužitelj jela i pića 1 –


56.30.05 Bistro Priprematelj jednostavnih jela i slastica 1 –

Oznake u stupcu » Složenost zanimanja« označavaju:1) stručna osposobljenost prema Programu ispita o stručnoj osposobljenosti 24

1*- stručna osposobljenost određena posebnim propisom 2 – niža stručna sprema 3 – srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju 3+ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje 4 – srednja stručna sprema u četverogodišnjem trajanju i srednja školska sprema (KV, SSS i SŠS) 4++ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje i poznavanje robe 5 – majstorski ispit 5* – trgovac Daljnja kvalifikacija 5 – za osobe koje izvode praktični dio naukovanja i za osobe koje žele steći višu kvalifikaciju«

2) mora imati pravo korištenja poslovnim prostorom ili objektom25 (poslovni prostor u vlasništvu ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),3) ugostiteljski objekt u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost treba ispunjavati uvjete propisane za određenu vrstu, odnosno

kategoriju ugostiteljskog objekta,4) ispunjavati i druge uvjete propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i propisima donesenim na temelju navedenog Zakona. Primje-

rice, Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jed-nostavnih usluga, Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj, Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica i td.

5) građevina, koja je (odnosno u kojoj je) ugostiteljski objekt treba ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu, bez kojih Ministarstvo ili nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti.

2.1.1. Minimalni uvjeti za ugostiteljski objekt

Za obavljanje ugostiteljske djelatnost u ugostiteljskim objektima moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti ovisno o vrsti ugostiteljskog objekta26 koji su propisani pravilnicima prema skupinama ugostiteljskih objekata kako slijedi:

1) za skupinu hoteli - Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli27,2) za skupinu kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj - Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategoriza-

ciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj28 i

24 Program ispita o stručnoj osposobljenost objavljen je u Nar. nov., br. 101/95 i 5/04.25 Sukladno odredbi čl. 3. St. 1. T. 2. Zakona o obrtu26 Prema odredbi čl. 14. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, minimalne uvjete za vrstu propisuje pravilnikom nadležni ministar. 27 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli objavljen je u Nar. nov. br. 48/02, 108/02-ispr.,

132/03, 73/04 i 67/06.28 Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj

objavljen je u Nar. nov. br. 75/08.

9710 / 2011 97

Računovodstv


3) za skupinu restorani, barovi, catering objekti i objekti jed-nostavnih usluga - Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga29.

Prije početka obavljanja ugostiteljske djelatnosti, ugostitelj mora podnijeti zahtjev nadležnom uredu30 koji utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uvjeti za ugostiteljski objekt.

Ukoliko su minimalni uvjeti ispunjeni, nadležni ured izdaje rješe-nje o ispunjenju minimalnih uvjeta31, odnosno rješenje o ispunje-nju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva32. rješenje se upisuje u Upisnik ugostiteljskih objekata (koji se kategoriziraju33 i koji se ne kategoriziraju34), kojeg vodi nadležni ured35(ured državne uprave po županijama (ispostave po gradovima), a za Grad Zagreb Ured za gos-podarstvo Grada Zagreba).

3. Način poslovanja ugostitelja prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti

U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je dužan36:1) na ulazu u ugostiteljski objekt (odnosno ulazu u ugostiteljski

objekt smještenog u građevini koja je zaštićena kao kulturno dobro) na propisani način vidno istaknuti natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, oznake kvalitete utvrđene rje-

29 Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupi-na restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga objavljen je u Nar. nov. br. 82/07.

30 Za utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta nadležni su uredi državne uprave po županijama (ispostave po gradovima), a za Grad Zagreb Ured za gospodarstvo Grada Zagreb.

31 Da bi dobio rješenje o rješenje o ispunjenju minimalnih uvjeta, odnosno rješe-nje o ispunjenju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta, ugostitelj mora podnijeti zahtjev za ispitivanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti nadležnom uredu državne uprave. Uz za-htjev treba priložiti: zahtjev + upravne pristojbe, rješenje trgovačkog suda o upisu u sudski registar (za pravne osobe) ili rješenje o upisu u obrtni registar (za fizičke osobe); dokaz o pravu raspolaganja prostora (vlasnički list ili ugovor o zakupu prostora); dokaz o ispunjavanju uvjeta poslovnog prostora teme-ljem Zakona o gradnji:(uporabna dozvola i građevna dozvola (pravomoćna do 31.12.2003.) ili uvjerenje gradskog ureda za katastar i geodetske poslove ako je zgrada starija od 15.02.1968. (projekt postojećeg stanja); dokaz o struč-noj spremi (svjedodžba o završnom ispitu srednje škole, uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za ugostiteljsku djelatnost); isprave o ispravnosti (dokaz o ispravnosti električnih instalacija, izvješće o ispitivanju učinkovitosti ventila-cije, rješenje da su provedene mjere za zaštitu od buke (izdaje ga sanitarni inspektor), izvješće o onečišćenju zraka od štetnih emisija, za ugostiteljske objekte u kojima se pripremaju jela, nalaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ako se radi o ugostiteljskom objektu koji se prvi put otvara ili nije poslovao duže od 6 mjeseci, dokaz o nepropusnosti vodovodne i kanalizacijske instalaci-je ako se radi o objektu koji se prvi put otvara, dokaz o nepropusnosti sabirne jame za objekte koji su smješteni na područjima koja nisu priključena na javnu kanalizacijsku mrežu plan očekivanog prometa za razdoblje od tri godine (samo za putničku agenciju koja započinje s radom). Izvor: www.hitro.hr

32 Sukladno odredbama čl. 20 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.33 kategoriziraju se ugostiteljski objekti iz skupine hoteli i skupine kampovi i druge

vrste ugostiteljskih objekata za smještaj34 Ugostiteljski objekti iz skupine barovi se ne kategoriziraju.35 Prema odredbama čl. 20. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.36 Sukladno odredbama čl. 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

šenjem nadležnog ureda (ministarstva nadležnog za ugosti-teljstvo),

2) na ulazu u objekt vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu i radnim, odnosno neradnim danima i pridržavati se istaknuto-ga radnog vremena,

3) utvrditi kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj i ista-knuti ga na recepciji te izvadak iz kućnog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima,

4) utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, pružiti usluge u količinama i kakvoći sukladno norma-tivima te na zahtjev normativ predočiti gostu,

5) vidno istaknuti cijene usluga koje se nude tako da su dostupne gostima i pridržavati se istaknutih cijena, a kod pružanja uslu-ga smještaja u cjenicima istaknuti i iznos boravišne pristojbe, te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka,

6) izdati gostu račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, količine i cijene pruženih usluga, odnosno odobrenog popusta, a kod pružanja usluga smještaja navesti u računu i iznos boravišne pristojbe,

7) pridržavati se propisanoga radnog vremena,8) onemogućiti iznošenje pića i napitaka radi konzumiranja izvan

zatvorenih prostora ugostiteljskog objekta37,9) na propisani način voditi knjigu gostiju38 u ugostiteljskom

objektu za smještaj,10) voditi knjigu žalbi na propisani način39 u svakom objektu, u

roku od pet dana izjavljen prigovor dostaviti Državnom inspek-toratu te u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora40 odgovoriti na prigovor,

11) u ugostiteljskom objektu za smještaj osigurati goste od poslje-dica nesretnog slučaja,

12) pisanim putem obavijestiti nadležni ured odnosno Ministar-stvo o prestanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu, u roku od osam dana od nastale promjene.

Ugostitelj koji u ugostiteljskom objektu pruža usluge naturistima dužan je, uz naziv vrste ugostiteljskog objekta, istaknuti i oznaku da se u tom objektu pružaju usluge naturistima41.

3.1. Higijenska i zdravstvena ispravnost hrane

Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti moraju biti ispunjeni uvjeti koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane42. Ugosti-telji su obvezni pridržavati se posebnih propisa koji su vezani za higi-

37 Prema odredbama čl. 9. St. 1 t. 8. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostitelj iz skupine »Barovi« koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim pro-pisima, samo u zatvorenim prostorima, od 21.00 do 6.00 sati, (iz čl 8. stavka 1. podstavka 2. istog Zakona) treba onemogućiti iznošenje pića i napitaka radi konzumiranja izvan zatvorenih prostora ugostiteljskog objekta.

38 Sukladno odredbama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige go-stiju i popisa gostiju (Nar. nov. br. 5/08) ugostitelj je u ugostiteljskom objektu za smještaj dužan voditi popis gostiju koji se vodi u obliku uvezene knjige ili u elektroničkom obliku za domaće i strane goste (odvojeno ili zajedno), koja se čuva najmanje dvije godine. Ako se vodi u elektroničkom obliku treba je krajem godine ispisati ili pohraniti na odgovarajućem mediju. knjiga gostiju sadrži slijedeće podatke: - redni broj prijave, – prezime i ime, – spol, – datum i mjesto rođenja, – adresa, – datum i vrijeme dolaska, – datum i vrijeme odlaska i – primjedba. kod stranih gostiju upisuju se podaci : - o državljanstvu , - vrsta i broj putne usprave, - vrsta i broj vize, - datum dozvole boravka, - datum i mjesto ulaska u hrvatsku.

39 Sukladno odredbama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbe objavljenog u Nar. nov. br. 5/08.

40 Prema odredbi čl. 8 Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbe.41 Prema odredbi čl. 9. St. 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.42 Prema odredbama čl. 9. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

10 / 201198

Računovodstv

o


jenu i zdravstvenu ispravnost hrane i ostalih uvjeta za rad sa hranom43, sprema kojima imaju obvezu osigurati da sve faze prerade i distribucije hrane udovoljavaju zahtjevima vezanim za higijenu, te uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta44.

3.2. Nadzor nad primjenom propisa Zakona o ugostiteljskoj djelatnostiInspekcijski nadzor45 o provođenju odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (i propisa donesenih na temelju istog Zakona, pojedinačnih

akata, uvjeta i načina rada) nad pravnim i fizičkim osobama (poduzećima i obrtnicima) provode nadležni gospodarski i drugi inspektori (svaki u okviru svoje nadležnosti, sukladno posebnim propisima).

Nadzor nad zabranom usluživanja odnosno dopuštanja konzumiranja alkohola osobama mlađim od 18 godina provode i policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

U Tabeli 2. dajemo pregled dijela prekršaja, kaznenih odredbi i iznos novčanih kazni za ugostitelje pravne i fizičke osobe koje se ne pridr-žavaju odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti:

Tabela 2.

Opis prekršaja

Kažnjiv po slijede-ćem članku Zako-na o ugostiteljskoj

djelatnosti

Iznos novčane kazne

Za fizičke osobeZa pravne osobe

Pravna osobaOdgovorna osoba(U pravnoj osobi)

Ugostitelj koji: � na ulazu u ugostiteljski objekt na propisani način vidno ne istakne natpis s oznakom vrste

ugostiteljskog objekta, vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, oznake kvalitete utvrđene rješenjem nadležnog ureda, odnosno Ministarstva (čl. 9. st. 1. t. 1.),

� na ulazu u objekt vidno ne istakne obavijest o radnom vremenu i radnim odnosno neradnim danima i ne pridržava se istaknutoga radnog vremena (čl. 9. st. 1. t. 2.),

� ne utvrdi kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj i ne istakne ga na recepciji te izvadak iz kućnog reda ne istakne u svim sobama i apartmanima (čl. 9. st. 1. t. 3.),

� ne utvrdi normative o utrošku namirnica i pića za pojedino jelo, piće i napitak, ne pruži usluge u količinama i kakvoći sukladno normativima ili na zahtjev normativ ne predoči gostu (čl. 9. st. 1. t. 4.),

� vidno ne istakne cijene usluga koje se nude, na način dostupan gostima i ne pridržava se istaknutih cijena, a kod pružanja usluga smještaja u cjenicima ne istakne i iznos boravišne pristojbe, ne stavi cjenike na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka (čl. 9. st. 1. t. 5.),

� ne izda gostu račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, količine i cijene pruženih usluga, odnosno odobrenog popusta, a kod pružanja usluga smještaja ne navede u računu i iznos boravišne pristojbe (čl. 9. st. 1. t. 6.),

� ne pridržava se propisanoga radnog vremena (čl. 9. st. 1. t. 7.), � ne spriječi iznošenje pića i napitaka radi konzumiranja izvan zatvorenih prostora barova

koji rade noću u zatvorenim prostorima (čl. 9. st. 1. t. 8.), � ne vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smještaj u propisanom obliku, sadržaju i

na propisani način (čl. 9. st. 1. t. 9.), � ne vodi knjigu žalbi u svakom objektu u propisanom obliku, sadržaju i na propisani način,

ne dostavi izjavljen prigovor u propisanom roku Državnom inspektoratu te ne odgovori na prigovor u propisanom roku (čl. 9. st. 1. t. 10.),

� ne osigura goste u ugostiteljskom objektu za smještaj od posljedica nesretnog slučaja (čl. 9. st. 1. t. 11.),

� ne obavijesti pisanim putem u propisanom roku nadležni ured odnosno Ministarstvo o pre-stanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu (čl. 9. st. 1. t. 12.),

� u ugostiteljskom objektu u kojem pruža usluge naturistima uz naziv vrste ugostiteljskog objekta ne istakne oznaku da se u tom objektu pružaju usluge naturistima (čl. 9. st. 4.),

� prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju koristi oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, od-nosno oznake kvalitete koja nije utvrđena rješenjem nadležnog ureda, odnosno Ministarstva (čl. 10.),

� u ugostiteljskom objektu dopušta usluživanje i konzumiranje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, te u ugostiteljskim objektima u kojima se uslužuju alkoholna pića na vidljivom mjestu ne istakne oznaku o zabrani usluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, ili ako uslužuje alkoholna pića protivno propisanoj zabrani (čl. 12.).

članak 45.

5.000,00 do 15.000,00 kn

Gospodarski inspek-tor može naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja

prekršaja, u iznosu od 1.500,00 kuna

5.000,00 do 100.000,00 kn



5.000,00 do 15.000,00 kn



43 Ugostitelji koji posluju s hranom dužni su se pridržavati odredbi Zakona o hrani objavljenog u Nar. nov. br. 46/07, 84/08, 155/08 i 55/11.44 Sukladno odredbama iz Glave V. (čl. 50. – 57.) Zakona o hrani.45 Sukladno odredbama čl. 39. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

9910 / 2011 99

Računovodstv


Opis prekršaja

Kažnjiv po slijede-ćem članku Zako-na o ugostiteljskoj

djelatnosti

Iznos novčane kazne

Za fizičke osobeZa pravne osobe

Pravna osobaOdgovorna osoba(U pravnoj osobi)

Ugostitelj koji: � pruža ugostiteljske usluge koje nisu utvrđene rješenjem Ministarstva odnosno nadlež-

nog ureda, osim povremeno (za vrijeme manifestacija, sajmova i sl., te kod proslava koje organiziraju turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave radi promicanja turizma),

� pruža usluge za vrijeme manifestacija, sajmova i sl., te kod proslava koje organiziraju turi-stičke zajednice i jedinice lokalne samouprave radi promicanja turizma bez prethodne su-glasnosti sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta (članak 11. stavak 1. 2. i 3)

� obavlja djelatnost u ugostiteljskom objektu koji ne ispunjava minimalne uvjete propi-sane za određenu vrstu, a u objektima koji se kategoriziraju i ne ispunjava uvjete za kate-goriju te uvjete utvrđenoga posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete, ili kad prestane ispunjavati te uvjete (članak 14., 15., 16. i 17.).

članak 44.5.000,00 do 15.000,00 kn

10.000,00 do 150.000,00 kn

5.000,00 do 15.000,00 kn

Uz izrečenu novčanu kaznu, pravnoj i fizičkoj osobi oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem.Gospodarski inspektor može fizičkoj osobi, pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja, u iznosu od 2.500,00 kuna.

Ugostitelj koji obavlja ugostiteljsku djelatnost bez rješenja nadležnog ureda (članak 20.), odnosno rješenja Ministarstva (članaka 22.), osim u slučaju obavljanja ugostiteljske djelatnosti u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine »hoteli« ukoliko je za građe-vinu odnosno u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt ishodio odgovarajući akt prema kojem se građevina smije početi rabiti, odnosno staviti u pogon.

� Novčanom kaznom kazniti će se i pravna osoba koja nema pravo obavljati ugostiteljsku djelatnost (u smislu čl. 3. Zakona).

članak 44.5.000,00 do 15.000,00 kn

10.000,00 do 150.000,00 kn

5.000,00 do 15.000,00 kn

Osobe koje ugostiteljsku djelatnost obavljaju46: � bez upisa u propisani registar, odnosno upisnik, ili ako nemaju odobrenje, � bez rješenja kojim je utvrđeno da prostor, uređaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjeti-

ma (minimalnim tehničkim uvjetima)

Gospodarski inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku (koje izreći ugostitelju ili zatečenim sudionicima) do otklanjanja utvrđenih nedostataka a najkraće na rok od 30 dana, zabraniti daljnje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanje ugostiteljskih usluga i izvršiti pečaćenje uređaja, opreme i ostalih prostorija u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost najkasnije u roku od 24 sata od izricanja usmenog rješenja (inspektor će rješenje u pismenom obliku otpremiti stranci u roku od 8 dana od izricanja usmenog rješenja).Iznimno, usmeno rješenje neće se izvršiti, a zapečaćene prostorije i oprema će se otpeča-titi i prije isteka roka od 30 dana ukoliko ugostitelj inspektoru dostavi dokaz o otkla-njanju utvrđenih nedostataka i izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna, a za objekte u kojima se pružaju usluge smještaja dokaz o uplati 2.000,00 kuna za svaki objekt, odnosno smještajnu jedinicu u objektu, a najviše do 100.000,00 kuna ukupno u korist državnog proračuna, te će gospodarski inspektor obustavit upravni postupak, a izvršene radnje poništiti

� Ugostitelju koji se ne pridržava propisanoga radnog vremena47 Gospodarski inspektor može usmenim rješenjem (koje će odmah izreći ugostitelju ili njego-vu zaposleniku i bez prethodnog izjašnjavanja ugostitelja) zabraniti pružanje ugostitelj-skih usluga i izvršiti pečaćenje uređaja, opreme i ostalih prostorija u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost najkasnije u roku od 24 sata od izricanja usmenog rješenja u trajanju od 30 dana od dana donesenoga usmenog rješenja (kojeg će inspektor otpremiti stranci u roku od 5 dana od izricanja usmenog rješenja).Iznimno, usmeno rješenje neće se izvršiti, a zapečaćene prostorije i oprema će se otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana ukoliko ugostitelj inspektoru dostavi dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna u korist državnog proračuna, te će gospodarski inspektor obustavit upravni postupak, a izvršene radnje poništiti.

3.3. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata48

Od 0.00 do 24.00 sata svakodnevno obvezno moraju raditi: � hoteli, � kampovi i � druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (primjerice apartmani, sobe i sl.).

Od 6.00 do 24.00 sata mogu raditi: � barovi i � restorani.

Predstavnička tijela lokalne samouprave49 (općinsko ili gradsko vijeće te županijska skupština) mogu donijeti odluku o produživanju radnog vremena barova i restorana i to najviše za 2 sata (dakle do 2.00 sati).

46 Prema odredbama čl. 40. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.47 Prema odredbama čl. 41. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.48 Prema odredbama čl. 8. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.49 Predstavnička tijela lokalne samouprave su općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi (objavljenog u Nar. nov. ,br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09 ).

10 / 2011100

Računovodstv

o


Barovi i restorani koji se nalaze izvan naselja mogu raditi od 0.00 do 24.00 sata. Barovi koji ispunjavaju uvjete za rad noću (prema posebnim propisima) u zatvorenim prostorima mogu raditi od 21.00 do 6.00 sati (idućeg dana).

Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave50 (općinski načelnik i općinsko poglavarstvo u općini, gradonačelnik i gradsko poglavar-stvo u gradu te župan i županijsko poglavarstvo u županiji) mogu odrediti raniji završetak radnog vremena: - barova i restorana izvan naselja, - barova koji rade noću, kao i - radno vrijeme koje je odobrilo općinsko ili gradsko vijeće ili županijske skupština (predstavnička tijela lokalne samouprave) i to najviše za 2 sata.

Ugostiteljski objekti koji se nalaze u okviru zračnih luka, želje-zničkih ili autobusnih kolodvora mogu raditi u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze (primjerice, ukoliko je neki caffe bar smješten u okviru autobusnog kolodvora koji je otvoren od 0.00 24.00 sata, caffe bar isto može raditi od 0.00 do 24.00 sata).

U slučajevima organiziranja prigodnih proslava (doček Nove go-dine, svadbe, maturalne zabave i sl. događanja), poglavarstvo jedini-ce lokalne samouprave (općinski načelnik i općinsko poglavarstvo u općini, gradonačelnik i gradsko poglavarstvo u gradu te župan i žu-panijsko poglavarstvo u županiji) može izdati rješenje o drugačijem (duljem) radnom vremenu za restorane i barove (koji inače mogu raditi od 6.00 do 24.00 sata).

3.4. Isticanje natpisa i obavijesti na ugostiteljskom objektu

Ugostitelj je dužan na ulazu u ugostiteljski objekt (odnosno gra-đevine zaštićene kao kulturno dobro u kojoj je smješten ugostiteljski objekt) na propisani način vidno istaknuti51:

� natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, odnosno vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, ozna-ke kvalitete utvrđene rješenjem nadležnog ureda (ministarstva nadležnog za ugostiteljstvo),

� obavijest o radnom vremenu te radnim i neradnim danima (ugostitelj je dužan pridržavati se istaknutog radnog vremena).

3.5. Utvrđivanje kućnog redaU ugostiteljskim objektima za smještaj (primjerice hoteli, kampovi i

dr. vrste ugostiteljskih objekata za smještaj), ugostitelj je dužan: - utvr-diti kućni red u ugostiteljskom objektu, - istaknuti kućni red na recepciji, te - izvadak iz kućnog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima.52

3.6. Utvrđivanje normativa o utrošku namirnica

Ugostitelj koji pruža usluge prehrane i pića dužan je izra-diti normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitke.51

Ugostitelj se mora pridržavati normativa koje je utvrdio. Ukoliko gost zahtjeva uvid u normativ, dužan mu ga je predočiti.

50 Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave čini općinski načelnik i općinsko poglavarstvo u općini, gradonačelnik i gradsko poglavarstvo u gradu te župan i županijsko poglavarstvo u županiji, sukladno odredbama čl. 39. do čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

51 Sukladno odredbama čl. 9. st. 1. t. 1. i t. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.52 Sukladno odredbama čl. 9. st. 1. t. 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.53 Sukladno odredbama čl. 9. st. 1. t. 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Normativ određuje sam ugostitelj prema asortimanu svojih ugo-stiteljskih usluga, donošenjem internog akta (odluke ili pravilnika o normativima utroška namirnica i pića) ugostiteljskog objekta.

Donesenim normativom utvrđuju se potrebne količine namirnica i dopuštene količine otpada (gubitka) u postupku pripremanja hrane.

kod utvrđivanja otpada treba voditi računa o visini gubitaka koje je za ugostiteljsku djelatnost propisala hrvatska gospodarska komora u Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa, loma i tehnološkog manj-ka54.

Ugostitelj nema obvezu prijavljivati donesene normative držav-nom inspektoratu55.

Prema donesenim normativima ugostitelj će: � nabavljati i razduživati materijal (namirnice i piće), � pripremati hranu i piće (u količinama propisanima u normati-

vu), � izrađivati kalkulaciju ugostiteljske usluge i � utvrđivati prodajnu cijenu ugostiteljske usluge.

3.6.1. Izrada normativa utroška hrane i pića

Prije izrade samog normativa, ugostitelj mora utvrditi vrste jela i pića koje će nuditi gostima.

Normativom se utvrđuju potrebne količine namirnica i dopuštene količine otpada (gubitka) u postupku pripremanja hrane.

kod utvrđivanja otpada treba voditi računa o visini gubitaka koje je za ugostiteljsku djelatnost propisala:

� hrvatska gospodarska komora u Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu56 za pravne osobe, te

� hrvatska obrtnička komora u Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu57 za fizičke osobe (obrtnike).

Naime, poreznim je propisima (Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost58, te Zakonom o porezu na dohodak59 – za fizičke osobe i Zakonom o porezu na dobit60 – za pravne osobe) utvrđeno da se

54 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka u ugosti-teljstvu (za pravne osobe) objavljena je u Nar. nov. br. 72/99, dok je Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu objavljena u Nar. nov. br. 101/04.

55 Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, koji se primjenjuje od 28. prosinca 2006. godine.

56 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka u ugosti-teljstvu objavljena je u Nar. nov. br. 72/99.

57 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu objavljena u Nar. nov. br. 101/04.

58 Sukladno odredbi čl. 11. st. 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09 i 89/11), tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje sma-tra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju me-đuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.. Nadalje je čl. 11. st. 4. istog pravilnika propisano da se u slučaju manjka dobara zbog ne-odgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i obrtničke komore, takav manjak može priznati ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja bio prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumenta-cijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

59 Prema odredbi čl. 20. st. 5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04, 73/08, 80/10 i 109/11 - OUSrh), manjkovi dobara (sa pripadajućim porezom zaračunatim prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak) iznad visine utvrđene odlukom hrvatske obrtničke komore smatraju se primitkom.

60 Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10), manjkovi na imovini iznad visine utvr-đene odlukom hrvatske gospodarske komore, odnosno hrvatske obrtničke komore (u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak) povećava se porezna osnovica.

10110 / 2011 101

Računovodstv


gubici u procesu prerade priznaju do visine koju je odredio porezni obveznik, a najviše do iznosa koji je odredila hrvatska obrtnička od-nosno hrvatska gospodarska komora.

Normativ se uvijek utvrđuje za krajnji (gotov) proizvod koji će se naći na jelovniku i ponuditi gostu, a izražava se u mjernim jedini-cama u kojima je izražen u nabavnom dokumentu (primjerice kod utvrđivanja normativa za naravni odrezak, potrebna količina mesa iskazati će se u kilogramima budući je i kod nabave na računu do-bavljača meso iskazano u kilogramima).

Potrebno je napomenuti da u slučaju inspekcijskog nadzora nad-ležne osobe (inspektori) mogu tražiti normativ o utrošku namirnica i pića, te u samom ugostiteljskom objektu raznim mjerenjima provje-riti da li se normativi u praksi primjenjuju onako kako su doneseni.

Primjer: Obrtnik Vinko Jurić otvorio je dana 01.03.2011. godine ugostitelj-

ski objekt fast food (iz skupine restorani) u kojem će pružati usluge pripremanja i usluživanja: sendviča sa šunkom i sirom, sendviča sa šunkom, sendviča sa sirom, dodacima po želji gosta (krastavci, sa-lata, rajčice, majoneza, kečap), te pića i napitaka (espresso kava, espresso kava s mlijekom mala, espresso kava s mlijekom velika, espresso kava sa šlagom, čaj, capucino).

Privatni ugostitelj Jurić je donio slijedeću odluku o normativima utroška namirnica i pića:

Ugostiteljski objekt Fast food „Sunce“vl. Vinko JurićZagreb, Savska bb

Na temelju članka 9. stavka 1. točke 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10) dana 01.03.2011. godine donosim

ODLUKUo normativima utroška namirnica i pića u pripremanju

i pružanju pojedine usluge prehrane i pića

OPĆE ODREDBE

Članak 1.Normativi utroška namirnica i pića utvrđuju se za ugostiteljski

objekt fast food „Sunce“za pružanje ugostiteljskih usluga pripreme i usluživanja sendviča i napitaka, te usluživanje pića.

Članak .2Pri utvrđivanju normativa namirnica:

� uzima se u obzir iskustvo u pružanju ugostiteljskih usluga u objektima brze prehrane,

� količina namirnica uzima se u svježem stanju i bruto (neoči-šćenoj) težini,

� izbor namirnica kod izrade normativa prilagođen je ponudi na domaćem tržištu.

radi utvrđivanja neto količine namirnica, ovim pravilnikom utvr-đuje se i količina otpadaka pojedinačno za svaku vrstu namirnica.

NORMATIVI O UTRŠKU NAMIRNICA I PIĆA

Članak 3.Normativi o utrošku namirnica i pića utvrđeni su u neto količina-

ma po vrstama jela i pića.

R.br. Naziv Jed. mjere Količina1. Sendvič sa šunkom i sirom Pecivo kg 0,15 Šunka u ovitku kg 0,10 Sir trapist kg 0,102. Sendvič sa šunkom Pecivo kg 0,15 Šunka u ovitku kg 0,103. Sendvič sa sirom Pecivo kg 0,15 Sir trapist kg 0,104. Dodaci krastavci kg 0,05 Salata kg 0,05 rajčica kg 0,05 Majoneza l 0,05 kečap l 0,055. Espresso kava kava mljevena g 60 šećer g 506. Espreso kava s mlijekom mala kava mljevena g 60 šećer g 50 Mlijeko l 0,0257. Espreso kava s mlijekom velika kava mljevena g 60 šećer g 50 Mlijeko l 0,058. Kava sa šlagom kava mljevena g 60 šećer g 50 šlag l 0,059. Capuccino kava mljevena g 60 šećer g 50 Mlijeko l 0,1510. Čaj čaj u vrećici kd 1 šećer g 50

Članak 4.Otpad koji nastaje prilikom čišćenja svježeg povrća odobrava se u slijedećim postocima:Vrsta povrća % otpada Rajčica 10Salata 10

Članak 5.kalo (gubitak) koji nastaje kod skladištenja sira trapista u raz-

doblju duljem od 10 dana utvrđuje se po stopi od 3% po kilo-gramu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.Ova odluka stupa na snagu od 01.03 2011. godine.Jedan primjerak ove odluke čuva se u ugostiteljskom objektu.

U Zagrebu, 01.03.2011. godine

Vlasnik ugostiteljskog objekta: Vinko Jurić

10 / 2011102

Računovodstv

o


3.6.2. Kalo, rastep, lom i tehnološki manjak u ugostiteljstvu

kalo61, rastep62, lom i tehnološki manjak čine gubitke na proizvo-dima (namirnicama) koji su nastali kao posljedica prirodnih utjecaja (primjerice truljenje, isušivanje i sl.) ili radnji (prženje, kuhanje, toplje-nje, razlijevanje i sl.) koje se poduzimaju kod obrade i skladištenja proizvoda (namirnica) u ugostiteljstvu63.

Najviše dopuštene količine kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka utvrđene su u:

� Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu64, koju je za pravne osobe (poduzeća kao i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit) propisala hrvatska gospodarska komora, te

� Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu, koju je za fizičke osobe (obrtnike) propisala hrvatska obrtnič-ka komora u Odluci o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu65.

U navedenim odlukama su najviše dopuštene količine kala, raste-pa, loma i tehnološkog manjka propisane u postocima prema bruto količinama (primjerice, ako je ugostitelj nabavio 5 kg salate, a dopu-štena visina gubitaka pri obradi (prema Odluci) iznosi 10%, dopušte-na visina gubitka iznosi 0,5 kg = 5 kg x 10% = 0,5 kg).

U nastavku donosimo prikaz dopuštenih visina kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka prema Odlukama donesenim od strane Gos-podarske i Obrtničke komore:

Dopuštena visina gubitaka (kvar i rastep) pri čuvanju u skladi-štu66 može iznositi do:

R.br.

Naziv proizvodaStopa % po bruto / kg

Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

A. VOĆE

1. Jabuke, šljive 1,5 1,5

2. Naranče, limun 2,0 2,0

B. POVRĆE

1. krumpir, kupus, kelj, cvjetača, korabica, tikvice, mahune, mrkva, celer, peršin

3,0 3,0

2. Mahune, grašak, paprika, rajčica 4,0 4,0

3. Luk – crveni, bijeli 2,0 2,0

61 kalo može nastati: - kod fizičke obrade proizvoda u kuhinji (čišćenje voća i povr-ća; sječenje svježeg i suhog mesa, riba, rakova, školjki; micanje kosti, kožice ili masnoće sa mesa; obrada i posluživanje sireva, suhomesnatih proizvoda), - pri termičkoj obradi proizvoda u kuhinji (prženje, pečenje, pirjanje, kuhanje), - pri skladištenju proizvoda u kuhinji (odmrzavanje, isparavanje, isušivanje tj. tzv. prirodni kalo).

62 rastep u kuhinji ili skladištu (razlijevanje, topljenje, curenje, rastepanje i sl.). Isto tako u slučaju kvara kuhinji ili skladištu može doći do truljenja, klijanja, užegnuća i sl. na namirnicama.

63 Sukladno odredbama čl. 3. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu (za fizičke osobe), te čl. 2. Odluke o dopuštenoj visini kala, raste-pa, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu (za pravne osobe).

64 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, loma i tehnološkog manjka u ugosti-teljstvu (za pravne osobe) objavljena je u Nar. nov. br. 72/99.

65 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa i loma u ugostiteljstvu (za fizičke oso-be) objavljena u Nar. nov. br. 101/04.

66 Prema odredbi čl. 4. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za fizičke osobe), te čl. 3. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnološkom manjku za ugosti-teljstvo (za pravne osobe).

R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

C. OSTALO

1. Mast, ulje, riža, tjestenina, brašno, ocat, paprika crvena

1,0 1,0

2. Maslac, orasi, lješnjaci 3,0 3,0

3. šećer 0,5 0,5

Dopuštena visina gubitaka (kalo) pri čuvanju u skladištu zbog isušenja i isparenja (utvrđuje se za razdoblje uskladištenja), može iznositi do67:

R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

1. Suhomesnati proizvodi, kobasičarski proizvodi, pečene i dimljene slanine

0,5 0,5

2. Pršut (do godinu stajanja) 4,0 4,0

3. Polutvrdi i tvrdi sirevi

– do 10 dana 0,5 0,5

– duže od 10 dana 3,0 3,0

Dopuštena visina gubitaka pri obradi (otpaci), može iznositi do68:

R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

A. VOĆE

1. Ananas, orah i lješnjak u ljusci 50 50

2. Badem u ljusci 60 60

3. Badem blanširani 30 30

4. Banana, kesten 25 25

5. Breskva 18 18

6.Jabuka, kajsija, kruška, mandarina, naranča smokva

20 20

7. Limun, šljiva, trešnja, višnja 15 15

8.Breskva suha, grožđe, jagoda, kajsija suha, kruška suha, šljiva suha

10 10

9. kupina 12 12

10. Malina 8 8

11. Smokva suha 5 5

12. Grožđice, orah i lješnjak očišćeni 3 3

13. Badem očišćeni 2 2

B. POVRĆE

1. Artičoke, krumpir (jesen–zima), patlidžan 15 15

2.Blitva, cikla svježa, korabica, bijeli luk, poriluk, rotkvica, salata zimska, tikvice

20

20

67 Prema odredbama čl. 5. Odluke o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za fizičke osobe), te čl. 4. Odluke o kalu, rastepu, lomu i tehnološkom manjku za ugostiteljstvo (za pravne osobe).


10310 / 2011 103

Računovodstv


R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

3. Celer, kelj, kupus raštenj, špinat ljetni, šparoga 30 30

4. špinat zimski, peršin 35 35

5. Cvjetača, krastavci svježi, krumpir proljeće 25 25

6. Grašak u mahuni 60 60

7. hren 17 17

8. kupus svježi, luk, mrkva 18 18

9. Paprika svježa, rajčica, salata ljetna 10 10

10. Prokulica 12 12

11. Gljive 8 8

12. Mahune 6 6

13.Grašak ljušteni, krumpir mladi, kupus kiseli, masline, matovilac, salata proljetna

5 5

14. Grah i suho zrnato povrće 4 4

C. SUHOMESNATI PROIZVODI

1. Domaća šunka 30 30

2. Dalmatinski pršut 45 45

3. Srijemska kobasica i srodni proizvodi 8 8

4. šunka u limenci, kraški vrat (buđola) 10 10

5. Zimska salama, kulen 9 9

6. Buncek 50 50

D. RIBE, RAKOVI, ŠKOLJKE I MEKUŠCI

1. Bakalar, gavun 15 15

2. Jastog 70 70

3. Lignja, orada, zubatac 27 27

4. Dagnja 8 8

5. Oslić – filiranje bez glave 30 30

6. škampi 20 20

7. škampi za pohanje 75 75

8. Ostala morska i slatkovodna riba 25 25

9. Ostala morska i slatkovodna riba – filirana 50 50

E. SVJEŽE MESO

1.Svinjski but bez nogice, svinjski milanski rez bez nogice

20 20

2.Svinjetina – francuska obrada bez nogice

27 27

3. Svinjski kare 12 12

4. Teleća polovica 30 30

5. Baby beef (meso od većeg teleta) 31 31

6.Teletina milanski rez, plećka, junetina milanski rez

25 25

7. Teletina – but, junetina but 23 23

8. Teletina – koljenica (pandlanje) 65 65

9. Teletina – kare (obrada loj i bubreg) 20 20

10. Teleća jetra, juneća pisanica bez loja 10 10

11. Junetina – hrbat (ramstek) 35 35

12. Juneća prednja četvrt s flamom 24 24

R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

13. Juneća prednja četvrt bez flama 26 26

14. Janjetina (iznutrice) 7 7

15. Janjetina (iznutrice i glava) 15 15

16. Odojak (iznutrice) 10 10

F. PERAD

1. Pileći gril 8 8

2.Pilići (klasična obrada sitniš), pileća jetra (srca)

18 18

3. Pura, pileća jetra* 10 10

4. Domaća pura, guska, kokoš 20 20

5. Domaća patka 25 25

6. Patka 15 15

7. Piletina filirana 40 40

G. DIVLJAČ U SVJEŽEM STANJU

1. Fazan u perju 34 34

2. Fazan bez perja 15 15

3. kunići domaći (oguljeni), zec bez kože 10 10

4. Srneći hrbat (kožice i kosti) 20 20

5. Srneći but 24 24

6. Srneća plećka 27 27

7. Zec u koži 40 40

H. SIREVI

1. Livanjski, ementaler 10 10

2. Paški 11 11

3. edamer, trapist 8 8

4. Trapist i gorgonzola u foliji 6 6

5. Belpaese 18 18

6. Domaći kravlji (ocijeđen), gorgonzola 20 20

Dopuštena visina gubitaka (prirodni kalo) pri procesu odmrzava-nja, može iznositi do69:

R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

1. Svinjetina bez kosti, kotlet 3 3

2. Teletina bez kosti, kotlet, junetina bez kosti, odojak

6 6

3. Juneća pisanica, janjetina 8 8

4. Jetra (teleća, juneća, pileća, guščja) i iznutrice (fileki, pluća)

10 10

5. Mozak (teleći, juneći) 15 15

6. Perad 7 7


10 / 2011104

Računovodstv

o


R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

7. Lignje, muzgavci, hobotnice, sipe i razna slatkovodna riba

9 9

8. Oslić, file 10 10

9. razna morska riba 8 8

Dopuštena visina gubitaka pri toplinskoj obradi može iznositi do70:

R.br.


Fizičke osobe

Pravne osobe

1. 2. 3. 4.

A. KOD KUHANJA 1. Govedina 34 34

2. Teletina 35 35

3. Svinjetina 30 30

4. Janjetina 33 33

5. Piletina 25 25

6. Buncek 12 12

7. Teleći mozak blanširani 45 45

8. Fileki blanširani 46 46

9. Mekušci 40 40B. KOD PRŽENJA

1. Govedina 34 34

2. Teletina 35 35

3. Svinjetina 36 36

4. Janjetina 33 33

5. Piletina 30 30C. KOD PEČENJA

1. Govedina 34 34

2. Teletina 36 36

3. Svinjetina 30 30

4. Janjetina, odojak 35 35

5. Patka 40 40

6. Pura 33 33

7. Piletina 32 32D. KOD PIRJANJA

1. Govedina, janjetina 34 34

2. Svinjetina 35 35

3. Teletina 36 36

Manjak se prema odlukama Gospodarske i Obrtničke komore može utvrđivati:

� neposredno nakon nastajanja; � izvanrednim popisom robe;


� redovitim popisom robe, odnosno na drugi način utvrđen op-ćim aktom poduzetnika - poreznog obveznika.

Manjak utvrđuje komisija ili ovlaštena osoba određena općim ak-tom poduzetnika - poreznog obveznika, te o tome sastavlja zapisnik.

Prema Odluci hrvatske obrtničke komore, dopušteni postoci gubitaka na robi mogu se primijeniti na količinu robe (proizvoda) koja je prodana u obračunskom razdoblju. količina prodane robe u obračunskom razdoblju može se utvrditi samo uz vođenje analitičkih evidencija o nabavi i utrošku hrane, pića i potrošnog materijala.

3.6.2.1. Kalo, rastep, lom i tehnološki manjak iznad dopuštenih količina u ugostiteljstvu

Ugostitelji su krajem svake kalendarske godine obvezni popisati imovinu i obveze te tako utvrditi viškove i manjkove u poslovanju (inventurne razlike).

Popis imovine i obveza dužni su napraviti i u slučajevima promjene cijena, promjene poreznih stopa, te kod statusnih promjena i otvara-nja stečaja ili likvidacije71.

Manjak koji je nastao uslijed djelovanja više sile (elementarne ne-pogode u vidu potresa, požara, poplave; ratnih razaranja i provalnih krađa) a koji je utvrđen očevidnikom nadležnog tijela za procjenu šteta – je porezno priznati manjak.

Manjkovi iznad dopuštenih količina (propisanih Odlukom gospo-darske i obrtničke komore) su porezno nepriznati manjkovi.

Manjak dobara nastao radi proteka roka trajanja, neodgovarajuće kvalitete, te rastepa, kala i loma iznad dopuštenih količina (prema Odlukama komora), kao i iznad visine utvrđene očevidnikom nad-ležnog tijela za procjenu šteta se može priznati ukoliko je pri utvrđi-vanju činjeničnog stanja bio prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumen-tacijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje72.

3.6.2.1.1. Manjkovi iznad dopuštenih količina kod pravnih osoba

Za porezno nepriznate manjkove tereti se odgovorna osoba koja je dužna platiti iznos nepriznatog manjka (koji je izražen u prodajnim cijenama).

Ukoliko se za utvrđeni nepriznati manjak ne tereti odgovorna oso-ba, tada se taj nepriznati manjak smatra izuzimanjem dobara u ne-poduzetničke svrhe i podliježe plaćanju PDV-a73. Osnovica za obra-čun PDV-a na nepriznati manjak74 je cijena nove nabave uvećana za zavisne troškove nabave (tj. nabavna cijena iz kalkulacija proizvoda i usluga u ugostiteljstvu).

Za nastali inventurnim manjak iznad porezno dopuštenog iznosa može se postupiti na jedan od slijedećih načina:

1) teretiti odgovornu osobu za nastali manjak;2) pripisati manjak radniku koji je ovlašten donijeti odluku o tere-

ćenju odgovorne osobe, a to nije učinio i to kao plaću75,

71 Sukladno odredbama čl. 56. st. 13. Općeg poreznog zakona (Nar. nov. br. 147/08 i 18/11). Popis imovine i obveza provodi popisna komisija koja o prove-denom popisu sastavlja zapisnik.

72 Prema odredbi čl. 11. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.73 Prema odredbama čl. 11. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.74 Prema odredbi čl. 8. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,

br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 – vidi čl. 172. st. 1. t. 1. OPZ, 86/01 – ispravak OPZ, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09), vezano za odredbe čl. 54. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09).

75 Prema odredbama čl. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.

10510 / 2011 105

Računovodstv


3) nastali manjak oporezivati kao izuzimanje (dohodak od kapita-la) članova trgovačkog društva (vlasnika odnosno suvlasnika trgovačkog društva)76;

4) ako skupština trgovačkog društva ili nadzorni odbor donese odluku da se za nastali manjak neće teretiti odgovorna oso-ba77, utvrđeni manjak evidentira se na teret rashoda poduzet-nika. Tako nastali rashod nije porezno priznat, odnosno uveća-va osnovicu poreza na dobit.

3.6.2.1.2. Manjkovi iznad dopuštenih količina kod fizičkih osoba

Ukoliko se kod ugostitelja obrtnika utvrdi manjak iznad količine navedene u Odluci o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo koju je do-nijela Obrtnička komora, taj se manjak smatra porezno nepriznatim manjkom koji uvećava dohodak (poreznu osnovicu).

kod ugostitelja koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost se porezno nepriznati manjak smatra izuzimanjem i podliježe plaća-nju PDV-a78.

Osnovica za obračun PDV-a na nepriznati manjak79 je cijena nove nabave uvećana za zavisne troškove nabave (tj. nabavna cijena iz kalkulacija proizvoda i usluga u ugostiteljstvu).

U tom se slučaju izdaje račun za vlastitu potrošnju, obračuna PDV dok se račun evidentira u knjizi I-rA za vlastitu potrošnju. U knjizi primitaka i izdataka se taj račun knjiži u primitke u naravi.

3.7. Isticanje cijenaUgostitelj je dužan vidno istaknuti cijene usluga koje se nude (na

način dostupan gostima) i pridržavati se istaknutih cijena.80

kod pružanja usluga smještaja u cjenicima treba istaknuti i iznos boravišne pristojbe, a cjenike treba staviti na raspola-ganje gostima u dovoljnom broju primjeraka.

Ugostitelj nema obvezu prijavljivati cjenike državnom inspekto-ratu81.

3.7.1. Izrada prodajnih cijena

Prodajne cijene koje će biti istaknute u cjenicima ugostiteljskog objekta izračunavaju se pomoću kalkulacije.

kalkulacija je računski postupak za izračunavanje cijene prodaje. kalkulacija se izrađuje prema utvrđenim normativima za svaki po-jedinačni proizvod ili uslugu koji se pruža u ugostiteljskom objektu.

76 Sukladno odredbama čl. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak.77 Sukladno čl. 6. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.78 Prema odredbama čl. 11. St. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.79 Prema odredbi čl. 8. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, vezano za

odredbe čl. 54. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.80 Prema odredbama čl. 9. st. 1. t. 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.81 Prema novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06, 152/08,

43/09 i 88/10 ), koji se primjenjuje od 28. prosinca 2006. Godine.

Primjer kalkulacije prodajne cijene bezalkoholnog pića (npr. pepsi cole):

1. Cijena dobavljača 3,00 kn2. Trošak nabave (prijevoz i sl. po kom.) 0,20 kn3. Nabavna cijena 3,20 kn4. Marža 2,00 kn5. Prodajna cijena bez poreza 5,20 kn6. Porez na dodanu vrijednost (rbr. 5. x 23%) 1,20 kn7. Porez na potrošnju (rbr.5. x 3%) 0,16 kn8. Prodajna cijena s porezima 6,56 kn (rbr.5. + rbr. 6. + rbr. 7)

Primjer izrade kalkulacije na način da se prvo odredi prodajna cijena:

1. Prodajna cijena dobavljača 7,00 kn2. Porez na potrošnju (7,00 kn x 2,4%) 0,17 kn3. Porez na dodanu vrijednost (7,00 kn x 18,7%) 1,31 kn4. Nabavna cijena I. 5,52 kn5. Marža 2,32 kn6. Nabavna cijena II 3,20 kn7. Trošak nabave (prijevoz i sl. po kom.) 0,20 kn8. Cijena dobavljača 3,00 kn

kalkulacije čine temelj za izradu ostalih obračuna u ugostiteljstvu. Jedan od njih je i Promet i zaključno stanje tzv. „knjiga šanka“ (vo-đenje koje nije propisano poreznim i drugim propisima). Navedena evidencija ne sadrži podatak o nabavnoj vrijednosti i ne može se voditi umjesto evidencija o nabavi i utrošku reprodukcijskog i po-trošnog materijala, pića i napitaka82. Međutim, „knjiga šanka“ pruža podatke o dnevnom stanju (konobari je ažuriraju kod smjena), ažurna je na kraju svakog dana te je ugostitelji i nadalje vode na samom šanku.

82 Sukladno odredbama čl. 25. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak, interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

10 / 2011106

Računovodstv

o


Primjer vođenja „knjige šanka“u ugostiteljskom objektu:

radnja: Ugostiteljski obrt „Obala“ U Zagrebu, _______________radno mjesto: ________________ rad od ______ do ______ sati

Promet i zaključno stanje

R.br. Vrsta robe Mjera Ostatak od jučer Primljeno Ukupno Utrošeno Jed. cijena Iznos Ostatak od danas Opaska

1. Pivo 0,5 l 105 200 305 50 12,00 600,00 255

2. Coca cola 0,25 l 60 20 80 15 10,00 150,00 65

3. Fanta 0,25 l 45 20 65 10 10,00 100,00 55

4. Viski 1 l 1,2 3 4,2 0,7 150,00 105,00 3,5

Prijenos - Ukupno 905,00

Poslovođa: Obračunao:______________ ______________

kontrolirao: ______________

Utržak alkoholnih pića:

Utržak bezalkoholnih pića:

Utržak hrane:

Utržak trafike

Ostala primanja:

SVeUkUPNO:

Evidentiranje za Rbr. 1. Pivo, Mjera je 0,5 l (boca od 0,5l), Ostatak od jučer: 105 komada; Primljeno (nabavljeno tog dana): 200 komada; Ukupno (ostatak od jučer + primljeno): 305 (105 + 200); Utrošeno (tijekom tog dana): 50 komada; Jed. cijena (prodajna cijena po koma-du): 12,00 kn; Iznos (utrošeno x jed.cijena) 600,00 kn (50 x 12,00); Ostatak od danas (ukupno – utrošeno) 255 (305 – 50) i td.

3.8. Izdavanje računaUgostitelj je dužan gostu izdati račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu, bez obzira na to da li je u sustavu poreza na dodanu vrijednost

ili ne.83

račun mora sadržavati naznaku vrste, količine i cijene pru-ženih usluga, odobrenog popusta, a kod pružanja usluga smještaja u računu treba navesti i iznos boravišne pri-stojbe.

3.8.1. Obveza izdavanja računa za fizičke osobe (obrtnike) i pravne osobe (poduzeća) koji nisu u sustavu PDV-a

Ugostitelj fizička osoba (obrtnik) koji nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost mora84 na računu iskazati: � podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke � djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), � podatke o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, � nadnevak izdavanja računa, � broj računa, � naziv robe ili usluge, � jediničnu cijenu i ukupni iznos računa.

račun se ispostavlja najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslov-nim knjigama.

83 Prema odredbama čl. 9. st. 1. t. 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.84 Sukladno odredbi čl. 38. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.

10710 / 2011 107

Računovodstv


Primjer gotovinskog računa ugostitelja obrtnika koji nije u sustavu PDV-a:

konoba „Antonija“,vlasnik Ivan Ninić, OIB: 23456789012Primošten, Obala bb

Primošten, 15.04.2011.

RAČUN broj 332

1. Cocacola 1 kd 12,00 kn 12,00 kn2. Domaće vino 0,5 l 80,00 kn 40,00 kn3. Gusti sok 1 kd 13,00 kn 13,00 kn Ukupno 65,00 kn

PDV nije obračunat sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o PDV-u.

Ugostitelj pravna osoba (poduzeće) koji nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, mora na računu iskazati85:

� naznaku vrste pruženih usluga, � količine i cijene pruženih usluga, � odobrenog popusta, � iznos boravišne pristojbe (kod pružanja usluga smještaja).

Primjer gotovinskog računa ugostitelja pravne osobe (poduzeća) koji pruža i usluge smještaja, a koji nije u sustavu PDV-a:

hotel „Aurora“,„Obala“ d.o.o. Primošten, Obala bbOIB: 09876543210 Primošten, 15.04.2011.

RAČUN broj 132

1. Noćenje s doručkom 3x 125,00 kn 375,00 kn2. Boravišna pristojba 3x 7,00 kn 21,00 kn 2. Domaće vino 0,6 l 80,00 kn 48,00 kn3. Gusti sok 1 kd 13,00 kn 13,00 kn Ukupno 457,00 kn

PDV nije obračunat sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o PDV-u

Ukoliko ugostitelj koji nije u sustavu PDV-a na računu iskaže porez na dodanu vrijednost, dužan je taj PDV platiti86, neovisno o tome što nije obveznik PDV-a .

85 Prema odredbi čl. 9. st. 1. t. 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.86 Prema odredbi čl. 15. st. 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

3.8.1. Obveza izdavanja računa za fizičke osobe (obrtnike) i pravne osobe (poduzeća) koji su obveznici PDV-a

3.8.1.1. Izdavanje gotovinskih računa kod ugostitelja pravnih i fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dodanu vrijednost

Ugostitelji pravne i fizičke osobe koji su obveznici poreza na do-danu vrijednost moraju u slučaju izdavanja gotovinskog računa iskazati slijedeće podatke87:

1) broj i nadnevak izdavanja, 2) ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika

koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara iIi usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)

3) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vr-stu i količinu obavljenih usluga,

4) ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.

Primjer gotovinskog računa ugostitelja koji je obveznik PDV-a88:

Ugostiteljski obrt „Galeb“vl. Ivan Perić,OIB: 34567890123Ilica bb, Zagreb Zagreb, 16.04.2011.

Račun broj: 278

Naziv količina Cijena UkupnoGusti sok 1 10,00 10,00 knkava espresso 3 6,00 18,00 knUKUPNO 28,00 kn

Osnovica za PDV: 22,41PDV (23%): 5,16Osnovica porez na potrošnju: 14,40Porez na potrošnju (3%): 0,43UkUPNO: 28,00

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost nije propisana obveza iskazivanja iznosa poreza na potrošnju na računu. Međutim, kako je podatak o iznosu poreza na potrošnju potrebno osigurati za svako obračunsko razdoblje, u praksi se iznos poreza na potrošnju uglavnom iskazuje na računu.

3.8.1.2. Izdavanje bezgotovinskih računa kod ugostitelja pravnih i fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dodanu vrijednost

Ugostitelji koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, prilikom izdavanja bezgotovinskog računa, moraju u istom iskazati slijedeće podatke89:

1) mjesto izdavanja, broj i nadnevak,

87 Sukladno odredbama čl. 15. st. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 – vidi čl. 172. st. 1. t. 1. OPZ, 86/01 – ispravak OPZ, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09).

88 Prilagođen primjer iz članka Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti (autor Nada Petrović), ripup br. 10/2004, str. 71.

89 Prema odredbi čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

10 / 2011108

Računovodstv

o


2) ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),

3) ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

4) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vr-stu i količinu obavljenih usluga,

5) nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, 6) iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih uslu-

ga, razvrstane po poreznoj stopi, 7) iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,8) zbrojni iznos naknade i poreza. Porezni obveznik pravna osoba i fizička osoba koji su obveznici

poreza na dobit (koji plaćaju porez prema izdanim računima) izdaju bezgotovinske račune sa oznakom R-1.

Porezni obveznici fizičke osobe (obrtnici) obveznici poreza na dohodak (koji porez plaćaju prema naplaćenim naknadama) moraju izdavati bezgotovinske račune sa oznakom R-2.

Primjer bezgotovinskog računa ugostitelja koji je obveznik PDV-a90:

Marina d.o.o. R-1konoba MeDITerANOIB: 23456778902Vlaška bb, Zagreb

„ABC“ d.o.o. OIB: 34567889876 Selska bb, Zagreb

Zagreb, 17.04.2011.Datum isporuke: 17.04.2011.

Račun broj: 378

Naziv količina Cijena UkupnoGusti sok 1 10,00 10,00 knkava espresso 3 6,00 18,00 knUkUPNO 28,00 knOsnovica za PDV: 22,41PDV (23%): 5,16Osnovica porez na potrošnju: 14,40Porez na potrošnju (3%): 0,43UkUPNO: 28,00

4. Poslovne knjige i evidencije ugostitelja

4.1. Poslovne knjige i evidencije ugostitelja prema Zakonu o porezu na dohodak

Ugostiteljska djelatnost može se obavljati u vidu obrta koji se opo-rezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak91 . Prema na-vedenom Zakonu, obrt se smatra samostalnom djelatnošću92.

90 Prilagođen primjer iz članka Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti (autor Nada Petrović), ripup br. 10/2004, str. 71.

91 Zakon o porezu na dohodak objavljen je u Nar. nov. br. 177/04, 73/08, 80/10 i 109/11 - OUSrh.

92 Prema odredbi čl . 17. Zakona o porezu na dohodak.

Obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnosti dužni su se upisati u registar poreznih obveznika poreza na dohodak93 i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija94.

kod obavljanja samostalnih djelatnosti propisane su slijedeće te-meljne poslovne knjige95:

� knjiga primitaka i izdataka (obrazac kPI), � knjiga prometa (obrazac kPr), � popis dugotrajne imovine (obrazac DI), � evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO).

Ukoliko su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ujed-no i obveznici poreza na dodanu vrijednost, tada su obvezni voditi i slijedeće evidencije96:

� knjige primljenih računa (knjige U-rA) i � knjige izdanih računa (knjige I-rA).

4.1.1. Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)

knjiga primitaka i izdataka97 je temeljna knjigovodstvena evidenci-ja u koju obrtnici upisuju podatke o naplaćenim poslovnim primicima i plaćenim poslovnim izdacima tijekom jednog poreznog razdoblja.

Primici odnosno izdaci nastali tijekom nekog poslovnog događaja, evidentiraju se po načelu blagajne98 tj. primitak se evidentira kada je primljena uplata, a izdatak kada je izvršena isplata.

Primjerice, kada gost plaća gotovinom primitak se evidentira istog trena, kod plaćanja čekom primitak nastaje u trenutku primitka čeka. Ukoliko gost plaća kreditnom karticom primitak nastaje napla-tom (uplatnom kartične kuće) na žiro račun ugostitelja99.

Isplata se evidentira kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje (primjerice datum na izvatku žiro-računa), pri plaćanju čekom isplata se evidentira u trenutku predaje čeka, dok kod plaćanja kreditnom karticom izdatak nastaje danom plaćanja sa žiro računa kartičnoj kući100. (prema primljenom računu iste). kada ugostitelj plati gotovi-nom izdatak se evidentira istog dana.

U knjizi primitaka i izdataka porezni obveznici mogu evidentirati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

Ukoliko evidencije o dnevnom gotovinskom prometu vode prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (u knjizi I-rA), tada u knji-zi primitaka i izdataka mogu gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost101.

Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u knjizi primitaka i izdataka u jednom iznosu za prethodni mjesec..

93 Upis u registar poreznih obveznika obavlja se predajom obrasca rPO (Prijava u registar poreznih obveznika) nadležnoj ispostavi Porezne uprave, sukladno odredbi čl. 23. st. 1. Zakona o porezu na dohodak.

94 Sukladno odredbi čl. 23. Zakona o porezu na dohodak.95 Prema odredbama čl. 34. do čl. 37. Pravilnika o porezu na dohodak.96 Sukladno odredbama čl. 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.

br. 47/95 do 76/07) , te čl.128. do čl. 134.Pravilnika o porezu na dodanu vrijed-nost (Nar. nov. br. 60/96 do 34/08).

97 Prema odredbama čl. 34. Pravilnika o porezu na dohodak.98 Sukladno odredbi čl. 8. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.99 Prema odredbi čl. 8. St. 9. Pravilnika o porezu na dohodak. Više o naplati kredit-

nim karticama možete pročitati u riPup-u broj 5/2010 u članku „evidentiranje plaćanja i naplate kreditnim karticama kod obrtnika“, od str. 70.

100 Prema odredbi čl. 8. St. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.101 Sukladno odredbama čl. 7. Zakona o PDV – u te čl. 44. Pravilnika o PDV – u,

porezna obveza za isporuke dobara koje su obavljene u razdoblju od prvog do posljednjeg dana u mjesecu odnosno od prvog do posljednjeg dana u tromje-sečju – nastaje istekom tog razdoblja.

10910 / 2011 109

Računovodstv


Unos podataka u knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najka-snije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec102.

Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost103.

U knjigu primitaka i izdataka obvezno se u primitke unosi iznos nenaplaćenih potraživanja (za koja nije pokrenut sudski spor, niti je dužnik u postupku stečaja ili likvidacije) od kojih je obrtnik odustao i donio odluku o odricanju od potraživanja. Iznos nenaplaćenih potraži-vanja se u kPI unosi u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja104.

Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Izdacima se, na kraju poslovne (kalendarske ) godine dodaju izdaci otpisa dugotrajne imovine105.

U slučaju otuđenja ili likvidacije obrta, te u slučaju prelaska s utvrđivanja dohotka na utvrđivanje dobiti, zbrojenim primicima/izda-cima na kraju poreznog razdoblja dodaju se primici i/ili izdaci propi-sani člancima 31. i 32. Pravilnika o porezu na dohodak.

Obrtnik vodi jednu knjigu primitaka i izdataka, neovisno o broju poslovnih jedinica (ugostiteljskih objekata).

4.1.2. Knjiga prometa (obrazac KPR)

knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a naj-kasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima106.

4.1.2.1. U kojim se slučajevima ne mora voditi knjiga prometa?

Obveznici poreza na dohodak koji evidencije o dnevnom goto-vinskom prometu vode u knjizi I-RA (prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost), na način da podatke o dnevnom gotovinskom prometu u navedenoj knjizi I-rA iskazuju na kraju radnog dana ili najkasnije prije početka idućeg radnog dana, uz uvjet da se te knjiga I-rA vodi na mjestu na kojem se ostvaruju primici u gotovini – nisu obvezni voditi knjigu prometa107.

Isto tako, obveznici poreza na dohodak, neovisno o tome jesu li ili ne u sustavu poreza na dodanu vrijednost, koji podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju svakodnevno (na kraju radnog dana ili najkasnije prije početka idućeg radnog dana) u knjizi primitaka i izdataka, uz uvjet da tu evidenciju vode na mjestu na kojem se ostvaruju primici u gotovini – nisu obvezni voditi knjigu prometa.

4.1.3. Evidencija tražbina i obveza (obrazac TO)

U evidenciju o tražbinama i obvezama upisuju se izdani i primljeni računi.108

102 Prema odredbi čl. 34. St. 7. Pravilnika o porezu na dohodak103 Prema odredbi čl. 18. st. 1. , a vezano za čl. 19. st. 3. Zakona o PDV – u, porezni

obveznici dužni su ponijeti prijavu PDV i uplatiti porez na dodanu vrijednost po istom do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja. Primjerice, mjesečni obveznici podnošenja PDV obrasca, gotovinski promet u knjizi primitaka moraju upisati najkasnije do posljednjeg dana slijedećeg mje-seca za prethodni mjesec (na primjer do 31.5. za 4. mjesec i td.). Obveznici po-reza na dodanu vrijednost koji obrazac PDV podnose tromjesečno, gotovinski promet upisuju u knjigu primitaka i izdataka do posljednjeg dana u mjesecu za prethodno tromjesečje (primjerice do 30.04. za razdoblje od 1.1.-31.3.).

104 Sukladno odredbi čl. 8. st. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.105 Izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine utvrđuju se na način i prema

stopama propisanima u čl. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov. br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10), a vezano za odredbe čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

106 Sukladno odredbama čl. 36. St. 1. Pravilnika o porezu na dohodak.107 Sukladno odredbama čl. 36. st 2. Pravilnika o porezu na dohodak.108 Sukladno odredbama čl. 37. Pravilnika o porezu na dohodak.

računi plaćeni ili naplaćeni gotovinom se ne upisuju u obrazac TO.

evidencija o tražbinama i obvezama sadržava podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

4.1.3.1. U kojem se slučaju ne mora voditi evidencija o tražbinama i obvezama?

Fizičke osobe koje dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga a koje su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, nisu obvezne voditi evidenciju tražbina i obveza (obrazac TO) ukoliko u knjigama pri-mljenih i izdanih računa (knjige U-rA i I-rA) kronološki vode (re-dom kako su primljeni odnosno izdani računi) sve primljene i izdane račune a ne samo one koji su naplaćeni / plaćeni.

Ukoliko knjige primljenih i izdanih računa (knjige U-rA i I-rA) vode samo prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi evidenciju tražbina i obveza109.

4.1.4. Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

U popis dugotrajne imovine110 se u trenutku nabave upisuju stvari ili prava koja služe za stjecanje dohotka, čija je nabavna vrijednost111 (ili trošak proizvodnje) veća od 3.500,00 kuna, a vijek trajanja dulji od godine dana112.

Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja obrta, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije)113 dugotrajne imovine, koji se sastav-lja za svaku kalendarsku godinu i zaključuje sa stanjem na dan 31. prosinca114.

4.1.5. Evidencija o nabavi i utrošku reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka

Ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i na-pitke obvezni su voditi posebnu evidenciju115 u kojoj će osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i na-pitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.).

109 Prema odredbama čl. 37. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.110 Prema odredbama čl. 35. Pravilnika o porezu na dohodak.111 Prema čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak u nabavnu vrijednost du-

gotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prije-voza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

112 Prema odredbi čl. 29. St. 1. Pravilnika o porezu na dohodak.113 Izdaci otpisa dugotrajne imovine utvrđuju se prema odredbama čl. 12. Zakona

o porezu na dobit i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od pr-voga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu (prema odredbi čl. 12. st. 8. Zakona o porezu na dobit).

114 Sukladno odredbama čl. 35. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.115 Prema odredbi čl. 25. st. 3. i st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.

10 / 2011110

Računovodstv

o


Spomenute evidencije trebaju sadržavati podatke o: - datumu na-stanka poslovne promjene, - nabavi: – imenu / nazivu dobavljača, - količini i vrijednosti nabavljene hrane, pića, napitaka te potrošnog i reprodukcijskog materijala, odnosno - količini i vrijednosti proizve-denih gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal, - uporabi: – broju internog dokumenta – radnog naloga, specifikacije i sl., - količini i vrijednosti utrošene hrane, pića, napita-ka te potrošnog i reprodukcijskog materijala, odnosno - količini i vri-jednosti prodanih gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

U Tabeli 3. prikazujemo mogući sadržaj116 evidencije o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka:

Tabela 3.

NABAVA UPOTREBA STANJE

R.br Datum Opis Mj.jed. Količina Cijena Svota Količina Količina1 2 3 4 5 6 7 (5.x 6.) 8 9

evidencija se vodi posebno za svaku vrstu hrane, pića, napitaka te potrošnog i reprodukcijskog materijala. Za potrošni i reprodukcijski materijal koji se ne ugrađuje u finalni proizvod (kao npr. sredstva za čišćenje, održavanje i sl.) – ne treba voditi posebne evidencije.

Sve promjene u nabavi i uporabi hrane, pića, napitaka te potroš-nog i reprodukcijskog materijala treba u evidencijama proknjižiti naj-kasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

4.2. Poslovne knjige i evidencije ugostitelja prema Zakonu o porezu na dobit

Ugostiteljska poduzeća (trgovačka društva) i ugostitelji fizičke osobe (obrtnici) koji su po vlastitom izboru117 ili po sili zakona118 po-stali obveznici poreza na dobit dužni su voditi poslovne knjige119 po načelima dvojnog knjigovodstva.

Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige120.Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene pro-

mjene slijedom vremenskog nastanka. Ustrojava se kao jedinstvena poslovna knjiga ili kao više knjiga specijaliziranih za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise121.

Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i re-zultatu poslovanja. Glavnu knjigu čine dva međusobno autonomna dijela, i to:

� bilančni zapisi i � izvanbilančni zapisi122.

116 Mogući sadržaj evidencije o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog ma-terijala, pića i napitaka objavilo je Ministarstvo financija – Porezna uprava u mišljenju klasa: 410-18/05-01/141, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2 od 08. ožujka 2006. godine. Navedeno mišljenje smo u cijelosti objavili u riPup-u br. 5/2006, str. 12. i 13.

117 Sukladno odredbi čl. 2. st. 3. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10).

118 Sukladno odredbi čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit.119 Prema odredbama čl. 8. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 146/05).120 Sukladno odredbama čl. 8. St. 2. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br.

109/07.121 Prema odredbi čl. 8. st. 3. Zakona o računovodstvu.122 Prema odredbama čl. 8. st. 4. i st. 5. Zakona o računovodstvu.

Pomoćne knjige se u pravilu ustrojavaju zasebno. Pomoćne knji-ge koje se odnose na imovinu materijalnog oblika iskazuju se u natu-ralnim i vrijednosnim iznosima123.

Ukoliko su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ujed-no i obveznici poreza na dodanu vrijednost, tada su obvezni voditi i slijedeće evidencije124:

� knjige primljenih računa (knjige U-RA) i � knjige izdanih računa (knjige I-RA).

5. Plaćanje dobara i usluga gotovinom

Ukoliko poduzetnik na računu u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje – ne može drugim poduzetnicima plaćati gotovim novcem125 .

Dakle, ukoliko poduzetnik ima „blokiran“ žiro – račun dužan je go-tovinski utržak uplaćivati na žiro – račun tj. iz gotovinskog utrška ne može plaćati dospjele račune i druge obveze.

Nadalje, iz članka 61. Zakona o porezu na dohodak i članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak proizlazi da se fizičkoj osobi (obrt-niku) koji je obveznik poreza na dohodak, drugi poslovni subjekti ne mogu vršiti plaćanja u gotovini već isključivo na njegov žiro – račun.

O navedenom je Ministarstvo financija – Porezna uprava dala mi-šljenje klasa:

410-01/02-01/822; Ur. broj: 513-07/03-2 od 22. srpnja 2003. go-dine , prema kojem:“Pravne osobe, a i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu poduzetničku djelatnost ili djelatnost koja se oporezuje kao samostalna poduzetnička djelatnost prema članku 15. stavku 1., 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak, ne mogu izvršiti plaćanja u go-tovu novcu drugim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu po-duzetničku djelatnost ili djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost iz članka 15. stavak 1., 2. i 3. istog Zakona, već isključivo putem računa (žiro) otvorenog kod organizacije ovlaštene za poslove platnog prometa...”.

6. Nabava proizvoda i dobara od građana koji nemaju registriranu djelatnosti

Građani koji su upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gos-podarstava126mogu prodavati vlastite poljoprivredne proizvode (pri-mjerice krumpir, rajčice, salatu, jaja, grožđe) ugostiteljima. Ukoliko takvi građani nisu obveznici poreza na dohodak niti poreza na dodanu vrijednost, ugostitelj može poljoprivredne proizvode od tih građana otkupiti i platiti u gotovini bez ograničenja127.

kako bi izdatak u gotovini za kupljene poljoprivredne proizvode od građana mogao proknjižiti kao izdatak o gotovini, ugostitelj sastavlja otkupni blok.

123 Sukladno odredbama čl. 8. st. 7. I 8. Zakona o računovodstvu.124 Sukladno odredbama čl. 23. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.

br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 – vidi čl. 172. st. 1. t. 1. OPZ, 86/01 – ispravak OPZ, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09).

125 Prema odredbi čl. 15. Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10).

126 Prema odredbi čl. 4. st. 2. Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava (koji je stupio na snagu 06.07.2011. godine objavom u Nar. nov., br. 76/11, te kojim prestaje važiti Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava objavljen u Nar. nov., br. 128/02, 122/03, 189/03, 2/05, 129/05, 152/05, 38/06, 27/08 i 29/09), te čl. 23. St. 2. Zakona o poljoprivredi (Nar. nov., br. 149/09 i 127/10) .

127 Prema odredbi čl. 90. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

11110 / 2011 111

Računovodstv


Na otkupnom bloku mora navesti podatke o poljoprivrednom proi-zvođaču, kao i podatke s rješenja o upisu u Upisnik seljačkih gospo-darstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Primjer otkupnog bloka:

Prodavatelj:Poljoprivredni proizvođač Josip Anić, Dugo selo, Selska bb, OIB: 34567789009rješenje o upisu u upisnik seljačkih gospodarstava broj 532 od 12.3.2011. godine

Kupac: Ugostiteljski objekt Fast food „Sunce“ vl. Vinko Jurić Zagreb, Savska bb OIB: 45678901234 Zagreb, 12.04.2011.

Otkupni blok br. 25/11

Vrsta poljopriv. proizvoda Mjer.jed. Količina Cijena Ukupno

rajčice kg 40 5,00 200,00

krumpir kg 200 3,00 600,00

UkUPNO 800,00

Potpis kupca:__________________

Izjavljujem da nisam porezni obveznik prema čl. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak.

Potpis poljoprivrednog proizvođača – prodavatelja:__________________

Na otkupni blok ne može otkupiti vino od građana vlasnika vino-grada, budući iz mišljenja Ministarstva financija – Porezne uprave klasa: 410-01/98-01/256; Ur. broj: 513-07/98-2 od 26. lipnja 1998. godine proizlazi da se proizvodnja vina (prerada proizvedenog grožđa u vino) ne može smatrati djelatnošću poljoprivrede i šumarstva nego obrtničkom djelatnošću. Shodno tome porezni obveznik koji se bavi proizvodnjom vina obavezan je utvrđivati dohodak kao razliku izme-đu ostvarenih primitaka i nastalih izdataka (na temelju podataka iz poslovnih knjiga). Proizvođač vina je za svaku isporuku vina obvezan ugostitelju izdati račun (sa PDV-om ili bez PDV-a ovisno o tome da li je proizvođač vina u sustavu PDV-a ili ne). Ugostitelj je dužan proi-zvođaču vina primljeni račun platiti na njegov žiro račun.

Isto tako, napominjemo da ugostitelji u ugostiteljskom objektu mogu prodavati vino nabavljeno u originalno zatvorenim bocama i posudama, te u staklenim bocama ili posudama od drugog materija-la do 60 litara volumena (otvorena roba) tj. tzv „rinfuzi“, pri čemu je ugostitelj odgovoran za kakvoću prodanog vina128

6. Obračun poreza na dodanu vrijednost i poreza na potrošnju

Ugostitelji koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, plaćaju porez na dodanu vrijednost na promet ostvaren obavljanjem ugo-stiteljske djelatnosti.

128 Sukladno odredbama čl. 44. Zakona o vinu, objavljenog u Nar. nov., br. 96/03 i 22/11.

Osnovica za plaćanje poreza na dodanu vrijednost u ugostiteljstvu je naknada (prodajna cijena) za isporučena dobra ili obavljene usluge što u ugostiteljstvu čini vrijednost prodane hrane, pića, napitaka, trgovačke robe, ostataka i sl.

Ugostitelji obrtnici (fizičke osobe) koji su obveznici poreza na do-hodak obračunavaju porez na dodanu vrijednost prema naplaćenim računima129 (primicima od obavljanja djelatnosti). Obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost nastaje istekom razdoblja (mjesečnog ili tromjesečnog) u kojemu je naknada primljena ili naplaćena130.

Ugostitelji trgovačka društva, kao i ugostitelji obrtnici koji su (te-meljem vlastitog zahtjeva ili po sili zakona) postali obveznici poreza na dobit obračunavaju porez na dodanu vrijednost prema izdanim računima131, a porezna obveza za obavljene usluge nastaje istekom obračunskog razdoblja iz u kojem su usluge obavljene132.

Osim plaćanja poreza na dodanu vrijednost, promet ostvaren obavljanjem ugostiteljske djelatnosti podliježe plaćanju poreza na potrošnju133.

Budući je porez na potrošnju gradski odnosno općinski porez, sva-ki grad ili općina donosi odluku o proizvodima (obično je to na pro-met alkoholnih i bezalkoholnih pića, piva i vina, a kod nekih općina ili gradova i na promet mineralne vode i prirodnih voćnih sokova) na koje se obveza plaćanja poreza na potrošnju odnosi, osnovici i visini poreza na potrošnju (koji ne može biti veći od 3%).

Osnovica za obračun poreza na potrošnju je prodajna cijena bez poreza na dodanu vrijednost (PDV ne ulazi u osnovicu za obračun poreza na potrošnju).

6.1. Obračun poreza na dodanu vrijednost i poreza na potrošnju kod obveznika koji su obveznici PDV-a

kako je osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost i poreza na potrošnju prodajna cijena, iz iste se mogu izračunati preračunate stope za obračun:

PDV =stopa PDV x 100

100 + stopa PDV + p.na potrošnju

Primjerice, ako je stopa PDV-a 23 %, a poreza na potrošnju 3% izračun preračunate stope biti će slijedeći:

=23 x 100

=2.300

= 18,25397 %100 + 23 + 3 126

porez na potrošnju =porez na potrošnju x 100

100 + stopa PDVa + p.na potrošnju

129 Prema čl. 17. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.130 Prema odredbama čl. 7. st. 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.131 Prema čl. 17. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.132 Prema odredbama čl.7. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.133 Plaćanje poreza na potrošnju propisano je Zakonom o financiranju jedinica lo-

kalne i regionalne (područne) samouprave (objavljenog u Nar. nov., br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09).

10 / 2011112

Računovodstv

o


Prema gornjem primjeru izračun preračunate stope poreza na po-trošnju biti će kako slijedi:

=3 x 100

=300

= 2,38095 %100 + 23 + 3 126

Primjer:Pretpostavimo da je ugostitelj (obveznik PDV-a) iz Zagreba ispo-

stavio račun gostu za jedan konzumirani gusti sok na iznos 10,00 kn. Izračun PDV-a, poreza na potrošnju i prihoda:

PDV sadržan u ukupnoj cijeni = 18,25397 % x 10,00 = 1,83 knPorez na potrošnju (3%) sadržan u ukupnoj cijeni = 2,38095 % x 10,00 = 0,24 knPrihodi = 10,00 – 1,83 - 0,24 =7,93 knProvjera: 7,93 + (7,93 x 23%) + (7,93 x 3%) = 7,93 + 1,83 + 0,24=10,00

6.2. Obračun poreza na potrošnju kod obveznika koji nisu u sustavu PDV-a

Preračunata stopa poreza na potrošnju =porez na potrošnju x 100

100 + porez na potrošnju

Primjerice, ukoliko je propisana stopa poreza na potrošnju 3%, izračun preračunate stope poreza na potrošnju biti će kako slijedi:

=3 x 100

=300

= 2,91262136 %100 + 3 103

6.3. Evidencije poreza na potrošnju kako se porez na potrošnju plaća samo na dio prometa (ovisno o

odluci općinske ili gradske vlasti) ugostitelj treba osigurati podatke: � o piću koje podliježe plaćanju poreza na potrošnju i � ostalom prometu na koji se ne plaća porez na potrošnju.

Ugostitelji može ustrojiti posebnu evidenciju poreza na potroš-nju, ako odlukom gradske ili općinske vlasti nije propisana obveza vođenja evidencija poreza na potrošnju u evidencijama za porez na dodanu vrijednost (primjerice u knjizi I-rA u kojoj će ugostitelj dodati stupac za porez na potrošnju).

6.4. Povratna naknada za ambalažu za pića i napitke u ugostiteljstvu132

Sukladno odredbama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpa-du135, ugostitelji nemaju status prodavatelja već status potrošača. Potrošači su, u spomenutom pravilniku definirani kao pravne ili fi-zičke osobe koja odvajaju proizvod od ambalaže i koriste proizvod za krajnju potrošnju136.

Zaračunana povratna naknada (kao i poticajna naknada, te nakna-da zbrinjavanja) ugostiteljima na nabavljena pića i napitke zapremni-ne veće od 0,20 lit u staklenoj, PeT, Al, Fe i limenoj ambalaži137, čini nabavnu cijenu pića i napitaka koja se u poslovnim knjigama evi-dentira kao trošak (izdatak). kako ugostitelji mogu ambalažu nakon usluživanja dati na otkup ovlaštenim otkupljivačima (veletrgovci i proizvođači obvezni su preuzimati ambalažu od svojih kupaca) i time vratiti povratnu naknadu koja čini prihod (primitak), smatramo da ugostiteljska poduzeća mogu povratnu naknadu knjižiti kao prola-znu stavku pri nabavi koja se zatvara naplatom od davanja na otkup (prolazni konto 16590). Ugostitelji obrtnici će povratnu naknadu evi-dentirati i kao izdatak (temeljem računa dobavljača) i primitak (kod predaje tj. davanja ambalaže na otkup ovlaštenim otkupljivačima). Međutim, ugostitelji obrtnici mogu odlučiti da povratnu naknadu ne iskazuju ni kao izdatak pri nabavi niti kao primitak od davanja na otkup („prolazna stavka“).

kod prodaje odnosno usluživanja pića i napitaka povratna naknada ne umanjuje osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost (kao kod proizvođača i prodavača)138.

6.5. Obračun poreza na dodanu vrijednost na troškove reprezentacije u vlastitom ugostiteljskom objektu

O obračunu poreza na dodanu vrijednost na troškove reprezenta-cije u vlastitom objektu je Ministarstvo financija – Porezna uprava dana 29.srpnja 2004. godine dalo mišljenje klasa: 410-19/04-01/235, Ur. broj: 513-07-21-01/04-4 u kojem navode: „U povodu traženja suglasnosti na vaše mišljenje, a u vezi upita o tome što je osnovica poreza na dodanu vrijednost po osnovi reprezentacije kad poduzetnik u svrhu reprezentacije daruje vlastita dobra ili usluga, odgovaramo u nastavku.

Suglasni smo s vašim odgovorom da u smislu članka 8. stavka 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 47/95 do br. 82/04) i članka 51. stavci 3. i 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijed-nost (Nar. nov., od br. 60/96 do br. 55/04) za troškove reprezenta-cije u ugostiteljskoj djelatnosti za kupljene proizvode poreznu osnovicu čini nabavna cijena uvećana za zavisne troškove na-bave, a kod proizvoda vlastite proizvodnje ili usluge cijena koštanja utvrđena prema računovodstvenim propisima139.

134 Poglavlje 6.4. „Povratna naknada za ambalažu za pića i napitke u ugostitelj-stvu“ napisano je u suradnji sa urednicom Jelenom Gajšek.

135 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu objavljen je u Nar. nov., br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11 i 89/11 - Odluka i Rješe-nje USRH.

136 Prema odredbi čl.2. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.137 Prema odredbi čl. 14. St. 1. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu138 O povratnoj naknadi pisali smo u ripup-u br. 2/2006. u članku „Povratna na-

knada za ambalažu za pića i napitke – način fakturiranja, oporezivanja i eviden-tiranja„ autorice Jelene Gajšek, str. 193. do 197.

139 Op.a. kako su u međuvremenu na snagu stupile promjene i izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. , br. 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09), spo-menute odredbe čl. 51. i dalje su na snazi, samo što su to sad st. 3. i st.4., a ne 3. i 5.




11310 / 2011 113

Računovodstv


6.6. Primjer evidentiranja poslovnih događaja u ugostiteljskom objektu (kod obrtnika)a) nabava robe i evidentiranje u analitičkim evidencijamaUgostiteljski obrt «Obala», vlasnika Maria Markovića (koji djelatnost obavlja u restoranu „Obala“ u Zagrebu, Škorpikova bb) je dana

01.04.2011. godine primio račun broj 101/11 od dobavljača «Delfin» d.o.o. u ukupnom iznosu od 961,00 kn, slijedećeg sadržaja:

«Delfin» d.o.o. Ugostiteljski obrt «Obala»Vlaška bb vl. Mario MarkovićZagreb Odakova bb, ZagrebOIB 23456787654 OIB 78901234567

Zagreb, 01.04.2011. R-1Datum isporuke: 01.04.2011.

RAČUN broj 101/11

Rbr. Naziv robeMjerna jedinica

KoličinaJedinična

cijenaUkupno

1. pivo 0,5l kom 200 3,50 700,00

Osnovica za PDV 700,00PDV 23% 161,00

Ukupno s PDV om 861,00Povratna naknada (200 kd x 0,50 kn) 100,00UKUPNO za platiti 861,00

PDV nije obračunat na iznos povratne naknade sukladno čl. 8. st. 1. Zakona o PDV-u.

Račun je plaćen 25.04.2011. godine.Iskazana povratna naknada ne knjiži se u knjizi primitaka i izdataka budući ista predstavlja „prolaznu stavku“.Nabava pića knjiži se u evidencijama o nabavi i utrošku pića. Za svaku vrstu pića otvara se zasebna evidencija.01.04.2011. prodano je 25 boca piva.

Ugostiteljski obrt «Obala», Zagreb

EVIDENCIJA O NABAVI I UTROŠKU pivo 0,5l

NABAVA UPOTREBA STANJE

R.br. Datum Opis Mj.jed. Količina Cijena Svota Količina Količina1 2 3 4 5 6 7 (5X6) 8 9

…. 59

205. 31.03.11. Prodaja kom 33 26

206. 01.04.11. rn. 101/09 «Delfin» d.o.o. kom 200 3,50 700,00 226

207. 01.04.11. Prodaja kom 25 201

b) obračun obveze poreza na potrošnju i poreza na dodanu vrijednostUgostiteljski obrt „Obala“ je tijekom mjeseca kolovoza (01. – 30.04.2011.) ostvario ukupni promet u iznosu od 76.299,00 kn. Ugostitelj Marković je u evidenciji «rekapitulacija po artiklima» iskazao promet pića i napitaka po artiklima kako slijedi:1) vino u iznosu od 1.918,00 kn,2) pivo u iznosu od 5.914,00 kn,3) žestoka pića u iznosu od 968,00 kn,4) bezalkoholna pića u iznosu od 29.309,00 kn i5) hrana, te kava i čaj u iznosu od 38.190,00 kn.Sukladno Odluci skupštine Grada Zagreba140 porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i piva plaća se po stopi od 3%. Na kavu i čaj (i hranu) se ne plaća porez na potrošnju. Porez na potrošnju evidentira se u evidencijama propisanim za obračun poreza na

dodanu vrijednost141 (primjerice u knjizi I-rA u kojoj će ugostitelj dodati stupac za porez na potrošnju).

140 Odluka o gradskim porezima te porezu i prirezu na dohodak (za grad Zagreb) objavljena je u Nar. nov., br. 87/01 i 103/01.141 Sukladno odredbi čl. 17. Odluka o gradskim porezima te porezu i prirezu na dohodak (za grad Zagreb).

10 / 2011114

Računovodstv

o


Ugostitelj Marković je za obračun poreza na potrošnju i poreza na dodanu vrijednost ustrojio evidenciju pod nazivom «Pregled prometa po vrstama s obračunom poreza za mjesec travanj 2011. godine»

r. br.

VrstaUtržak (ukupno s

porezima)PDV Porez na potrošnju realizacija

(iznos bez poreza)% Iznos % Iznos1. 2. 3. 4. 5. (rbr. 3 x rbr.4.) 6. 7. (rbr. 3 x rbr. 6) 8. (rbr. 3 – rbr.5. – rbr.7)

1. Vino 1.918,00 18,25397 350,11 2,38095 45,67 1.522,22

2. Žestoka pića 968,00 18,25397 176,70 2,38095 23,05 768,25

3. Pivo 5.914,00 18,25397 1.079,54 2,38095 140,81 4.693,65

4. Bezalkoholni napici 29.309,00 18,25397 5.350,06 2,38095 697,83 23.261,11

5. hrana, kava i čaj 38.190,00 18,6992 7.141,22 - - 31.048,78

UKUPNO 76.299,00 14.097,63 907,36 61.294,01

Izračun PDVa za vino (rbr. 5. tabele) = utržak x preračunata stopa= 1.918,00 x 18,25397 % = 350,11 kn

Izračun poreza na potrošnju za vino (rbr. 7. tabele)= 1.918,00 x 2,38095 % = 45,67 kn

Iznos bez poreza za vino (rbr. 8 tabele)= 1.918,00 – 350,11 – 45,67 = 1.522,22 kn itd.

Vino, žestoka pića, pivo i bezalkoholni napici podliježu plaćanju poreza na potrošnju, PDV se iz prodajne cijene obračunava po preračunatoj stopi od 18,25397%. Porez na potrošnju u iznosu od 907,36 kn je ugostitelja Marković platio 15.05.2011. godine. kava i čaj (i hrana) ne podliježu plaćanju poreza na potrošnju pa preračunata stopa za izračun PDV-a iznosi 18,6992%142. Preračunata stopa za izračun poreza na potrošnju iz prodajne cijene iznosi 2,38095%.

Temeljem navedenih podataka sastavlja se obrazac «Mjesečno izvješće o obračunu i uplati poreza na potrošnju za razdoblje od ___ do ___» (tiskanica PP-MI-PO) na slijedeći način:

Ugostiteljski obrt „Obala“, vl. Mario Marković Datum prijave(naziv pravne osobe ili ime i prezime)

Adresa Zagreb, Odakova bb

OIB 78901234567

Broj žiro – računa 2360000 – 3100070002 Datum prijema

Područni ured Zagreb (popunjava porezna uprava)

Ispostava Susedgrad Ime referenta

Grad – općina Zagreb (popunjava porezna uprava)

Županija

MJESEČNO IZVJEŠĆE O OBRAČUNU I UPLATI POREZA NA POTROŠNJU ZA RAZDOBLJE OD 01.04. DO 30.04.2011.

Tiskanica PP-MI-PO

R.br. POREZ NA POTROŠNJU Oznaka za AOP Osnovica za obračun poreza Stopa Obračunani iznos poreza Uplaćeni iznos poreza1 2 3 4 5 6 7

1. Vino 01 1.522,22 3 % 45,67 45,67

2. Žestoka alkoholna pića 02 768,25 3 % 23,05 23,05

3. Pivo 03 4.693,65 3 % 140,81 140,81

4. Bezalkoholna pića 04 23.261,11 3 % 697,83 697,83

5. Sveukupno (1.do 4.) 05 30.245,23 907,36 907,36

U Zagrebu, 08.05.2011. _____________________________________________

(potpis poreznog obveznika odnosno ovlaštene osobe poreznog obveznika)

142 Sukladno odredbi čl. 60. st. 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

11510 / 2011 115

Računovodstv


kako je sjedište ugostiteljskog obrta „Obala“ na području grada Za-greba, a porez na potrošnju je lokalni porez (prihod grada ili općine) uplata poreza na potrošnju vrši se na račun Grada Zagreba:

2360000 - 1813300007

U poziv na broj upisuje se (pravne i fizičke osobe):

68 1708 - 78901234567

Porez na potrošnju će obrtnik evidentirati u izdatke u knjizi primita-ka i izdataka kada je plaćen, a kod obveznika poreza na dobit eviden-tirat će se kao rashod u mjesecu na koji se odnosi (bez obzira kada će biti plaćen).

c) obračun utvrđenog manjka(kala, rastepa i loma) iznad do-puštenog iznosa

Ugostitelj Marković je 30.04.2011. godine je (temeljem podata-ka o prodanim količinama u razdoblju od 01.-30.04.2011. koje su vidljive iz analitičkih evidencija o nabavi i utrošku hrane, pića i dr. potrošnog materijala) utvrdio kalo, rastep, lom i kvar iznad količine navedene u Odluci o kalu, rastepu i lomu za ugostiteljstvo (za fizičke osobe) koju je donijela hrvatska obrtnička komora, kako slijedi:

1) junetina 2,5 kg 2) salata 1,5 kg3) svinjetina 1,2 kg.Manjak iznad količine navedene u Odluci o kalu, rastepu i lomu za

ugostiteljstvo koju je donijela Obrtnička komora se manjak smatra porezno nepriznatim manjkom koji uvećava dohodak (poreznu osno-vicu). kod ugostitelja koji su obveznici poreza na dodanu vrijed-nost se porezno nepriznati manjak smatra izuzimanjem dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježe plaćanju PDV-a143.

Osnovica za obračun PDV-a na nepriznati manjak je cijena nove nabave uvećana za zavisne troškove nabave (tj. nabavna cijena iz kalkulacija proizvoda i usluga u ugostiteljstvu).

Nabavna cijena junetine, salate i svinjetine uvećana za zavisne troškove nabave (podatak iz kalkulacije) iznosi:

� za junetinu 47,50 kn / kg � za salatu 10,00 kn / kg � za svinjetinu 39,00 kn / kg

Ukupno utvrđeni nedopušteni manjak iznosi:

Naziv artikla Utvrđena oličina Nabavna cijena iz kalkulacije Ukupno

Junetina 2,5 kg 47,50 kn 118,75 kn

Salata 1,5 kg 10,00 kn 15,00 kn

Svinjetina 1,2 kg 39,00 kn 46,80 kn

UkUPNO 180,55 kn

Ugostitelj Marković je za utvrđenu visinu nedopuštenog manjka napravio obračun vlastite potrošnje.

Primjer mogućeg izgleda obračuna izuzimanja dobara u nepoduzetničke svrhe:

143 Prema odredbama čl. 11. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Ugostiteljski obrt «Obala»vl. Mario MarkovićOdakova bb, ZagrebOIB: 78901234567

R-2 Zagreb, 30.04.2011.

Obračun br. 4/2011

Manjak iznad količina utvrđenih Odlukom Obrtničke komore prema obračunu kala, rastepa i lom za razdoblje od 01. – 30.04.2011. godine iznosi 180,55 kn.Osnovica za PDV = 180,55 knPDV 23% = 41,53 knUkupni iznos s PDV-om = 222,08 kn

Obračun sastavio:___________________

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30 do 13.00 sati

10 / 2011116

Računovodstv

o


Obrazac KPI

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA

R.br.

Nadnevakprimitka/izdatka

Brojtemeljnice

Opisisprava

PrimiciPDV u

primicimaUkupniprimici

IzdaciPDV u

izdacima

Izdaciiz čl. 22.

st.1.t.1. i 5.

Ukupnodopušteni

izdaciU

gotoviniNa

žiro-računU naravi

U gotovini

Putemžiro-računa

U naravi

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Donos sa str 5.

156. 25.03.2011.„Delfin“ d.o.o. rn. 101/11 od 01.04.2011.

861,00 161,00 700,00

………

188. 30.04.2011. T-52Ostvareni

promet od 01.- 30.04.11.

76.299,00 14.097,63 62.201,373144

189. 30.04.2011. T-53Prekomjerni

manjak (kalo, lom, kvar)

222,08 41,53 180,55

………

203. 15.05.2011. T-77Uplata poreza na potrošnju

907,36 907,36

Obrazac I-RA


R. br.

Račun Kupac (primatelj dobra ili usluga)

Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

.... . ……..

55. T-105 30.04.2011.Prekomjerni kalo, rastep

i lom222,08 180,55 41,53

56. T-106 30.04.2011.Gotovinski promet od 01.

do 30.04.2011.75.391,64 61.294,01 14.097,63 907,36

….

Obrazac U-RA

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH) RAČUNA – redovne nabave

Red.br.

Račun Dobavljač (isporučitelj dobara ili usluga Pretporez

Broj Nadnevak

Naziv – ime i prezime i sjedište/

prebivalište ili uobičajeno boravište

OIB

Porezna osnovica Ukupni iznos

računa s porezom

Ukupno

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%Može

se odbitiNe može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

. ……..

159.. 101/11 25.04.2011.„DeLFIN“ d.o.o.. rn. br. 101/11od 01.04.11.

23456787654 700,00 861,00 161,00 161,00

. ……..

144 Ukupno ostvareni promet u razdoblju od 01.-30.04.2011. godine iznosio je 76.299,00 kn. Budući je porez na potrošnju porezno priznati rashod, a isti je obračunan iz prodajne cijene (kao i PDV), od ukupno ostvarenog prometa u gotovini oduzima se porez na potrošnju koji iznosi 907,36 kn čime se dobiva iznos od 75.391,64 kn (koji čini ukupno ostvareni promet sa PDV om). Iz navedenog se iznosa, primjenom preračunate stope PDVa od 18,6992% dobije iznos poreza na dodanu vrijednost od 14.097,63kn (75.391,64 kn x 18,6992%=14.097,63 kn). Ukupni primici čine razliku između ukupno ostvarenog prometa i PDVa i iznose 62.201,37 kn (76.299,00 kn – 14.097,63 kn), a u navedenom iznosu nalazi se i porez na potrošnju. Porez na potrošnju čini porezno priznat izdatak u trenutku kada se plati i knjiži se u izdatke. U našem primjeru porez na potrošnju plaćen je 15.05.2011. i knjižen pod rednim brojem 203 (knjige primitaka i izdataka).

11710 / 2011 117

Računovodstv


6.7. Primjer knjiženja poslovnih događaja u ugostiteljskom objektu kod obveznika poreza na dobit (trgovačka društva, obrtnici „dobitaši“)

kako bi pojasnili knjiženja kod ugostitelja - obveznika poreza na dobit, pretpostavimo sljedeće poslovne događaje:

1) nabavljena je roba (piće) od dobavljača u vrijednosti 95.000,00 kn (od toga PDV 15.894,32 kn i povratna naknada 10.000,00 kn – uračunava se nabavnu cijenu pića)

2) ostvaren je promet u iznosu 76.299,00 kn, od toga PDV iznosi 13.927,60 kn, a porez na potrošnju iznosi 1.816,64 kn. Pri-hod od ugostiteljskih usluga iznosi 60.554,76 kn (76.299,00 – 13.927,60 – 1.816,64),

3) razdužene su zalihe za utrošeno piće u iznosu 50.000,00 kn,4) od predaje ambalaže na otkup naplaćeno je 4.000,00 kn,5) na kraju godine (31.12.) zatvoren je razred 4 i preneseni su

troškovi u razred 7.

Knjiženje:


1) Račun dobavljača za nabavljeno pićeObveze prema dobavljačimaPretporez (potraživanje za PDV) Zalihe alkoholnih i bezalkoholnih pića

22016003108

15.894,3280.000,00

95.000,00

2) Ostvareni utržak – evidentiranje obveza za poreze i prihodaBlagajnaPrihodi od ugostiteljskih uslugaObveze za PDVObveza za porez na potrošnju

102741202602632

76.299,0060.554,7613.927,601.816,64

3) Razduženje zaliha za prodano pićeZalihe alkoholnih i bezalkoholnih pićaUtrošeno piće

31084000 50.000,00

50.000,00

4) Naplata od predaje ambalaže na otkupBlagajnaPrihodi od predane ambalaže

10207853

4.000,004.000,00

5a) Zatvaranje razreda 4 (31.12.)Utrošeno pićeraspored troškova5b) Prijenos u razred 7 (31.12.)raspored troškovaTroškovi prodanih usluga

40004900

4900700

50.000,00

50.000,00

50.000,00

50.000,00

7. Obračun plaća za radnike zaposlene u ugostiteljstvu

Plaća za zaposlene u ugostiteljstvu se obračunava se prema odredbama Zakona o radu, odnosno kolektivnog ugovora za ugosti-teljstvo145 ili Pravilnika o radu146.

Poslodavci ugostitelji ne moraju biti potpisnici navedenog kolek-tivnog ugovora. Međutim proširenom primjenom kolektivnog ugo-vora na osobe koje nisu sudjelovale u njihovu sklapanju – propisana

145 kolektivni ugovor ugostiteljstva objavljen je u Nar. nov., br. 69/02 ,139/04 i 95/10.

146 Sukladno odredbi čl. 125. St. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11), poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pra-vilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

je obvezna primjena kolektivnih ugovora za djelatnosti ugostitelj-stva147 – za sve poslodavce i radnike koji rade u tim djelatnostima.

To praktično znači - da će svi poslodavci koji se bave ugostitelj-stvom – neovisno o broju zaposlenih radnika – primjenjivati propi-se kolektivnih ugovora propisane za pojedinu djelatnost. Isto tako, poslodavac je dužan primjenjivati odredbe Zakona o minimalnoj plaći148, kojim je propisan najniži iznos minimalne bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a koja se dono-si godišnje sa 01. lipnjem, te za 2011. godinu iznosi (do 31.svibnja 2012. godine) iznosi 2.814,00 kn149.

Ukoliko je poslodavac donio i Pravilnik o radu, kojim su uređene plaće primijeniti će se propis koji je povoljniji za radnika150 . Primje-rice, plaća pomoćnog radnika u kuhinji prema Kolektivnom ugovo-ru za ugostiteljstvo iznosi 2.764,44 kn, no poslodavac mu ne smije obračunati plaću manju od 2.814,00 kn. A u slučaju da je za istog radnika prema Pravilniku o radu (koji je donio poslodavac jer ima 22 zaposlena radnika) za pomoćnog radnika u kuhinji propisana plaća od 3.000,00 kn, poslodavac je dužan primijeniti odredbe najpovoljni-je za radnika (u ovom slučaju, odredbe Pravilnika o radu).

To konkretnije znači da poslodavac radniku ne može obračunati plaću manju od one ugovorene u ugovoru o radu, odnosno određe-ne Pravilnikom o radu (obvezni su ga donijeti poslodavci koji imaju najmanje od 20 zaposlenih, poslodavci koji imaju manje zaposlenih mogu ga donijeti, no nisu to obvezni učiniti) ili kolektivnom ugovo-rom, te propisane Zakonom o minimalnoj plaći, s time da ukoliko je, primjerice plaća u ugovoru o radu manja od one propisane kolektiv-nim ugovorom, poslodavac je dužan primijeniti za radnika povoljnije pravo i obračunati plaću radniku prema kolektivnom ugovoru. Među-tim, ukoliko je i tako propisana plaća manja od one propisane Zako-nom o minimalnoj plaći (tj. manja je od 2.814,00 kn), poslodavac je obvezan primijeniti odredbe Zakona o minimalnoj plaći (tj. ne može obračunati radniku plaću u iznosu manjem od 2.814,00 kn).

7.1. Što čini plaću?Plaću čini osnovna plaća i uvećanja plaće (dodaci na plaću). Osnovna plaća = koeficijent složenosti poslova (radnog mjesta na

kojem radnik radi) x osnovica za obračun plaće.Uvećanja plaće su:

� povećanje za % po navršenoj godini radnog staža, � dodaci za: posebne uvjete rada, rad noću, rad u smjenama,

rad nedjeljom i praznikom i sl.Obračun plaća specifičan je za svaku od djelatnosti – ovisno o

uvjetima rada, radnom vremenu i sl. U nastavku donosimo dijelove iz kolektivnog ugovora za ugosti-

teljstvo, čija je primjena proširena na sve poslodavce i djelatnike (neovisno o tome jesu li ili ne potpisnici istog), vezane za utvrđivanje visine osnovne plaće, koeficijente i dodatke na plaću.

7.1.1. Što čini plaću radnika zaposlenih u ugostiteljstvu?

Plaća zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti propisana je u ko-lektivnom ugovorom ugostiteljstva151. Međutim, napominjemo da

147 Nadležni ministar za rad je proširio primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju, niti su mu se kasnije pridružile – za dje-latnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, obrta, putničke agencije i drvne i papirne industrije,

148 Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Nar. nov., br. 67/08.149 Objavljeno u Nar. nov., br. 58/11 i 60/11.150 Sukladno odredbi čl. 7. St. 3. Zakona o radu.151 kolektivni ugovor ugostiteljstva objavljen je u Nar. nov., br. 69/02, 139/04 i

95/10, proširena primjena istog objavljena je u Nar. nov., br. 69/02 i 75/05.

10 / 2011118

Računovodstv

o


je poslodavac dužan u slučaju postojanja više izvora radnog prava (kolektivnog ugovora ili više njih, pravilnika o radu te ugovora o radu) primijeniti za radnika povoljnije pravo152.

Osnovna plaća = osnovica (koja ne može biti niža od 36% iznosa prosječne isplaćene bruto plaće u republici hrvatskoj153) x koefici-jent (prema složenosti poslova radnog mjesta154 i normalnim uvjeti-ma rada155).

kako je prosječna isplaćena bruto plaća u republici hrvatskoj u 2010. godini (prema podacima Državnog zavoda za statistiku) izno-sila 7.679,00 kuna156 – minimalna osnovica za obračun plaće u ugo-stiteljstvu iznosi 2.764,44 kuna157.

koeficijent ne može biti niži od 1,00 (koji je predviđen za najjed-nostavnije poslove kao što su čišćenje, dostavljanje, pomoćni rad u kuhinji i drugi pomoćni radovi u ugostiteljstvu, rad na održavanju, servisu i td.).

Popis radnih mjesta, grupe radnih mjesta i njihova složenost prema potrebama organizacije rada, načinu poslovanja, kategoriji objekta i kvaliteti usluga koje pruža poslodavac – utvrđuju se kolek-tivnim ugovorom kod poslodavca ili pravilnikom o radu.

Osnovna plaća uvećava se za158: � 0,5% po godini navršenog radnog staža;159

� za sate rada u kojima radnik povremeno radi u uvjetima rada koji su teži od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na kojem je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća160 = od 5 % do 20 %161;

� za rad u dane blagdana i u neradne dane162 i za rad na dan Uskrsa = 50%;

� za rad nedjeljom = 30%; � za noćni rad = 30%; � za rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog smjenskog rada =

10%; � za dvokratni rad = 10%; � za prekovremeni rad = 50%.

Ako je prisutno više dodataka istovremeno – dodaci se zbrajaju i tako zbirno uvećavaju plaću. Iznimno, ako je blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom nedje lja, radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad na dan blagdana bez kumulira nja dodatka za rad nedje ljom163.

152 Prema odredbi čl. 7. St. 2.. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11).153 Sukladno odredbi čl. 27. kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, a prema poda-

cima Državnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.154 Složenost poslova radnog mjesta odnosi se na: značaj radnog mjesta u poslo-

vanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova nekog radnog mje-sta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu, sukladno odredbi čl. 26. t. 3. kolektivnog ugovora ugostiteljstva.

155 Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uobičajeni uvjeti za to radno mjesto i djelatnost poslodavca, sukladno odredbi čl. 26. T. 4. kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo.

156 Prosječna mjesečna bruto plaća za 2010. godinu objavljena je u Nar. nov., br. 31/11.

157 7.679,00 kuna x 36% = 2.764,44 kune.158 Sukladno odredbama čl. 28. do 30. kolektivnog ugovora ugostiteljstva.159 Navršeni radni staž = radni staž upisan u radnu knjižicu + radni staž kod

poslodavca, prema odredbama čl. 28. kolektivnog ugovora ugostiteljstva..160 Slučajevi u kojima radnik radi u otežanim uvjetima rada – utvrđuju se kolek-

tivnim ugovorom ili ugovorom o radu – u kojima je odlukom određen iznos povećanja osnovne plaće.

161 Sukladno odredbama čl. 29. kolektivnog ugovora ugostiteljstva.162 Utvrđene Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u re-

publici hrvatskoj, objavljenog u Nar. Nov., br. 136/02, 112/05, 59/06 , 55/08 i 74/11.

163 Prema odredbama čl. 30. t.4. kolektivnog ugovora ugostiteljstva.

7.1.2. Primjer obračuna plaće radnika u ugostiteljstvu

Miro Mirić 2 godine radi u ugostiteljskom obrtu „Obala“ (vlasnik obrta je Ivo Perić) kao konobar (SSS). Prije toga je godinu dana radio u ugostiteljskom poduzeću “ABC” d.o.o.

radno vrijeme u ugostiteljskom obrtu „Obala“ raspoređeno je na šest dana u tjednu (od ponedjeljka do petka po 7 sati, te subotu ili nedjelju po 5 sati, tj. ukupno 40 sati tjedno).

Ugostitelj Perić donio je Pravilnik o plaćama s popisom radnih mjesta, grupama radnih mjesta i njihovoj složenosti prema potre-bama i načinu poslovanja ugostiteljskog obrta, kako slijedi:Ugostiteljski objekt „Obala“vl. Ivo PerićZagreb, Ilica bb

Na temelju članka 27. Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo („Na-rodne novine“ br.69/02, 139/04 i 95/10) dana 01.09.2011. godine donosim

PRAVILNIK O PLAĆAMA ZAPOSLENIHU UGOSTITELJSKOM OBRTU „OBALA“

OSNOVNA PLAĆA

članak 1.Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak

utvrđuje se na osnovu složenosti poslova radnog mjesta.

članak 2.Osnovna plaća čini umnožak koeficijenta složenosti poslova (pre-

ma stručnoj sprema na kojem radnik radi) i osnovice za obračun.

članak 3.Osnovica za obračun iznosi 36% prosječne isplaćene bruto plaće

u republici hrvatskoj (koja se utvrđuje temeljem statističkog po-datka o kretanju i iznosu prosječne plaće u republici hrvatskoj koju objavljuje Državni zakon za statistiku za cijelu prethodnu kalendar-sku godinu a primjenjuje se od 01.05. tekuće godine).

KOEFICIJENTI SLOŽENOSTI POSLOVA

članak 4. Stručna sprema radnika koeficijentI. NkV 1,00II. PkV/NSS 1,10III. kV 1,25IV. SSS 1,42V. VkV 1,65VI. VšS 1,87VII. VSS 2,00

DODACI NA PLAĆU

članak 5.Osnovna plaća radnika uvećava se za 0,5% za svaku navršenu

godinu radnog staža.

članak 6Osnovna plaća uvećava se za:.

� za rad u dane blagdana i u neradne dane i za rad na dan Uskrsa 50%,

11910 / 2011 119

Računovodstv


Napomena: na sličan način koeficijente mogu odrediti i pravne osobe (poduzeća).

Osnovna plaća = osnovica (koja ne može biti niža od 36% iznosa prosječne isplaćene bruto plaće u republici hrvatskoj) x koeficijent.

Prosječna isplaćena bruto plaća u republici hrvatskoj u 2011. godini (prema podacima Državnog zavoda za statistiku) iznosila je 7.679,00 kuna164 – minimalna osnovica za obračun plaće u ugo-stiteljstvu iznosi 2.764,44 kune (7.679,00 kune x 36% = 2.764,44 kune).

Prema Pravilniku o plaćama – M. Miriću kao konobar sa srednjom stručnom spremom (SSS) pripada koeficijent od 1,42.

Osnovna plaća = 2.764,44 kune x koeficijent = 2.764,44 kune x 1,42 = 3.925,50 kunaa) uvećanje plaće za godine staža

Plaća radnika M. Mirića se uvećava za 1,5 % - temeljem ostvarenog radnog staža (2. godine u obrtu „Obala“ + 1 godi-na u „ABC“ = 3 godine x 0,5 % = 1,5 %),= 3.925,50 kuna x 1,5 % = 58,88 kuna,= 3.925,50 kuna + 58,88 kuna = 3.984,39 kuna

b) uvećanje plaće za rad nedjeljomPretpostavimo da je konobar Mirić tijekom mjeseca listopada 2011. radio dvije nedjelje (01. i 15.10.), ukupno 10 sati (svake nedjelje po 5 sati). Pravilnikom o radu propisano je uvećanje plaće za rad nedjeljom za 35%.Poslodavac ima radno vrijeme organizirano u 6 radnih dana od ukupno 40 sati tjedno (ponedjeljak – petak po 7 sati i su-bota (ili nedjelja) po 5 sati), te listopad 2011.iznosi 172 radna sata (21 dan x 7 sati = 147, te 5 subota po 5 sati = 25 = 147 + 25 = 172). kako bruto plaća konobara Mirića iznosi 3.925,50 kuna, proizlazi da sat rada u listopadu iznosi 22,82 kune (3.925,50 kuna / 172 sata).Sat rada u nedjelju = 22,82 x 35% = 7,99 kuna Uvećanje plaće za rad nedjeljom = 10 sati (2 x 5 sati) x 7,99 kune = 79,90 kuna.Ukupna bruto plaća = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaća uvećana za godine staža) + 79,90 kuna = 4.064,29 kune.

164 Prosječna mjesečna bruto plaća za 2010. godinu objavljena je u Nar. nov., br. 31/11.

c) uvećanje plaće za rad blagdanom Pretpostavimo da je konobar Mirić tijekom studenog 2011. radio na blagdan Svih Svetih (01. studenog), koji je Miriću pa-dao u radni dan u tjednu (utorak) 7 sati.Za rad blagdanom radnik ima pravo na uvećanje plaće od 50% (prema pravilniku o radu, te kolektivnom ugovoru za ugostitelj-stvo) i naknadu (prema kolektivnom ugovoru ugostiteljstva)165. Mjesec studeni 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna (ponedje-ljak – petak po 7 sati i subota (ili nedjelja) po 5 sati) ima 174 radna sata (22 dana x 7 sati + 4 dana x 5 sati = 174 sata). Bruto plaća konobara Mirića (osnovna plaća uvećana za godi-ne staža) iznosi 3.925,50 kuna, te sat rada u studenom iznosi 22,56 kune (3.925,50 kuna / 174 sata).Naknada plaće = 22,56 kune x 7 sati = 157,92 kuna.Sat rada na blagdan = 22,56 kune x 50% = 11,28 kuna.Uvećanje plaća za rad blagdanom = 7 sati x 11,28 kuna = 78,96 kuna.Ukupno naknada i uvećanje plaće za rad blagdanom = 236,88 kn (157,92 + 78,96).Navedeno se može izračunati i samo u postocima, tj. kako su blagdani neradni dani, za vrijeme kojih radniku pripada nakna-da plaće kao da je radio dakle 100%, uvećano za uvećanje plaće na rad blagdanom 50%, ukupno uvećanje iznosi 150% (sat rada u studenom = 22,56 kune x 150% = 33,84 kune. Rad na blagdan 7 sati x 33,84 kune = 236,88 kuna).Ukupna bruto plaća = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaća uvećana za godine staža) + 236,88 kuna = 4.221,27 kuna.

d) uvećanje plaće za prekovremeni radPretpostavimo da je konobar Mirić tijekom rujna 2011. radio 5 sati prekovremeno (tj. od ponedjeljka do subote je odradio 40 sati i još u subotu 5 sati).Za prekovremeni rad radnik ima pravo na uvećanje plaće od 50% (prema pravilniku o radu, te kolektivnom ugovoru za ugo-stiteljstvo).Mjesec rujan 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna (ponedje-ljak – petak po 7 sati i subota (ili nedjelja) po 5 sati) ima 174 radna sata (22 dana x 7 sati + 4 dana x 5 sati = 174 sata). Bruto plaća konobara Mirića iznosi 3.925,50 kuna, pa sat rada u rujnu 2011. iznosi 22,56 kune (3.925,50 kuna / 174 sata).Prekovremeni sat = 22,56 kune x 50% = 11,28 + 22,56 = 33,84 kuna.Plaća za prekovremeni rad = 5 sati x 33,84 kune = 169,20 kuna.Ukupna bruto plaća = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaća uvećana za godine staža) + 169,20 kuna = 4.153,59 kune.

e) uvećanje plaće za prekovremeni rad nedjeljomPretpostavimo da je konobar Mirić tijekom rujna 2011. nakon odrađenog radnog tjedna od 40 sati, radio i u nedjelju 6 sati. kako je već tijekom tjedna odradio 40 sati, rad u nedjelju je prekovremeni rad.Pravilnikom o radu propisano je uvećanje plaće za rad nedje-ljom za 35%, dok za prekovremeni rad radnik ima pravo na uvećanje plaće od 50% (prema pravilniku o radu, te kolek-tivnom ugovoru za ugostiteljstvo). Ta se uvećanja kumulira-ju (zbrajaju), te ukupno uvećanje plaće iznosi 85% (35% + 50%).Mjesec rujan 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna (ponedje-ljak – petak po 7 sati i subota (ili nedjelja) po 5 sati) ima 174 radna sata (22 dana x 7 sati + 4 dana x 5 sati = 174 sata).

165 Sukladno odredbi čl. 33. kolektivnog ugovora ugostiteljstva.

� ako radnik radi na dane blagdana i Uskrsa, te neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na naknadu plaće i pla-ću uvećanu za najmanje 50%,

� za rad nedjeljom 35%, � za noćni rad 30%, � za rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog smjenskog rada

10%, � za dvokratni rad 10%, � za prekovremeni rad 50%.

Ako je prisutno više uvjeta istovremeno dodaci se kumuliraju.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

članak 7.Ovaj pravilnik supa na snagu od 01. rujna 2011. godine..

U Zagrebu, 31.08.2011. godine Vlasnik ugostiteljskog objekta:

Ivo Perić

10 / 2011120

Računovodstv

o


Bruto plaća konobara Mirića iznosi 3.925,50 kuna, pa sat rada u rujnu 2011. iznosi 22,56 kune (3.925,50 kuna / 174 sata).Uvećani sat (prekovremeno + nedjelja) = 22,56 kune x 85% = 19,18 kuna + 22,56 = 41,74 kuna.Uvećana plaća (prekovremeno + nedjelja) = 6 sati x 41,74 kuna = 250,44 kuna.Ukupna bruto plaća = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaća uvećana za godine staža) + 250,44 kune = 4.234,83 kune.

f) uvećanje plaće za prekovremeni rad blagdanomPretpostavimo da je konobar Mirić tijekom listopada 2011. radio na blagdan Dana nezavisnosti (08. listopada) 8 sati. kako je već od ponedjeljka do petka odradio 35 sati + 8 sati rada na blagdan ukupno čini 43 radna sata, od čega su 3 sata prekovremeni rad na blagdan (a 5 sati rad na blagdan).Pravilnikom o radu (kao i kolektivnim ugovorom za ugostitelj-stvo) propisano je uvećanje plaće za rad blagdanom za 50%, dok za prekovremeni rad radnik ima pravo na uvećanje pla-će od 50% ). Ta se uvećanja kumuliraju (zbrajaju), te ukupno uvećanje plaće iznosi 100% (50% + 50%). Za rad blagdanom radnik ima pravo i na naknadu (prema kolektivnom ugovoru ugostiteljstva)166. Mjesec listopad 2011. kod 6 dnevnog radnog tjedna ima 172 radna sata (21 dan x 7 sati = 147, te 5 subota po 5 sati = 25 = 147 + 25 = 172). kako bruto plaća konobara Mirića iznosi 3.925,50 kuna, proizlazi da sat rada u listopadu iznosi 22,82 kune (3.925,50 kuna / 172 sata).Naknada plaće = 22,82 kune x 5 sati167 = 114,10 kuna.Uvećani sat (blagdan) = 22,82 kune x 50% = 11,41 + 22,82 = 34,23 kune.Uvećani sat (prekovremeno + blagdan) = 22,82 kune x 100% = 22,82 + 22,82 = 45,64 kuna.Plaća za rad na blagdan = 5 sati x 34,23 kune = 171,15 kunaPlaća za prekovremeni rad blagdanom = 3 sata x 45,64 kune = 136,92 kuna.Ukupna bruto plaća = 3.984,39 kune (osnovna bruto plaća uvećana za godine staža) + naknada 114,10 kuna + uveća-nja 171,15 kuna + 136,92 kuna = 4.406,56 kuna.

166 Sukladno odredbi čl. 33. kolektivnog ugovora ugostiteljstva.167 Iako je radnik na blagdan odradio 8 sati, naknada se računa za puno radno

vrijeme tj. 5 sati, koje bi radnik radio u subotu, a kako se radi o blagdanu koji je neradni dani u republici hrvatskoj, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio (dakle za 5 radnih sati).

Ne zaboravite: � Obavljanje ugostiteljske djelatnosti propisano je Zako-

nom o ugostiteljskoj djelatnosti. � Ugostiteljska djelatnost može se obavljati putem otvo-

renog ugostiteljskog obrta ili registriranog poduzeća. � Ugostitelji obrtnici kao i ugostiteljska poduzeća moraju

ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti. � Ugostitelji trebaju izraditi normative utroška hrane i

pića. � Kalo, rastep, kvar i lom u ugostiteljstvu propisani su od

strane Gospodarske i Obrtničke komore. � Ugostitelji mogu proizvode i dobra nabavljati i od gra-

đana koji nemaju registriranu djelatnost (ali su upisani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva).

� Promet ostvaren obavljanjem ugostiteljske djelatnosti podliježe plaćanju poreza na potrošnju.

� Plaće (kao i ostala prava) radnika zaposlenih u ugosti-teljstvo propisana su Kolektivnim ugovorom ugostitelj-stva.

12110 / 2011 121121

Pore

ziBerislav Matković, dipl. iur.

Rokovi u poreznom postupkuU komunikaciji sa poreznim tijelom, za provođenje određenih radnji, propisani su određeni rokovi kojih se porezni obveznik mora pridržavati.Rokovi u poreznom postupku imaju vidnu ulogu, osobito kada idu u korist poreznog obveznika radi ostvarivanja određenog prava ili interesa. Isto tako, rokovi su važni i pri ispunjavanju obveza poreznih obveznika prema poreznim tijelima, a nepoštivanje tih rokova sankcionirano je kao prekršaj.O rokovima u poreznom postupku detaljnije u nastavku članka.

1. UvodVrijeme je u pravu bitan čimbenik koji utiče na stjecanje ili gubitak

prava. U postupovnom pravu općenito, pa tako i u Općem poreznom zakonu (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11 – nastavku teksta: OPZ) rok je određeno vrijeme u kojem se neka procesna radnja može poduzeti s ciljem da proizvede određeni pravni učinak.

komunikacija između poreznih tijela kao reprezentanta države i po-reznih obveznika fizičkih i pravnih osoba koji su dužni plaćati porez zasniva se na obavljanju određenih radnji koje imaju za cilj da se točno utvrdi porezna obveza i da se ista na vrijeme plati.

Sve te radnje i postupci propisani su raznim zakonima koji propi-suju obvezu plaćanja pojedine vrste poreza, te za sve su određeni rokovi u kojima se trebaju obaviti.

Porezni obveznici dužni voditi sve propisane evidencije, koje omo-gućuju uvid u pravilnost obračuna poreza, voditi poslovne knjige, odnosno knjigovodstvo sukladno zakonu, podnositi mjesečne i go-dišnje obračune poreza, te isti u određenom roku platiti.

Primjera radi navodimo neke rokove koji su bitni u poreznom po-stupku, kako kod podnošenja poreznih prijava, tako i kod plaćanja istih.

Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak može se obaviti do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, godišnja prijava poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-k do kraja travnja te-kuće godine za prethodnu godinu za obveznike poreza na dobit, a do kraja veljače za obveznike poreza na dohodak.

Obračunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za proteklo mjesečno obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do zadnjeg dana u tekućem mjesecu (npr. do kraja veljače za obračun-sko razdoblje od siječnja). Obračunani i prijavljeni PDV za proteklo

tromjesečno obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do zadnjeg dana u tekućem mjesecu (npr. do kraja travnja za prvo obra-čunsko razdoblje). Obračunani i prijavljeni PDV za proteklo godišnje obračunsko razdoblje najkasnije do konca travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku (odnosno poslovnu) godinu.

Predujam poreza na dobit plaća se mjesečno do kraja mjeseca za protekli mjesec. Porez na nasljedstvo i darove porezni obveznik je dužan platiti u roku od 15. dana od dana dostave rješenja o ostvari-vanju tog prava.

Porez na promet nekretnina porezni obveznik je dužan platiti u roku od 15. dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na pro-met nekretnina.

Žalba na rješenje po nalazu inspekcijskog nadzora može se podni-jeti u roku od 30 dana od primitka istoga, žalba na rješenje o ovrsi u roku od 8 dana po primitku istoga.

Isto tako OPZ-om određeni su rokovi za zastaru od tri (relativna ) i šest (apsolutna ) prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.

Dakle vidljivo je da su sve radnje u poreznom postupku vezane za određene rokove, kojih su se sudionici u poreznom postupku dužni pridržavati.

2. Vrste rokova u poreznom postupku

U poreznom postupku rokove možemo podijeliti na: � zakonske rokove- to su rokovi određeni zakonom ili drugim

propisom (npr. rok za žalbe, za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje, obnovu postupka i dr. ). Ti rokovi su preklu-zivni rokovi, jer se nakon proteka roka trpi pravna posljedica

10 / 2011122

Pore

zi

Rokovi u poreznom postupku

propuštanja, a isti se nakon proteka ne može produljiti, osim iznimno kod roka za povrat u prijašnje stanje ( čl. 84. OPZ-a).

� rokovi koji su odredivi unutar zakonom propisanog roka. Tako OPZ- u članku 112.- stavak 3. određuje da se na zapisnik o inspekcijskom nadzoru može podnijeti prigovor, te da porezno tijelo pri određivanju roka mora voditi računa da rok za prigo-vor ne može biti kraći od 5 ni duži od 20 dana. U tom smislu porezno tijelo će u rasponu od 5 do 20 dana odrediti trajanje roka za podnošenje prigovora na zapisnik.

� rokovi koji su prepušteni poreznom tijelu koje vodi postupak. Za poduzimanje radnji u poreznom postupku, ako za te rad-nje nije propisan rok niti određen raspon njegova trajanja, rok će odrediti tijelo koje vodi postupak, samostalno, temeljem odredbi članka 79. stavak 2. Zakona o općem upravnom po-stupku („Narodne novine“ br.47/09), a suglasno odredbi član-ka 4. OPZ-a.

3. Računanje rokova u poreznom postupku

rokovi u poreznom postupku se računaju na: � dane – u tom slučaju dan dostave ili priopćenja odnosno dan u

koji pada događaj od kada treba računati trajanje roka, ne ura-čunava se u rok, nego rok počinje teći od prvog slijedećeg dana.

� mjesece i � godine.

Ako se rokovi računaju na mjesece i godine rokovi završavaju onog dana u mjesecu, odnosno godini, koji odgovara danu kad je rok počeo teći (to je onaj dan kad je rješenje dostavljeno).

kada takvog dana po broju nema u posljednjem mjesecu u kojem ističe rok, onda rok završava posljednji dan tog mjeseca (npr. ako se radi o zakonskom roku od tri mjeseca, a dostava je izvršena 30. studenog, rok će se završiti 28. odnosno ako se radi o prestupnoj godini, 29. veljače).

Završetak roka može se odrediti i određenim kalendarskim danom (npr. 30. lipnja).

Na početak i tijek rokova ne utječu nedjelje ni državni praznici. kada posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik, odnosno na dan kada porezno tijelo ne radi, rok ne ističe tog dana nego prvog slijedećeg radnog dana ( npr. ako posljednji dan roka pada u subotu 30 travnja kada porezno tijelo ne radi, rok ističe 2. svibnja).

Sukladno Zakonu o blagdanima, spomen danima i neradnim da-nima u republici hrvatskoj (Nar. nov., br. 136/02), neradni dani su:

� 1. siječanj Nova Godina � 6. siječanj Bogojavljenje ili Sveta tri kralja � Uskrsni ponedjeljak drugi dan Uskrsa � Tijelovo _________ � 1. svibnja Praznik rada � 22. lipnja Dan antifašističke borbe � 25. lipnja Dan državnosti � 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti � 15. kolovoza Velika Gospa � 8. listopada Dan nezavisnosti � 1. studenog Svi sveti � 25. i 26. prosinca Božićni blagdani

kada je rješavanje podneska ovisno o njegovoj predaji u roku, smatra se da je isti predan u roku ako je poreznom tijelu stigao prije nego je rok istekao.

kada porezni obveznik predaje podnesak neposredno smatra se da je predan u roku ako ga je predao poreznom tijelu do isteka rad-nog vremena posljednjeg dana roka.

Ako se podnesak predaje putem pošte preporučeno, dan predaje pošti smatra se danom predaje poreznom tijelu. U slučaju da se podnesak predaje putem pošte obično, (ne preporučeno) onda se kao dan predaje podneska smatra dan kada je porezno tijelo isti zaprimilo.

U svezi s naprijed navedenim navodimo stajalište sudske prakse i to presudu Upravnog suda republike hrvatske Us-4543/96 od 21. svibnja 1998 godine koje glasi:

„Ako je subota neradni dan upravnog tijela, rok za podnošenje žalbe nije mogao isteći toga dana, već nakon isteka slijedećeg prvog radnog dana upravnog tijela.“

4. Produženje roka u poreznom postupku

članak 83. OPZ-a propisuje način i postupak po kojem se može odobriti produljenje roka na zahtjev poreznog obveznika.

Stavak 1. navedenog članka propisuje da produljeni rok može tra-jati najdulje onoliko koliko je trajao rok koji se produljuje te se ne može ponovo produživati.

Tako npr. kada je po uručenju zapisnika nakon obavljenog inspek-cijskog nadzora poreznom obvezniku ostavljen rok od pet dana da može uložiti prigovor, isti se rok, na zahtjev poreznog obveznika može produžiti još za najviše pet dana.

Zahtjev za produljenje roka mora se podnijeti u pisanom obliku, i to prije isteka roka čije se produljenje traži.

Primjer Zahtjeva:

POreZNA UPrAVAPODrUčNI UreD ____________Odjel za nadzor

Predmet: Zahtjev za produljenje roka radi podnošenja prigovora na zapisnik

Zapisnikom o provedenom nadzoru klasa____ Ur.br:____ koji mi je urečen dana 1. rujna. 2010 godine ostavljen mi je rok od pet dana da mogu podnijeti prigovor na isti.

kako se radi o obimnoj materiji na koju namjeravam dati prigo-vor, te na činjenicu da neke dokaze koje ču predočiti još nisam pribavio, molim da mi u smislu odredaba članka 83. OPZ-a pro-duljite rok za podnošenje prigovora za još pet dana kako bi mo-gao kvalitetno i dokumentirano predočiti svoje mišljenje i dokaze po predmetnom nadzoru.

Za poreznog obveznika:

Direktor

Iz naprijed navedenog vidljivo je da su zakonski rokovi po pravilu neproduljivi, te se samo iznimno mogu produljiti ako zakon dopušta mogućnost njihovog produljenja.

12310 / 2011 123

Pore

ziBerislav Matković, dipl. iur.

rokovi koje određuje službena osoba u poreznom tijelu mogu se produljiti i to:

� ako postoji pisani zahtjev poreznog obveznika kojem je rok određen,

� ako je taj zahtjev podnesen prije isteka određenog roka, i � ako postoji opravdan razlog za produljenje roka.

kada su u pitanju dokazi koje porezni obveznik dostavi nakon pro-teka odobrenog roka, a prije nego što se donese rješenje kojim se odlučuje o meritumu stvari, porezno tijelo bi trebalo prihvatiti te do-kaze i o njima odlučiti. Ovo prije svega imajući u vidu načelo mate-rijalne istine koje obvezuje porezno tijelo da prije donošenja rješenja utvrdi sve odlučujuće činjenice za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.

Prema odredbama stavka 3. članka 83. OPZ-a porezno tijelo o za-htjevu za produljenje roka odlučuje zaključkom.

Zakon ne postavlja posebne uvjete za produljenje roka i u praksi se taj zahtjev gotovo uvijek uvažava. Da bi se izbjeglo nepotrebno odugovlačenje postupka, propisuje se da se zahtjev mora podnijeti najkasnije posljednjeg dana prije nego što istekne zadani rok, te da produljenje može biti odobreno u trajanju najdulje onoliko koliko je trajao rok koji se produžuje. Ako je dan rok od pet dana, zahtjev za produljenje roka mora se podnijeti najkasnije peti dan, a rok se može produljiti najviše pet dana. kada bi porezni obveznik podnio novi za-htjev za produljenje roka, porezno tijelo bi takav zahtjev odbacilo kao nedopušten.

U nastavku dajemo primjer zaključka:

Bit i suština poreznog postupka je pravilno i u cijelosti utvrditi či-njenično stanje da bi se mogla utvrditi porezna osnovica, odnosno porezna obveza. kod odlučivanja o zahtjevu za produljenje roka uvi-jek to treba imati u vidu. radi toga se ovi zahtjevi najčešće uvažava-ju, bez obzira što se njima nekad može samo odugovlačiti postupak.

Odredbom stavka 5. članka 83. zakonodavac ostavlja mogućnost poreznom tijelu da produžetak roka uvjetuje davanjem sredstava osiguranja plaćanja. Tom je odredbom poreznom tijelu ostavljena široka mogućnost da na temelju slobodne procjene odluči hoće li radi odobrenja zahtjeva postaviti uvjet za davanjem sredstava osi-guranja.

Ovo se u praksi rijetko traži, a ako se već odluči tražiti od pore-znog obveznika, bez obzira što se radi o slobodnoj ocjeni službenika poreznog tijela, treba dati valjane razloge zbog kojih je donijelo takvu odluku. Sredstva osiguranja koja se mogu tražiti propisana su član-kom 122. OPZ-a.

5. Prekršajne odredbe za nepoštivanje rokova

Nepoštivanje rokova u poreznom postupku je sankcionirano tako da su OPZ-om propisane novčane kazne za prekršaje u slučajevima kada se pojedine radnje u poreznom postupku ne provedu u propi-sanom roku.

Tako je članak 207. OPZ-a propisao da će se novčanom kaznom za prekršaje kazniti onaj tko:

� ne prijavi činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obve-ze u zakonskom roku,

� kao trgovačko društvo ne prijavi činjenicu promjene većin-skog vlasnika u propisanom roku,

� ne prijavi činjenicu stjecanja većinskog udjela ili činjenicu da je u sustavu povezanih društava u propisanom roku,

� poslovne knjige druge evidencije i knjigovodstvene isprave ne čuva u rokovima propisanim zakonom,

� kao porezni obveznik ne preda poreznu prijavu poreznom tijelu u propisanom roku.

Za navedene prekršaje kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna.

Ako se navedeni prekršaj čini u povratu u roku od dvije godine, po-reznom obvezniku može se uz novčanu kaznu izreći i zaštitna mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

POreZNA UPrAVAPODrUčNI UreD_________Odjel za nadzorklasa:Ur. Broj:

Na temelju članka 77. zakona o općem upravnom postupku („Na-rodne novine“br. 47/09), a u vezi sa člankom 4. i 83. Općeg pore-znog zakona („Narodne novine“ br.147/08 i 18/11) u postupku nad-zora pravilnosti obračuna poreza _______za razdoblje________ kod _________donosi se

Z A K LJ U Č A K

Poreznom obvezniku XY iz zagreba produžava se rok za podno-šenje prigovora na zapisnik o obavljenom nadzoru _______klasa: Ur.br: za pet dana, računajući od primitka ovog zaključka.

O b r a z l o ž e nj e

kod poreznog obveznika XY iz Zagreba obavljen je nadzor ___________o čemu je sačinjen zapisnik klasa. Ur. Br. koji je porezni obveznik primio dana 1. rujna 2011 godine. U navedenom zapisniku određen je rok za podnošenje prigovora od pet dana ra-čunajući od dana primitka zahtjeva.

Porezni obveznik je blagovremeno podnio zahtjev za produljenje roka za prigovor koji je obrazložio činjenicom da mu treba više vre-mena da prikupi dokaze kojima bi doprinio da se činjenično stanje pravilno utvrdi, da mu je knjigovođa bolestan, da je materija u za-pisniku inače previše obimna da bi se u tako kratkom roku mogao istači kvalitetan prigovor.

Porezno tijelo imajući u vidu navedene razloge, zahtjev poreznog obveznika smatra opravdanim, a na temelju odredaba članka 83.

Općeg poreznog zakona produljilo je ovim zaključkom rok za pri-govor za još pet dana.

Protiv ovog zaključka ne može se uložiti posebna žalba, ali isti se može pobijati u žalbi protiv rješenja.

čelnik poreznog tijela

10 / 2011124124

Pore

zi Milivoj Friganović, mag. oec.

Oporezivanje dohotka nerezidenata – fizičkih osoba u RH

Sadržaj:1. Razumijevanje OECD Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 1251.1. Pojam dvostrukog oporezivanja 1251.2. Nastanak OeCD Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 1251.3. Utjecaj Modela Ugovora OeCD 1261.4. Struktura Modela Ugovora OeCD, način izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i odnos bilateralnih ugovora i prava eU 1261.5. komentari uz članke, odnos prema ranijim verzijama Modela Ugovora OeCD-a, rezerve određenih zemalja 1271.6. Bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i prava eU 1272. Porezni obveznici - rezidenti i nerezidenti 1272.1. Definiranje pojmova rezident i nerezident prema hrvatskim propisima 1282.2. Definicija rezidenta – članak 4. Modela Ugovora OeCD-A 1282.3. Primjeri utvrđivanja rezidentnosti poreznih obveznika 1293. Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u rh 1314. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju 1324.1. Smisao i sadržaj Međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 1324.2. Izbjegavanje dvostrukog plaćanja doprinosa 1344.3. Obveza doprinosa za strance i primjena međudržavnih Ugovora o socijalnom osiguranju 1344.4. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeni u rh 1355. Obveze isplatitelja pri isplatama dohotka nerezidentima 1376. Dohodak od nekretnina 1407. Dividende 1408. Kamate 1429. Naknade za autorska prava 14310. Kapitalni dobitak - dobit od otuđenja imovine 14411. Samostalna djelatnost - članak 14. Ugovora 14512. Nesamostalan rad 14612.1. Promjena komentara uz članak 15. stavak 2. u tiskanom Modelu Ugovora OeCD -2010. 14712.2. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada (plaće) osoba izaslanih u rh 14813. Naknada članova uprave 14914. Umjetnici i sportaši - izvođači 15015. Mirovine 15116. Državna služba 15317. Studenti 15318. Profesori, nastavnici i znanstvenici 15419. Ostali dohodak 154

12510 / 2011 125

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

U uvjetima sve veće globalizacije zbivanja, sve lakše komunikacije i sve većih mogućnosti prijenosa kapitala, rada, roba, usluga, inte-lektualnog vlasništva i sl. prilično se povećala međunarodna mobil-nost pojedinaca što zahtijeva međunarodno reguliranje tih procesa. U tom smislu republika hrvatska zaključuje sve više ugovora o so-cijalnom osiguranju i ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja kako bi se što intenzivnije uključila u taj neizbježni globalizacijski proces.

republika hrvatska, kao i većina država svijeta, kod sklapanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja daje veliki značaj Modelu ugovora OeCD-a i njegovim komentarima koji su osnova za sklapanje konkretnih ugovora s drugim državama. Naravno da države koje sklapaju bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prilagođavaju dati Model ugovora OeCD-a svojim po-trebama i dodatno uređuju i preciziraju svoje odnose.

U tom smislu republika hrvatska u 2011. godini primjenjuje 49 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i može se reći da su sklopljeni ugovori sa svim evropskim državama koji su na snazi osim s Portugalom.

Autor se u ovom članku služio sažetim i ažuriranim verzijama Modelom ugovora OeCD-a koji je tiskan 2005. (OeCD Model Tax Convention on income and on capital – condensed version 2005.) Modelom ugovora OeCD-a 2008. i Modelom ugovora OeCD-a 2010. te njegovim nezaobilaznim komentarima. Treba reći da se tiskane verzije Modela ugovora OeCD – a 2008. i 2010. bitno ne razlikuju od Modela ugovora 2005.

Jedina i velika razlika koja proizlazi iz sažete verzije Modela ugo-vora OeCD - 2010., (u odnosu na Modele ugovora 2005. i 2008.) je potpuno novi članak 7. (Dobit od poslovanja) u kojem se mije-nja način pripisivanja dobiti stalnoj poslovnoj jedinici u državi izvora (međutim, to nije predmet ovog članka)

Na dalje, Modelom ugovora OeCD – 2010 izmijenjen je i komentar (koji je relevantan i u tumačenju pojedinih članaka ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja koji su sklopljeni i prije 2010.) uz slijedeće članke Modela: članak 1. - Osobe na koje se primjenjuje (u vezi investicijskih fondova), članak 4.- rezident (objašnjava se polo-žaj SWF fondova), članak 5. Stalna poslovna jedinica (pitanje opo-rezivanja poslovanja posredstvom satelita u geostacionarnoj orbiti), članak 12. – Naknade za autorska prava (dopunjeni su komentari kada se radi o satelitskim operatorima i njihovim klijentima) i članak 15. – Dohodak od nesamostalnog rada (novi komentari omogućava-ju poricanje formalnih ugovora pri zlouporabama zaposlenja na kraći rok koji se nerijetko događa u međunarodnoj praksi - o tome ćemo više govoriti u daljnjem tekstu).

kao što znamo, u republici hrvatskoj je od 1. siječnja 2003. godi-ne uvedena obveza plaćanja obveznih doprinosa i na oblike dohotka što nije uobičajeno u drugim državama, pa u tom smislu sve veći značaj dobivaju i međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju (u 2011. se primjenjuje 25 ugovora) koji su odlučujući pri donošenju odluke da li treba ili ne treba obračunati obvezne doprinose na odre-đene oblike dohotka.

Posebno treba voditi računa da su međunarodni ugovori po svo-joj snazi iznad domaćeg zakonodavstva o čemu bi morali svi voditi računa, isplatitelji, nadležna tijela i posebno sudovi u republici hr-vatskoj.

Tuzemni isplatitelj prije obračuna i isplate dohotka fizičkoj osobi-strancu prvo treba utvrditi rezidentnost (vodeći računa o tome da li s državom toga stranca rh primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja) zatim, ako utvrdi da se radi o rezidentu države ugovornice (državi s kojom rh primjenjuje Ugovor) tj. nerezidentu za

rh, isplatitelj dohotka treba definirati vrstu dohotka koja se nerezi-dentu treba isplatiti te potom primijeniti konkretni članak Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne postoji poseban članak za drugi dohodak propisan Zakonom o porezu na dohodak ali ga možemo „prepoznati“ u člancima ugovora i to: čl. 12. (naknada za autorska prava), čl. 16. (naknada članovima uprave), čl. 17. (naknade umjetnicima i sportašima), 20. (nastavničke naknade) i čl. 21. (ostali dohodak).

Ako isplatitelj utvrdi da se radi o fizičkoj osobi (strancu) koji je re-zident države s kojom republika hrvatska ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada isplatitelj primjenjuje is-ključivo Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak na isti način kao da se radi o hrvatskom rezidentu.

Ako se radi o isplati dohotka koji podliježe plaćanju obveznih dopri-nosa (dohodak od nesamostalnog rada, drugi dohodak, samostalna djelatnost i druga djelatnost) treba utvrditi da li s državom čiji je re-zident primatelj dohotka republika hrvatska primjenjuje Ugovor o socijalnom osiguranju.

Detaljno o ovoj problematici, nekim prijepornim pitanjima te prak-tičnim rješenjima pišemo u ovom članku.

1. Razumijevanje oecd modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

1.1. Pojam dvostrukog oporezivanjaPostoji juridičko (pravno) dvostruko oporezivanje i ekonomsko

dvostruko oporezivanje. Juridičko dvostruko oporezivanje nastaje kada se isti predmet oporezivanja (npr. dohodak) jedne osobe (fi-zičke ili pravne) i za isto porezno razdoblje oporezuje u dvije ili više država. Učinak juridičkog dvostrukog oporezivanja je vrlo nepovoljan za razmjenu dobara i usluga i kretanje kapitala, tehnologije i osoba što ukazuje na važnost i potrebu uklanjanja dvostrukog oporezivanja.

Ekonomsko dvostruko oporezivanje za razliku od juridičkog dvo-strukog oporezivanja, nastaje kada se porezni objekt istovremeno oporezuje u dvije države (preciznije: dvije različite porezne jurisdikci-je) u rukama dva različita porezna obveznika. ekonomsko dvostru-ko oporezivanje se javlja u slučaju usklađivanja porezne osnovice kod transfernih cijena.

1.2. Nastanak OECD Modela Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Na prijedlog Poreznog odbora (engl. Fiscal Committee) koji je izra-dio „Nacrt ugovora o dvostrukom oporezivanju porezima na dohodak i na imovinu“, Vijeće OeCD-a je 30. srpnja 1963. usvojilo Preporu-ku vezanu za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i pozvalo vlade zemalja da se, pri sklapanju ili reviziji bilateralnih ugovora, ravnaju prema Nacrtu Ugovora. reviziju Nacrta Ugovora iz 1963. i njegova komentara započeo je (sljednik Poreznog odbora) Odbor za porezna pitanja (engl. Committee on Fiscal Affairs) nakon 1971. što je ima-lo za posljedicu da se 1977. objavio novi Modela Ugovora i njegov komentar.

Godine 1991. Odbor za porezna pitanja je shvatio da je revizija Modela Ugovora i njegovog komentara stalan proces te je prihva-tio koncept o „pokretnom“ Modelu Ugovora kojeg je periodički i promptno osuvremenjivao i mijenjao bez čekanja na potpunu revizi-ju. Tako je došlo do tiskanja tih „pokretnih“ Modela Ugovora iz 1977., 1992., 1997., 2003., 2005., 2008. i 2010.

10 / 2011126

Pore

zi


1.3. Utjecaj Modela Ugovora OECDOd samog početka zemlje članice OeCD-a su se u velikoj mjeri

ravnale prema Modela Ugovora OeCD-a kada su sklapale i revidirale svoje bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te je tako povećan njihov broj.

Utjecaj Modela Ugovora OeCD-a se proširio izvan područja OeCD-a te je postao temeljni dokument na koji se poziva u pregovorima između članica OeCD-a i nečlanica te između nečlanica OeCD-a. To se naravno odnosi i na republiku hrvatsku kojoj je Model Ugovora OeCD-a bio temelj pri sklapanju bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (velika većina članaka Modela Ugovora OeCD-a su doslovno prenijeta u bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što je posve u redu). Za tumačenje tih bi-lateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja komentar kao sastavnio dio Modela Ugovora OeCD-a je bio temelj za tumače-nje i primjenu odredbi već postojećih bilateralnih ugovora.

1.4. Struktura Modela Ugovora OECD, način izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i odnos bilateralnih ugovora i prava EU

članci 1. i 4. Modela Ugovora OeCD-a definiraju na koje osobe se primjenjuje, članak 2. definira na koje se poreze primjenjuje ovaj Model Ugovora OeCD-a ,članak 3. definira temeljno značenje pojmo-va (izraza) koji se koriste dok se članak 5. bavi definiranjem stalne poslovne jedinice (engl. permanent establishment).

člancima 6. do 22. (s izuzetkom članka 9. koji se bavi povezanim društvima s kojim je povezana problematika transfernih cijena) odre-đuju kojoj se državi ugovornici po pojedinim vrstama dohotka daje pravo oporezivanja. članak 22. to isto određuje za imovinu.

Ovi članci dodjeljuju (raspodjeljuju): � isključivo pravo oporezivanja (bez ikakvih ograničenja)

državi izvora dohotka tj. državi gdje je dohodak nastao (dohodak od nekretnina smještenih u toj državi uključujući do-hodak od poljoprivrede i šumarstva, dobit od otuđenja takve imovine i imovina koja je predstavlja - čl.6. i stavak 1. članaka 13. i 22., dobit od stalne poslovne jedinice smještene u toj državi i dobit od otuđenja takve poslovne jedinice članak 7., dohodak od djelatnosti izvođača umjetnika i športaša – čl. 17., naknade članova uprave plaćene od društva koji je rezident te države – čl. 16., primanja od nesamostalnog rada od privat-nog rada u toj državi, osim ukoliko zaposlenik boravi u njoj ma-nje od 183 dana i ako su ispunjeni određeni uvjeti i primanja iz nesamostalnog rada izvršenog na brodu ili zrakoplovu koji se koristi u međunarodnom prijevozu ili na riječnom brodu, ako je mjesto stvarne uprave društva smješteno u toj državi – čl. 15.), ili

� ograničeno pravo oporezivanja u državi izvora (dividende – čl. 10. i kamate čl. 11.), ili

� isključivo pravo oporezivanja (bez ikakvih ograničenja) dr-žavi rezidentnosti primatelja dohotka što znači da država izvora ne smije oporezivati te dohotke (naknade za autorska prava čl. 12., dobit od otuđenja dionica i ostalih vrijednosnih papira – čl. 13. st. 5., mirovine osim državnih – čl. 18.,, pri-manja studenta za potrebe svog obrazovanja ili obučavanja – čl 20., na imovinu koja se sastoji od dionica ili vrijednosnih papira – čl. 22. st. 4., poslovna dobit koja se ne može pripisati stalnoj poslovnoj jedinici u državi izvora – čl. 7. st.1., dobit od korištenja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu ili

brodova koji se koriste u prijevozu unutarnjim plovnim putovi-ma, dobit od otuđenja takvih brodova ili zrakoplova i imovina koja se od njih sastoji – čl. 8. i st. 3.članaka 13. i 22.).

Ovdje treba posebno napomenuti da kada se sukladno Mo-delu Ugovora OeCD-a pravo oporezivanja pojedine vrste dohotka daje isključivo jednoj od država ugovornica (bilo državi izvora dohotka bilo državi rezidentnosti primatelja dohotka) to znači da će takve vrste dohtaka „biti oporezive jedino“ u državi ugovornici kojoj je dodijeljeno to pravo (to znači da se u državi rezidentnosti ostvareni dohodak koji se može oporezivati samo u državi izvora tj. u drugoj državi ugovornici kao ni plaćeni porez ne uzimaju u obzir kod go-dišnjeg obračuna dohotka pri podnošenju godišnje porezne prijave), što znači da se na taj način izbjegava dvostruko oporezivanje.

Nakon što se odredi kojoj državi i u kojem opsegu pripada pravo oporezivanja pojedine vrste dohotka moguć je i dalje slučaj dvostru-kog oporezivanja. Zbog navednog Model Ugovora OeCD-a upućuje na članak 23 A i 23 B u kojima su prikazane dvije metode za izbjega-vanja dvostrukog oporezivanja, i to:

� metoda izuzimanja (engl. exemption method) – članak 23.A. Prema ovoj metodi se dohodak ili imovina koja je oporeziva u državi izvora (dohodak) ili mjestu (imovina) izuzima u državi rezidentnosti (gdje se utvrđuje svjetski dohodak) ali se može uzeti u obzir pri utvrđivanju stope poreza na preostali dohodak ili imovinu koja se oporezuje (to je metoda izuzimanja uz za-držaj progresije).

� metoda uračunavanja tj. metoda odbitka (engl. credit met-hod) – članak 23.B. Prema ovoj metodi dohodak ili imovina koja je oporeziva u državi izvora (dohodak) ili mjestu (imovina) podložna je oporezivanju u državi rezidentnosti ali se porez koji je plaćen u državi izvora ili mjesta uračunava u porez koji je naplaćen na dohodak i imovinu od države rezidentnosti. Ova metoda se ugovara češće nego metoda izuzimanja i može biti metoda punog odbitka (metoda potpunog uračunavanja) kada se dopušta potpuni odbitak plaćenog poreza u drugoj dr-žavi ugovornici ili metoda redovnog (običnog) odbitka kada država rezidentnosti dopušta odbitak plaćenog poreza u dru-goj državi ugovornici ali do iznosa poreza koji bi na taj dohodak bio plaćen u državi rezidentnosti.

Osim navedenih članaka, Model Ugovora OeCD-a sadrži i slijede-će posebne odredbe: članak 24. - Jednako postupanje tj. zabrana diskriminacije; članak 25. – Postupak zajedničkog dogovaranja; članak 26. – Razmjena obavijesti; članak 27. – Suradnja u priku-pljanju poreza; članak 28. – Članovi diplomatskih misija i konzu-larnih ureda; članak 29. Teritorijalna primjena; članak 30. - Stupa-nje na snagu; članak 31. – Prestanak (otkaz) i Završna klauzula.

Ovdje svakako treba napomenuti da osim Modela Ugovora OeCD-a postoji i Model UN-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te multilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao npr. Nordijski ugovor koji su sklopile Danska, Finska, Island, Norveška i švedska 1963. i koji je zamijenjen 1987., 1989. i 1996. godine.

Osim Modela Ugovora OeCD-a postoji i Model ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja porezima na nasljedstvo i

12710 / 2011 127

Pore


darove (ovaj model obuhvaća oporezivanje imovine kako na strani ostavitelja tako i na strani primatelja).

1.5. Komentari uz članke, odnos prema ranijim verzijama Modela Ugovora OECD-a, rezerve određenih zemalja

Uz svaki članak Modela Ugovora OeCD-a postoji detaljan komen-tar koji ima za cilj objasniti i protumačiti njegove odredbe. Porezne uprave država članica OeCD-a i ostalih država koriste komentare pri tumačenju sklopljenih međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja.

Treba naglasiti kako izmjene članaka Modela Ugovora OeCD-a i izmjena komentara koje su rezultat tih izmijenjenih članaka nisu re-levantne za tumačenje i primjenu ranije sklopljenih ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja kada su odredbe tih sklopljenih ugovora bile sadržajno drugačije od izmijenjenih članaka. Međutim, ostale izmjene i dodaci komentara su primjenjive za tumačenje i primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja skloplje-nih prije njihova usvajanja, budući da odražavaju suglasnost država članica OeCD-a o točnom tumačenju postojećih odredbi i njihovoj primjeni u pojedinim situacijama.

Treba napomenuti da se međunarodni ugovori tumače prema Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora (usvojena je u Beču 23. svibnja 1969. a stupila na snagu 27. siječnja 1980.) koju je republika hrvatska prihvatila notifikacijom o sukcesiji glavnom taj-niku UN-a koja je objavljena u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori broj 16/1993.) što znači da se to odnosi i na međunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Većina država članica OeCD-a uz komentare je dala rezerve na određene odredbe Modela OeCD-a, ali ipak druge države članice u pregovaranju kod sklapanja ugovora s tim državama (koje su dale određene rezerve) zadržavaju slobodu djelovanja u skladu s načelom uzajamnosti.

1.6. Bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i prava EU

Pravna stečevina eU-a (franc. acquis communautaire) je naziv koji se odnosi na cjelokupno do sada akumulirano pravo eU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve države članice europ-ske unije i ona ima prednost kako pred nacionalnim pravom po-jedinih država tako i pred bilateralnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Te ugovore treba promatrati u kontekstu primarnog (osnivački ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugo-vorima te odlukama koji mijenjaju i dopunjuju osnivačke ugovore, te opća načela prava Zajednice - npr. četiri temeljne slobode: sloboda kretanja ljudi, usluga, kapitala i roba) i sekundarnog (uredbe, direk-tive, odluke, mišljenja, preporuke, zajednička stajališta, zajedničke akcije, okvirne odluke sudske prakse europskog suda) prava EU-a na koje se uobičajeno dijeli europsko pravo (pravna stečevina).

U europskom pravu djeluju dva načela: načelo izravnog učinka (izravne primjenjivosti) te načelo nadređenosti europskog prava nad nacionalnim.

U pravnom poretku eU-a dva su glavna tipa akata kojima se uskla-đuju pravni poreci država članica: uredbe i direktive. Dok Uredbe potpuno unificiraju pravo eU-a (zamjenjuju postojeće interne nor-me jednom normom eU-a) tj. izravno se primjenjuju, dotle direktive ostavljaju prostora državama članicama eU-a za donekle različita rje-šenja. Dakle, Direktive za razliku od uredbi, ne zamjenjuju nacional-ne norme jednom europskom normom. Upravo suprotno, osnovni i Ugovorom o eZ predviđeni način primjene direktiva je posredstvom

internog prava svake od države članica eU-a. To interno pravo država članica eU-a mora, međutim, biti prilagođeno u mjeri u kojoj je to nužno da bi se ostvario cilj zbog kojeg je direktiva u prvom redu i bila usvojena, no to ne znači da svaka država članica u području pojedine Direktive ima jednake norme.

U integraciji koja se sastoji od različitih sastavnica - država i naro-da koji imaju mnogo različitih karakteristika: različita povijest, kultur-no nasljeđe, jezik, klima, jezik, navike, potrebe i želje, ne čudi da su upravo direktive tip akta izuzetno pogodan za ostvarivanje „jedinstva u raznolikosti“, što je moto europske integracije.

Stoga je ovo područje direktiva složeno u primjeni u praksi pa nuž-no u tome značajnu ulogu ima europski sud i njegova sudska praksa, europski sudovi, a značajnu ulogu će nužno imati i hrvatski sudovi kada rh postane članica eU.

Ovdje ćemo napomenuti da, bez obzira je li država članica eU-u provela direktivu ili ne, nacionalni sud mora interpretirati nacional-no pravo, bez obzira je li doneseno prije ili poslije direktive, te bez obzira je li doneseno specifično za provedbu direktive ili ne skladu s direktivom.

Ako država članica eU uopće nije provela direktivu fizičke i pravne osobe mogu se pozivati na direktivu te nacionalni sud mora primi-jeniti direktivu i izuzeti iz primjene normu nacionalnog prava koja joj je suprotna.

kako na primjeru rh-a djeluju Direktive eU-a u odnosu na bilate-ralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prikazujemo na slijedeći način:

rh je u Zakonu o dopunama Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 146/08) koji stupa na snagu danom pristupanja rh eu-ropskoj uniji, „ugradila“ Direktive 90/434/eeZ i 2005/19/eZ - „Spaja-nje, podjela, djelomična podjela, prijenos imovine i zamjena dionica trgovačkih društava iz različitih država članica“ te Direktivu Vijeća 2003/49/eZ – „Oporezivanje isplata kamata i autorskih naknada iz-među povezanih društava različitih država članica“.

Danom pristupanja rh-a europskoj uniji (zasad je predviđen da-tum 1. srpnja 2013.) odredbe pojedinih bilateralnih ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja s državama članicama eU-a ne pri-mjenjuju se ako su u suprotnosti s odredbama Zakona o dopunama Zakona o porezu na dobit.

što se tiče trećih država (nečlanica eU) kada rh pristupi eU svi bi-letaralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuju se i dalje, međutim, ako se ugovori sklope nakon pristupa rh-a u eU tada se rh pri sklapanju tih ugovora s nečlanicama eU-a mora držati pravne stečevine eU-a i to barem u dijelu koji se odnosi na slobodu kretanja kapitala (to je jedna od četiri temeljne slobode eU-a).

Da zaključimo, pravna stečevina eU ne ograničava porezni suvere-nitet država članica iako se u rh katkada čuju pogrešna shvaćanja da nam je ponekad nametnuto uvođenje ili ukidanje pojedinih pore-znih oblika.

2. Porezni obveznici - rezidenti i nerezidenti

Definiranje i razumijevanje pojmova rezidenta i nerezidenta je ključno za pravilno obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fi-zičkih osoba prema Zakonu o porezu na dohodak (“Narodne novine”, broj 177/04, 73/08 i 80/10), Pravilniku o porezu na dohodak (“Narod-ne novine”, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09 i 123/10) i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Stoga ćemo navedene pojmove razjasniti kako s aspekta hrvatskih propisa tako i s aspekta Modela OeCD-ova ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – 2005 (u daljnjem tekstu: Model ugovora

10 / 2011128

Pore

zi


OeCD-a – 2005.) odnosno ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja koje primjenjuje republika hrvatska u kojima su i prihvaćene odredbe i definicije pojma rezidenta iz Modela ugovora OeCD-a.

Da još jednom ponovim da se sažeta verzija Modela OeCD –i 2010. ne razlikuju od Modela ugovora OeCD - 2005. i 2008. osim u članku 7. (Dobit od poslovanja - u kojem se mijenja način pripi-sivanja dobiti stalnoj poslovnoj jedinici u državi izvora) koji uopće nije predmet ovog članka. Ostale razlike između navedenih Mod-ela ugovora se sastoje u dopunjenim komentarima (komentarima uz pojedine članke Modela ugovora) u 2010. koje su relevantne i kod tumačenja pojedinih odredbi članaka ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je sklopila rh-a i prije 2010. i to samo ako se nisu (odredbe članaka) izmijenile od dana njihovog donošenja (propisivanja) pa do 2010.

2.1. Definiranje pojmova rezident i nerezident prema hrvatskim propisima

Zakon o porezu na dohodak, koji je u primjeni od 1. siječnja 2005. godine, uveo je u hrvatski porezni sustav pojam rezidenta i nere-zidenta (do stupanja na snagu novog Zakona o porezu na dohodak upotrebljavali su se pojmovi: tuzemni i inozemni porezni obveznik).

Prema članku 3. Zakona o porezu na dohodak rezident je fizička osoba koja u republici hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno bo-ravište.

Rezident je i fizička osoba koja u republici hrvatskoj nema prebi-valište ni uobičajeno boravište a zaposlena je u državnoj službi repu-blike hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

Nerezident je fizička osoba koja u republici hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište a u republici hrvatskoj ostva-ruje dohodak. Zakon ne precizira što se podrazumijeva pod ostva-rivanjem dohotka u rh što dovodi do mnogih dilema, međutim, iz prakse se može reći da su to, u pravilu, primici koji se nerezidentima isplaćuju u tuzemstvu ili inozemstvu od strane isplatitelja koji imaju sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište u rh.

Prebivalište i uobičajeno boravište definirano je član-kom 38. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine”, broj 147/08 i 18/11 – u daljnjem tekstu: OPZ) pa se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

Odredbe članka 38. OPZ-a koje uređuju pitanje prebivališta imaju deklaratorni karakter što znači da kada se ispune određeni pro-pisani uvjeti (da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jed-noj ili u dvije kalendarske godine - boravak u stanu nije obvezan) te se odredbe primjenjuju i to od početka stjecanja vlasništva ili posjeda. Pod „posjedom stana“ treba smatrati čak i iznajmljivanje hotelske sobe (samo jedne sobe) u neprekidnom trajanju dužem od 183 dana neprekidno. Jer koja je razlika između iznajmljivanja stana od građanina i od hotela. Treba reći da ako bi fizička osoba mijenjala sobe tako da posjed ne traje u jednoj sobi duže od 183 dana to se ne bi moglo smatrati prebivalištem!

Ako porezni obveznik u republici hrvatskoj ima u vlasništvu ili po-sjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvr-đuje se prema mjestu prebivališta obitelji a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i ino-zemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom. Ovo pravilo (koje manje više propisuju sve države u svojim unutrašnjim propisima), naravno, vrijedi samo u slučaju ako se radi o poreznom obvezniku koji ima prebivalište u državi s kojom rh ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.Međutim, ako bi porezni obveznik imao prebivalište u državi ugovornici i rh onda se primjenjuju odredbe Ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja što znači da bi se smatrao rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gos-podarske odnose (središte životnih interesa).

Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se sta-lan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za odre-đivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Poreznu osnovicu rezidenta republike hrvatske čini uku-pno ostvareni dohodak u tuzemstvu i inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), dok poreznu osnovicu nerezidenta čini ostvareni dohodak u republici hrvatskoj (načelo tu-zemnog dohotka).

2.2. Definicija rezidenta – članak 4. Modela Ugovora OECD-A

Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su na snazi u skladu s odredbama članka 140. Ustava republike hrvatske (“Narodne novine”, broj 140/01 - proč. tekst) čine dio unu-tarnjeg pravnog poretka republike hrvatske i po pravnoj su snazi iznad domaćih zakona.

Članak 4. Modela ugovora OECD-a – 2005. izgleda ovako:

“Za svrhe ovoga Ugovora izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu koja, prema propisima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode i također uključuje državu, njezinu političku podjedinicu ili lokalno tijelo vla-sti. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podli-ježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi ili iz imovine koja se u njoj nalazi.

12910 / 2011 129

Pore


Pojam “rezidenta države ugovornice” ima slijedeće funkcije: � da utvrdi na koje se osobe Ugovor primjenjuje, � da riješi slučajeve dvostrukog oporezivanja osobe koja je rezi-

dent obiju država, � da riješi slučajeve dvostrukog oporezivanja kao posljedice

oporezivanja u državi u kojoj je osoba rezident i u državi u kojoj je izvor dohotka ili u kojoj se imovina nalazi.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne bave se unu-trašnjim propisima država ugovornica kojima se utvrđuju uvjeti po kojima se osoba smatra “rezidentom” u poreznom smislu i sukladno tome poreznim obveznikom u toj državi. U tom smislu države ugo-vornice zauzimaju svoj stav u potpunosti na temelju unutrašnjih propisa.

Ako bi, primjerice, neka fizička osoba imala prebivalište i u repu-blici hrvatskoj i u Mađarskoj (ili bilo kojoj državi s kojom je republika hrvatska sklopila i primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) smatra se rezidentom one države u kojoj ima sredi-šte životnih interesa. Ako je središte životnih interesa (država s ko-jom ima uže osobne i gospodarske odnose) u Mađarskoj smatra će se mađarskim rezidentom – inozemnim poreznim obveznikom. Ako nije moguće odrediti središte životnih interesa, osoba će se smatrati rezidentom one države u kojoj ima uobičajeno boravište. Ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatra se rezidentom samo one države čiji je državljanin. Ako ne možemo rezidentnost utvrditi ni pomoću navedenog kriterija (državljanstva) pitanje rezidentnosti riješit će se dogovorom nadlež-nih poreznih tijela republike hrvatske i Mađarske sukladno članku 25.Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Postupak za-jedničkog dogovaranja).

članak 4. Modela ugovora OeCD-a daje prednost državi ugovornici u kojoj fizička osoba ima prebivalište. Ovaj kriterij je često dovoljan za rješavanje sukoba, npr. ako fizička osoba ima prebivalište u jednoj državi ugovornici a boravi u drugoj državi ugovornici neko vrijeme.

Podstavak a) znači da se u primjeni Ugovora (tj. kada postoji su-kob između propisa dviju država) smatra da je prebivalište mjesto na kojem je fizička osoba vlasnik ili imatelj (posjednik) doma. Taj dom mora biti trajan (stalan), tj. fizička osoba mora ga urediti i zadržati za trajnu upotrebu kao suprotnost boravku na određenom mjestu pod uvjetima kad je očito da je boravak namijenjen za krat-

ko vrijeme. Glede pojma doma, treba primijetiti da se bilo koji oblik doma može uzeti u obzir (kuća ili stan u vlasništvu ili unajmljen od strane fizičke osobe, unajmljena namještena soba). ključna je traj-nost doma što znači da je fizička osoba uredila mjesto boravka da mu bude na raspolaganju stalno a ne povremeno u svrhe boravka koji je, bez obzira na razloge potreban na kratko razdoblje (putovanje iz zabave, poslovno putovanje, putovanje u obrazovne svrhe, po-hađanje obrazovnog programa itd.). Pojedini autori smatraju da je boravak u hotelu ili kod prijatelja relevantan samo kod određivanja uobičajenog boravišta a ne i kod određivanja prebivališta poreznog obveznika, međutim, autor je mišljenja da ako je osoba iznajmila ho-telsku sobu (nije je mijenjala) u neprekidnom trajanju dužem od 183 dana i to se smatra imati „stan u posjedu“. Ako fizička osoba ima stalno prebivalište u obje države ugovornice, potrebno je pogledati činjenice da bi se utvrdilo s kojom su od dvije države ugovornice osobne i gospodarske veze te fizičke osobe uže. Tako će se uzeti u obzir obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne ili druge djelatnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg upravlja svojom imovinom itd. Okolnosti se mogu razmatrati u cjelini ali bez obzira na to očito je da posebnu pozornost treba dati razlozima teme-ljenim na osobnim postupcima fizičke osobe.

Ako osoba, koja ima dom u jednoj državi, osnuje drugi u drugoj državi a pritom zadrži prvi u okruženju gdje je živjela, radila i gdje ima obitelj i imovinu, zajedno s drugim elemen-tima, pokazuje da je zadržala središte životnih interesa u prvoj državi ugovornici.

2.3. Primjeri utvrđivanja rezidentnosti poreznih obveznika

U nastavku dajemo nekoliko primjera utvrđivanja rezidentnosti po-reznih obveznika - fizičkih osoba prema članku 4. Modela ugovora OeCD-a:

Primjer 1.Fizička osoba ima prebivalište u Mađarskoj, gdje je zaposlena i

gdje joj živi obitelj, s kojom rh primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ima kuću u rh (koju je kupila prije 5 godi-na) koju daje u najam a na koju plaća porez na dohodak u rh. Ista osoba povremeno boravi u rh i to u trajanju kraćem od 183 dana. Prema odredbama toga Ugovora navedena fizička osoba je rezident Republike Mađarske jer iako se prema članku 38. OPZ-a smatra hrvatskim rezidentom (ima u vlasništvu kuću neprekidno više od 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine - boravak u stanu nije obvezan) središte životnog interesa (države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze)joj je u Mađarskoj pa se sukladno članku 4. Ugovora smatra mađarskim rezidentom.

Primjer 2.Fizička osoba (hrvatski državljanin) – sportaš kupio je vilu u Mon-

te Carlu i ima stan (u vlasništvu ili u posjedu više od 183 dana) u republici hrvatskoj. Taj sportaš se jako malo zadržava u republi-ci hrvatskoj (npr. 30 dana godišnje) i s obitelji živi u Monte Carlu. Dakle, ima dva prebivališta – u Monte Carlu i republici hrvatskoj. kako republika hrvatska s Monte Carlom ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada se primjenjuju hrvatski propisi i to odredbe članka 37. OPZ-a prema kojem, u slučaju da

Ako je prema odredbama stavka 1. neka fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:

a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebi-valište, ako ima prebivalište u objema državama, smatra se rezidentom one države s kojom ima uže osobne i gos-podarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, sma-tra se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatra se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obje države ili niti jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica rješavaju ovo pitanje međusobnim dogovorom.

Kad je sukladno odredbama stavka 1. pravna osoba rezident obiju država ugovornica, tada se smatra rezidentom one države ugovornice u kojoj ima mjesto stvarne uprave.”

10 / 2011130

Pore

zi


porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom tj. rezidentom Republike Hr-vatske. Stoga navedeni hrvatski rezident podliježe plaćanju poreza na ukupni dohodak ostvaren u inozemstvu i u republici hrvatskoj (načelo svjetskog dohotka) te je u tom smislu obvezan podnijeti go-dišnju poreznu prijavu u republici hrvatskoj.

Primjer 3.Fizička osoba dolazi iz SAD-a gdje ima kuću u svom vlasništvu,

(republika hrvatska ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja) i boravi u republici hrvatskoj 190 dana (dakle, više od 183 dana) i za to vrijeme nije posjedovala stan na jednom mjestu (jer da je imala u posjedu stan u vlasništvu ili posjedu ne-prekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine smatralo bi se da ima prebivalište u rh) već na više mjesta što znači da prema hrvatskim propisima ova fizička osoba u republi-ci hrvatskoj nema prebivalište već uobičajeno boravište pa se smatra rezidentom Republike Hrvatske. Da ova fizička osoba nije boravila u republici hrvatskoj više od 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine (npr. 150 dana) onda ne bi stekla uobičajeno boravište u republici hrvatskoj pa se onda ne bi ni smatrala reziden-tom republike hrvatske.

Primjer 4.Fizička osoba ima prebivalište u Austriji s kojom rh primjenjuje

Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Za potrebe naruči-telja iz rh osoba povremeno dolazi u rh radi obavljanja određenih poslova i boravi u rh u trajanju kraćem od 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Prema članu 4. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ta osoba je nedvojbeno austrijski rezident jer u Austriji ima prebivalište.

Primjer 5.Ako bi fizička koja ima prebivalište u Austriji (pa se prema austrij-

skim propisima smatra rezidentom Austrije) boravila u rh primjerice 250 dana (dakle, više od 183 dana) u dvije godine a za vrijeme tog boravka u rh boravila u više hotela što znači da je prema hrvatskim propisima stekla status uobičajenog boravišta (pa bi se smatrala u poreznom smislu rezident rh). kako s Austrijom rh primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sukladno članku 4. navedenog ugovora ova fizička osoba smatrala bi se rezidentom Austrije jer u slučaju da je neka fizička osoba rezident obiju država ugovornica onda se smatra rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište a to je u našem slučaju Austrija.

Primjer 6.Ako bi fizička osoba (npr. detaširani radnik) koja ima prebivalište

u Austriji u Puli kupila stan i istovremeno preselila svoju obitelj s kojom u rh boravi i ima stan u vlasništvu (ili posjedu) najmanje 183 dana tada bi se smatrala rezidentom RH i to od prvog dana od kupnje stana (ako stan u vlasništvu ili posjedu traje neprekidno naj-manje 183 dana - jer je to deklaratorna odredba). Sličnu deklaratornu odredbu nalazimo u članku 15. stavku 2.a Modela ugovora gdje se govori o „razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana …).

Smatrao bi se rezidentom rh jer ima prebivalište u rh a i središte životnih interesa mu je u RH neovisno o tome što u Austriji može imati u vlasništvu kuću ili stan.

Međutim, da se u navedenom slučaju obitelj nije preselila u Pulu trebalo bi procijeniti gdje je ovoj fizičkoj osobi središte životnog interesa.

U tom slučaju bi ovu fizičku osobu trebalo smatrati rezidentom Austrije jer mu je središte životnog interesa u Austriji (obitelj mu živi u Austriji, porezni obveznik ima značajnu imovinu u Austriji te ostvaruje svoje političke, kulturne i druge djelatnosti u Austriji). Ako bi i jedna i druga država smatrala da je jedna te ista osoba re-zident obaju država prema načelu središta životnog interesa tada se smatra rezidentom samo one države čiji je državljanin, a ako je osoba državljanin obje države, nadležna tijela država ugovornica rješavaju ovo pitanje međusobnim dogovorom sukladno članku 25. Ugovora.

Na dalje, treba posebno istaknuti da je člankom 26. Ugovora (raz-mjena obavijesti) predviđena i obvezna razmjena podataka bitnih za oporezivanje između država ugovornica u obliku razmjene obavijesti gdje svaka država ugovornica šalje obavijest o nerezidentima i nji-hovoj ostvarenom dohotku u njihovoj državi i da li ih smatra svojim rezidentom ili ne. Npr. hrvatski građanin ostvari u Austriji neki ho-norar i prebiva u Austriji – u tom slučaju će obvezno obavijestiti rh (Poreznu upravu) da je taj građanin ostvario taj dohodak, koliko je eventualno platio poreza i da li ga Austrija smatra svojim rezidentom.

Ovdje treba reći da se, u pravilu, naši tipični „gastarbajteri“ u Au-striji i Njemačkoj (obitelj je u rh koju redovito posjećuje) i drugim državama smatraju hrvatskim rezidentima (takav je stav porezne vlasti Austrije i Njemačke osim ako druge okolnosti kazuju da je tom našem „gastarbajteru“ ipak središte životnog interesa u Austriji od-nosno u Njemačkoj).

Primjer 7.Fizička osoba koja ima prebivalište u Bosni i hercegovini (ima

kuću u Bih) obavlja određene poslove za hrvatskog naručitelja i bo-ravi u rh više od 183 dana. Usput je kupio stan u rh od početka svog boravka u rh. Obitelj mu se nalazi u Bosni i hercegovini, pa iako ima prebivalište i u rh i u Bosni i hercegovini smatra se rezi-dentom Bosne i Hercegovine ako ima središte životnih interesa u Bih, odnosno rezidentom RH ako ima središte životnih interesa u rh. Dakle, sve ovisi o procjeni u kojoj državi fizička osoba ima središte životnih interesa.

Tko mora napraviti tu procjenu? Tuzemni isplatitelj ili PU?Na žalost, u sadašnjoj praksi tu procjenu o središtu životnih inte-

resa obavlja tuzemni isplatitelj dohotka, jer to, do sada, rh-a nije dovoljno normirala pa čitav teret leži na isplatitelju.

Primjer 8.Državljanin Bih koji ima prebivalište u Bih (ima stan u vlasništvu)

upućen je na rad (izaslani radnik) od Bih poslodavca u republiku hrvatsku u trajanju od 150 dana. Da je taj rad trajao do 150 dana on bi se i na dalje smatrao rezidentom BiH. Međutim, taj rad se produžio na 2 godine, pa je izaslani radnik u tom vremenu iznajmio stan u rh (i to isti stan koji je imao u posjedu 2 godine) pa je stekao prebivalište u rh ali to još uvijek ne znači da je postao rezident rh.

U konkretnom slučaju treba utvrditi gdje je ovom izaslanom rad-niku središte životnih interesa? Obitelj izaslanog radnika prebiva u Bih gdje posjeduje i značajnu imovinu a sam izaslani radnik viken-dom i za vrijeme godišnjeg odmora redovito ide u Bih svojoj obitelji. Dakle, središte životnog interesa mu je u Bih pa se ima smatrati rezidentom BiH.

U ovom slučaju se za prvih 183 dana plaćao porez na dohodak u Bih (jer su za to bili ispunjeni uvjeti iz Ugovora o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja između rh i Bih) međutim, kako se naknadno pokazalo (izaslani rad se produžio na 2 godine) porez na dohodak trebalo je platiti u rh (i to od prvog dana u rh) što je na kraju i uči-njeno. To znači da je ovaj porezni obveznik platio dvostruko porez na

13110 / 2011 131

Pore


dohodak (za prvih 183 dana) i to u Bih i rh pa mora podnijeti zahtjev Poreznoj upravi u Bih za povrat poreza na dohodak. Na kraju ovog „zamršenog“ primjera treba reći da ovaj porezni obveznik podliježe plaćanju poreza na dohodak u Bih na ukupno ostvareni dohodak (svjetski dohodak) jer je rezident Bih ali i na dohodak koji je ostvario u državi izvora dohotka tj. u rh-a (mogao bi dobrovoljno podnijeti i godišnju poreznu prijavu u rh-a i to samo za dohodak ostvaren u rh-a).

U praksi se, u zadnje vrijeme, sve više pojavljuju problemi kod isplatitelja pri utvrđivanju rezidentnosti primatelja do-hotka pa se očekuju upute Porezne uprave koje će pomoći i razjasniti mnoga nagomilana sporna pitanja. Prvo bi tre-balo riješiti na kojem nivou Porezne uprave treba utvrđivati rezidentnost poreznog obveznika – da li na nivou Isposta-ve, Područnog ureda ili Središnjeg ureda Porezne uprave s obzirom na složenost utvrđivanja porezne rezidentnosti fizičkih osoba.

Primjer 9.Fizička osoba ima prebivalište u rh (ima stan u vlasništvu) u kojoj

mu živi obitelj. Poslodavac ga je uputio (izaslao) na rad u Sloveniju u trajanju od 24 mjeseca gdje je kupio garsonjeru za svoje potrebe dok radi u Sloveniji, pa prema slovenskim propisima ima prebivalište u Sloveniji. kako od 1.1.2006. godine rh sa Slovenijom primjenju-je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba primijeniti članak 4. navedenog ugovora tj. utvrditi središte životnih interesa. kako je osobi obitelj (većina imovine je u rh-a, ostvaruje političke, kulturne ili druge djelatnosti u rh-a i svake subote i nedjelje dolazi u rh.) u rh tako je njegovo središte životnog interesa u rh pa je ta osoba rezident Republike Hrvatske.

Da je s izaslanim (detaširani radnik) radnikom na rad u Sloveniju otišla i čitava obitelj onda bi se središte životnih interesa „preselilo“ u Sloveniju pa bi isti radnik postao rezident Slovenije.

Primjer 10.Fizička osoba dolazi iz Portugala, s kojim rh ne primjenjuje ugo-

vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u rh i obavlja određene poslove (istraživanje tržišta) za naručitelja iz rh i boravi u rh u jed-noj godini (ili dvije godine) s prekidima (koji ne traju dulje od jedne godine) više od 183 dana. Za boravak koristi privatni smještaj (ili hotelski smještaj) u različitim gradovima u rh-a. kako rh ne primje-njuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Portugalom ova osoba će se smatrati rezidentom RH jer ima u rh uobičajeno boravište.

3. Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u RH

Svi ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklo-pila republika hrvatska temelje se na hrvatskom Nacrtu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je usklađen s Modelom ugovora OeCD-a. kod većine sklopljenih ugovora o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja predmet ugovora je dohodak (shvaćen u širem smislu) i imovina dok su s manjim brojem država, koje su pravilu u

geografskom smislu udaljenije, sklopljeni ugovori čiji je premet ugo-vora samo dohodak.

republika hrvatska od 1. siječnja 2011. godine primjenjuje 49 ugovora i može se reći da su sklopljeni ugovori sa svim evropskim državama osim s republikom Portugalom.

Tablica I. Pregled Ugovora koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj u 2011. godini

DržavaPredmetugovora

Broj NNMeđ.

ugovori

Datumprimjene

Autorskanaknada

Kamata

Dividende i udjeli u dobiti (stopa poreza

ovisi o postotku udjela primatelja u ukupnom

kapitalu društva)

Stopa StopaPostotak

udjelaStopa poreza

AlbanijaDohodak i imovina

13/9501.01.1998. 10 10

Neovisno o udjelu

10%

Armenija Dohodak 13/09 01.01.2011. 5 10do 25% 10%

25% i više 0%

AustrijaDohodak i imovina

3/01 01.01.2002. 0 5do 10% 15%*

10 i više % 0%

BelgijaDohodak i imovina

6/031 01.01.2005. 0 10do 10% 15%*

10 i više % 5%

BjelorusijaDohodak i imovina

3/04 01.01.2005. 10 10do 25% 15%

25 i više % 5%

Bosna i hercego-vina

Dohodak i imovina

2/05 01.01.2006. 10 10do 25% 10%

25 i više % 5%

BugarskaDohodak i imovina

3/98 01.01.1999. 0 5Neovisno o

udjelu5%

češkaDohodak i imovina

8/99 01.01.2000. 10 0Neovisno o

udjelu5%

čile Dohodak 10/04 01.01.2005.51 53 do 20% 5%

102 154 20 i više % 15%

Danska Dohodak 12/08 01.01.2010. 10 5do 25% 10%

25 i više % 5%

estonija Dohodak 8/03 01.01.2005. 10 10do 10% 15%

10 i više % 5%

Finska Dohodak Preuzet od SFrJNN 53/91

08.10.1991. 10 0do 25% 15%*

25 i više % 5%

FrancuskaDohodak i imovina

7/04 01.01.2006. 0 0do 10% 15%*

10 i više % 0%

Grčka Dohodak i imovina

18/97 01.01.1999. 10 10do 25% 10%*

25 i više % 5%

IranDohodak i imovina

10/04 01.01.2009. 5 5do 25% 10%

25 i više % 5%

IrskaDohodak i imovina

16/03 01.01.2004. 10 0do 10% 10%*

10 i više % 5%

ItalijaDohodak i imovina

10/00 01.01.2010. 5 10Neovisno o

udjelu15%

Izrael Dohodak i imovina

11/06 01.01.2008. 555

do 25% 15%

10% i više 10%

104 25% i više 5%

10 / 2011132

Pore

zi



Broj NNMeđ.

ugovori

Datumprimjene

Autorskanaknada

Kamata



kapitalu društva)

Stopa StopaPostotak

udjelaStopa poreza

Jordan Dohodak 11/05 01.01.2007. 10 10do 25% 10%

25% i više 5%

JugoslavijaDohodak i imovina

3/03 01.01.2005. 10 10do 25% 10%

25% i više 5%

Južnoa-fričkarepublika

Dohodak 17/97 01.01.1998. 5 0do 25% 10%*

25% i više 5%

kanadaDohodak i imovina

12/99 01.01.2000. 10 10do 25% 15%*

25% i više 5%

kina Dohodak3/01 01.01.2002. 10 10 Neovisno o

udjelu5%

koreja Dohodak i imovina

7/06 01.01.2007. 0 5do 25% 10%

25% i više 5%

kuvajtDohodak i imovina

15/02 01.01.2004. 10 0Neovisno o

udjelu0%

Latvija Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10do 25% 10%*

25% i više 5%

Litva Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10do 10% 15%*

10 i više % 5%

MađarskaDohodak i imovina

11/97 01.01.1999. 0 0do 25% 10%*

25% i više 5%

MakedonijaDohodak i imovina

13/95 01.01.1997. 10 10do 25% 15%*

25% i više 5%

Malezija Dohodak 6/03 01.01.2005 10 10do 10% 10%*

10% i više 5%

Malta Dohodak7/99 01.01.2000. 0 0 Neovisno o

udjelu5%

Mauricijus Dohodak10/03 01.01.2004. 0 0 Neovisno o

udjelu0%

MoldovaDohodak i imovina

3/06 01.01.2007. 5 10do 25% 10%

25% i više 5%

NizozemskaDohodak i imovina

3/01 01.01.2002. 0 0do 10% 15%*

10% i više 0%

NjemačkaDohodak i imovina

9/06 01.01.2007. 0 0do 10% 15%

10% i više 5%

NorveškaDohodak i imovina

Preuzet od SFrJNN 53/91

08.10.1991 10 0Neovisno o

udjelu15%

PoljskaDohodak i imovina

13/95 01.01.1997. 10 10do 25% 15%*

25% i više 5%

rumunjskaDohodak i imovina

11/96 01.01.1997. 10 10Neovisno o

udjelu5%

rusijaDohodak i imovina

11/96 01.01.1998. 10 10do 25% 10%*

25% i više 5%

San Marino Dohodak 10/05 01.01.2006. 5 10do 25% 10%

25% i više 5%

Sirija Dohodak 12/08 01.01.2010. 12 10do 10% 10%

10% i više 5%


Broj NNMeđ.

ugovori

Datumprimjene

Autorskanaknada

Kamata



kapitalu društva)

Stopa StopaPostotak

udjelaStopa poreza

SlovačkaDohodak i imovina

11/96 01.01.1997. 10 10do 25% 10%*

25 i više % 5%

SlovenijaDohodak i imovina

8/05 01.01.2006. 5 5Neovisno o

udjelu5%

španjolskaDohodak i imovina

3/06 01.01.2007. 8 8do 25% 15%

25% i više 0

švedskaDohodak i imovina


08.10.1991. 0 0do 25% 15%*

25% i više 5%

švicarskaDohodak i imovina

8/99 01.01.2000. 0 5do 25% 15%*

25% i više 5%

Turska Dohodak 5/99 01.01.2001. 10 10Neovisno o

udjelu10%

UkrajinaDohodak i imovina

11/97 01.01.2000. 10 10do 25% 10%

25% i više 5%

Velika Britanija

Dohodak i imovina


08.10.1991. 10 10do 25% 15%*

25% i više 5%

Izvor: www.porezna-uprava.hr/docinclude/public/u_sklopljeni.asp

* ove stope poreza po odbitku odnose se na fizičke osobe, bez obzira na postotak udjela u kapitalu društva

1 5% bruto iznosa naknada za korištenje ili za pravo korištenja bilo kakve indu-strijske, komercijalne ili znanstvene opreme

2 10% bruto iznosa u svim drugim slučajevima3 5% od bruto iznosa kamata ostvarenih od zajmova koje odobri banka i osigura-

vajuće društva4 15% bruto iznosa kamata u svim drugim slučajevima5 kada su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam bilo koje

vrste koji je odobrila banka druge države ugovornice6 kada je stvarni korisnik dividendi društvo u čijem je izravnom vlasništvu naj-

manje 10% kapitala društva koje isplaćuje dividende u slučaju kada je potonje društvo rezident Izraela, a dividende se isplaćuju iz dobiti koja je podložna opo-rezivanju u Izraelu po stopi nižoj od uobičajene stope izraelskog poreza na dobit društava

Od ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je repu-blika hrvatska 1991. godine preuzela od bivše SFrJ (20 ugovora) ostali su još u primjeni ugovori sa slijedećim državama: Finska, Nor-veška, švedska i Velika Britanija.

4. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju

4.1. Smisao i sadržaj Međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju

Dužnost je svake države da se brine o socijalnim pravima svojih građana i kada se oni nalaze u inozemstvu. Stoga države međusob-no sklapaju ugovore o socijalnom osiguranju čime se osiguravaju socijalna prava pojedinaca i članova njihovih obitelji.

Ugovori u svojim općim odredbama nakon definiranja pojmova (izraza) koji se koriste, definiraju pravna područja na koja se odnose a, u pravilu, se radi o pravnim propisima o:

1) Zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti2) Mirovinskom i invalidskom osiguranju3) Osiguranju za slučaj nezaposlenosti4) Osiguranju za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti

13310 / 2011 133

Pore


Dakle, navedena pravna područja se odnose na obvezni sustav socijalnog osiguranja (sigurnosti) a ne i na sustave dodatnog ili stru-kovnog zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja koji su u privatnom ili mješovitom vlasništvu.

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju ne prave ra-zlike između pojedinih grana socijalnog osiguranja (npr. iz-među mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) što znači da, u pravilu, nije moguće da primjerice, ista osoba po osnovi rada (shvaćenog u širem smislu) u državi rada bude osigu-rana samo na zdravstveno osiguranje a u državi porijekla ostane osigurana na mirovinsko osiguranje.

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju su, prema Ustavu Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka a po prav-noj snazi su iznad zakona, te prema tome imaju prednost pred domaćim zakonodavstvom.

Osim ugovora o socijalnom osiguranju tijela države ugovornice nadležna za primjenu pojedinih ugovora o socijalnom osiguranju međusobno zaključuju administrativne sporazume a tijela za vezu ili nositelji osiguranja država ugovornica zaključuju sporazume ko-jima uređuju međusobne odnose u provedbi ugovora o socijalnom osiguranju.

Ugovorima se određuju nadležna tijela država ugovornica na razini ministarstava a to su, u pravilu, za republiku hrvatsku: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo zdravstva i socijal-ne skrbi a na provedbenoj razini su to hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Osnovno načelo svih međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju je načelo jednakosti tj. jednakog tretmana državljana država ugovornica u pogledu uvjeta za stupanje u osiguranje i ostva-rivanje prava odnosno davanja iz osiguranja država ugovornica ako ugovor ne određuje drukčije.

Prema općem pravilu osiguranja obveza osiguranja zaposlene osobe određuje se prema pravnim propisima države ugovornice na čijem teritoriju je osoba zaposlena (prema državi rada) ako odredbama o izuzecima od općeg pravila nije drugačije uređeno.

Drugim riječima, ugovorom o socijalnom osiguranju is-ključuje se obvezno socijalno osiguranje fizičke osobe zaposlene (ovaj pojam je mnogo širi od zaposlenika i obu-hvaća i osobe samostalnih zanimanja kao i osobe osigura-ne na osnovi vlastite djelatnosti i slično) u jednoj državi ugovornici za vrijeme trajanja obveznog socijalnog osi-guranja u drugoj državi ugovornici.

Ugovorima o socijalnom osiguranju, u pravilu, (u svakom pojedi-nom slučaju obvezno treba napraviti uvid u konkretni ugovor) su utvrđeni slijedeći izuzeci od općeg pravila osiguranja i to za:

� članove diplomatskih misija i konzularnih ureda i člano-ve njihovih obitelji koji s njima zajednički žive u zajedničkom kućanstvu, ako nisu državljani države primateljice – za ove osobe ne postoji vremensko ograničenje izuzimanja od općeg pravila. Ovo izuzeće se odnosi i na privatnu poslugu koja je

isključivo u službi člana diplomatske misije ili konzularnog ureda, uz uvjet da te osobe nisu državljani države primateljice niti imaju prebivalište u toj državi, te da se na njih primjenjuju pravni propisi o socijalnom osiguranju koji su na snazi u državi šaljiteljici ili u nekoj trećoj državi.

član diplomatske misije ili konzularnog ureda u čijoj su službi osobe na koje se ne primjenjuje izuzeće od općeg pravila osi-guranja za privatnu poslugu, obvezan je poštovati obveze koje poslodavcu nameću pravni propisi o socijalnom osiguranju države primateljice.

� osobe zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u jednoj državi a koja obavlja poslove u drugoj državi ugovornici (izaslani radnici tj. detaširani radnici) u ogranićenom vre-menskom trajanju, ostaju osiguranici prve države ugovornice, ako obavljanje njene djelatnosti na teritoriju druge države ugo-vornice vremenski ne potraje duže od ugovorenog vremen-skog razdoblja izaslanja (12, 24, 48 ili 60 mjeseci ili čak neo-graničeno – ovisno o konkretnom ugovoru). Na dalje, u pravilu je ugovorena i mogućnost produženja ugovorenog razdoblja.

Ako se, nakon proteka ugovorenog vremenskog razdoblja izaslanja, izaslani radnik ne vrati u državu izaslanja (državu koja ga je uputila na rad) radnik postaje radnikom države u kojoj radi , bez obzira što je njegov poslodavac strana osoba. U navedenom slučaju poslodavac ga je dužan odjaviti s mi-rovinskog i zdravstvenog osiguranja države koja ga je uputila na rad u inozemstvo i prijaviti ga u državi u kojoj obavlja rad.

Primjerice, ako je poslodavac sa sjedištem u republici hr-vatskoj uputio na rad radnika u Slovačku s kojom je ugovore-no vremensko trajanje izaslanja 24 mjeseca, a radnik nakon proteka 24 mjeseca ostaje i dalje raditi u Slovačkoj, posloda-vac ga mora odjaviti, nakon proteka 24 mjeseca, s obveznih osiguranja (mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) u republi-ci hrvatskoj i radnik se mora prijaviti u Slovačkoj. Ovo, narav-no, pod uvjetom da radniku nadležno tijelo u Slovačkoj nije produžilo vrijeme trajanja izaslanja nakon proteka 24 mjeseca rada u Slovačkoj.

� osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost na teritoriju jedne države ugovornice i odu na teritorij druge države ugo-vornice da bi za kraće vrijeme obavljale samostalnu djelat-nost, ostaju osigurane prema pravnim propisima prve države ugovornice, ako njihov boravak na teritoriju druge države ugo-vornice ne prijeđe ugovoreno vremensko razdoblje (u pravilu se ugovara isto razdoblje kao kod izaslanih radnika ili je upola manje). Na dalje, u pravilu je ugovorena mogućnost produže-nja ugovorenog razdoblja.

� osobe koje putuju u službi poslodavca koji se bavi zrač-nim, cestovnim ili željezničkim prometom (prometno oso-blje) - za njih se primjenjuju isključivo pravni propisi države ugovornice na čijem je teritoriju sjedište poslodavca.

� osobe zaposlene kod poslodavaca koji pružaju usluge na području telekomunikacija, prijevoza putnika i robe u že-ljezničkom, cestovnom i zračnom prometu i na bilo kojim drugim sličnim poslovima i koji imaju sjedište na teritoriju jedne države ugovornice a koje obavljaju svoju djelatnost na teritoriju druge države ugovornice, u podružnici ili stalnom zastupništvu, ostaju pod primjenom pravnih propisa države ugovornice na čijem je teritoriju sjedište poslodavca.

� posadu broda kao i za druge osobe zaposlene na brodu - pri-mjenjuju se pravni propisi države ugovornice pod čijom zasta-vom brod plovi.

10 / 2011134

Pore

zi


� osobe koje obavljaju poslove utovara i istovara broda, po-pravka ili nadzora broda u vrijeme dok se on nalazi u luci druge države ugovornice, primjenjuju se pravni propisi države ugovornice u kojoj je luka.

� osobe zaposlene u državnim i javnim službama, službeni predstavnici i s njima izjednačene osobe jedne države ugo-vornice, koje se zbog obavljanja svoje djelatnosti upućuje na teritorij druge države ugovornice, zajedno sa članovima obite-lji, ostaju osiguranici države ugovornice koja ih šalje.

Na zajednički zahtjev zaposlenika i njegovog poslo-davca, nadležna tijela država ugovornica mogu dogovoriti i druge iznimke od općeg pravila osiguranja pri čemu mo-raju uzeti u obzir vrstu i okolnosti zaposlenja.

4.2. Izbjegavanje dvostrukog plaćanja doprinosa

Jedna od svrha zaključivanja i primjene Međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju je, između ostalog, i izbjegavanje dvostrukog plaćanja obveznih doprinosa za socijalno osiguranje po istoj činjenici rada. Iako to nije izrijekom propisano to proizlazi iz svih temeljnih načela Međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Ugovorima o socijalnom osiguranju se to postiže: � indirektno - jer po općem pravilu o obveznom osiguranju ob-

veza osiguranja u jednoj državi ugovornici isključuje obvezu na osiguranje u drugoj državi ugovornici. Na taj način ne može doći do dvostrukog plaćanja obveznih doprinosa za socijalno osiguranje jer se oni obračunavaju i plaćaju samo za osigu-ranike koji su to svojstvo dobili prema temeljnim zakonima o obveznom socijalnom osiguranju država ugovornica i prema Međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju koji su prema Ustavu republike hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka a po pravnoj snazi su iznad zakona. U slučaju kolizije između odredbe međunarodnog ugovora i zakonskih odredbi države ugovornice koja uređuje isti pravni odnos treba primi-jeniti odredbe međunarodnog ugovora.

To znači da je fizička osoba obvezna plaćati obvezne dopri-nose samo u državi gdje je obvezno osigurana.

� direktno - i to na način da se u samom ugovoru o socijanom osiguranju unesu tj. propišu posebne odredbe o oslobađanju od plaćanja dvostrukih doprinosa (primjerice, ugovor između rh i Australije).

4.3. Obveza doprinosa za strance i primjena međudržavnih Ugovora o socijalnom osiguranju

U republici hrvatskoj sustav doprinosa uređen je Zakonom o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08, 152/08, 94/09 i 18/11), Pravilnikom o doprinosima („Narodne novine“, br. 2/09, 9/09 – ispra-vak, 97/09 I 25/11 te naredbama o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koja se donose za svaku godinu.

Obvezu doprinosa za strance i primjenu međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju uređuju članci 214. do 216. Zakona o doprino-sima te članci 237. do 240. Pravilnika o doprinosima i to na slijedeći način:

� opći pristup u primjeni međudržavnih ugovora o socijal-nom osiguranju vezano uz obveze doprinosa

� za utvrđivanje činjenica bitnih za obveze doprinosa za fizič-ku osobu – stranca uzima se u obzir podatak o tome ima li Republika Hrvatska s državom prebivališta odnosno uobičajenog boravišta te osobe sklopljen ugovor o so-cijalnom osiguranju,

� radi tumačenja i kontrole pravilne primjene odredaba međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju što ih je republika hrvatska sklopila s drugim državama, bitnih za prosudbu o tome postoji li u konkretnom slučaju obveza osiguranja i/ili obveza doprinosa u republici hrvatskoj, Porezna uprava će zatražiti tumačenje mjerodavnog ministarstva odnosno nositelje obveznih osiguranja. kada su tumačenja što ih daju nositelji obveznih osigura-nja o obvezi osiguranja i/ili obvezi doprinosa u republici hrvatskoj različita, mjerodavna su pojedinačna tumačenja svakog od nositelja osiguranja.

Strancem se smatra fizička osoba koja u republici hrvat-skoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište a od tuze-mnog isplatitelja ostvaruje primitke ili u republici hrvatskoj obavlja djelatnost po osnovi koje je, prema propisima o obveznim osiguranjima, propisana obveza osiguranja i/ili obveza doprinosa.

� obveze doprinosa za strance iz države s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju

� prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se strancu – osobi iz države s kojom republi-ka hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju, obveza je doprinosa u skladu s odredbama Zakona, bez obzira na status te osobe u osiguranju u državi njezina pre-bivališta odnosno uobičajenog boravišta, sukladno članku 214. Zakona.

� fizička osoba iz države s kojom republika hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u republici hr-vatskoj obavlja djelatnost po osnovi koje je, prema propisi-ma o obveznim osiguranjima, propisana obveza osiguranja obveznik je doprinosa po toj osnovi u skladu s odredbama Zakona bez obzira na status te osobe u osiguranju u drža-vi prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, sukladno članku 214. Zakona.

� obveze doprinosa za strance iz države s kojom je Republi-ka Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju

� prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se strancu – osobi iz države s kojom je republika hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primate-lja u obveznom osiguranju te države i u skladu s odredba-ma tog ugovora. Prema primicima koji se isplaćuju osobi koja ima uređen status osiguranika u državi prebivališta ako je tako uređeno međudržavnim ugovorom nema obve-

13510 / 2011 135

Pore


ze doprinosa, sukladno članku 215. Zaklona. O uređenom statusu u socijalnom osiguranju druge države, prije isplate primitka, isplatitelj je dužan od primatelja osigurati dokaz.:

� dokazom se smatra potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o soci-jalnom osiguranju na ime primatelja sukladno odredbama međudržavnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije biti starija od šest mjeseci (to su dvojezične potvrde o pripadnosti inozemnom sustavu osiguranja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje odnosno pisane potvrde za mirovinsko osiguranje)

� fizičkoj osobi iz države s kojom je republika hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju a u republici hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu djelatnost obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju republike hrvatske odnosno države prebivališta a status u osiguranju druge države dokazuje ta osoba tuzemnim nositeljima obveznih osiguranja.

� obveze doprinosa za državljane Republike Hrvatske koji su osigurani u državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju

� prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak a isplaćuju se tuzemnoj fizičkoj osobi koja je prijavljena na obvezna osigu-ranja države s kojom je republika hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju obveza doprinosa ovisi o radnom i/ili socijalnom statusu primatelja u republici hrvatskoj i o njegovu statusu u obveznom osiguranju druge države te u skladu s odredbama međudr-žavnog ugovora. Prema primicima koji se isplaćuju osobi koja ima uređen status u drugoj državi ako je tako uređeno međudržavnim ugovorom nema obveze doprinosa, sukladno članku 216. Zakona. O uređenom statusu u socijalnom osiguranju druge države isplatitelj je dužan, prije isplate, od primatelja osigurati dokaz.

� dokazom se smatra potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju na ime primatelja sukladno odredbama međudržavnog ugovora koja, na dan isplate primitka, ne smije biti starija od šest mjeseci.

� tuzemnoj fizičkoj osobi koja u republici hrvatskoj obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti ili drugu djelatnost ili je pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi, obveza doprinosa ovisi o statusu u obveznom osiguranju republike hrvatske što ga utvrđuju nositelji obveznih osiguranja sukladno njegovom statusu u osiguranju druge države i odredbama međudržavnog ugovora.

U propisima koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja je kao relevantan kriterij kod određivanja države fizičke osobe (o čemu ovisi obveza plaćanja doprinosa) propisano njeno prebivalište ili uobičajeno boravište (tj. utvrđuje se fiskalna rezidentnost odnosno nerezidentnost fizičke osobe) umjesto mjesto rada (sjedište države poslodavca) fizičke osobe kako je to uređeno ugovorima o socijalnom osiguranju.

4.4. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeni u RHrepublika hrvatska primjenjuje 24 ugovora o socijalnom osiguranju od čega je 18 sama zaključila i primjenjuje nakon stjecanja nezavisno-

sti. republika hrvatska primjenjuje i 6 ugovora o socijalnom osiguranju koji su bili na snazi 8. listopada 1991. godine na temelju sukcesije bivše SFr Jugoslavije kada je tadašnji Sabor republike hrvatske donio odluku („Narodne novine“,br. 53/91) da će se od tog istog datuma međunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFrJ primjenjivati u republici hrvatskoj, ako nisu u suprotnosti s Ustavom i prav-nim poretkom republike hrvatske. radi se o ugovorima odnosno konvencijama zaključenim sa slijedećim državama: Danskom, Francuskom, Norveškom, Poljskom,švedskom i Velikom Britanijom (točnije rečeno s Ujedinjenim kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske).

Posebno treba istaknuti da u zaključenim ugovorima s Australijom i Kanadom nisu uključeni propisi o zdravstvenom osiguranju.U nastavku dajemo prikaz međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju koji su u primjeni:

Tablica I: Ugovori na snazi koje je Republika Hrvatska sklopila nakon osamostaljenja:

R.br.

Država NazivObjava u NNMeđ. ugovori

Na snazi

1. AustralijaUgovor između republike hrvatske i Australije o socijalnom osiguranju 2/2004. 1.7.2004.

Administrativni sporazum za primjenu Ugovora između republike hrvatske i Australije o socijalnom osiguranju 7/2004. 1.7.2004.

2. AustrijaUgovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i republike Austrije 15/1997.

1.10.1998.(primjenjuje se od

1.1.1997.)

Sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i republike Austrije 5/1998. 1.1.1997.

3.Belgija

Ugovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i kraljevine Belgije 9/2002. 1.8.2005.

Administrativni sporazum o primjeni Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i kraljevine Belgije 13/2002. 1.8.2005.

4.Bosna i hercegovina

Ugovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Bosne i hercegovine 3/2001. 1.11.2001.

Administrativni sporazum za primjenu Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Bosne i hercegovine 6/2002. 1.11.2001.

5. Bugarska

Ugovor između republike hrvatske i republike Bugarske o socijalnom osiguranju 4/2004. 1.10.2004.

Sporazum za primjenu Ugovora između republike hrvatske i republike Bugarske o socijalnom osiguranju 8/2004. 1.10.2004.

Sporazum za primjenu Ugovora između republike Bugarske i republike hrvatske o socijalnom osiguranju na području mirovinskog osiguranja

Nije objavljen 1.10.2004.

6. češka republikaUgovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i češke republike 7/1999. 1.7.2000.

Administrativni sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i češke republike 11/2002. 1.7.2000.

10 / 2011136

Pore

zi


7. DanskaUgovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i kraljevine Danske 3/2006. 1.11.2006.

Administrativni sporazum za provedbu Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i kraljevine Danske 7/2006. 1.11.2006

8. ItalijaUgovor o socijalnom osiguranu između republike hrvatske i republike Italije 21/1997. 1.11.2003.

Administrativni sporazum za primjenu Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i republike Italije 8/2003. 1.11.2003.

9. kanadaUgovor o socijalnom osiguranju između Vlade republike hrvatske i Vlade kanade 16/1998. 1.5.1999.

Administrativni sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između Vlade republike hrvatske i Vlade kanade potpisan u Zagrebu dana 22.travnja 1998.

16/1998. 1.5.1999.

10.kanadska pokrajina Quebec

Sporazum o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Quebeca 10/2000. 1.5.2001.

Administrativni sporazum za primjenu Sporazuma o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Quebeca 6/2001. 1.5.2001.

11. LuksemburgUgovor između republike hrvatske i Velikog Vojvodstva Luksemburga o socijalnom osiguranju 9/2002. 1.11.2002.

Administrativni sporazum o načinu primjene Ugovora između republike hrvatske i Velikog Vojvodstva Luksemburga o socijalnom osiguranju

11/2003. 1.11.2002.

12. MakedonijaSporazum o provedbi Ugovora između republike hrvatske i republike Makedonije o socijalnom osiguranju 16/1997. 1.11.1997.

Sporazum o provedbi Ugovora između republike hrvatske i republike Makedonije o socijalnom osiguranju 5/1998. 1.11.1997.

13. MađarskaUgovor između republike hrvatske i republike Mađarske o socijalnom osiguranju 11/2005. 1.3.2006.

Sporazum o provedbi Ugovora između republike hrvatske i republike Mađarske o socijalnom osiguranju 3/2006. 1.3.2006.

14. NizozemskaUgovor između republike hrvatske i kraljevine Nizozemske o socijalnom osiguranju 2/1999. 1.10.2000.

Administrativni sporazum o provedbi Ugovora između republike hrvatske i kraljevine Nizozemske o socijalnom osiguranju 5/1999. 1.10.2000.

15. NjemačkaUgovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Savezne republike Njemačke 7/1998. 1.12.1998.

Sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Savezne republike Njemačke 8/1998. 1.12.1998.

16. SlovačkaUgovor o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Slovačke republike 20/1997. 1.5.1998.

Sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Slovačke republike 5/1998. 1.5.1998.

17. Slovenija

Sporazum o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i republike Slovenije 16/1997. 1.2.1998.

Administrativni sporazum o provedbi Sporazuma o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i republike Slovenije 5/1998. 1.2.1998.

Ugovor između republike hrvatske i republike Slovenije o vojnim mirovinama 1/1992. 14.11.1992.

18.Srbija i Crna Gora(bivša Sr Jugoslavija)

Ugovor između republike hrvatske i Savezne republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju 14/2001. 1.5.2003.

Opći administrativni sporazum za provedbu Ugovora između republike hrvatske i Savezne republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju

10/2003. 1.5.2003.

Administrativni sporazum tijela za vezu na području mirovinskog osiguranja za provedbu Ugovora između republike hrvatske i Savezne republike Jugoslavije i Općeg administrativnog sporazuma za provedbu Ugovora između republike hrvatske i Savezne republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju


19. švicarska

Ugovor između republike hrvatske i švicarske konfederacije o socijalnom osiguranju 14/1996. 1.1.1998.

Administrativni sporazum o provedbi Ugovora između republike hrvatske i švicarske konfederacije o socijalnom osiguranju

5/1998. 1.1.1998.

Administrativni sporazum o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između republike hrvatske i Savezne republike Njemačke od 24.studenog 1997. na području mirovinskog osiguranja


Administrativni sporazum tijela za vezu za nesreće na poslu o provedbi Ugovora o socijalnom osiguranju između Sr Njemačke i republike hrvatske od 24.studenog 1997.


20. TurskaUgovor između republike hrvatske i republike Turske o socijalnom osiguranju 4/2007 *

Administrativni sporazum za primjenu ugovora između republike hrvatske i republike Turske o socijalnom osiguranju 9/2007 *

* Ugovor o socijalnom osiguranju s Turskom je potpisan ali nije još stupio na snagu.

Tablica II: Ugovori koje je sklopila bivša Jugoslavija a koje je Republika Hrvatska preuzela i još ih primjenjuje, konvencije su sa slijedećim državama:

R.br.

Država Naziv Zaključeno Stupilo na snagu Primjena od

1. Francuska Opća konvencija o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske 5.1.1950. 1.4.1951. 1.4.1951.

2 Norveška konvencija između SFrJ i kraljevine Norveške o socijalnom osiguranju 22.11.1974. 1.9.1976. 1.9.1976.

3. Poljska konvencija o socijalnom osiguranju između Vlade FNrJ i Vlade Nr Poljske 16.1.1958. 1.1.1959. 1.1.1959.

4. rumunjska konvencija između SFrJ i rumunjske o suradnji u zdravstvenom osiguranju 20.3. 1976. 1.12.1976. 1.12.1976.

5. švedska konvencija između SFrJ i kraljevine švedske o socijalnom osiguranju 30.3.1978. 1.1.1979. 1.1.1979.

6. Uk Velike Britanije i Sjeverne Irske

konvencija o socijalnom osiguranju između FNrJ i Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske

24.5.1958. 1.9.1958. 1.9.1958.

13710 / 2011 137

Pore


5. Obveze isplatitelja pri isplatama dohotka nerezidentima

Tuzemni isplatitelj prije obračuna i isplate dohotka fizičkoj osobi-strancu prvo treba utvrditi rezidentnost (vodeći računa o tome da li s državom toga stranca rh primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja), zatim ako utvrdi da se radi o rezidentu države ugovornice (države s kojom rh primjenjuje Ugovor) tj. nerezidentu za rh isplatitelj dohotka treba definirati vrstu dohotka koja se nere-zidentu treba isplatiti te potom primijeniti konkretni članak Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ako isplatitelj utvrdi da se radi o fizičkoj osobi (strancu) koji je rezident države s kojom Republika Hrvatska ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja tada isplatitelj primjenjuje isključivo Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak na isti način kao da se radi o hrvatskom rezidentu.

Ako se radi o nerezidentu primatelju dohotka onda treba primije-niti tzv. trostupanjsku tehniku (engl. three-stage technique) i to na slijedeći način:

I. stupanj - prvo se gledaju hrvatski propisi o oporezivanju do-hotka (Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak) te ako ne postoji mogućnost oporezivanja određeneg oblika dohotka (ne oporezuje se taj oblik dohotka u rh-a – npr. dividende, kapitalni dobici, kamate, i sl.) primjena tehnike se završava već na ovoj razini, tj. na prvom stupnju (dakle dohodak se nerezidentu ne oporezuje). U ovom stupnju nema potrebe da isplatitelj od nerezidenta pribavi ovjereni obrazac od nadležnog poreznog tijela tj. „Zahtjev za umanje-nje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na -------------pre-ma Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između repu-blike hrvatske i ----------„ koji je propisan člankom 80. Pravilnika o porezu na dohodak.

II. stupanj – ako se radi o dohotku koji se može oporezovati prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak u RH-a i u državi rezidentnosti primatelja dohotka potrebno je pogledati odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, da li se taj dohodak može oporezovati u rh-a i u ko-jem opsegu (npr. može se raditi o primjeni sniženih stopa kao kod autorskih naknada, kamata i dividendi) ili ne.

U slučaju da se dohodak ostvaren u rh prema odredbama kon-kretnog ugovora može oporezivati samo u državi izvora dohotka tj. samo u rh tada to treba obaviti sukladno Zakonu o porezu na doho-dak i Pravilniku o porezu na dohodak

Ako se dohodak nerezidenta može prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja oporezovati samo u državi rezidentnosti primatelja dohotka (u ovom slučaju radi se o nerezidentu prema hrvatskim propisima) onda isplatitelj mora prethodno (prije isplate dohotka) od primatelja dohotka (nerezidenta) pribaviti ovjereni obra-zac od nadležnog poreznog tijela tj „Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na -------------prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između republike hrvatske i -----------„ na temelju kojeg isplatitelj može nerezidentu isplatiti bes-porezno dohodak. Ako isplatitelj prije isplate dohotka od primatelja dohotka (nerezidenta) ne pribavi ovjereni obrazac od nadležnog po-

reznog tijela tj „Zahtjev …“ obvezan je obračunati porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.

III. stupanj – ako prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja pravo oporezivanja pripadne RH-a (isključivo pravo ima rh-a) onda se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pra-vilnika o porezu na dohodak određuje način na koji će se taj dohodak oporezovati.U slučaju kada rh ima ograničeno pravo oporezivanja isto tako mora primijeniti Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak, ali pri tom mora kod isplate pojedinih oblika do-hotka (autorskih naknada, kamata i dividendi) primijeniti tzv. sma-njene stope iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na bruto iznos primitka.

Moramo još jednom zaključiti da ni Model ugovora OeCD-a a niti bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja ne nameću oporezivanje bilo kojeg oblika dohotka pojedinoj državi ugovornici.Svrha Modela ugovora OeCD-a a i bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je raspodjela prava oporezivanja između država ugovornica, da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje a na da se državama nameće način oporezivanja dohotka, što se na žalost često zaboravlja.

Prije isplate dohotka nerezidentu potrebno je pribaviti njegov OIB na koji će se usmjeriti obračunati porez na dohodak i možebitni prirez O načinu na koji nerezident odnosno njegov opunomoćenik pribav-ljaju OIB izjasnila se Porezna uprava – Središnji ured svojim mišlje-njem „Dodjela OIB-a stranim osobama“ (klasa: 410-01/10-01/2223; Ur. broj: 513.-07-21-12/10-2 od 26. studenog 2010.) godine na sli-jedeći način:

Na zaprimljeni upit ‘A’ d.o.o., o tome da li kao obveznik plaćanja poreza po odbitku moraju ishoditi punomoć od stranog partnera kako bi u njegovo ime mogli zatražiti dodjelu osobnoga identifikacij-skog broja od Ministarstva financija – Porezne uprave, u nastavku odgovaramo.

Prema članku 5. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Na-rodne novine broj 60/08, dalje: Zakon) obveznici osobnoga iden-tifikacijskog broja kojima se određuje i dodjeljuje osobni identifi-kacijski broj su: hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske.

Sukladno članku 3. stavak 10. Pravilnika o osobnom identifika-cijskom broju (Narodne novine broj 1/09 i 117/10, dalje: Pravilnik) stranom osobom smatra se fizička osoba koja nema hrvatsko dr-žavljanstvo i pravna osoba koja ima sjedište izvan područja Repu-blike Hrvatske.

Nadalje, prema odredbama članka 28. stavak 2. Pravilnika po-vod za praćenje nastao je kada se strana osoba upisuje u neku službenu evidenciju o osobama i o imovini na području Republi-ke Hrvatske te ako je strana osoba postala poreznim obveznikom prema posebnom propisu. Slijedom navedenog, stranim osobama radi uplate poreza po odbitku, treba se odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj.

Dakle, da bi stranoj osobi izvršila dodjela osobnoga identifika-cijskog broja, strana osoba odnosno njezin zakonski zastupnik podnosi propisani obrazac Zahtjeva za određivanjem i dodjeljiva-

10 / 2011138

Pore

zi


Porezna uprava – Središnji ured svojim dodatnim mišljenjem „Dodjela OIB-a nerezidentima (klasa: 410-01/10-01/2251; Ur. broj: 513.-07-21-12/10-2 od 15. prosinca 2010. godine) nadopunio je prethodno mišljenje o tome kako mora izgledati punomoć, pa izdva-jamo samo taj dio:

Prema neslužbenim informacijama tj. internom odlukom Porezne uprave – Središnjeg ureda Zahtjev za određivanje OIB-a strane osobe (pravne i fizičke osobe) treba dostavljati područnim uredima Porezne uprave a ne ispostavama Porezne uprave i to unatoč tome što su, sukladno članku 8. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju („Narodne novine“, broj 1/09 i 117/10), za zaprimanje zahtjeva nadležne ispostave Porezne uprave.

kada se OIB kao podatak koristi za inozemne svrhe onda se ispred njega stavi oznaka hr.

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. godini („Narodne novine“, broj 2/11, 45/11, 58/11 i 86/11) isplatitelji u polje „model“ trebaju upisati model „68“, a u polje „poziv na broj odobrenja“ , kao podatak prvi odgovarajuću brojčanu oznaku (kao i za rezidente) vrstu poreza i prireza na dohodak te kao podatak drugi OIB koji je nerezidentu dodijelila Porezna uprava.

Iznimno, za inozemne porezne obveznike koji nemaju OIB dodije-ljen od Porezne uprave, a ostvarili su dohodak iz kojeg se porez i prirez uplaćuje na brojčanu oznaku poreza 1473, porez i prirez se može uplaćivati na račun grada/općine sjedišta isplatitelja dohotka, a u polje «model» upisuje se broj modela «68», a u polje «poziv na broj odobrenja» kao podatak prvi brojčana oznaka vrste poreza 1473 te kao podatak drugi OIB isplatitelja dohotka.

Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak uplaćuje se u korist računa grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika (poslo-primca odnosno primatelja dohotka):

Ako se radi o isplati dohotka koji podliježe plaćanju obveznih dopri-nosa (dohodak od nesamostalnog rada, drugi dohodak, samostalna djelatnost i druga djelatnost) treba utvrditi da li s državom čiji je re-zident primatelj dohotka republika hrvatska primjenjuje Ugovor o socijalnom osiguranju.

Ako je primatelj dohotka rezident države ugovornice s kojom repu-blika hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju tuzemni isplatitelj ne obračunava doprinose na dohodak ako mu navedeni primatelj dohotka prije isplate dostavi dokaz (propisanu dvojezičnu potvrdu iz ugovora o pripadnosti sustavu osiguranja za zdravstveno osiguranje odnosno potvrdu nadležnog tijela mirovinskog osiguranja države u kojoj je primatelj dohotka obvezno osiguran - za potrebe mirovinskog osiguranja ova potvrda mora kod sudskog tumača biti prevedena i ovjerena) da je obvezno osiguran u predmetnoj državi ugovornici.

U slučaju da je primatelj dohotka rezident države ugovor-nice s kojom republika hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju tuzemni isplatitelj je obvezan obra-čunati, obustaviti i uplatiti doprinose prema hrvatskim pro-pisima tj. prema Zakonu o doprinosima za obvezna osigura-nja i Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja.

Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje dohodak nerezi-dentima koji su rezidenti država s kojima republika hrvatska primje-njuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom.

njem osobnoga identifikacijskog broja (dalje: Zahtjev) mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave, određenoj prema članku 8. Pravilnika. Nadležna ispostava Porezne uprave nakon provjere podataka upisanih u Zahtjevu, određuje i dodjeljuje osobni iden-tifikacijski broj.

Prema odredbama članka 14. stavak 2. Pravilnika propisano je da uz Zahtjev obveznik broja predočuje isprave kojima potvrđuje podatke navedene u Zahtjevu. Odredbama članka 14. stavak 5., 6., i 7. propisana je dokumentacija koju osoba mora priložiti uz Zahtjev.

Dakle, ako Zahtjev podnosi strana fizička osoba kod koje je nastao povod za praćenje uz Zahtjev mora predočiti putovnicu, a kopija putovnice čuva se kao prilog Evidencije o osobnim iden-tifikacijskim brojevima. U slučaju da osoba izjavi da ne posje-duje putovnicu za potrebe određivanja i dodjeljivanja osobnoga identifikacijskog broja mora priložiti europsku osobnu iskaznicu ili identifikacijski dokument iz države državljanstva uz dokaz o pripadajućem državljanstvu.

Prema odredbama članka 14. stavak 8. Pravilnika propisano je da ako Zahtjev podnosi strana pravna osoba kod koje je nastao povod za praćenje, uz Zahtjev obavezno prilaže akt o osnivanju (odnosno izvadak iz nadležnog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlašte-nog sudskog tumača. Traženje prijevoda službenih isprava stra-ne pravne osobe na hrvatski jezik je nužno budući da se strana pravna osoba mora nedvojbeno identificirati kako bi joj se odre-dio i dodijelio osobni identifikacijski broj kao stalna, ali i obvezna oznaka osobe u cijelom pravnom sustavu Republike Hrvatske.

S obzirom da u većini slučajeva strana osoba za koju nastaje povod za praćenje ne obavlja samostalno radnje u hrvatskom pravnom sustavu, nego te radnje u njezino ime poduzimaju druge opunomoćene osobe, Zahtjev u ime strane osobe može podnijeti opunomoćenik pod uvjetom da je punomoć izdana za postupak određivanja i dodjeljivanja osobnoga identifikacijskog broja.

Slijedom citiranih zakonskih odredbi bez propisane dokumen-tacije Ministarstvo financija – Porezna uprava neće moći izvršiti dodjelu osobnoga identifikacijskog broja stranim osobama.

Na pitanje je li potrebno da obrazac Punomoć, kojim banka tra-ži osobni identifikacijski broj za klijenta, mora imati otisnut pečat, u nastavku odgovaramo.

U slučaju kada Zahtjev podnosi opunomoćenik (u ovom slučaju banka), punomoć mora biti na hrvatskom jeziku ili prevede-na na hrvatski jezik. Punomoć se zadržava u nadležnoj isposta-vi Porezne uprave i mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika samo iznimno ako postoji sumnja u njezinu vjerodostojnost. Uko-liko je punomoć izdana na odvjetnika, javnog bilježnika, javno-pravno tijelo odnosno banku neće se tražiti ovjera punomoći.

Slijedom navedenog, Punomoć mora biti potpisana, ne mora imati otisnut pečat banke, ali mora biti izdana u svrhu određiva-nja i dodjeljivanja osobnoga identifikacijskog broja.

13910 / 2011 139

Pore


Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u republici hrvatskoj.

Dakle, kada isplatitelj utvrdi da je primatelj dohotka rezident dr-žave s kojom republika hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poduzima slijedeće:

1) isplatitelj mora zatražiti od nerezidenta OIB (ili na temelju punomoći nerezidenta zahtjev Poreznoj upravi podnese sam isplatitelj) kako bi mogao pravilno usmjeriti obračunati porez na dohodak i možebitne doprinose.

2) prije obračuna dohotka od nerezidenata pribaviti ovjereni pro-pisani obrazac “Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-manje od poreza ili povrat više plaćenog poreza …”.

Prava iz Ugovora nerezidenti ostvaruju na temelju obrazaca ovisno o vrsti isplate:

1) »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja između republike hrvatske i ----------«,

2) »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugo-voru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između republi-ke hrvatske i ----------«,

3) »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porez-ne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između re-publike hrvatske i ----------«,

4) »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porez ne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za dje-latnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između republike hr-vatske i ----------«.

Obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tije-la. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri pr-voj isplati a potom ga je potrebno podnositi svakih šest (6) mjeseci.

Navedeni obrasci mogu se kupiti u prodavaonicama “Narodnih novina” ili se mogu preuzeti sa službene Internet stranice Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr

Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu republike hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva a preostala dva primjerka ovje-renog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtje-va dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzem ni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

Ovaj obrazac ima 4 primjerka a u gornjem desnom kutu ispisano je koji se primjerak kome dostavlja.

3) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva primi-jenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja. Ministarstvo financija, Porezna uprava,

Područni ured Zagreb, nadležan je za vođenje evidencije o postupanju po navedenim zahtjevima.

4) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nereziden-tu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuze-mnog zakona.

rezident države ugovornice može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je dohodak isplaćen, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do-staviti ovjerovljeni obrazac zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

Ako inozemni porezni obveznik, u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je dohodak isplaćen, dostavi Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, 10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, ovjerovljeni obrazac “Zahtjeva ...” radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen , Područ-ni ured u Zagrebu će na temelju uvida u dokumentaciju i plaćanje evidentirano u informacijskom sustavu donijeti Rješenje o povratu više plaćenog poreza na dohodak.

U tom slučaju nerezident uz ovjerovljeni obrazac “Zahtjeva ...” za povrat više plaćenog poreza podnosi i pisani podnesak u kojem treba navesti sve relevantne podatke kao što su: osobne podatke, sistemski broj za stranca, broj računa, svotu računa u valuti, svotu poreza prema kojoj je obavljeno plaćanje, svotu poreza u valuti, te-čaj, svotu poreza plaćena u kunama, datum plaćanja, stopu poreza po kojoj se zahtjeva povrat, svotu razlike poreza u valuti, ime banke i broj računa na koji se sredstva vraćaju, te fotokopiju naloga o plaća-nju naknade u inozemstvu.

Nerezidenti ne podliježu plaćanju prireza porezu na do-hodak, međutim, prema brojnim mišljenjima Porezne upra-ve – Središnji ured ipak pojedinim nerezidentima treba obračunati prirez i to pod uvjetom da borave u republici hrvatskoj dulje od 183 dana čime stječu uobičajeno bo-ravište u rh ili steknu prebivalište u rh u smislu članka 38. OPZ-a. To znači da je odlučujuće za određivanje obve-ze obračunavanja prireza nerezidentima ima li nerezident prema hrvatskim propisima (OPZ) uobičajeno boravište ili prebivalište a ne njegova rezidentnost.

Potvrdu o plaćenom porezu u republici hrvatskoj, na temelju pisanog zahtjeva nerezidenta, izdaje Ispostava Porezne uprave prema sjedištu isplatitelja dohotka (preciznije prema sjedištu pravne osobe odnosno prebivalištu obrtnika, slobodnog zanimanja).

Inozemni porezni obveznik u zahtjevu mora navesti osobne podat-ke te navesti u koju svrhu mu treba potvrda. Ako isplatitelj ili neka druga osoba želi za inozemnog poreznog obveznika pribaviti potvrdu mora imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika.

10 / 2011140

Pore

zi


Potvrda se može zahtijevati za svako plaćanje ili ako je to zgodnije inozemnom poreznom obvezniku svakih 3, 6 ili 12 mjeseci. Navede-na potvrda služi nerezidentu za uračunavanje tog plaćenog poreza u njegovoj državi rezidentnosti gdje utvrđuje svoj ukupni dohodak (svjetski dohodak).

6. Dohodak od nekretnina članak 6. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje dohodak

od nekretnina izgleda ovako:

“(1) Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina koje su smještene u drugoj državi ugovornici (uključu-jući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva), može se oporezi-vati u toj drugoj državi.

(2) Izraz »nekretnina« ima značenje prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i imovina koja pripada uz nekretninu, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvar-na prava na koja se primjenjuju odredbe općih propisa o vla-sništvu nad zemljištem, pravo plodouživanja nekretnine i pravo na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava. Pomorski i riječni brodovi i zrakoplo-vi ne smatraju se nekretninama.

(3) Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostva-ruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine.

(4) Odredbe stavka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od ne-kretnina društva.”

Pravo oporezivanja dohotka od nekretnina daje se državi izvora tj. državi u kojoj se nalazi nekretnina. Iako je u ovaj članak uključen i dohodak od poljoprivrede i šumarstva države ugovornice mogu se suglasiti ugovorom da se taj dohodak oporezuje sukladno članku 7.Ugovora - Dobit od poslovanja.

Stavkom 2. ovog članka definira se pojam nekretnine prema propi-sima države ugovornice u kojoj se nekretnina nalazi. Međutim, ovaj stavak izrijekom spominje imovinu i prava koja se moraju smatrati nekretninom. Na dalje, izrijekom je utvrđeno da se pomorski i riječni brodovi te zrakoplovi ne smatraju nekretninama.

Stavkom 3. utvrđuje se da se opće pravilo primjenjuje neovisno o načinu korištenja nekretnine (izravno iskorištavanje, davanje u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine).

Primjer 11. Obračun poreza na dohodak od iznajmljivanja nekretnine

rezident Bosne i hercegovine s kojom republika hrvatska primje-njuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima u vlasniš-tvu nekretninu u Zagrebu koju iznajmljuje hrvatskom rezidentu za 6.000,00 kn mjesečno.

Prema članku 62. stavku 2. točci 2. Zakona o porezu na dohodak porezni obveznici (rezidenti i nerezidenti) odnosno opunomoćenici dužni su u roku od 8 dana nadležnoj ispostavi Porezne uprave pod-nijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak za ostvarivanje dohotka od imovine i imovinskih prava, pa je nerezident (tj. rezident Bosne i hercegovine) to obavio.

Pravo oporezivanja dohotka od najma ima republika hrvatska (jer se nekretnina nalazi u njoj) što znači da će se primijeniti hrvatski pro-pisi a to znači da će nadležna ispostava donijeti rješenje o plaćanju mjesečnog predujma poreza na dohodak imajući u vidu slijedeće:

� izdaci se priznaju u visini 30% od ostvarene najamnine ili zaku-pnine,

� predujmovi poreza na dohodak koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave plaćaju se posljednjeg dana u mjesecu za te-kući mjesec,

� pri utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika,

� porezna stopa iznosi 12% � prirez se ne obračunava jer nerezident u rh-a nema prebivali-

šte a niti uobičajeno boravište,

Obračun poreza na dohodak od iznajmljivanja nekretnine

red.br.

Opis Iznos

1. Bruto mjesečni primitak 6.000,00

2. Priznati izdaci - 30% 1.800,00

3. Porezna osnovica (1 - 2) 4.200,00

4. Mjesečni predujam poreza na dohodak (3 x 12%) 504,00

5. Neto mjesečni primitak (1 - 4) 5.496,00

7. Dividendečlanak 10. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje dividende

izgleda ovako:

“(1) Dividende koje društvo rezident države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj dru-goj državi.

(2) Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik dividendi re-zident druge države ugovornice, tada tako utvrđen porez ne smije biti veći od:

a) 5% bruto-iznosa dividendi kad je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 25% kapitala društva koje isplaćuje dividendu;

b) 15% bruto-iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.Nadležna tijela država ugovornica zajedničkim dogovorom utvr-

đuju način primjene navedenih ograničenja.Ovaj stavak neće utjecati na oporezivanje dobiti društva iz kojeg

se isplaćuju dividende.(3) Izraz »dividenda« upotrebljen u ovomu članku označava

dohodak od dionica, “jouissance” dionica ili “jouissance” prava, udjela u rudnicima, osnivačkih udjela ili drugih prava koja nisu po-traživanje duga, što sudjeluju u dobiti, te dohodak od drugih prava u društvu koji podliježe istomu poreznom postupku kao i dohodak od dionica prema zakonima države čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik dividendi, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj drža-vi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende putem stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta u toj državi, a pravo na osnovu kojeg se dividende isplaćuju je povezano sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom će se slučaju primijenit odredba članka 7.

(5) Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje do-bit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ne može utvrditi nikakav porez na dividende koje plaća to društvo, osim ako su te dividende isplaćene rezidentu te druge države ili ako je po-

14110 / 2011 141

Pore


Stavkom 1. nije propisano načelo oporezivanja dividende bilo isključivo u državi u kojoj je korisnik rezident ili isključivo u državi u kojoj je društvo koje isplaćuje dividende rezident. Iz toga razloga samo se navodi da se dividenda može oporezivati u državi u kojoj je korisnik rezident.

Na dalje, stavkom 2. zadržava se pravo oporezivanja u državi izvora dividende, tj. u državi ugovornici u kojoj je društvo koje plaća dividendu rezident. S druge strane, izričito je utvrđena niža stopa (5%) za dividendu koju društvo-kćer isplaćuje društvu-majci. Ako je društvo jedne od država ugovornica izravan vlasnik barem 25% društva u drugoj državi ugovornici, razumno je da se isplata dobiti društva- kćeri stranom društvu majci treba oporezivati manje strogo da bi se izbjeglo ponovljeno oporezivanje i olakšalo međunarodno ulaganje. Porezne stope ( 5% i 15%) su maksimalne kada se radi o oporezivanju dividende u državi izvora. Države ugovornice mogu se suglasiti u bilateralnim ugovorima o nižim stopama ili čak o oporezi-vanju isključivo u državi u kojoj je korisnik rezident.

U Ugovorima koje je sklopila republika hrvatska s drugim drža-vama primjenjuju se različite stope (15%, 10%, 5%) koje su uvje-tovane udjelom stvarnog korisnika u izravnom vlasništvu kapitala društva koje isplaćuje dividendu te ovisno o tome da li se dividen-da isplaćuje fizičkoj osobi. U pojedinim Ugovorima pod propisanim uvjetom (što je uvjetovano postotkom udjela stvarnog korisnika u izravnom vlasništvu kapitala društva) plaćanje poreza je prepušte-no samo državi ugovornici u kojoj je stvarni korisnik dividende rezident (npr. ugovori s Austrijom, Francuskom, Nizozemskom ako stvarni korisnik društvo ima najmanje 10% i više udjela u kapitalu). Posebno naglašavamo da ako je stvarni primatelj dividende fizička osoba ona plaća uvijek 15% poreza na dohodak neovisno o udjelu u kapitalu. Stavkom 2. nije utvrđen način oporezivanja u državi izvora, stoga će ta država primijeniti svoje vlastite propise. U tom smislu ni republika hrvatska neće oporezivati porez na dobit po odbitku po osnovi dividende iako bi to prema većini sklopljenih Ugovora mogla jer se u rh ne oporezuju dividende.

U pojedinim Ugovorima neovisno o visini udjela primatelja u ukupnom kapitalu društva primjenjuje se jedinstvene stope od 5% (Bugarska , češka, kina, Malta, rumunjska i Slovenija) ili 10% (Albanija, i Turska) ili 15% (Italija, Norveška), 0% (Kuvajt i Marici-jus)

Pojam “dividenda” općenito znači raspodjelu dobiti dioničarima u dioničkim društvima (engl.companies limited by shares), komandit-nim društvima na dionice (engl. limited partnerships with share ca-pital), društvima s ograničenom odgovornošću (engl.limited liability companies) ili drugim društvima kapitala (engl.joint stock compani-es). U skladu s propisima država članica OeCD-a, ta društva kapitala su pravne osobe sa zasebnom osobnošću odvojenom od njihovih dioničara. U tome se razlikuju od partnerstva koja u većini država nemaju pravnu osobnost.

Prema stavku 3. članka 10. Modelu ugovora OeCD-a sam pojam dividende je vrlo teško definirati na jedinstveni način zbog toga što svaka država autonomno uređuje područje prava trgovačkih društa-va i porezna prava, međutim, kroz vođenje bilateralnih pregovora pri

sklapanju Ugovora osim definiranja dobiti i dohotka može se Ugovo-rom utvrditi što se smatra dividendom.

Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba dobro paziti da li su pojedine stope propisane samo za pri-matelja društvo (što znači da ne vrijedi i za primatelja fizič-ku osobu) jer ako se to u ugovorima ne specificira onda sve isto vrijedi i za primatelje-društvo i fizičku osobu.

Od 1. siječnja 2001. godine uvedeno je i oporezivanje fizičkih oso-ba porezom na dohodak od kapitala i to na primitke po osnovi divi-dendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamata, izuzima-nja te primitke po osnovi udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava koji ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica. Međutim, porezni obveznici poreza na dohodak od kapitala (pa onda i na dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu) nisu bili inozemni porezni obveznici. Tek se izmjenom Za-kona o porezu na dohodak (“Narodne novine”, br. 150/02) koji se započeo primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine inozemnim pore-znim obveznicima (nerezidentima) započelo oporezivanje dohotka od kapitala (pa time i primici po osnovi dividende i udjela u kapitalu na temelju udjela u dobiti) i dohotka od osiguranja. Međutim, prijela-znom odredbom članka 68. stavka 4. Pravilnika o porezu na dohodak (“Narodne novine”, 140/03 do 169/04) utvrđeno je i oporezivanje isplaćenih dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu za inozemne porezne obveznike (fizičke osobe) poslije 1. siječnja 2003. godine i za ostvarenu dobit za 2001. i 2002. godinu.

Sukladno članku 9.st.1.t.2. Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine dohotkom se ne smatraju primici od dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu što znači da se ovi primici niti ne oporezuju od 1. siječnja 2005. godine.

Međutim, člankom 68.st.2. istog Zakona o porezu na dohodak dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine a isplaćuju se od 1. siječnja 2005. i na dalje, oporezuju se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 15% a od 1.srpnja 2010. po stopi od 12%.

Ovo se odnosi na fizičke osobe - primatelje dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu tj. kako na rezidente tako i na nerezidente.

Porezni status isplaćenih dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama (rezidentima i nerezidentima) od 1. 1. 2005. godine

R.br. Ostvarena dobit Porezni status

1. do kraja 2000. godine neoporezivo

2. od 2001. do 2004. godine oporezivo

3. od 2005. godini pa na dalje neoporezivo

Primjer 12. Isplata udjela u dobiti nerezidentu - fizičkoj osobi po ostvarenoj dobiti u 2004.

Trgovačko društvo “Građa” d.o.o. iz šibenika isplaćuje 17. travnja 2011. godine 10.000,00 kn odnosno 1.377,51 eura po srednjem te-čaju hNB-a od 7,259467 kn za 1 euro (na dan 17. travnja 2011.) fizičkoj osobi - rezidentu Grčke udjel u dobiti na temelju udjela u ka-pitalu po ostvarenoj dobiti u 2004. godini. Fizička osoba je dostavila trgovačkom društvu “Građa” d.o.o. ovjerovljeni obrazac “ Zahtjev za

sjed dionica zbog kojih se dividende isplaćuju stvarno povezan sa stalnom poslovnom jedinicom smještenom u toj drugoj državi, niti može oporezivati neraspodijeljenu dobit društva, pa čak ni onda ako se plaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u ci-jelosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj drugoj državi.”

10 / 2011142

Pore

zi


umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru…” prije isplate udjela u dobiti.

republika hrvatska i Grčka imaju u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te je prema članku 10.st. 2.b Ugovora pro-pisana stopa od 10% na isplaćeni udjel u dobiti na temelju udjela u kapitalu fizičkoj osobi. Propisana stopa od 5% koja je utvrđena 10.st. 2.a Ugovora odnosi se samo na slučaj kada je primatelj dividendi društvo (izuzimajući partnerstvo).

Trgovačko društvo “Građa” d.o.o. obvezno je obračunati porez na dohodak po odbitku ali ne i PDV jer se na isplate u novcu ne plaća PDV-e.

Obračun poreza na dohodak od kapitala - udjela u dobiti

R.br. Opis Iznos

1. Primitak udjela u dobiti 10.000,00

2. Porez na dohodak - 10% prema Ugovoru 1.000,00

3. Neto iznos za isplatu (1 - 2) 9.000,00

8. Kamatečlanak 11. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje kamate

izgleda ovako:

Prema stavku 1. i 2. ovog članka kamata se može oporezivati u državi u kojoj je rezident – ali se zadržava i pravo oporezivanja i u državi ugovornici u kojoj nastaju kamate (državi izvora). Stavkom 2. utvrđena je maksimalna stopa od 10% bruto iznosa kamate ako se oporezivanje obavlja u državi izvora ali, naravno, države ugovornice mogu u svom konkretnom ugovoru utvrditi i niže stope (vrlo često je to stopa od 5%).

Pravo na oporezivanje kamata u državi izvora prema nižoj pore-znoj stopi (od one predviđene zakonom države izvora) predviđenoj Ugovorom može se primjeniti samo ako se isplaćuju stvarnom korisniku kamata – rezidentu druge države ugovornice. Ako bi se kamate isplaćivale primatelju rezidentu druge države ugovornice koji je posrednik, dok je stvarni korisnik kamata rezident treće države, kamate će se oporezivati stopom predviđenom zakonom države izvora.

U stavku 3. isključuju se iz definicije kamata zatezne kamate na zakašnjelo plaćanje.

Prema ugovorima koje primjenjuje republika hrvatska moguća su dva načina postupanja i to:

� prema Modelu ugovora OeCD-a kamate (čl.11.) koje su nasta-le u državi ugovornici (državi izvora) a isplaćuju se rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici. Izraz “mogu se oporezivati” znači da drža-va rezidentnosti nema isključivo pravo oporezivanja kamata.

Treba naglasiti da se članak 11. Modela Ugovora OeCD-a ne primjenjuje na kamate nastale u trećoj državi ili na kamate koje su nastale u jednoj državi ugovornici a mogu se pripisati stalnoj poslovnoj jedinici koja posluje u drugoj državi ugovornici.

kod većine ugovora takve kamate mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj nastaju (državi izvora) i to sukladno zakonima te države ali to se pravo ograničava na stopu od naj-više 10% bruto-iznosa kamata (uobičajene ugovorene stope su 5% ili10%) - uvjet je da rezident druge države ugovornice bude stvarni korisnik kamata.

� kamate nastale u državi ugovornici a isplaćene rezidentu druge države ugovornice oporezuju se samo u toj drugoj državi ako je taj rezident i stvarni korisnik kamata - što jednostavno znači da se takve kamate, koje isplaćuju rezidenti (isplatitelji) republike hrvatske, ne oporezuju porezom na do-hodak po odbitku ako je stvarni korisnik kamata rezident jedne od slijedećih država: češka, Finska, Francuska, Irska, Južno-afrička r., Mađarska, kuvajt, Malta, Mauricijus, Nizozemska, Njemačka, Norveška i švedska.

Primjer 13. Isplata kamata nerezidentu - fizičkoj osobi član društva (suvlasnik), fizička osoba - rezident Austrije dao je

zajam (pozajmicu) svom trgovačkom društvu “Slavuj” d.o.o. iz Za-greba u iznosu od 100.000,00 kn na rok od 3 mjeseca po stopi od 7% uz primjenu jednostavnog kamatnog računa.

kamata =glavnica x stopa x broj dana

=100.000,00 x 7 x 92

= 1.764,38 kn36500 36500

kako republika hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja s Austrijom u članku 11. stavku 2. navedenog ugovora republika hrvatska (država ugovornica gdje su nastale ka-mate) ima pravo oporezivati kamate i to tako da utvrđen porez ne smije biti veći od 5% bruto iznosa kamata.

“(1) Kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

(2) Međutim, takve kamate mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik kamata rezident druge države ugovor-nice, tako utvrđen porez ne smije biti veći od 10 % bruto iznosa kamata. Nadležna tijela država ugovornica zajedničkim dogovo-rom uređuju način primjene ovoga ograničenja.

(3) Izraz »kamate« za potrebe ovoga članka označava prihode od potraživanja bilo koje vrste, bez obzira na to jesu li osigurana zalo-gom i nose li ili ne pravo udjela u dobiti dužnika, a osobito prihod od vladinih vrijednosnih papira i prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i naknade u svezi s tim vrijednosnim papirima, obveznicama ili zadužnicama. Zatezne kamate na zakašnjelo pla-ćanje ne smatraju se kamatama u smislu ovoga članka.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik kamata koji je rezident države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj su te kamate nastale preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a potraživanje na koje se plaćaju kamate je stvarno povezano s takvom stalnom poslovnom jedini-com. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

(5) Smatra se da kamate nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj rezident te države ugovornice. Međutim, ako isplatitelj kamata, bez obzira na to je li on rezident jedne od država ugo-vornica ili nije, u jednoj državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu, a takve kamate snosi stalna poslovna jedinica, tada se smatra da kamate nastaju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

(6) Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvar-nog korisnika, ili između njih i neke druge osobe, iznos kamata, uzimajući u obzir potraživanja na koje se kamate plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisni-ka da nema takvog odnosa, odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom se slučaju višak plaćenog iznosa oporezuje sukladno propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.”

14310 / 2011 143

Pore


Austrijski rezident-fizička osoba platitelju kamata trgovačkom društvu “Slavuj” d.o.o. iz Zagreba ovjerovljeni obrazac “Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru…” prije isplate obračunatih kamata.

Obračun poreza na dohodak od kamata

R.br. Opis Iznos

1. Primitak od kamata 1.764,38

2. Porez - 5% 88,22

3. Za isplatu 1.676,16

9. Naknade za autorska pravačlanak 12. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje autorske

naknade izgleda ovako:

“(1) Autorske naknade nastale u državi ugovornici, čiji je stvar-ni korisnik rezident druge države ugovornice, bit će oporezive samo u toj drugoj državi.

(2) Izraz »autorske naknade« za potrebe ovoga članka označa-va sva plaćanja primljena kao naknade za korištenje ili za pravo korištenja, bilo kojega autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući kinematografske filmove, kao i svakog patenta, zaštitnog znaka, uzorka ili modela, plana, tajne formule ili postupka te za obavijesti o industrijskom, komercijal-nom ili znanstvenom iskustvu.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik autorskih naknada koji je rezident države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj je ostvareno pravo na autorsku naknadu preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi ugovornici a prava ili imovina na temelju koje se autorske nakna-de isplaćuju stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom će se slučaju primijeniti odredbe članka 7.

(4) Ako je zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvar-nog korisnika, ili između njih i neke druge osobe, iznos autorskih naknada, uzimajući u obzir korištenje, pravo ili podatke za koje se isplaćuju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatite-lja i stvarnog korisnika, da nema takva odnosa, odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvu je slučaju višak plaćenog iznosa oporeziv sukladno propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.”

Bitno je naglasiti, da se pod autorskom naknadom smatra samo ona naknada koja se plaća za korištenje ili za prava korištenja prava intelektualnog vlasništva (autorska prava i prava industrijskog vlasništva) a ne i naknada koja se plaća kada se radi o prodaji tih prava.

Stavak 1. članka 12. Modela ugovora OeCD-a postavlja načelo isključivog oporezivanja autorskih naknada u državi u kojoj je nositelj (stvarni korisnik) prava na autorsku naknadu rezident.

Prema Modelu OeCD-a definicija „naknada za autorska prava“ označava prava na razne oblike književnih i umjetničkih djela, prava intelektualnog vlasništva utvrđena u tekstu i prava na podatke glede industrijskog, komercijalnog iskustva (know-how). Definicija nakna-

de za autorska prava se primjenjuje na plaćanje za korištenje, prava korištenja, prava navedenih vrsta, bez obzira da li su bila registrirana u javnom registru. Definicija obuhvaća i plaćanje pod licencom i na-knadu koju bi osoba morala platiti za neovlašteno umnožavanje ili kršenje prava.Također treba napomenuti da riječ “plaćanje” koja se koristi u definiciji, ima vrlo široko značenje obzirom da koncept pla-ćanja znači ispunjenje obveze stavljanja sredstava na raspolaganje vjerovniku na način utvrđen ugovorom ili običajem.

kada se radi o isplati naknade za autorska prava u državu s kojom se primjenjuje ugovor, u svakom pojedinačnom slučaju potrebno je konzultirati članak 12. Ugovora (Autorske naknade - eng. royalties) s obzirom na različiti porezni tretman u pojedinim Ugovorima o tome tko ima pravo oporezivati ove naknade i po kojoj stopi.

Prema ugovorima koje primjenjuje republika hrvatska moguća su dva načina postupanja (sukladno odredbama čl. 12. pojedinih Ugo-vora) kada je isplatitelj autorske naknade rezident republike hrvatske:

� kod većine ugovora koje primjenjuje republika hrvatska au-torske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene rezi-dentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj nastaju (država izvora) i to prema zako-nima te države ugovornice (što ne odgovara sada važećim odredbama članka 12. Modela ugovora OeCD – 2005. pa ni modelima ugovora OeCD iz 2008. i 2010. koji su samo upu-čujući a ne obvezujući kod sklapanja bilateralnih Ugovora) uz primjenu smanjenih stopa iz Ugovora od 10% s izuzetkom za Armeniju, Iran, Italiju, Izrael, Južnoafričku r., Moldovu, San Marino i Sloveniju za koje se primjenjuje stopa od 5%.

� autorske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene re-zidentu druge države ugovornice oporezuje se samo u toj drugoj državi ukoliko je taj rezident i stvarni korisnik (Austrija, Belgija, Bugarska, Francuska, koreja, Mađarska, Malta, Mau-ricijus, Njemačka, Nizozemska, švedska, švicarska). To znači da ako hrvatski isplatitelj isplaćuje naknadu za autorska prava korisniku-rezidentu navedenih država da nema pravo obra-čunati porez na dohodak već država rezidentnosti primatelja ovog dohotka.

Primjer 14. Plaćanje naknade za autorska prava - softverTrgovačko društvo “Dolac” d.o.o. iz šibenika 17. travnja 2011.

godine plaća 145.189,34 kn odnosno 20.000 eura (ugovorena au-torska naknada) po srednjem tečaju hNB od 7,259467 kn za 1 euro (na dan 17. travnja 2011.) rezidentu-fizičkoj osobi Irske (stvarnom korisniku) naknadu po ugovoru o licenciji za uporabu autorskog prava koja omogućava reprodukciju softvera za poslovnu upo-rabu u razdoblju od 5 godina.

republika hrvatska i Irska imaju u primjeni ugovor o izbjegava-nju dvostrukog oporezivanja i autor - rezident Italije je prije plaćanja računa dostavio trgovačkom društvu “Dolac” d.o.o. popunjeni i po-tvrđeni obrazac “Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence pre-ma Ugovoru …” pa je trgovačko društvo “Dolac” d.o.o. primjenilo odredbe ugovora.

Prema članku 12. stavku 2. navedenog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja autorske naknade mogu se oporezivati i u državi u kojoj nastaju, u skladu sa zakonima te države (rh), ako je primatelj stvarni korisnik autorskih naknada, tako razrezan porez ne smije biti veći od 10% bruto iznosa autorske naknade. Isplatitelj će primjeniti obračun poreza na dohodak (bez prireza) prema hrvat-skim propisima (u rh se autorske naknade smatraju drugim dohot-kom) ali neće primjeniti propisanu stopu od 25% već će na utvrđenu

10 / 2011144

Pore

zi


poreznu osnovicu primjeniti propisanu stopu iz ugovora koja iznosi 10% bruto-iznosa autorske naknade.

Trgovačko društvo “Dolac” d.o.o., mora obračunati i uplatiti PDV jer je mjesto oporezivanja - mjesto primatelja usluge (tuzemstvo) i to u iznosu od 33.393,55 kn (145.189,34 x 23%).

Autorske naknade (definirane u rh kao drugi dohodak) ne podli-ježu plaćanju obveznih doprinosa u Republici Hrvatskoj.

Prema članku 32. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak pri utvr-đivanju drugog dohotka po osnovi autorske naknade priznaju se pau-šalni izdaci u visini 30% ostvarenog primitka, međutim, ako bi ovom nerezidentu priznali paušalne izdatke i primjenili poreznu stopu od 25%, tako razrezan porez na dohodak bi prešao 10% bruto-iznosa autorske naknade i iznosio bi 25.408,13 kn tj.17,50% bruto-iznosa naknade (što bi bilo veće od 5% bruto-iznosa, a to znači pogrešnu primjenu Ugovora).

Obračun poreza na dohodak od autorske naknade (drugi dohodak)

R.br. Opis Iznos

1. Bruto autorska naknada (20.000 eura) 145.189,34

2. Porez na dohodak – 10% 14.518,93

3. Neto iznos za isplatu (1 - 2) 130.670,41

10. Kapitalni dobitak – dobit od otuđenja imovine

članak 13. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje kapitalni dobitak - dobit od otuđenja imovine izgleda ovako:

“(1) Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članku 6., a koje se nalaze u drugoj drža-vi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

(2) Dobit od otuđenja pokretne imovine koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju društvo države ugovorni-ce ima u drugoj državi ugovornici, uključujući dobit od otuđenja takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno s cijelim podu-zećem), može se oporezivati u toj drugoj državi.

(3) Dobit od otuđenja pomorskih brodova, zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu, riječnih brodova koji se kori-ste u prometu na unutarnjim plovnim putovima ili pokretna imo-vine što služi za korištenje takvih pomorskih brodova, zrakoplova ili riječnih brodova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

(4) Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja dionica čija vrijednost više od 50% proizlazi direktno ili indirektno od imovine koja se nalazi u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

(5) Dobit od otuđenja bilo koje imovine, izuzevši onu navedenu u stavku 1., 2., 3., i 4. ovoga članka, oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je otuđitelj rezident.”

Propisi država članica OeCD-a na različite načine oporezuju dobit-ke od otuđenja imovine (kapitalne dobitke):

� pojedine države dobit od otuđenja imovine ne smatraju opore-zivim dohotkom,

� pojedine države dobit od otuđenja imovine trgovačkog druš-tva oporezuju u okviru poreza na dobit ali se ne oporezuje do-bit koju otuđenjem imovine stekne pojedinac (građanin) izvan svoje poslovne aktivnosti,

� u pojedinim državama gdje se oporezuje dobit od otuđenja koju stekne pojedinac (građanin) izvan svoje poslovne aktiv-

nosti, to oporezivanje se često primjenjuje samo u specifičnim slučajevima tj. samo dobit od prodaje nekretnina ili spekulativ-na dobit (kada se određena imovina kupi da bi se preprodala).

Stavkom 1. ovog članka se navodi da se dobit od otuđenja ne-kretnina može oporezivati u državi u kojoj se nekretnina nalazi. što se smatra nekretninom navedenom u članku 6. Modela ugovora OeCD-a. Ovaj stavak se ne odnosi na dobit stečenu otuđenjem ne-kretnine koja se nalazi u državi ugovornici u kojoj je otuđitelj rezident ili koji se nalazi u trećoj državi (na takvu dobit primjenjuje se članak 21. stavak 1. - Ostali dohodak), već samo na dobit koju rezident države ugovornice stekne od otuđenja nekretnina koje se nalaze u drugoj državi ugovornici.

Stavak 2. ovog članka bavi se pokretnom imovinom koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice društva ili koja pripada stalnom sjedištu za obavljanje samostalne djelatnosti. Izraz “pokret-na imovina” znači sva imovina osim nekretnina obrađena u stavku 1. Dobit od otuđenja takve imovine može se oporezivati u državi ugo-vornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište, što odgovara propisima za poslovnu dobit i za dohodak od samostal-ne djelatnosti (članci 7. i 14.). Ovaj stavak se odnosi i na otuđenje stalne poslovne jedinice kao takve (same ili zajedno s cijelim po-duzećem). Ako se otuđuje cijelo društvo, tad se pravilo primjenjuje na onu dobit koja nastaje od otuđenja pokretne imovine koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice. Odredbe članka 7. tada se primjenjuju mutatis mutandis bez izričitog upućivanja na isto.

Stavak 3. govori o izuzecima koji su nabrojeni i koji se oporezuju samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

Stavak 4. je novi stavak u članku 13. Modela ugovora OeCD-a – 2005. i republika hrvatska nije još sklopila niti jedan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugom državom u kojem je ugrađen navedeni stavak.

Stavkom 5. ovog članka utvrđeno je da se bilo koja imovina koja je različita od one navedene u stavcima 1., 2., 3., i 4. oporezuje samo u državi ugovornici u kojoj je otuđitelj rezident.članak ne sadrži poseb-ne odredbe za dobit od otuđenja udjela u društvu ili vrijednosnica, obveznica, zadužnica i sl.. Ta dobit se stoga oporezuje samo u državi u kojoj je otuđitelj rezident.

Primjer 15. Oporezivanja kapitalnog dobitka od otuđenja nekretnine

Građanin - rezident Austrije prodao je kuću („vikendicu“) na otoku Zlarinu u 2011. godini (u roku od 2 godine od njene nabave) po cijeni od 700.000,00 kn, a posredničke usluge su iznosile 10.000,00 kn. re-publika hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja s Austrijom. Prema članku 13. stavku 1. navedenog ugovora nekretnina se oporezuje u državi u kojoj se ta nekretnina nalazi.

kako se ta nekretnina nalazi u republici hrvatskoj (na otoku Zla-rinu) pravo oporezivanja ima republika hrvatska prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.

Obračun poreza na dohodak od otuđenja nekretnine

R.br. Opis Iznos

1. Bruto primitak od otuđenja nekretnine 700.000,00

2. Nabavna vrijednost nekretnine uvećana za porast cijena 500.000,00

3. Troškovi otuđenja (posredničke usluge) 10.000,00

4. Porezna osnovica (1 - 2 - 3) 190.000,00

5. Porez - 25% 47.500,00

14510 / 2011 145

Pore


Oporezivanje dobiti od otuđenja imovine (kapitalnog dobitka) javlja se u republici hrvatskoj u sustavu oporezivanja dohotka kao sastav-ni dio dohotka od imovine i imovinskih prava i to pod nazivom otuđe-nje nekretnina i imovinskih prava.

11. Samostalna djelatnost – članak 14. Ugovora

članak 14. je izbrisan iz Modela ugovora OeCD-a dana 29. travnja 2000. godine na temelju izvještaja pod naslovom “Problemi vezani uz članak 14. OeCD-ova Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”. Ta odluka odražavala je činjenicu da nije bilo namje-ravanih razlika između koncepta stalne poslovne jedinice iz članka 7. (Dobit od poslovanja) i stalnog sjedišta iz članka 14. (Samostalna djelatnost) ili između načina kako se dobit računa i porez obračunava ovisno o tome primjenjuje li se članak 7. ili 14. Osim toga nije bilo uvijek jasno koje djelatnosti ulaze u okvir članka 14. nasuprot članku 7.

Učinak brisanja članka 14. bio je taj da se dohodak ostvaren iz profesionalne djelatnosti ili drugih djelatnosti samostalnog karaktera sada razmatra u članku 7. kao Dobit od poslovanja. kako bi se nave-dene odredbe mogle primjenjivati u čl. 3. stavku 1. Modela ugovora OeCD-a – 2005. definirani su slijedeći izrazi:

c) izraz »poduzeće« odnosi se na obavljanje nekog poslovanja,h) izraz »poslovanje« uključuje pružanje profesionalnih usluga i dru-

gih djelatnosti neovisnog karaktera.

republika hrvatska u 2011. godini primjenjuje 49 ugovo-ra o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja od kojih samo u ugovoru s Armenijom, Slovenijom, Moldavom, Sirijom i španjolskom nije propisan članak 14., što znači da se obra-đuje unutar članka 7.

U svim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje republika hrvatska (osim već navedenih ugovora) do-hodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalne djelatnosti (znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastav-ne djelatnosti te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika, inžinjera, arhitekata, zubara, knjigovođa) ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u toj državi (tj. u državi u kojoj je fizička osoba rezident).

Iznimke od ovog pravila postoje u dva slučaja kada se taj dohodak može oporezivati i u drugoj državi:

1) ako rezident države ugovornice u drugoj državi ugovornici ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegove djelatnosti - u tom slučaju samo onaj dio dohotka koji se može pripisati tom stalnom sjedištu može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici, ili

2) ako rezident države ugovornice boravi u drugoj državi ugovor-nici u razdoblju ili razdobljima koja iznose ili u zbroju prelaze 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju (kod nekih ugovora je to kalendarska godina a kod nekih ugovora porezna godina) - u tom slučaju samo onaj dio dohotka ostva-ren od njegovih djelatnosti obavljenih u toj drugoj državi ugo-vornici može se oporezivati u toj drugoj državi.

U svakom slučaju prije primjene konkretnog ugovora o izbjegava-nju dvostrukog oporezivanja koji se primjenjuje, republika hrvatska treba primijeniti konkretne odredbe koje su ugovorene.

Dakle, možemo zaključiti da republika hrvatska nema pravo opo-rezivanja dohotka od samostalne djelatnosti (osim ako se ne radi o propisanim iznimkama) ako ga u republici hrvatskoj ostvari rezident države ugovornice.

Primjer 17. Isplata dohotka od samostalne djelatnosti (drugog dohotka) - primjenjuje se samo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Liječnik - rezident iz kine (star 30 godina - pa je osiguranik II. stu-pa mirovinskog osiguranja) koji u republici hrvatskoj nema stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njego-ve djelatnosti a niti njegov boravak u republici hrvatskoj ne traje duže 183 dana u kalendarskoj godini, ostvario je primitak u iznosu od 20.000,00 kuna.

republika hrvatska s kinom primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ali ne primjenjuje ugovor o socijalnom osi-guranju. To znači da ako mu primatelj dohotka dostavi „Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u republici hrvatskoj prema Ugovoru…” prije isplate primitka isplatitelj neće obračunati porez na dohodak već samo obvezne doprinose.

Obračun doprinosa po osnovi dohotka od samostalne djelatnosti

R.br. Opis Iznos

1. Primitak 20.000,00

2. Doprinos za I. stup mirovinskog osiguranja - 15% 3.000,00

3. Doprinos za II. stup mirovinskog osiguranja - 5% 1.000,00

4. Ukupno doprinosi za mirovinsko osiguranje (1 + 2) 4.000,00

5. Neto za isplatu (1 - 4) 16.000,00

6. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje - 15% 3.000,00

7. Ukupni trošak isplatitelja (1 + 6) 23.000,00

Primjer 18. Isplata dohotka od samostalne djelatnosti - primjenjuje se samo ugovor o socijalnom osiguranju

Građevinski inžinjer - rezident Luksemburga (star 60 godina) koji je u republici hrvatskoj, ostvario primitak u iznosu od 40.000,00 kuna. republika hrvatska s Luksemburgom ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ali primjenjuje ugovor o soci-jalnom osiguranju. Arhitekt je prije isplate dostavio isplatitelju potvr-du nadležne institucije socijalnog osiguranja da je obvezno osiguran u Luksemburgu što znači da mu se ne smiju obračunati obvezni do-prinosi već samo porez na dohodak.

Obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

R.br. Opis Iznos

1. Primitak 40.000,00

2. Porez na dohodak - 25% 10.000,00

3. Neto za isplatu (1 - 2) 30.000,00

Primjer 19. Isplata dohotka od samostalne djelatnosti - primjenjuju se oba dva ugovora

Odvjetnik - rezident (star 58 godina) iz Bosne i hercegovine, s ko-jom republika hvatska primjenjuje i ugovor o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja i ugovor o socijalnom osiguranju, boravi u rh ( u Zagrebu) više od 183 dana u dvanaestomjesečnom razdoblju (od 1. svibnja 2010. do 30. travnja 2011. godine) i ostvario je, na ime od-vjetničkih usluga, kod jednog isplatitelja 100.000,00 kuna. U ovom

10 / 2011146

Pore

zi


slučaju isplatitelj neće obračunati obvezne doprinose (odvjetnik je prije isplate dostavio isplatitelju potvrdu nadležne institucije socijal-nog osiguranja iz Bosne i hercegovine da je tamo obvezno osiguran) ali će obračunati porez na dohodak jer je prema članku 14. stavku 1. podstavak b) predmetnog ugovora propisano da “ako rezident države ugovornice boravi u drugoj državi ugovornici u razdoblju ili razdobljima koja iznose ili u zbroju prelaze 183 dana u bilo kojem dvanaestmjesečnom razdoblju koje počinje ili zvršava u predmetnoj poreznoj godini; u tom slučaju, samo onaj dio dohotka ostvaren od njegovih djelatnosti obavljenim u toj državi ugovornici može se opo-rezivati u toj drugoj državi.”

Naravno postoji obveza obračuna prireza jer je primatelj u RH imao uobičajeno boravište (Zagreb).

Obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

R.br. Opis Iznos

1. Primitak 100.000,00


3. Prirez – 18% 4.500,00

4. Neto za isplatu (1 – 2 - 3) 70.500,00

12. Nesamostalan radčlanak 15. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje dohodak

od nesamostalnog rada izgleda ovako:

“(1) U skladu s odredbama članka 16., 18. i 19. plaće, naknade i druga slična primanja koja rezident države ugovornice ostvari nesamostalnim radom, oporezuju se samo u toj državi, osim ako se nesamostalni rad obavlja u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

(2) Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj dr-žavi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj državi ako:

a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvanae-stomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini, i

b) primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ono isplati u njegovo ime,

c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu koju poslodavac ima u drugoj državi.

(3) Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, primanja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu koji se koristi u međunarodnom prometu ili na riječnom brodu u prometu na unutrašnjim vodama mogu se oporezovati u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.“

Stavkom 1. utvrđeno je opće pravilo kojim se oporezivanje dohot-ka od nesamostalnog rada (osim mirovina) oporezuje u državi u ko-joj se stvarno obavlja nesamostalni rad. Ovo opće pravilo podliježe iznimkama u slučaju mirovina (čl.18.), te naknada i mirovina za rad u državnoj službi (čl.19). Naknade koje nisu vezane uz nesamostalan rad a isplaćuju se članovima uprave uređuju se člankom 16. Drža-ve ugovornice općenito pod izrazom “plaće, naknade i druga slična primanja” smatraju i primitke u naravi (npr. opcijske dionice - u rh dohodak od opcijske kupnje dionica može biti dohodak od kapitala ili drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada, korištenje rezi-dencije ili automobila, zdravstveno ili životno osiguranje, članstva u klubovima) po osnovi nesamostalnog rada.

Na dalje je propisano kao uvjet da se oporezuju plaće, naknade i druga slična primanja u državi izvora samo ako se ostvaruju u toj državi (izvora) po osnovi obavljanja nesamostalnog rada. To se pri-mjenjuje bez obzira kada će taj dohodak biti plaćen, pripisan ili na drugi način definitivno plaćen.

Stavak 2. sadrži opći izuzetak od pravila iz stavka 1. Ovaj izuzetak obuhvaća sve fizičke osobe koje obavljaju usluge po osnovi nesa-mostalnog rada (trgovačke putnike, građevinske radnike, inžinjere i td.) u dijelu u kojem njihova primanja ne ulaze u okvir odredaba drugih članaka poput onih koji se primjenjuju na državnu službu ili umjetnike i sportaše.

Sva tri uvjeta opisana u stavku 2. moraju se zadovoljiti da bi se plaće, naknade i druga slična primanja mogla izuzeti od oporezivanja u državi izvora.

Prvi uvjet je da je izuzeće ograničeno na razdoblje od 183 dana. Za razliku od Modela ugovora OeCD-a – iz 1963. i 1977. godine u kojem je bilo utvrđeno da razdoblje od 183 dana ne traje duže “u predmetnoj fiskalnoj godini” Modelom ugovora OeCD-a - 2005. (2008. i 2010.) utvrđeno da to vremensko razdoblje (183 dana) ne traje duže “u dvanastmjesečnom razdoblju koje počinje ili za-vršava u predmetnoj fiskalnoj godini”. Prijašnja formulacija je stvarala poteškoće kada se fiskalne godine država ugovornica nisu podudarale i otvarale mogućnost da se djelatnosti organiziraju tako da, na primjer, radnici budu u državi zadnjih 5 i pol mjeseci u jednoj godini i prvih 5 i pol mjeseci sljedeće godine. Sadašnja formulacija otklanja takve mogućnosti plaćanja poreza.

Prvi uvjet „ako primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini“ ima deklarator-ni karakter što znači da kada se taj uvjet (boravak koji ukupno ne traje duže od 183 dana) ispuni ta se odredba primjenjuje od prvog dana boravka a ne tek od ispunjenja uvjeta.Međutim, u slučaju da je ukupan boravak u drugoj državi bio predviđen u trajanju, primjerice, od 150 dana a on se produži na 200 dana, tada to znači da nije ispunjen traženi uvjet i to od prvog dana boravka u toj drugoj državi.

Razdoblje od 183 dana odnosi se na dane fizičke prisutnosti osobe u državi u koju je upućen tj. u državi gdje izaslani radnik ostva-ruje dohodak od nesamostalnog rada (to je država izvora).tj. primje-njuje se metoda “dana fizičke prisutnosti”. Primjena ove metode je jasna jer je fizička osoba ili prisutna u državi ili nije. Prisutnost se također može lako dokumentirati od strane poreznog obveznika kada porezna tijela zatraže dokaze. Ovom metodom uključeni su dani: dio dana, dan dolaska, dan polaska i svi drugi dani provedeni u državi ugovornici u kojoj se obavlja djelatnost poput subota i nedjelja, dr-žavnih blagdana, blagdana prije, tijekom i nakon obavljanja djelatno-sti, kraćih prekida (obuke, štrajkovi, obustave rada, kašnjenja u ispo-ruci), dani bolovanja (osim ako spriječi fizičku osobu od odlaska a u suprotnom bi podlijegao izuzeću) te smrtni slučaj ili bolest u obitelji. Međutim, dani provedeni u državi ugovornici u kojoj se obavlja dje-latnost u tranzitu tijekom putovanja između dva mjesta izvan države u kojoj se obavlja djelatnost trebaju se isključiti iz obračuna. Iz tih na-

14710 / 2011 147

Pore


čela slijedi da bilo koji cijeli dan proveden izvan države ugovornice u kojoj se obavlja djelatnost, bilo zbog blagdana, službenog putovanja ili bilo kojeg drugog razloga, ne treba uzeti u obzir.

Drugi uvjet je taj da poslodavac koji isplaćuje primanja ne smije biti rezident države u kojoj se obavlja nesamostalni rad ili se ta pri-manja isplate u njegovo ime.

Prema trećem uvjetu, ako poslodavac ima u državi ugovornici u kojoj obavlja nesamostalan rad stalnu poslovnu jedinicu, izuzeće se daje samo pod uvjetom da primanja ne terete stalnu poslovnu jedinicu koju ima u toj državi ugovornici.

Stavak 2. ovog članka kojim je omogućeno izuzeće od općeg pra-vila (oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u državi reziden-tnosti primatelja tog dohotka) kod oporezivanja primanja od nesa-mostalnog rada dovelo je do brojnih zloupotreba usvajanjem prakse pod nazivom “međunarodno iznajmljivanje radne snage”. Po toj praksi lokalni poslodavac koji želi zaposliti strane radnike na jedno ili više razdoblja kraćih od 183 dana zapošljava putem posrednika sa sjedištem u inozemstvu koji se predstavlja kao “poslodavac” i iznajmljuje radnu snagu. Takvi radnici ispunjavaju sva tri uvjeta koji im omogućavaju da se oporezivanje tih primanja obavlja u državi njihove rezidentnosti a ne u državi u kojoj privremeno rade. Defini-cija “poslodavca” nije definirana u Modelu ugovora OeCD-a ali se podrazumijeva da je poslodavac osoba koja ima prava na proizvodni rad i snosi s tim u svezi odgovornosti i rizike. U svakom slučaju treba proučiti svaki slučaj zasebno i vidjeti da li se radi o poslodavcu ili posredniku. Zato bi se države ugovornice trebale usuglasiti o situ-acijama u kojima posrednik ne ispunjava uvjete potrebne da ga se može smatrati poslodavcem u okviru stavka 2. ovog članka. Nad-ležna porezna tijela moraju u obzir uzeti i sve okolnosti koje će im omogućiti da utvrde da je stvarni poslodavac korisnik radne snage a ne strani posrednik.

Primici ostvareni od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu ili cestovnom transportnom vozilu korištenom u međunarodnom prometu ili na riječnom brodu u prometu u unutrašnjim vodama se prema Modelu ugovora OeCD-a mogu oporezivati u državi u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva (tj. u državi rezidentnosti društva).

Ovaj članak ne daje nikakva posebna pravila glede oporezivanja dohotka radnika na granici jer je prikladnije da se problemi koje stva-raju lokalni uvjeti rješavaju izravno između zainteresiranih država ugovornica.

kao što je već rečeno sastavnim dijelom “plaće, naknade i druga slična primanja” smatraju se i opcijske dionice. Ovaj članak omo-gućava državi izvora oporezivanje dijela davanja po osnovi opcijske dionice ostvarene po osnovi nesamostalnog rada i realizirane u toj državi i to čak ako je oporezivanje tih davanja obavljeno nakon što zaposlenik nije više zaposlen u toj državi.

Iako se ovaj članak primjenjuje na primanja po osnovi zaposle-nja ostvarena od dodjele opcijske dionice zaposleniku neovisno od toga kada je oporezivanje obavljeno, svakako je potrebno razlikovati davanja po osnovi nesamostalnog rada od kapitalnih dobitaka koji mogu biti ostvareni od otuđenja dionica nakon realizirane opcije. Ovaj članak (15.) a ne članak 13. (kapitalni dobici) će se primjeniti za bilo koja davanja ostvarena od same opcije. Jednom kada je opcija realizirana ili otuđena, davanja po osnovi nesamostalnog rada su realizirana i svaki daljnji dobitak po osnovi stečenih dionica koju ostvari zaposlenik (koji je postao investitor - dioničar) će se oporezi-vati na temelju odredbi članka 13. (kapitalni dobici).

Iako stavak 1. mora biti interpretiran tako da se primjenjuje na svako davanje ostvareno od opcije, to ne utječe na to kako će ta

davanja ili njihov dio biti okarakteriziran za domaće porezne svrhe (pa će se oporezivati ili kao dohodak od nesamostalnog rada ili ka-pitalni dobitak).

Posebno ističemo da ukoliko hrvatski rezident (društvo) dodjeljuje rezidentima (država s kojom republika hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja) - fizičkim osobama članovima uprave i zaposlenicima, dakle, nerezidentima vlastite dionice ili opcijske dionice mora primijeniti članak 30. Zakona o porezu na dohodak (a to znači da se te dodjele tretiraju kao dohodak od kapi-tala) odnosno odredbe o drugom dohotku kada se radi o primateljima dohotka koji nisu članovi uprave i/ili zaposle-nici. Dakle, ne treba primijeniti članak 14 (15) Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zašto je to tako?članak 24. (Jednako postupanje) Modela ugovora OeCD-a (koji u

pravilu odgovaraju Ugovorima koje sklopila rh) zahtjeva da nerezi-denti (rezidenti drugih država ugovornica) ne budu podvrgnuti nika-kvim oporezivanjima koja bi im bila dadatni teret oporezivanja i da ih treba tretirati kao i rezidente države izvora (nastanka dohotka).

Međutim, treba posebno istaknuti da države govornice, često ra-zličito (čak potpuno suprotno) tumače pojedine članke Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i u pravilu se prihvaća stav države izvora a što često proizlazi iz različitih sustava oporeziva-nja dohotka u državama ugovornicama ali i različitog tumačenja u „stručnom smislu“. Tu različitost u tumačenju Ugovora nadležna ti-jela država ugovornica (obično su to ministarstva financija) bi trebali zajednički riješiti što je i predviđeno člankom 25. (Postupak zajednič-kog dogovaranja) Modela ugovora OeCD-a koji sadržajno odgovara istim člancima u Ugovorima koje je sklopila rh.

Ako se nadležna tijela ne dogovore, onda sukladno komentaru članka 23. Modela ugovora OeCD-a (tzv. konflikt kvalificiranosti) jasno proizlazi da u slučaju da pojedina država ugovornica različito kvalificira (tj. tumači) pojedine odredbe sklopljenog Ugovora od dru-ge države ugovornice tada se, u pravilu, prihvaća stav države izvora. Međutim (prema tumačenjima savjetnika OeCD-a), to ne znači da država rezidentnosti (u našem slučaju rh) mora prihvatiti tumačenje države izvora, dapače vrlo često se ne prihvaća taj stav.

Ali ono što je bitno je da se taj plaćeni porez u državi izvora treba uračunati kod utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka radi izbjega-vanja dvostrukog oporezivanja u državi rezidentnosti.

Treba reći da davanja po osnovi dodijeljene dioničke opcije zapo-sleniku ne mogu ni u kom slučaju potpasti pod članak 21. (Ostali dohodak) koji se ne primjenjuje na dohodak koji je pokriven drugim člancima ili članak 18. (Mirovine) koji se jedino primjenjuje za mi-rovine i druga slična primanja, čak ako je opcija realizirana nakon završetka zaposlenja ili umirovljenja.

12.1. Promjena komentara uz članak 15. stavak 2. u tiskanom Modelu Ugovora OECD -2010.

Novi komentar uz članak 15. stavak 2. u tiskanom Modelu Ugovo-ra OeCD-a omogućuje poricanje formalnih ugovora pri zlouporaba-

10 / 2011148

Pore

zi


ma zaposlenja na kraći rok koji se nerijetko događa u međunarodnoj praksi.

Naime tijekom povijesti, države ugovornice su različito tumačile i primjenjivale u praksi što je to radni odnos („nesamostalni rad“), pojedine nikada nisu ni definirale radni odnos,a ostale države su ga definirale prema domaćem pravu i odrednicama pojma zaposlenja tj. na stavu da je zlouporaba ugovora nedopuštena ili na autonomnoj interpretaciji koncepta poslodavca.

Po ovom komentaru, kada Porezna uprava (npr. u rh-a) utvrdi da je došlo do zlouporabe kod zaposlenja na kraći rok, mogu ponov-no definirati odnos, odnosno ne zadovoljiti se samo predočenjem formalnog ugovora o radu, prema kojem je zaposlenik i dalje u rad-nom odnosu s poslodavcem iz države A, nego ga zato što radi za poslodavca koji npr. čini dio multinacionalne grupe u državi B, može tretirati zaposlenikom poslodavca u državi B.

Dakle, država može poreći primjenu izuzetaka iz čl. 15. stavka 2. Modelu Ugovora OeCD-a – 2005. (2008. i 2010.)

12.2. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada (plaće) osoba izaslanih u RH

U nastavku ćemo samo ukratko navesti što sve treba znati kada se radi o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada (plaće) oso-ba izaslanih u rh-a:

� pojam izaslanog radnika upućenog na rad iz druge države ugo-vornice u rh-a je definiran člankom 7.st.1. toč.10. Zakona o doprinosima,

� najčešće plaću izaslanih radnika isplaćuje njihov poslodavac sa sjedištem u državi iz koje radnici dolaze odnosno državi čiji su rezidenti – tako isplaćena plaća podliježe oporezivanju u rh-a (prema hrvatskim propisima) osim ako su ispunjeni ku-mulativno propisani uvjeti koje smo prethodno detaljno opisa-li,

� izaslani radnici u rh-a mogu (osim plaće) ostvarivati i druge primitke (najamnina za stanovanje u rh-a i režijski troškovi vezani za stanovanje, davanje na uporabu osobnog automo-bila u privatne svrhe, podmirenje osobnih troškova za osobne potrebe, terenski dodatak, naknade za odvojeni život i sl.) koji se prema konkretnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smatraju primicima od nesamostalnog rada i koji se oporezuju u rh-a na način propisan čl. 45.st.1., 2., 4., i 5. Zakona o porezu na dohodak. O tome se izjasnila Porezna uprava-Središnji ured svojim mišljenjima:

� naknada za odvojeni život (klasa: 121-04/05-01/3; Ur.br.: 513-07-21-01/02-2 od 24. studenog 2005.),

� porezni tretman troškova smještaja za strance (klasa: 410-18/05-01/87;Ur.br.:513-07-21-01/06-2 od 26. lipnja 2006.),

� neoporezive isplate naknada radnicima izaslanim u rh-a (klasa: 410-01/07-01/556; Ur.br.: 513-07-21-01/07-2 od 27. travnja 2007.).

� sukladno članku 13.st.2. Pravilnika o porezu na dohodak, tu-zemni isplatitelj može izaslanim radnicima u rh-a (i to ako su navedene naknade u svezi s obavljanjem djelatnosti tuze-mnog poslodavca) neoporezivo isplatiti:

� naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

� naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visi-ni stvarnih izdataka,

� naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim jav nim prijevozom u visini stvarnih izda-taka,

� naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru,

� dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8 a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

� dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike Državnog proračuna.

� sukladno članku 18.st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, iz-dacima iz članka 16. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u republiku hr-vatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku 14. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja (koji se priznaju na temelju potvrde o pripadnosti sustavu obveznog osiguranja s kojom rh-a primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju) iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u republiku hrvatsku i s kojim državama republika hr-vatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.

Ako izaslani radnik nije za plaćene doprinose umanjivao pri-mitak od nesamostalnog rada može to učiniti podnošenjem godišnje porezne prijave.

� rezidenti država ugovornica koji su izaslani na rad u rh-a na razdoblje duže od 183 dana obveznici su plaćanja poreza na dohodak i prireza (ako imaju uobičajeno boravište ili prebiva-lište u rh-a) od prvog dana njihova izaslanja. Međutim, ako su izaslani na kraće razdoblje od 183 dana i pri tome budu ispunjena i druga dva propisana uvjeta tada pravo oporeziva-nja ima njihova država rezidentnosti ali ako se trajanje rada produži preko 183 dana tada rh-a ima pravo oporezivanja od prvog dana izaslanja. Isto tako vrijedi i obrnuto kada se pred-viđeno vrijeme izaslanja (duže od 183 dana, npr. godinu dana) u rh-a, zbog određenih oholnosti bude kraće od 183 dana onda izaslani radnik ima pravo na povrat poreza na dohodak (i možebitnog prireza) koji je uplatio u rh-a i to od prvog dana izaslanja (rada).

� ako izaslani radnik ostvaruje plaću izravno iz inozemstva (ne isplaćuje mu je tuzemno društvo), sukladno članku 45.st.8. Zakona o porezu na dohodak obvezan je sam obračunati pre-dujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (i možebitni prirez) pri svakoj isplati plaće prema propisima koji vrijede na dan isplate plaće te ga uplatiti u roku 8 dana. Pri obračunu pla-će izaslanom radniku se priznaju plaćeni doprinosi u njegovoj državi rezidentnosti u tom mjesecu (isplate plaće) i mjesečni osnovni osobni odbitak (1.800,00 kn). Nerezidenti nemaju pravo na povećanje osobnog odbitaka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu već samo imaju pravo na mje-sečno osnovni osobni odbitak.

Osim toga imaju i obvezu podnošenja propisanih izvješća (obrasce ID, IP) i voditi obrazac DNr. Predujam poreza na dohodak uplaćuju u korist grada ili općine na području rh-a u kojoj imaju prebivalište i uobičajeno boravište, a u pozivu na broj upisuju i svoj OIB dobiven od Porezne uprave.

Ako fizička osoba porezni obveznik od nesamostalnog rada (po-sloprimac) nema u republici hrvatskoj prebivalište ni uobičajeno

14910 / 2011 149

Pore


boravište, porez na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje na račun grada/općine prema sjedištu poslodavca s oznakom vrste poreza 1406.

13. Naknada članova upravečlanak 16. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje naknade

članova uprave izgleda ovako:

“Naknade članova uprave i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice u svojstvu člana uprave društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.”

Ovaj članak 16. Modela ugovora OeCD-a – 2005. odnosi se na na-knadu koju primi rezident države ugovornice, bilo fizička bilo pravna osoba, u svojstvu člana uprave društva koje je rezident druge države ugovornice. kako je ponekad teško utvrditi gdje se usluge obavlja-ju, ova odredba tretira usluge kao obavljene u državi u kojoj je društvo rezident.

Države članice općenito podrazumijevaju da izraz “naknade i dru-ga slična plaćanja” obuhvaća i primanja u naravi koje osoba primi u svojstvu člana uprave društva (npr. opcijske dionice, korištenje rezidencije ili automobila, zdravstveno i životno osiguranje, članstva u klubovima).

član uprave često ima i druge funkcije u društvu, npr. redovni za-poslenik, savjetnik, konzultant, itd. Jasno je da se ovaj članak ne odnosi na naknadu isplaćenu tim osobama. .

U nekim državama postoje tijela u trgovačkim društvima koja su po funkciji jednaka upravi. Države ugovornice slobodne su u svoje bilateralne ugovore uključiti ta tijela trgovačkih društava u odredbu koja odgovara članku 16.

Opcijske dionice mogu se osim zaposlenicima dodijeliti i člano-vima uprave kao oblik stimulativnog nagrađivanja koji se najčešće koristi za dugoročno motiviranje viših razina menagera. Opcijska dionica se sastoji u tome da se korisniku - članu uprave ponudi pra-vo da nakon određenog vremena kupi neku količinu dionica (to se odnosi na vlastite dionice društva koje se drže u trezoru ili od interne ili javne emisije dionica) po fiksnoj cijeni u trenutku davanja opcije. Nakon isteka razdoblja na koji je opcija dana, korisnik opcije može kupiti dionice ali ne mora. Pravo na realizaciju opcije imaju uglavnom samo oni nositelji koji za vrijeme za koje je opcija dana ne napuste poduzeće. Nakon realizacije opcije pravo prodaje dionica od strane nositelja opcije može se ograničiti na određeno razdoblje. Sustav dioničkih opcija u mnogim je zemljama potpomognut različitim po-reznim olakšicama.

Dakle, ako član uprave društva - rezident države ugovornice re-alizira opciju koju mu je dodijelilo društvo - rezident druge države ugovornice to primanje na osnovu realizacije opcije može se opore-zivati u toj drugoj državi. Međutim, kada se opcija realizira ili otuđi, davanja po osnovi ovog članka su realizirana i svaki daljnji dobitak po osnovi stečenih dionica koju ostvari član uprave (koji je postao investitor - dioničar) će se oporezivati na temelju odredbi članka 13. (kapitalni dobici).

Sam tekst članka 16. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koristi engleski pojam “a member of the board of directors of company” što bi na hrvatskom jeziku bilo najsličnije članu uprave trgovačkog društva ( pa se tako i prevodi u novijim ugovorima), međutim, u pojedinim važećim ugovorima taj se termin prevodi ili kao “član od-bora direktora društva” ili “član upravnog odbora društva” (radi se u pravilu o starijim ugovorima).

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima(„Narodne novine“, br. 107/07), koji se primjenjuje od 1. travnja 2008. godine, propisana je mogućnost da skupština trgovačkog društva može (dakle ne mora) odlučiti da umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor koji se sastoji od izvršnih direktora (koji vode posao trgovačkog društva) i neizvršnih direktora s tim da predsjednik i prvi zamjenik upravnog odbora ne može biti osoba koja je istodobno iz-vršni direktor u trgovačkom društvu.

Zbog navedenoga bi engleski pojam “a member of the board of directors of company” trebalo u hrvatskom slučaju tumačiti kao čla-nove uprave trgovačkog društva, članove nadzornog odbora te kao članove upravnog odbora trgovačkog društva.

Sadržaj članka 16. pojedinih ugovora je različit, pa su osim prima-nja članova uprave društva, obuhvaćene i izrijekom navedene (osim članova uprave društva) i naknade i druga slična plaćanja članova nadzornog odbora društva (Armenija, Slovenija, estonija, Latvija, Litva) ili naknade i druga slična plaćanja drugih sličnih tijela druš-tva (Belgija, Bjelorusija, Bosna i hercegovina, Bugarska, češka, čile Finska, Francuska, Irska, Italija, Jugoslavija, Južnoafrička republika, kanada, Malezija, Mađarska, Norveška, San Marino, Malta, Nizo-zemska, Turska). U pojedinim ugovorima članak 16. sadrži samo članove uprave (npr. Danska, Sirija). U nekim ugovorima čl. 16. obu-hvaća naknade „člana uprave u svojstvu člana upravnog odbora društva“ što je nonsens (npr. Austrija) ili „naknada direktora u svojstvu člana upravnog odbora društva“ što je također nonsens (npr. Albanija). Po mišljenju autora ovog teksta u oba navedena slu-čaja radi se o članu uprave ili članu nadzornog odbora što ovisi o načinu upravljanja društvom jer društvo ne može istovremeno imati člana uprave društva i člana upravnog odbora društva.

Dakle, možemo zaključiti da se u ugovorima o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja u kojima je u čl. 16. navedeno da se to odnosi i na “druga slična tijela društva” to odnosi, osim na članove druš-tva i na članove nadzornog odbora i članove skupštine društva te članove upravnog odbora.

Dakle, tuzemni isplatitelj treba konzultirati sadržaj članka 16. svakog konkretnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i utvrditi da li se naknada ili slična primanja isplaćena nerezidentu mogu oporezovati u rh-a (i to kao drugi dohodak) ili ne. To znači da ako rh-a nema pravo oporezivati te naknade i slična primanja onda se primjenjuje članak 21. Ostali dohodak (prema kojem pravo oporezivanja ima država rezidentnosti).

Na ove oblike drugog dohotka treba obračunati i platiti ob-vezne doprinose ako je primatelj nerezident države s kojom rh ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju.

Primjer 20. Isplata naknade članu uprave - primjenjuje se samo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

članu uprave - rezidentu Litve (star 58 godina), s kojom republika hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ali ne i ugovor o socijalnom osiguranju, trgovačko društvo “krajo-lik” d.o.o iz Splita isplatilo je na ime mjesečne naknade 30.000,00 kuna za 9/2011.. U ovom slučaju isplatitelj će obračunati obvezne doprinose i porez na dohodak jer se prema članku 16. stavku 1. ugo-vora “naknade članova uprave i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice u svojstvu člana uprave društva ili nad-zornog odbora koje je rezident druge države ugovornice mogu opo-rezivati u toj drugoj državi.“ (op. autora: dakle državi rezidentnosti društva-isplatitelja.)

10 / 2011150

Pore

zi


Obračun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi primitka od drugog dohotka - člana uprave

R.br. Opis Iznos

1. Primitak 30.000,00

2. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje - 20% 6.000,00

3. Dohodak (1 - 2) 24.000,00


5. Neto za isplatu (1 - 2 - 4) 18.000,00



14. Umjetnici i sportaši - izvođačičlanak 17. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje dohodak

umjetnika i sportaša izgleda ovako:

“(1) Neovisno o odredbama članka 7. i 15., dohodak koji ostva-ri rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao ka-zališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik, ili kao športaš od svoje osobne djelatnosti u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

(2) Ako dohodak od osobne djelatnosti u svojstvu izvođača ili športaša ne pripada izvođaču ili sportašu, već nekoj drugoj oso-bi, taj se dohodak neovisno o odredbama članka 7. i 15., može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili športaš obavlja svoju djelatnost.

Stavkom 1. utvrđeno je da se umjetnici i sportaši koji su rezidenti jedne države ugovornice mogu oporezivati u drugoj državi ugovornici u kojoj obavljaju svoju djelatnost bez obzira radi li se o poslovanju ili nesamostalnom radu. Ova odredba je izuzetak od pravila iz članka 7. i članka 15. stavka 2.

Kako Republika Hrvatska u ugovorima koji se primjenjuju s ve-ćinom država ima propisan članak 14. (Samostalna djelatnost) koji je u članku Modela ugovora OECD-a – 2005. izbrisan i “pre-bačen” u članak 7. (Dobit od poslovanja), onda se izuzetak odno-si i na članak 14. pa ćemo se zbog toga u daljnjem tekstu uvijek referirati na članak 14. a ne članak 7.

Stavak 1. se odnosi na umjetnike i sportaše. Nije moguće dati preciznu definiciju izraza “umjetnik”, ali stavak 1. uključuje primjere osoba koje se mogu smatrati takvima. Ti primjeri se ne smiju uzeti kao iscrpni. S jedne strane izraz “umjetnik” jasno obuhvaća zabavlja-ča, filmskog glumca, glumca u televizijskoj reklami (uključujući, npr. bivšeg sportaša). članak se može primijeniti i na dohodak primljen od djelatnosti koje su političke, socijalne, religiozne ili humanitarne prirode, ako je prisutan karakter zabave. S druge strane, ne proširuje se na gosta-govornika na konferenciji ili na administrativno i pomoć-no osoblje (npr. kamermane za film, producente, filmske redatelje, koreografe, tehničko osoblje, terensku ekipu pop grupe, itd.). Između njih je siva zona u kojoj je potrebno izvršiti pregled ukupne bilance djelatnosti te osobe.

Fizička osoba može i režirati predstavu i u njoj glumiti ili može i režirati i producirati televizijsku emisiju ili film i istovremeno u njoj igrati ulogu. U tim slučajevima potrebno je pogledati što ta fizička osoba stvarno radi u državi u kojoj se odvija program. Ako su njene djelatnosti uglavnom izvođačke prirode, članak se primjenjuje na cjelokupan dohodak koji ostvari u toj državi ugovornici. Ako je, me-

đutim, izvođački element zanemarivi dio onog što radi u toj državi ugovornici, cjelokupan dohodak izlazi iz okvira članka. U drugim slu-čajevima potrebna je raspodjela.

Iako nema precizne definicije “sportaša”, taj izraz nije ograničen na sudionike u tradicionalnim atletskim događajima (npr.trkači, ska-kači, plivači). Taj izraz obuhvaća također , npr., igrače golfa, jahače (džokeji) na konjskim trkama, nogometaše, igrače kriketa i tenisače kao i vozače automobilskih utrka.

članak se također primjenjuje na dohodak od drugih djelatnosti koje se obično smatraju djelatnostima zabavnog karaktera, kao što je dohodak od biljara i snooker-a, turnira šaha i bridža.

Dohodak koji ostvaruju impresariji za organiziranje pojavljivanja umjetnika ili sportaša izvan je okvira članka ali dohodak koji primaju u ime umjetnika ili sportaša je, naravno, obuhvaćen tim člankom.

Osim naknada za njihov stvarni nastup, umjetnici i sportaši često primaju dohodak u obliku autorskih honorara ili sponzorstva ili na-knada za oglašavanje. Općenito uzevši primjenjuju se i drugi članci kada god nema izravne veze između dohotka i javne izvedbe izvođa-ča u predmetnoj državi. Autorski honorari za prava intelektualnog vlasništva obično su obuhvaćeni člankom 12. (Autorske nakna-de), a ne člankom 17., ali općenito su naknade za oglašavanje ili sponzoriranje izvan okvira članka 12. članak 17. primjenjuje se na dohodak od oglašavanja ili sponzoriranja što je izravno ili neizravno povezano s izvedbama ili nastupima u danoj državi ugovornici. Isti dohodak koji se ne može pripisati tim izvedbama obuhvaćen je stan-dardnim pravilima članka 14. ili članka 15. ovisno o slučaju. Plaćanja primljena u slučaju otkazivanja izvedbe također ne ulaze u okvir članka 17. i potpadaju pod članke 7., 14., ili 15., ovisno o slučaju.

Stavak 1. ovog članka bavi se dohotkom koji ostvare samostalni umjetnici i sportaši iz vlastitih djelatnosti bilo izravno ili neizravno (njihovim impresarijima ili agentima). Npr. članu orkestra isplaćuje se plaća umjesto da primi isplatu za svaki zasebni nastup: država ugovornica u kojoj se događa izvedba ima pravo temeljem stavka 1. oporezivati onaj dio u plaći glazbenika koji odgovara tom nastu-pu. Jednako tako, ako umjetnika ili sportaša zapošljava npr. društvo koje se sastoji od jednog člana, država ugovornica u kojoj se doga-đa nastup može oporezivati odgovarajući udio naknade isplaćene toj fizičkoj osobi. Pored toga, ako unutrašnji propisi “proziru” (to u sustavu oporezivanja dohotka u rh nije predviđeno a niti propisa-no) te pravne osobe i tretiraju dohodak kao izravan dohodak fizičke osobe, stavkom 1. ovog članka omogućuje se toj državi ugovornici da oporezuje dohodak od nastupa na njezinom teritoriju koji ostvari pravna osoba u korist fizičke osobe, čak ako se dohodak stvarno ne isplaćuje kao naknada fizičkoj osobi.

članak ne govori ništa o načinu obračuna predmetnog dohotka i na unutrašnjim je propisima država ugovornica da utvrde opseg odbitaka za troškove.

Stavak 2. članka 17. se bavi situacijama u kojima dohodak od nji-hove djelatnosti isplaćuje drugim osobama (agencije, sportska eki-pa, kazališna trupa, orkestri ustrojeni kao pravne osobe – ili se radi o fizičkoj osobi primatelju dohotka) daje mogućnost da rh-a oporezuje i taj dohodak (jer pravo oporezivanja pripada i dalje državi nastupa. Međutim kako u rh-a nije propisan način oporezivanja tog dohotka (a moglo bi se to napraviti ali eto nije) smatra se da je to obuhvaćeno člankom 7. (Dobit od poslovanja) što znači da se ta dobit oporezuje uvijek u državi rezidentnosti te pravne osobe (posrednika). Međutim, ako bi se ta naknada (dohodak) isplaćivala pravnim osobama država koje su na popisu država sukladno članku 31. stavku 10. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10) tada bi se oporezovali kao porez po odbitku po stopi od 20%.

15110 / 2011 151

Pore


Ako je osoba koja prima dohodak fizička osoba, dohodak se može oporezivati čak i u nedostatku stalnog sjedišta.

Da zaključimo, ako u republici hrvatskoj izvođač (umjetnik ili spor-taš) - rezident države ugovornice ostvari dohodak od svoje djelatno-sti u rh koji mu je isplaćen direktno ili indirektno (npr. preko agenta ili impresarija – fizičke osobe) oporezuje se u rh i to sukladno članku 32. i članku 48. Zakona o porezu na dohodak po pravilima propi-sanim za drugi dohodak. Prema tim člancima nerezidentima koji obavljaju umjetničke, artis tičke, zabavne, športske, književne i likov-ne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarenog primitka. Ako se ti primici ne mogu po hrvatskim propisima tretirati kao autorske naknade (op.aut. - ako bi se tako smatrale onda bi se u pravilu radilo o primjeni članka 12. Ugovora) ili kao naknada za umjetničko djelo onda ti primici podliježu i plaćanju obveznih do-prinosa (ako su te osobe rezidenti država s kojima rh ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju) koji su porezno priznati izdaci. U praksi u rh ovi se primici “izvođača” obično smatraju “autorskim naknadama” ili naknadama za umjetničko djelo pa onda niti ne pod-liježu obveznim doprinosima.

što se tiče primitaka sportaša - nerezidenata njihovi primici podli-ježu plaćanju obveznih doprinosa samo ako su ti primatelji rezidenti države s kojom republika hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijal-nom osiguranju.

Primjer 21. Isplata dohotka nerezidentu - sportašu Tenisaču - rezidentu rusije (star 28 godina), s kojom republika

hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ali ne i ugovor o socijalnom osiguranju, isplatitelj - organizator turnira u rh isplatio je primitak po osnovi sudjelovanja na turniru u iznosu od 80.000,00 kuna. U ovom slučaju isplatitelj će obračunati obvezne doprinose (za I. i II. stup) i porez na dohodak jer je to propisano u članku 17. stavku 1. predmetnog ugovora.

Obračun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi primitka od drugog dohotka - sportašu

R.br. Opis Iznos

1. Primitak 80.000,00

2. Porezno priznati izdaci - 30% 24.000,00

3. Osnovica za obračun doprinosa (1 - 2) 56.000,00

4. Doprinos mirovinsko osiguranje za I. stup - 15% 8.400,00

5. Doprinos mirovinsko osiguranje za II. stup - 5% 2.800,00

6. Porezna osnovica (1 - 2 - 4 - 5) 44.800,00


8. Neto za isplatu (1 - 4 - 5 - 6) 48.000,00



Iznimno, prema članku 90. stavku10. Pravilnika o porezu na doho-dak, nagrade nerezidentima za sudjelovanje na športskim, umjetnič-kim i drugim natjecanjima u rh-a, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu naknadu, mogu se isplatiti u gotovom novcu.

Primjer 25. Isplata dohotka nerezidentu - pjevaču Pjevaču (turbo folk muzika) - rezidentu Bosne i hercegovine (star

38 godina), s kojom republika hrvatska primjenjuje ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja ali i ugovor o socijalnom osigura-nju, isplatitelj je isplatio na ime nastupanja na koncertu 100.000,00 kuna. U ovom slučaju isplatitelj neće obračunati obvezne doprinose

(za I. i II. stup) jer je izvođač donio isplatitelju prije isplate potvrdu da je obvezno osiguran u Bosni i hercegovini ali će obračunati porez na dohodak kako je to i propisano u članku 17. stavku 1. Ugovora između rh i Bosne i hercegovine.

Obračun poreza na dohodak po osnovi primitka od drugog dohotka - pjevaču

R.br. Opis Iznos

1. Primitak 100.000,00

2. Porezno priznati izdaci - 30% 30.000,00

3. Dohodak (1 - 2) 70.000,00


5. Neto za isplatu (1 - 4) 82.500,00

U ovom slučaju smo pretpostavili da primatelj primitka nije mogao pribaviti potvrdu nadležne strukovne udruge (jer se one, u pravilu, daju samo članovima tih udruga a samo iznimno nečlanovima) ili ovlaštene agencije u rh da se radi o umjetničkom djelu pa nismo priznali još i 25% porezno priznatih izdataka (što bi zajedno činilo uku-pno 55%). Iz istog razloga je isplatitelj tražio i potvrdu nadležnog tijela u Bosni i hercegovini da je primatelj obvezno osiguran u toj državi jer da je isplatitelj utvrdio da se radi o isplati naknade za “umjetničko djelo” onda se i bez navedene potvrde da je primatelj obvezno osigu-ran u Bosni i hercegovini ne bi morali obračunati obvezni doprinosi.

15. Mirovinečlanak 18. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje mirovine

izgleda ovako:

“Ako drugačije nije propisano odredbama članka 19. stavka 2., mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugo-vornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad oporezuju se samo u toj državi.”

U skladu s ovim člankom mirovine koje se isplaćuju za osobni nesamostalni rad oporezuju se samo u državi u kojoj je primatelj rezident.

Međutim, neke države nerado prihvaćaju ovo načelo o isključivom pravu na oporezivanje mirovina u državi rezidentnosti i predlažu al-ternative na navedeno načelo. Neke alternative i sporne točke koje iz njih proizlaze se razmatraju u komentaru ovog članka i bave se različitim razlozima za određivanje prava oporezivanja na mirovinska primanja i razlozima koje podupiru nacrti tih predloženih članaka.

različite vrste isplata koje pokriva ovaj članak ne uključuju samo mirovine koje se isplaćuju po osnovi bivšeg nesamostalnog rada već uključuju i druge korisnike (npr. nadživjeli bračni drugovi, djeca zapo-slenika i partneri) i druga slična primanja, kao što su rente (anuiteti) isplaćene po osnovi prošlog nesamostalnog rada.

članak se samo primjenjuje na isplate za nesamostalan rad i stoga se ne primjenjuje na rente (koje su stečene direktno od renterijera od kapitala) koje nisu kapitalizirane (financirane) od mirovinskog osi-guranja po osnovi nesamostalnog rada. članak se primjenjuje bez obzira na porezni tretman mirovinskog sustava po osnovu kojeg su isplate obavljene.

različite isplate mogu biti obavljene nakon prestanka nesamostal-nog rada . Da li će ili ne ove isplate potpasti pod ovaj članak (18.) biti će odlučeno temeljem prirode same isplate, imajući u obzir činjenice i okolnosti u kojem su one isplaćene. Iako riječ „mirovina“ u uobiča-jenom smislu riječi predstavlja periodičnu isplatu, riječi „druga slič-na primanja“ su dosta široke da pokrije i neperiodične isplate. Npr.,

10 / 2011152

Pore

zi


jednokratna isplata umjesto periodičnih isplata obavljena nakon prestanka obavljanja nesamostalnog rada može potpasti pod ovaj članak. Da li će određene isplate biti smatrane kao drugo primanje slično mirovini ili kao primanja za obavljeni rad koja potpadaju pod članak 15. (Dohodak od nesamostalnog rada) je pitanje činjenice. Npr. ako se pokaže da je primanje koje se isplaćuje, zamjena za miro-vinu ili kompenzacija za smanjenu mirovinu tada se ta isplata može okarakterizirati kao „drugo slično primanje“ koje potpada pod članak 18. Izvor isplate je važan faktor jer isplate obavljene od mirovinskog osiguranja su normalno pokrivene ovim člankom. Drugi faktori mogu pomoći kod određivanja da li isplata ili serija isplata potpada pod ovaj članak ili ne. Vraćanje mirovinskih doprinosa (npr. poslije pri-vremenog zaposlenja) ne mogu se smatrati „drugim sličnim prima-njima“ i ne potpadaju pod članak 18. Ako se pojave određene po-teškoće u pojedinim slučajevima kod oporezivanja pojedinih isplata, države ugovornice bi rješenje trebale naći u odredbama članka 25. (Postupak zajedničkog dogovaranja).

Ovaj članak 18. primjenjuje se samo za mirovine i druga slična da-vanja koja su isplaćena po osnovi prošlog obavljanja nesamostalnog rada, on ne pokriva druge mirovine kao npr. one koje su ispla-ćene po osnovi prijašnjeg obavljanja samostalne djelatnosti, razne rente, anuiteti i mirovine iz dopunskg i dodatnog mirovinsko osiguranja koji se oporezuju prema članku 21 (Ostali dohodak) isklju-čivo u državi rezidentnosti primatelja. Neke države su, ipak proširile djelokrug ovog članka da bi pokrili sve vrste mirovina, uključujući i državne mirovine koji su obuhvaćene člankom 19. Modela Ugovora OeCD-a.

rh nema tzv. državnih mirovina dok ih zapadnoeuropske zemlje, u pravilu, imaju.

U novije vrijeme su uočena i prekogranična sporna pitanja koja se odnose na mirovine. Globalizacija ekonomije i razvoj ko-munikacija i prijevoza su prilično povećali međunarodnu mobilnost pojedinaca u svezi rada ili osobnih razloga (tako npr. radnik u eU može biti istodobno zaposlen kod dva ili više poslodavaca koji se nalaze u različitim državama). To povećava važnost prekograničnih pitanja koja proizlaze iz međusobno različitih mirovinskih aranžmana koji postoje u različitim državama i koje ih primarno oblikuju prema čisto unutrašnjim političkim razlozima. Ta pitanja često uključuju ve-liki broj pojedinaca pa je poželjno regulirati ta pitanja u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se uklonile prepreke za međunarodno kretanje osoba i posebno zaposlenika.

Mnoga takva pitanja se odnose na neusklađenosti koje proizlaze iz opće porezne politike koje države usvajaju za mirovinsku štednju. U mnogim državama, porezni poticaji se odnose na doprinose mi-rovinskog osiguranja. Takvi poticaji često dobivaju formu porezne odgode (odgođeni porez je ušteđeni porez). U zapadnoeuropskim državama postoji tri pristupa i to:

� EET (exempt, exempt, tax – neoporezivo, neoporezivo, opo-rezivo – to znači da se doprinosi ne oporezuju već smanjuju poreznu osnovicu kod isplate dohotka (npr. kod isplate plaće), dobit od ulaganja doprinosa se ne oporezuje a primici - mirovi-ne su oporezivi pri stjecanju.

� TEE (tax, exempt, exempt – oporezivo, neoporezivo, neopore-zivo - to znači da se doprinosi oporezuju i ne umanjuju poreznu osnovicu kod isplate dohotka, dobit od ulaganja doprinosa se ne oporezuje kao niti ni primici po osnovi mirovine.

� EEE (exempt, exempt, exempt) – to znači da nema oporeziva-nja niti u jednoj fazi.

Druga pitanja i problemi nastaju i zbog postojanja vrlo različitih sustava mirovinskih osiguranja koji osiguravaju davanja po osnovi

umirovljenja. Ti se mirovinski sustavi najčešće klasificiraju na slije-deće tri široke kategorije;

� javni sustav mirovinskog osiguranja – koji se financira te-kućom raspodjelom (pay as you go). U rh to je obvezni javni mirovinski sustav (I. i II. stup koji se kapitalizira),

� strukovni mirovinski sustav – to su mirovinski sustavi poje-dinih struka i profesija (npr. obrtnici, liječnici, željezničari i sl.) koji se uglavnom kapitaliziraju (ali ima i onih koji se financiraju tekućom raspodjelom) i mogu se organizirati kao zatvoreni mirovinski fondovi za pojedine struke ili profesije ili unutar po-duzeća, grane i sl

� individualni sustav umirovljenja (dopunsko i dodatno miro-vinsko osiguranje) – same fizičke osobe se dopunski odnosno dodatno mirovinski osiguravaju izvan struke, profesije i podu-zeća, grane. Uplaćeni doprinosi se uglavnom kapitaliziraju.

Interakcija između tih triju kategorija aranžmana predstavlja po-sebne teškoće.

Te teškoće usložnjava činjenica da svaka država može imati ra-zličita porezna pravila za aranžmane koji se tiču svake od tih ka-tegorija kao činjenica da postoje značajne razlike u kojem se opsegu države oslanjaju na svaku od ovih kategorija da bi osigurale miro-vinska davanja pojedincima (npr. neke države osiguravaju umirov-ljenička davanja skoro isključivo kroz njihov javni sustav socijalnog osiguranja dok se drugi oslanjaju na strukovni mirovinski sustav ili individualni sustav umirovljenja).

Pitanja koja proizlaze iz navedenih razlika trebaju se u potpunosti razmotriti tijekom bilateralnih pregovora i to posebnog zbog mogu-ćeg dvostrukog oporezivanja ili ne oporezivanja i, ako je to potrebno, to treba ugraditi u posebne odredbe konkretnog ugovora o izbjega-vanju dvostrukog oorezivanja.

republika hrvatska je u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prihvatila osnovno načelo da se mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice oporezuju samo u toj državi, međutim, u pojedinim ugovorima je dodatno precizirano to načelo odnosno određeni izuzeci, pa svakako treba konzultirati konkretni članak 18. svakog ugovora.

Međutim, rh je odstupila od tog osnovnog načela pa je tako sklopila ugovore o izbjegavanju dvostrukog osiguranja sa Sr Nje-mačkom (čl.18.st.2), Belgijom (čl.18.st.2), Italijom (čl.18.st.2. – i to samo ako u državi rezidentnosti umirovljenika mirovine ne podliježu oporezivanju – kao što je slučaj s rh), Danskom (čl.18. st. 1. – 4.) i Nizozemskom (čl.19. st. 3.) prema kojima mirovine koje rezidenti jedne države ugovornice dobivaju od zakonskog socijalnog osigura-nja druge države ugovornice mogu se oporezivati samo u toj drugoj državi (Sr Njemačka) odnosno da se mirovine koje isplaćuju po-jedine države ugovornice (njihova socijalna osiguranja) rezidentima drugih država (npr. rh-a) mogu oporezivati u tim državama koje ih isplaćuju (što one, naravno, koriste) i u kojima su te mirovine ostvarene.

što se tiče oporezivanja mirovina u republici hrvatskoj po-sebno treba ukazati na odredbe članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dohodak koji glasi: dohotkom se ne smatraju mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, što znači da se ne oporezuju u rh-a.

15310 / 2011 153

Pore


16. Državna služba članak 19. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje mirovine

izgleda ovako:

“(1) a) Plaće, naknade i druga slična primanja koja država ugovornica, njezina politička podjedinica ili njezino lokalno tijelo vlasti isplati fizičkoj osobi za rad u državnoj službi za tu državu ugovornicu, njenu podjedinicu ili tijelo oporezuju se samo u toj državi.

b)Međutim, takve se plaće, naknade i druga slična primanja, oporezuju samo u drugoj državi ugovornici ako se usluge pružaju u toj državi i ako je fizička osoba rezident te države koji:

(i) je državljanin te države, ili(ii) nije postao rezident te države samo radi pružanja tih usluga. (2) a) Neovisno o odredbama stavka 1. mirovine i druga slična

primanja koje fizičkoj osobi isplaćuje država ugovornica ili se isplaćuju iz fondova koje je osnovala država ugovornica ili njezi-na politička podjedinica ili njezino lokalno tijelo vlasti, za usluge obavljene za tu državu ili podjedinicu ili tijelo, oporezuju se samo u toj državi,

b)Međutim, te mirovine i druga slična primanja, oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te druge države.

(3) Odredbe članaka 15., 16., 17., i 18. primjenjuju se na pla-će, naknade, mirovine i druga slična primanja koje se odnose na usluge pružene u vezi s djelatnošću države ugovornice, njezine političke podjedinice ili njezina tijela lokalne vlasti.

Ovaj članak se primjenjuje na plaće i druga slična primanja, te mi-rovine za rad u državnoj službi.

Pod izrazom “plaće i druga primanja … koje isplati” podrazumi-jevaju se i primanja u naravi primljena za rad u državnoj službi za državu ugovornicu ili njezino političko područje (podjedinicu) ili za rad u njezinim tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave (npr. korištenje rezidencije ili automobila, zdravstveno ili životno osi-guranje i članstva u klubovima).

Odredbe ovog članka primjenjuju se samo na primanja koja ispla-ćuju ne samo država nego i njezina politička područja i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave (konstitutivne države, regije, po-krajine, departmani, kantoni, okruzi, arondismani, općine ili skupine općina itd.)

Izuzetak od načela davanja isključive ovlasti za oporezivanje državi koja isplaćuje dohodak sadržan je u podstavku b) stavka 1. Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim i konzularnim odnosima država koja prima sredstva ima pravo oporezivati naknadu isplaćenu nekim kategorijama djelatnika diplomatskih i konzularnih predstavništava koji su stalni rezidenti ili državljani te države. Uzevši da se mirovine isplaćene vladinim službenicima moraju tretirati u svrhu oporeziva-nja na isti način kao i plaće zaposlenicima tijekom aktivnog radnog odnosa, izuzetak poput onog u podstavku b) stavka 1. utemeljen je također u podstavku b) stavka 2. glede mirovina. Obzirom da uvjet iznesen u podstavku b) stavka 1. ne može vrijediti u svezi s umirov-ljenikom, jedini preduvjet ovlasti za oporezivanje mirovine od strane države koja prima sredstva je da umirovljenik mora biti njezin rezi-dent i državljanin.

Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako se rad obavlja u svezi djelat-nosti koje obavlja država ili njeno političko područje ili njezino tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave koji isplaćuju plaće ili druga slična primanja ili mirovine. U tim slučajevima primjenjuju se uobičajena pravila: članak 15. za plaće, članak 16. za naknade čla-

novima uprave i slična primanja, članak 17. za umjetnike i sportaše, te članak 18. za mirovine.

17. Studenti članak 20. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje dohodak

studenata izgleda ovako:

“Plaćanja koja student, vježbenik koji jest ili je neposredno prije posjete državi ugovornici bio rezident druge države ugovor-nice, a koji boravi u prvospomenutoj državi isključivo radi svog obrazovanja ili usavršavanja, prima u svrhu svoga uzdržavanja, obrazovanja ili usavršavanja, neće se oporezivati u toj državi pod uvjetom da takva plaćanja proizlaze iz izvora izvan te države.”

Pravilo utvrđeno ovim člankom odnosi se na određena primanja koja ostvaruju studenti ili vježbenici u svrhu svog uzdržavanja, ob-razovanja ili usavršavanja. Sva takva primanja koja ostvare iz izvora izvan države ugovornice u kojoj student ili vježbenik boravi izuzeta su od oporezivanja u toj državi ugovornici.

Ovaj članak pokriva samo isplate date za svrhe primateljevog uz-državanja, obrazovanja i usavršavanja. članak se ne primjenjuje na isplate za pružene usluge od strane primatelja za koje se primjenjuju članci 15. (Dohodak od nesamostalnog rada) , 14. (Samostalna dje-latnost) ili 7.(Dobit od poslovanja - kada je novijim ugovorima “pre-bačen” članak 14. u članak 7.).kada je u primateljevo usavršavanje (obučavanje) uključen rad tada je potrebno praviti razliku između isplata za pružene usluge (rad) i isplate za uzdržavanje, obrazovanje i usavršavanje. činjenica da je isplaćeni iznos studentu sličan iznosu koji se isplaćuje fizičkim osobama koje pružaju slične usluge a nisu studenti ili vježbenici općenito ukazuju da je ta isplata naknada za pružene usluge.Također isplate za uzdržavanje, obrazovanje i usavr-šavanje ne bi trebale prijeći nivo troškova koji nastaju da bi se osigu-ralo uzdržavanje, obrazovanje i usavršavanje primatelja.

U članku 20. ugovora (u nekim ugovorima se radi o članku 19.) koje primjenjuje republika hrvatska propisano je oporezivanje dohotka - naknada studenata i učenika (u pojedinim ugovorima ovi članci obuhvaćaju i dohodak profesora, nastavnika i pripravnika kao što su ugovori s Albanijom, Belgijom, Grčkom, Južnoafričkom republikom, Mađarskom, Makedonijom, Poljskom, rumunjskom, Slovačkom, Turskom, Ukrajinom, Iranom, kuvajtom) i načelno se može reći da je pravo na oporezivanje (sa ili bez ograničenja) stipendija i drugih primitaka dano državi rezidentnosti studenta ako primici dolaze iz izvora izvan države dolaska (države gdje se student obrazuje, obučava i usavršava) te ako je student prije dolaska na obrazovanje, obučavanje i usavršavanje bio ili je rezident države ugovornice.

Ograničenja što se tiče trajanja boravka studenta ili učenika, kao uvjeta za neoporezivanje u državi rezidentnosti, utvrđena su u ugo-vorima koje je sklopila rh sa slijedećim državama: Finska, Italija, Norveška, švedska, Velika Britanija i Sjeverna Irska, Slovačka, Tur-ska, Ukrajina, Malezija

Ako bi izvor stipendije i drugih primitaka bio u državi gdje se stu-dent obrazuje, obučava i usavršava (a ne iz njegove države reziden-tnosti) onda pravo oporezivanja ima ta država i to prema njenim propisima.

U svakom pojedinom slučaju treba obvezno konzultirati pri-padajuće ugovore jer se razlikuju u nekim pojedinostima koji su relevantni za obračun i plaćanje poreza na dohodak. To se odnosi posebno na ugovore koje je republika hrvatska preuzela od bivše SFrJ (posebice se to odnosi na ugovore s Danskom, švedskom i Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom).

10 / 2011154

Pore

zi


18. Profesori, nastavnici i znanstvenici

Model ugovora OeCD-a – 2005. ne predviđa posebni članak za profesore, nastavnike i znanstvenike, međutim, u pojedinim ugovo-rima koje je sklopila i primjenjuje republika hrvatska s državama ugovornicama utvrđeni su posebni članci a u pojedinim ugovorima su uključeni zajedno sa studentima.

člancima 20. (19. ili 21.) Ugovora koje primjenjuje republika hr-vatska utvrđeno je i oporezivanje nastavničke djelatnosti profesora i znanstvenika (istraživača). U Ugovorima u kojima je to propisano (Norveška, Velika Britanija - preuzeti ugovori od SFrJ, Albanija, Armenija, Bosna i hercegovina, Belgija, Francuska, Grčka, Iran, Ita-lija, Jordan, kina, koreja, kuvajt, Mađarska, Makedonija, Maurici-jus, Njemačka, Poljska, rumunjska, rusija, San Marino, Slovačka, Slovenija, španjolska, Turska, Ukrajina,) utvrđeno je da je dohodak (primanja) rezidenata - profesora, nastavnika ili znanstvenika koji ostvaruju u drugoj državi ugovornici od predavanja, izvođe-nja nastave i istraživanja na sveučilištu, fakultetu, školi ili obrazovnoj instituciji ili instituciji za znanstveno istraživanje, izuzet od plaćanja poreza u toj drugoj državi i to za razdoblje od dvije godine od prvog dolaska u tu državu.

To znači da se dohodak profesora, nastavnika i znanstvenika - ner-ezidenata ne oporezuje u rh i to naravno pod uvjetom da ti nerezi-denti dostave tuzemnom isplatitelju „Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog pore-za na naknade za djelatnost obavljenu u republici hrvatskoj prema Ugovoru…” prije isplate primitka.

Posebno treba istaknuti da su u pojedinim ugovorima (Mađarska, Makedonija, Poljska, rumunjska, rusija, Slovačka i Turska) odredbe o dohotku (primanjima) profesora, nastavnika propisane u istom članku sa studentima i pripravnicima (u čl. 19. ili 20. Ugovora) i da je u nekima od ovih Ugovora propisan i dodatni uvjet, da se taj dohodak ne oporezuje u drugoj državi ugovornici, a to je da se izvor tog dohotka profesora nalazi izvan države gdje predaje i ostvaruje taj dohodak.

Ako u Ugovorima koje primjenjuje republika hrvatska nisu propisane odredbe o dohotku profesora, nastavnika i istraživača onda se ti dohoci oporezuju prema odredbama koje vrijede za ostali dohodak (čl. 21.). To znači da se taj dohodak oporezuje isključivo u državi rezidentnosti profe-sora, nastavnika i istraživača.

19. Ostali dohodakčlanak 21. Modela ugovora OeCD-a – 2005. koji uređuje ostali

dohodak izgleda ovako:

“(1) Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira na to gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovog Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.

(2) Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u članku 6. stavku 2., ako pri-matelj toga dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje su stvarno povezani s takvom stalnom poslovnom jedi-nicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.”

Ovaj članak daje opće pravilo u svezi oporezivanja dohotka koji nije utvrđen (obuhvaćen) u prethodnim člancima ugovora (od čl. 6. do čl. 20. ugovora). Takav dohodak nije samo dohodak kategorije koja nije izričito utvrđena nego također dohodak iz izvora koji nisu izričito navedeni. Predmet članka nije ograničen na dohodak koji nastaje u državi ugovornici; proširuje se i na dohodak iz trećih država.

Temeljem ovog članka isključivo pravo oporezivanja daje se državi u kojoj je primatelj rezident. U slučaju sukoba zbog činjenice da je primatelj rezident dvije države člankom 4. ugovora se pravo oporezi-vanja daje i za dohodak iz treće države.

Pravilo izneseno u stavku 1. primjenjuje se bez obzira na to da li pravo oporezivanja stvarno provodi država u kojoj je osoba rezident i stoga kad se ostvari dohodak u drugoj državi ugovornici, ta država ne može utvrditi porez čak i ako se dohodak ne oporezuje u prvo navedenoj državi. Jednako tako, kada se dohodak ostvaruje u trećoj državi a primatelja toga dohotka obje države ugovornice te-meljem unutrašnjih propisa smatraju rezidentom, primjenom članka 4. dolazi se do toga da se primatelj tretira rezidentom samo jedne države ugovornice i da podliježe cjelokupnom oporezivanju (“puna porezna obveza”) isključivo u toj državi. U tom slučaju, druga država ugovornica ne može oporezivati dohodak ostvaren iz treće države čak i ako primatelja ne oporezuje država u kojoj se smatra reziden-tom temeljem članka 4. U cilju izbjegavanja neoporezivanja države ugovornice mogu se suglasiti o ograničenju opsega članka na doho-dak koji se oporezuje u državi ugovornici u kojoj je primatelj rezident i s tim u skladu mogu izmijeniti odredbe stavka.

Stavkom 2. omogućuje se izuzeće od odredaba stavka 1. u ko-jem se dohodak povezuje s djelatnošću stalne poslovne jedinice ili stalnog sjedišta koje rezident jedne države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici. Ovaj stavak obuhvaća i dohodak iz trećih država. U tom slučaju pravo oporezivanja daje se državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište. Stavak 2. ne primjenjuje se na nekretnine za koje, u skladu sa stavkom 4. članka 6., država sjedišta ima pravo oporezivanja. Stoga se nekretnine koje se nalaze u državi ugovornici i čine dio poslovne imovine stalne po-slovne jedinice društva oporezuju samo u prvospomenutoj državi u kojoj se nalazi imovina čiji je rezident primatelj dohotka.


15510 / 2011 155

Mišljenja Ministarstva financijaP

ore

ziOporezivanje naknade za korištenje grobnog mjestaMinistarstvo financijaKlasa: 410-01/10-01/2489 Ur. broj: 513-07-21-01/11-2 Zagreb, 24. ožujak 2011.

Na naknadu za korištenje grobnog mjesta obračunava se PDV

Primili smo upit u vezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost naknada za korištenje grobnog mjesta koju naplaćuje trgovačko društvo X. (u daljnjem tekstu: Društvo) na koji odgovaramo u na-stavku.

Porez na dodanu vrijednost plaća se, sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točka 1.a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. broj 47/95 do 94/09 - u daljnjem tekstu: Zakon) na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba i novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.

Prema odredbama članka 8. stavak 1. Zakona i članka 54. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 149/09 - u daljnjem tekstu: Pravilnik) osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijed-nost.

Prema odredbi članka 13. stavak 3. Zakona o grobljima (Nar. nov., br. 19/98) za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grob-nu naknadu.

Iz navedenog proizlazi da je prema Zakonu o grobljima propisa-na naknada za korištenje grobnog mjesta koju plaća korisnik te ista predstavlja osnovicu poreza na dodanu vrijednost stoga je Društvo obvezno ispostaviti račun za uslugu davanja grobnog mjesta na kori-štenje sa obračunanim porezom na dodanu vrijednost.

Obračunavanje PDV-a na usluge smještaja i prehrane u bolnici

Ministarstvo financijaKlasa: 410-01/11-01/290 Ur. broj: 513-07-21-01/11-2 Zagreb, 25. srpnja 2011.

Smještaj vezan uz liječenje, kao što je primjerice postoperativna njega pacijenata u zdravstvenoj ustanovi, oslobođen je obračuna PDV-a

Primili smo upit Specijalne bolnice (u daljnjem tekstu: Bolnica), u vezi obračunavanja poreza na dodanu vrijednost na usluge smješta-ja i prehrane. kako se navodi u upitu, Bolnica ima ukupno 967 poste-lja u četiri objekta „A“, „B“, „C“ i „D“ od kojih je 488 ugovoreno sa zavodom (u daljnjem tekstu:zavod). U slučaju ambulantnog liječenja nepokretnih i polupokretnih pacijenata isti se smještaju u objekt „D“ u kojemu se obavlja i turističko-ugostiteljska djelatnost te je postav-ljeno pitanje smatra li se ukupnim smještajnim kapacitetom bolnice i smještaj pacijenata u navedenim kapacitetima Bolnice, na koje odgovaramo u nastavku.

Odredbom članka 11. stavak 1. točke b) Zakona o porezu na doda-nu vrijednost (Narodne novine broj i članka 63. stavak 1. Pravilnika

propisano je da se porez na dodanu vrijednost ne plaća na usluge bolničke dijagnostike, liječenja i zdravstvene njege i s njima usko povezane usluge te isporuke dobara povezane s liječenjem koje se obavljaju sukladno propisima na području zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijalnim bolnicama i klinikama. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene nje-ge koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost i u slučaju kad ih obavljaju tijela, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizaci-je slične prirode na temelju javnih ovlasti.

Stoga, ako se radi o smještaju vezanom uz liječenje kao što je primjerice postoperativna njega pacijenata u zdravstvenoj ustanovi radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijed-nost temeljem članka 11. stavak 1. točka b) Zakona, bez obzira plaća li uslugu pacijent ili netko drugi (na primjer: osiguravajuće društvo, zavod) budući da činjenica je li pacijent osiguranik zdravstvenog osiguranja ne utječe na obvezu obračunavanja poreza na dodanu vrijednost o čemu se Središnji ured Porezne uprave već očitovao u točki 1. mišljenja kLASA: 410-19/10-01/253, UrBrOJ: 513-07-21-01/10-2 od 30. prosinca 2010., kojeg dajemo u prilogu. Također, isto se primjenjuje i u slučaju kada liječenje, odnosno rehabilitaciju i smještaj plaćaju za svoje članove različite udruge. kapacitetima koji su ugovoreni sa zavodom za potrebe poreznog oslobođenja iz članka 11. stavak 1. točka b) Zakona smatraju se ukupni smještajni kapaci-teti bolnice što je također navedeno u točki 1. navedenoga mišljenja.

Napominjemo da ako se radi o turističkom smještaju radi se o usluzi smještaja na koju se porez na dodanu vrijednost plaća po sto-pi 10% sukladno odredbi članka 10.a stavak 2 točka a) Zakona, što je također navedeno u istome mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave.

Odbitak pretporeza kod osobnog vozila

Ministarstvo financijaKlasa: 410-01/11-01/867 Ur. broj: 513-07-21-01/11-2 Zagreb, 20. srpnja 2011.

U cijelosti se može koristiti pretporez kod osobnog vozila koji se koristi u servisnoj službi. Servisnom službom smatraju se usluge utvrđivanja kvara, odnosno popravka vozila, uklanjanja vozila s ceste i njihov prijevoz

Primili smo upit trgovačkog društva iz Zagreba, u vezi tumačenja odredbi o ograničenju odbitka pretporeza iz članka 20. stavka 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. broj 47/95 do 94/09 - u daljnjem tekstu: Zakon). kako se navodi u upitu, djelatnost zaštite osoba i imovine obavlja se automobilima koji imaju istaknuti naziv zaštitarske tvrtke i opremu za svjetlosne signale. U vezi pitanja sma-traju li se navedeni automobili automobilima što se koriste za servi-snu službu iz članka 20. stavka 13. Zakona odgovaramo u nastavku.

Prema članku 2. stavku 1. točki 1.a Zakona porez na dodanu vrijed-nost plaća se na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gos-podarskom ili drugom djelatnosti.

Pretporez je, sukladno članku 20. stavku 1. Zakona, iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i us-luge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u podu-zetničke svrhe.

10 / 2011156

Mišljenja Ministarstva financija

Pore

zi

Sukladno odredbama članka 20. stavka 12. Zakona porezni obve-znik ne može odbiti 30% pretporeza obračunanog za obavljene mu isporuke, uvoz ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te isporuke dobara, obavljene usluge ili uvoz dobara u vezi s njihovom nabavom, najmom ili korištenjem. Nije dopušten odbitak pretporeza za nabavu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se odnosi na iznos iznad 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti po jednom sredstvu.

člankom 20. stavkom 13. Zakona i člankom 133. stavkom 16. Pra-vilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09.) propisana je iznimka od navedene odredbe članka 20. stavka 12. Zakona te se stoga ta odredba ne primjenjuje kad se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz te isporukama dobara i obavljenim uslugama u vezi s njima, što se koriste za obu-ku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, prijevoz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju služiti isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili biti posebno označena i prilagođena za obavljanje te djelatnosti.

Slijedom navedenoga, ograničenje prava na odbitak pretporeza ne primjenjuje se samo kada se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz te isporukama dobara i obavljenim uslugama u vezi s njima, ako se koriste za navedene djelatnosti obuke vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, pri-jevoz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju. Napominjemo da se servisnom službom smatraju usluge utvrđivanja kvara, odnosno popravka vozila, uklanjanja vozila s ceste i njihov prijevoz.

Besplatna podjela časopisa i besplatni pristup internetskom

portaluMinistarstvo financijaKlasa: 410-01/10-01/2525 Ur. broj: 513-07-21-01/11-2 Zagreb, 22. veljače 2011.

Besplatna podjela časopisa ili omogućavanje besplatnog pristupa portalu čitateljima ne oporezuje se PDV-om

Dvije fizičke osobe namjeravaju osnovati društvo koje bi obavljalo djelatnost izdavanja tjednog lista otisnutog na papiru i postavljanja i održavanja internetskog portala informativnog sadržaja. Tjedni list bi sadržavao oko 40% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja i 60% informativnog, kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja te bi bio besplatan za čitatelje jer bi se financirao prihodima od oglaša-vanja, stoga smatraju da se prihodi ubiru od oglašivača, a ne od čitatelja, što je uobičajen način poslovanja u razvijenim zemljama. Jednak način poslovanja primjenjivali bi i kod djelatnosti postavlja-nja i održavanja internetskog portala, odnosno korisnici bi besplatno mogli pristupiti portalu, svi troškovi financirali bi se prihodima od oglašavanja. Obzirom na navedeno postavljena su pitanja o tome treba li porezni obveznik obračunati porez na dodanu vrijednost na isporuku tjednog lista bez naknade te na omogućavanje pristupa portalu bez naknade, obzirom da će se tjedni list financirati od usluga oglašavanja, te mogu li se troškovi izdavanja i distribucije tjednika bez naknade odnosno troškovi postavljanja i održavanja portala bez naknade smatrati rashodom koji je u funkciji prihoda, te treba li se osnovica poreza na dobit povećavati za prihode koji bi se ostvarili prodajom tjednog lista odnosno omogućavanjem pristupa portalu.

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.

Odredbama članka 2. stavka 1. točke 1.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 do 94/09) propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obav-ljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.

člankom 3. stavkom 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost pro-pisano je što se smatra isporukom dobara uz naknadu kao i što se ne smatra isporukama dobara uz naknadu.

Prema članku 3. stavku 6. i 7. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost (Nar. nov., br. 149/09) isporuka u općenitom smislu postoji u slučaju kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost. Ovo vrijedi i za protuisporuku, to jest naknadu. Bitno obilježje opore-zive isporuke je međusobna uzročna veza između isporuke i nakna-de. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospo-darski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.

Prema navedenom porez na dodanu vrijednost plaća se na isporu-ke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge uz naknadu. U konkret-nom slučaju isporuka uz naknadu postoji između društva koje će obavljati djelatnost izdavanja tjednika i održavanja portala i oglašiva-ča, obzirom da će društvo obavljati uslugu oglašavanja oglašivaču, te će mu na tako obavljenu uslugu zaračunati porez na dodanu vri-jednost u smislu članka 2. stavka 1. točke 1.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Iz navoda u upitu zaključujemo da je izdavanje besplatnog tjed-nika kao i omogućavanje pristupa portalu bez naknade dio usluge oglašavanja koju društvo obavlja oglašivaču, pa je i naknada, koja bi se ostvarila da je zaračunana, za besplatni tjednik ili besplatno omogućavanje pristupa portalu sadržana u naknadi za jedinstvenu uslugu oglašavanja koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost. Stoga prilikom besplatne podjele tjednika ili omogućava-nja besplatnog pristupa portalu čitateljima ne dolazi do isporuke uz naknadu koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost.

PDV na cjepivo protiv tuberkulozeMinistarstvo financijaKlasa: 410-01/11-01/984 Ur. broj: 513-07-21-01/11-2 Zagreb, 13. srpnja 2011.

Ako je cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) uvršteno u listu lijekova zavoda „C“ prilikom uvoza tog cjepiva primjenjuje se stopa PDV-a od 0%

Zavod iz Zagreba, obratio nam se zamolbom za oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za uvoz cjepiva protiv tuber-kuloze (BCG), liofilizirano 60.000 doza prašak i otapalo za suspenziju za injekciju pakiranje 50x10 doza proizvođača „B“ koje je uvršteno u listu lijekova pod brojem ATk J07AN011 011 u pakiranju 10x10 doza. Prema navodima u upitu cjepivo se zbog hitnosti nabavke uvo-zi temeljem Odobrenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kLA-SA: 530-07/11-05-234, UrBrOJ: 534-05-1-5/5-11/02 od 14. travnja 2011. za pokretanje postupka izvanrednog uvoza.

U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku.Odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne no-

vine od broja 47/95 do 94/09, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09, u dalj-njem tekstu: Pravilnik), nije propisana mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost prilikom uvoza lijekova.

15710 / 2011 157

Mišljenja Ministarstva financijaP

ore

zi

Međutim, napominjemo da se prema odredbama članka 10.a stavka 1. točke d) Zakona i članka 60. stavka 1. točke d) Pravilnika porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 0% na lijekove određe-ne Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova zavoda „C“.

U skladu s navedenim, ako je cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) uvr-šteno u listu lijekova zavoda „C“ prilikom uvoza tog cjepiva primje-njuje se stopa 0% poreza na dodanu vrijednost u smislu članka 10.a stavka 1. točka d) Zakona i članka 60. stavka 1. točke d) Pravilnika.

Bilješke

10 / 2011158

Sudska praksa

Pore

zi Ponavljanje poreznog nadzora

Sudska praksaUs-8953/2007. od 14.10.2010.

Porezno tijelo ne može ponavljati porezni nadzor u razdoblju u kojem je nadzor već jednom proveden i završen sastavljanjem zapisnikom, jer nisu utvrđene nepravilnosti

Tužitelj osporava zakonitost rješenja, u dijelu u kojem je odbijena njegova žalba zbog nepravilno utvrđenoga činjeničnog stanja, od-nosno nepravilna zaključka u pogledu činjeničnog stanja, pogrešno primijenjenoga materijalnog prava i povreda pravila postupovnog prava. Ponavlja žalbene razloge te u bitnom navodi da je pobijanim rješenjem tuženo tijelo povrijedilo načelo pravomoćnosti, jer je neza-konito ponovilo nadzor PDV-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2005., za koje u prijašnjem poreznom nadzoru nisu utvrđene nepra-vilnosti, što je evidentirano u zapisniku o provedenu nadzoru od 5. si-ječnja 2006. Osporava navode tuženog tijela da ne posjeduje cjenik usluga boravka turista u kampu, da ne reklamira svoje kapacitete na tržištu i nema nikakvih marketinških aktivnosti, da nema zaposlene djelatnike, da su goste dočekivali suradnici talijanskog društva te da nema podatke o popunjenosti kapaciteta niti primjerke vouchera. Tvrdi kako su porezna tijela u cijelom postupku pogrešno tumačila pravnu narav ugovora o angažiranju ugostiteljskih kapaciteta (ugo-vora o alotmanu) te da je prvostupanjsko tijelo pogrešno zaključilo da je tužitelj davao usluge iznajmljivanja nekretnina, a ne turističke usluge. Navodi, također, kako Zakon o PDV-u izričito propisuje da je mjesto oporezivanja najma pokretnih dobara mjesto sjedišta po-duzetnika koji je primatelj usluge pa da u njegovu primjeru, ako je primatelj usluge strani poduzetnik, nema mjesta primjeni hrvatskog PDV-a. Ako bi i postojala osnova za obračun poreza, tužitelj smatra da bi obvezu toga poreza trebalo utvrditi uz primjenu preračunane stope 18,0328%.

Tužitelj dalje navodi kako mu je neosnovano osporeno pravo na odbitak pretporeza po određenim računima i utvrđivanje obaveze poreza na dobit, a neosnovanim smatra i razloge poreznih tijela za nepriznavanje troška najma vozila i odbitak PDV-a po računu rent-a-car agencije D. Smatra, uz to, da mu porezna tijela nisu imala razloga osporiti pravo na odbitak PDV-a na naknadu plaćenu za usluge mar-ketinga i savjetovanja primljene od društva h.C. s.r.l., te navodi kako je i usluge slanja telefaksa i najma sefova u kampovima rabio za vlastite potrebe, za što su mu neosnovano osporeni troškovi. Stoga predlaže Sudu da uvaži tužbu i poništi pobijano rješenje.

Tuženo tijelo, u odgovoru na tužbu, predlaže da se tužbu odbije kao neosnovanu zbog razloga iz obrazloženja rješenja.

Tužba je djelomično osnovana.Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da je nadležna Porezna uprava

u tužitelja obavila nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih javnih davanja, o čemu je sastavljen zapi-snik 17. studenog 2006. i dopunski zapisnik 20. prosinca 2006., u kojima su utvrđene nepravilnosti zbog kojih je prvostupanjskim rje-šenjem tužitelju naređena uplata manje obračunanog PDV-a za po-slovne godine 2002., 2003., 2004. te 2005. i razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja 2006., s pripadajućim zateznim kamatama, te manje obračunanog poreza na dobit za poslovne godine 2004. i 2005. s pripadajućim kamatama.

Pobijanim rješenjem djelomično je poništeno navedeno prvostu-panjsko rješenje u dijelu u kojemu je tužitelju utvrđen manje obraču-nan PDV za godine 2002., 2003. i 2004. dok je u preostalom dijelu rješenje ostalo na snazi.

U pogledu tužiteljeve obveze manje obračunanog PDV-a za razdo-blje od 1. siječnja do 31. srpnja 2006., iz spisa predmeta proizlazi da je na usluge iznajmljivanja montažnih kuća postavljenih na parcela-ma autokampova u navedenom razdoblju tužitelj, protivno Zakonu, obračunao porez prema stopi 10%, umjesto 22%, zbog čega mu je utvrđen manje obračunan porez u svoti 610.175,07 kn.

Pregledom tužiteljeve poslovne dokumentacije porezna su tijela, naime, zaključila da tužitelj nije obavljao usluge organiziranog bo-ravka stranih turista, oporezive prema čl. 10a. st. 2. Zakona o PDV-u (Nar.nov., br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04 i 90/05), što propisuje da se porez plaća prema stopi 10% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i us-luge agencijske provizije za spomenute usluge.

Sud je suglasan s ocjenom poreznih tijela da se usluge najma mobilnih kuća i šatora smještenih na točno određenim parcelama u autokampovima za koje je tužitelj sklapao ugovore o zakupu s doma-ćim poduzetnicima (vlasnicima kampova), spojenih na komunalnu infrastrukturu kampa te ugovorom prema načelu „puno za prazno“ predanih na raspolaganje povezanom inozemnom društvu, usluge što ih se obavlja kao iznajmljivanje nekretnina i oporezuje prema mjestu obavljanja usluge sukladno čl. 5. st. 4. toč. 1. Zakona i čl. 33b. Pravilnika o PDV-u.

Sukladno čl. 5. st. 4. toč. 1. Zakona o PDV-u, iznimno od st. 3. tog članka, mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto na kojemu je nekretnina, ako se radi o uslugama u vezi s tom nekretninom, uklju-čivši najam ili zakup, dok čl. 33b. st. 3. Pravilnika PDV-u (Nar.nov., br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 45/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04 i 153/05) propisuje, uz ostalo, da se za usluge u vezi s nekretninama, pa i najmom ili zakupom, mjestom obavljanja usluga smatra mjesto gdje je nekretnina.

Imajući u vidu odredbe Zakona i Pravilnika te činjenice utvrđene nadzorom, Sud ocjenjuje da je porezno tijelo, uz razložno i iscrpno obrazloženje, pravilno utvrdilo poreznu obvezu tužitelja, pa prigovori u pogledu pogrešno utvrđena PDV-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja 2006. nisu utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari.

Uvidom u spis predmeta Sud je utvrdio da tužitelj neosnovano prigovara i pogrešno utvrđenoj obvezi poreza na dobit. Iz spisa, na-ime, proizlazi da je tužitelj u tužbi ponovio žalbene razloge na koje je tuženo tijelo u obrazloženju dalo razložan odgovor s kojim je Sud u cijelosti suglasan.

Pobijenim je rješenjem tuženog tijela, međutim, poništeno pr-vostupanjsko rješenje u dijelu u kojemu je tužitelju utvrđen manje obračunan PDV za poslovne godine 2002., 2003. i 2004. te je u preostalom dijelu rješenje ostalo na snazi. Tuženo je tijelo, naime, zaključilo da je prvostupanjsko tijelo pri nadzoru poreza za razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2004. povrijedilo zakon na štetu tužitelja, jer je nadzorom obuhvatilo i razdoblje za koje je bio prije završen postupak nadzora u kojem nisu utvrđene nepravilnosti, što je evidentirano i u Zapisniku, klasa: 471-02/05-01/563, ur. broj: 513-07-18-06-10 od 5. siječnja 2006.

Pravilno je tuženo tijelo navelo da se, sukladno čl. 111. st. 8. Op-ćeg poreznog zakona (Nar.nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02) – ako se na temelju zapisnika o inspekcijskom nadzoru utvrdi da nema osnove za izmjenu porezne obveze – o toj činjenici pisano izvješćuje obveznika. Sud stoga ocjenjuje da je tuženo tijelo pravilno postupilo

10 / 2011 159

Pore

ziSudska praksa

kad je poništilo prvostupanjsko rješenje u dijelu što se odnosi na porezno razdoblje obuhvaćeno prijašnjim poreznim nadzorom kad nisu bile utvrđene nepravilnosti, što je evidentirano i u Zapisniku, o čemu je tužitelj obaviješten. No, tužitelj je osnovano istaknuo da je u prethodnom postupku nadzora PDV-a bilo obuhvaćeno i razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2005. u kojemu također nisu utvrđene nepravilnosti. Sud stoga ocjenjuje kako je ponavljanjem poreznog nadzora za razdoblje o kojem je nadzor već jednom proveden i u kojem nisu utvrđene nepravilnosti, porezno tijelo povrijedilo zakon na štetu tužitelja, pa je u dijelu u kojemu je odbijena tužiteljeva žalba, u pogledu manje obračunanog PDV-a za 2005. trebalo uvažiti tužbu tužitelja i poništiti pobijano rješenje temeljem čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima (Nar.nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92).

Tuženo će tijelo u postupku u povodu ove presude donijeti novu odluku, temeljem čl. 62. istog Zakona, pridržavajući se pravnog shvaćanja Suda i njegovih primjedba glede postupka.

Korištenje privatnog automobila u službene svrhe


Isplate naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, koje su vršene na temelju nevjerodostojne dokumentacije, predstavljaju isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće)

Tužitelj u tužbi prigovara zakonitosti osporenog rješenja jer drži da i prvostupanjsko, a i drugostupanjsko tijelo, pogrešno tvrde da ospo-rene naknade troškova isplaćene zaposlenici poreznog obveznika po putnim nalozima treba smatrati dohotkom od nesamostalnog rada u smislu članka 12. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dohodak. Ističe da se radi o isplatama vlasnici trgovačkog društva, poreznom obvezniku S.M., po osnovi putnih troškova i korištenja osobnog au-tomobila u službene svrhe. Ukazuje da tuženik pogrešno smatra da pojam „osobni automobil“ u smislu Zakona i Pravilnika znači auto-mobil koji je u vlasništvu osobe kojoj se isplaćuje naknada, jer to niti Zakon o porezu na dohodak, a niti Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuju, već se osobnim automobilom koji se koristi u službene svrhe u smislu navedenog Zakona i Pravilnika ima smatrati automo-bil koji nije u vlasništvu poreznog obveznika ili subjekta kojim porezni obveznik plaća najamninu za taj automobil (leasing). Napominje, čak i kada bi se prihvatilo stajalište tuženog tijela da je vlasnici pore-znog obveznika neosnovano isplaćena naknada za putne troškove i korištenje osobnog automobila, te se isplata ne može smatrati pri-mitkom po osnovi nesamostalnog rada, jer se radi o vlasnici pravne osobe koja je poduzetnik na koju se može primijeniti samo odredba koja se odnosi na poduzetničku plaću. Budući da plaću poduzetnika određuje poduzetnik i njenu visinu ne može samovoljno mijenjati po-rezno tijelo, tuženik je u smislu članka 26. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i članka 32. stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak trebao tretirati navedenu isplatu kao akontaciju dobiti po osnovi vlasništva u trgovačkom društvu, a ne kao dohodak zaposleniku. Smatrajući da joj je zakonito isplatio naknade troškova i troškova ko-rištenja osobnog automobila, predlaže da Sud usvoji tužbu i poništi osporeni akt uz dosudu naknade troškova u ovog postupka.

Tuženo tijelo u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja i predlaže da se tužba odbije kao neosnovana.

Tužba nije osnovana.Analizirajući podatke spisa predmeta Sud nalazi da je u pravilno

provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i na temelju istog pravilno primijenjeno materijalno pravo.

Naime, Porezna uprava, Područni ured S., obavila je kod tužitelja „MTI“ d.o.o., za proizvodnju, graditeljstvo i trgovinu, sa sjedištem u kutini, inspekcijski nadzor obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1.siječnja 2001. do 31. listopada 2004. godine, poreza na dobit od 1. siječnja 2001. do 31. siječnja 2003. godine, poreza na dohodak od 1. siječnja 2001. do 31. listopada 2004. godine, te doprinosa za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje za razdoblje od 1. siječnja 2001. do 31. listopada 2004. godine, o čemu je sačinjen zapisnikom klasa: 471-02/04-01/476, Ur.broj: 513-07-03/05-13 od 10. lipnja 2005. godine.

U svezi prigovora i navoda tužitelja koji se odnose na utvrđeni do-hodak od nesamostalnog rada, te doprinosa na isplaćene naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, uvidom u putne naloge, putne račune i isplatnice, porezno je tijelo utvrdilo, kako to iz navedenog zapisnika proizlazi, da je tužitelj tijekom 2002., 2003. i 2004. godine vršio isplate dnevnica za službena putovanja kao i naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe direk-torici poreznog obveznika S.M.

Iz putnih naloga porezno je tijelo utvrdilo da su putovanja vršena vozilima Ford escort, reg.oznake kT 431-P, koji je bio u vlasništvu majke direktorice tužitelja S.M. koji automobil je dana 14. prosinca 2002. godine prodan kupcu D.B., te kombijem hyundai, reg.oznake kT 777-AN, i vozilima Dacia, reg.oznake kT 991-Br i Lada, reg.ozna-ke kT 491-BB, koja vozila su bila u vlasništvu poreznog obveznika, za uporabu kojih nisu mogli biti ispostavljeni putni računi, odnosno na istim nije mogla biti obračunata naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe.

Nadalje, nadzorom je utvrđeno da je direktorica tužitelja s „ALPe ADrIA LeASING“ d.o.o., kao najmodavcem, dana 9. studenog 2001. godine, sklopila ugovor o najmu na 48 mjeseci za osobni au-tomobil marke Mercedes Benz A 140, za koji je najmodavac ispo-stavljao tužitelju račune za najamninu u ukupnom mjesečnom iznosu od 2.628,22 kn, a za koje je direktorica tužitelja ispostavljala putne račune u kojima je uglavnom navodila korištenje vozila Ford escort, reg.oznake kT 431-P, koje je međutim bilo na raspolaganju tužitelju samo 2002. godine.

Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je isplata naknade za kori-štenje privatnog automobila u službene svrhe tijekom 2002., 2003. i 2004. godine vršena direktorici tužitelja S.M. na temelju nevjerodo-stojne dokumentacije, suprotno odredbama članka 55. stavka 1., 2. i 3. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02).

S obzirom na naprijed navedeno tuženo tijelo pravilno ukazuje da takve isplate naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, koje su vršene na temelju nevjerodostojne dokumentacije, predstavljaju, sukladno članku 12. stavku 1. točkama 4. i 6. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04), isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće), a na koje je porezni obveznik, u ovom slučaju tužitelj, bio obvezan obračunati, obu-staviti i uplatiti porez na dohodak kao porez po odbitku na način pro-pisan odredbom članka 33. stavak 1.-4. Zakona o porezu na dohodak.

Ujedno, na tako izvršene isplate, a koje se smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) prema odredbama Zakona o porezu

10 / 2011160

Sudska praksa

Pore

zi

na dohodak, tužitelj je bio dužan obračunati doprinos za mirovin-sko osiguranje, sukladno članku 15. Zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje, za 2002. godinu (Nar. nov., br. 114/01), doprinos za zdravstveno osiguranje sukladno članku 5. Zakona o plaćanju doprinosa za osnovno osiguranje u 2002. godini (Nar. nov., br. 114/01), te doprinos za zapošljavanje, sukladno odredbi članka 69. stavak 2. Zakona o zapošljavanju (Nar. nov., br. 56/96 i 114/01).

Odbitak pretporeza kod građevinskih radova


Porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza, ako ne može dokazati da su građevinski radovi upravo njemu dostavljeni

Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja zbog povrede pra-vila postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da se prema Općem poreznom zakonu nalog za inspekcij-ski nadzor dostavlja poreznom obvezniku (osim velikim poreznim obveznicima) 15 dana prije početka inspekcijskog nadzora, a samo iznimno, ukoliko bi se time ugrozila svrha inspekcijskog nadzora, moguće je nalog za inspekcijski nadzor predati poreznom obvezniku neposredno prije početka nadzora te da iz osporenih poreznih rješe-nja nije razvidno iz kojih razloga nije poštivan taj rok. Prilikom inspek-cijskog nadzora da je porezno tijelo izvršavalo samo neke dodatne provjere, tj. provjere dobavljača čije je račune zaprimao tužitelj ali ne i provjeru jesu li određeni građevinski radovi i usluge za koje kod tužitelja postoje ulazni računi dobavljača u konačnici i izvršeni po tužiteljevim kooperantima. Tužitelj smatra da tuženo tijelo nije imalo na umu stvarnu prirodu poslovnog odnosa u kojima je tužitelj sudje-lovao te u smislu odredbi članka 99. Zakona o obveznim odnosima prilikom tumačenja pojedinim odredbi nije išlo za namjerom ugova-ratelja i pravom voljom već je gledalo doslovno značenje upotreblje-nih izraza. Ističe da je u navedenom poslu bio samo posrednik koji je za svoje usluge zaračunao proviziju, a to je razlika u iznosima ulaznih i izlaznih računa, na koju je platio porez na dodanu vrijednost. Tužitelj ističe da odbitkom pretporeza nije pribavio nepripadnu imovinsku korist jer je svota koju je naplatio od kupaca umanjena za posrednič-ku proviziju, zajedno sa porezom na dodanu vrijednost plaćena dalje temeljem ulaznih računa njegovim dobavljačima, te da nije oštećen Državni proračun. Tužitelj iznosi konkretne primjere za koje smatra da dokazuju njegovu tvrdnju o nezakonitosti postupka i rezultata in-spekcijskog nadzora po pojedinim poslovnim godinama tj. za 2003., 2004. i dijela 2005. godine, ponavljajući žalbene razloge.

Tužitelj predlaže da Sud tužbu uvaži i poništi osporeno rješenje.Tuženo tijelo u odgovoru na tužbu ostaje pri razlozima osporenog

rješenja i predlaže da Sud tužbu odbije.Tužba nije osnovana.Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud nalazi da njime nije

povrijeđen zakon na tužiteljevu štetu. Prema podacima u spisima predmeta kod tužitelja je proveden nadzor poslovanja za 2003., 2004. i za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2005., pri čemu je utvrđeno da je tužitelj manje obračunao porez na dodanu vrijednost u naznačenim iznosima, pa mu je pravilno utvrđena porezna obveza u iznosima pobliže navedenim u prvostupanjskom rješenju.

Neutemeljen je tužiteljev prigovor glede dostave naloga za inspek-cijski nadzor. Tuženo je tijelo obrazložilo da je prvostupanjsko tijelo moglo u smislu odredbi iz članka 104. stavka 2. Općeg poreznog za-kona (Nar. nov., br. 127/00 – 150/02) dostaviti nalog za inspekcijski nadzor neposredno prije početka nadzora, ocjenjujući da bi se time ugrozila svrha inspekcijskog nadzora. Prema podacima u spisima predmeta nalog za inspekcijski nadzor izdan je 10. svibnja 2005. a trebao je započeti 11. svibnja iste godine, 11. svibnja 2005., inspek-tori Porezne uprave obavijestili su tužitelja o preuzimanju naloga za inspekcijski nadzor i početku nadzora, te je tužitelj nalog preuzeo 12. svibnja 2005. Tužitelj je dobio uputu u nalogu da može podnijeti pri-govor na početku provedbe nadzora, međutim taj prigovor nije ulo-žio. Prema tome, i Sud nalazi da obavijest o inspekcijskom nadzoru nije bila tužitelju uručena protivno propisima.

Prvostupanjsko je tijelo provelo nadzor tužiteljeva poslovanja te je pregledalo njegove poslovne knjige i dokumentaciju, a ujedno je obavilo i vezani nadzor kod tužiteljevih dobavljača. Utvrđeno je da tužitelj nije priložio popratnu dokumentaciju uz ulazne račune koje su mu fakturirali dobavljači za izvođenje građevinskih radova i usluga, te za ulazne račune ne postoje dokazi o izvršenim radovima i usluga-ma od strane dobavljača tužitelju. Prema ulaznim računima tužitelju su dobavljači zaračunavali izvođenje građevinskih radova i usluga, te je za njih tužitelj ispostavljao izlazne račune kupcima, ali se u poslo-vanju s dobavljačima i kupcima nije ponašao kao posrednik. Tužitelj smatra da je bitno što su građevinski radovi izvršeni, ali pravilno navodi porezno tijelo da to ne dokazuje samo po sebi da je isposta-vitelj računa te radove izvršio upravo tužitelju. Tužitelj tvrdi da je bio samo posrednik u građevinskim radovima, te da u smislu Zakona o obveznim odnosima treba utvrditi tužiteljevu namjeru odnosno pravu volju stranaka, te da je porezno tijelo trebalo prihvatiti da je u suštini tužitelj ostvario proviziju. Tužitelj se poziva na neukost, što porezno tijelo nije moglo prihvatiti jer iz načina evidentiranja u poslovnim knji-gama i iz poslovne dokumentacije koja je mjerodavna u postupku oporezivanja proizlazi da se tužitelj nije ponašao kao posrednik odno-sno u ulozi osobe koja zastupa drugu osobu. Ovo proizlazi iz činjenice što tužitelj nije ispostavljao račune za usluge posredovanja između dobavljača i kupca i nije obračunavao i plaćao porez na proviziju, niti je naveo naziv tvrtke za koju posreduje odnosno nije nastupao u tuđe ime i za tuđi račun. Nadalje porezno je tijelo utvrdilo da pojedine tvrtke koje su navedene prema primljenim računima kao izvršioci građevinskih radova i ostalih usluga nemaju zaposlenih djelatnika, ne posluju na prijavljenoj adresi, ne vode poslovne knjige, ne pri-javljuju porezne obveze i nisu dostupni za nadzor. Nadalje, utvrđeno je da određeni dobavljači u vrijeme ispostavljanja računa nisu bili prijavljeni u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. kraj ta-kvog stanja stvari pravilno je tuženo tijelo ocijenilo da je bilo mjesta primjeni odredbe iz članka 20. stavka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prema kojima primatelj dobara ne može kao pretporez odbiti porez koji je neovlašteno iskazan na primljenom računu, te članka 104. stavka 1. točke 2. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost prema kojima poduzetnici koji obavljaju oporezive isporuke imaju pravo na odbitak pretporeza uz uvjet da je isporuka primljena od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost. U odnosu na robu za koju se tužitelj očitovao da je ostala nefakturirana te da će biti fak-turirana do kraja 2005., porezno tijelo nije osporilo pravo na odbitak pretporeza već je utvrdilo obvezu poreza na dodanu vrijednost za isporučenu robu u skladu sa odredbama iz članka 17. stavka 1. Za-kona o porezu na dodanu vrijednost i članka 41. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

16110 / 2011

Pla

će i n

aknade

161

Valentina Bocak, mag. oec.

Neplaćeni dopust – korištenje i evidencijePoslodavac može radniku odobriti korištenje neplaćenog dopusta, iako i to pravo može biti uređeno kolektivnim ugovorom ili drugim aktom. Za vrijeme neplaćenog dopusta radnik nema pravo na plaću, a poslodavac ga može odjaviti s obveznih osiguranja (mirovinskog i zdravstvenog) pri čemu prava i obveze iz radnog odnosa miruju ili može radniku plaćati doprinose na najnižu osnovicu za obračun doprinosa.

1. Neplaćeni dopustradnik ima pravo i na neplaćeni dopust korištenje kojeg je regu-

lirano odredbama Zakona o radu1 te Pravilnikom o doprinosima2, za vrijeme korištenja kojeg ne prima plaću.

1.1. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu

Sukladno odredbama Zakona o radu, neplaćeni dopust radniku odobrava poslodavac3.

Za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, prava i obveze iz rad-nog odnosa miruju4.

Zakonom o radu predviđena su dva oblika neplaćenog dopusta:1) neplaćeni dopust prema zahtjevu radnika i2) neplaćeni dopust kao pravo radnika radi:

� mirovanja radnoga odnosa do tri godine djetetova života5, � kandidiranja za predsjednika republike,6 zastupnike7, čla-

nove skupština8 ili vijeća9.Najvažnija razlika između ova dva navedena oblika neplaćenog

dopusta je da se kod mirovanja radnoga odnosa do tri godine dje-tetova života, te kod kandidiranja za predsjednika republike, zastu-pnike, članove skupština ili vijeća, radi o pravu radnika (propisano

1 Zakon op radu objavljen je u Nar. nov., br. 149/09 i 61/11.2 Pravilnik o doprinosima objavljen je u Nar. nov., br. 2/09, 9/09 , 97/09 i 25/11.3 Sukladno odredbama čl. 66. Zakona o radu.4 Sukladno odredbi čl. 66. st. 2. Zakona o radu.5 Prema odredbama čl. 9. st. 1. t. 9. te čl. 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim

potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11).6 Prema odredbi čl. 290. st. 1. Zakona o radu.7 Prema odredbi čl. 290. st. 2. Zakona o radu.8 Prema odredbi čl. 290. st. 3. Zakona o radu.9 Prema odredbi čl. 290. st. 4. Zakona o radu.

UDK: 331.3/657.1

Zakonom o radu), što znači da se ovom obliku dopusta poslodavac ne smije usprotiviti.

1.1.1. Neplaćeni dopust prema zahtjevu radnika10

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Neplaćeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora dati, već sam poslodavac odlučuje hoće li neplaćeni dopust odobriti ili ne.

Razlozi odobravanja i trajanje neplaćenog dopusta mogu biti propisani kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu i dr. aktima. U tom slučaju poslodavac je obvezan omogućiti korištenje ovog ne-plaćenog dopusta u propisanom trajanju.

Međutim, samim Zakonom o radu nisu propisani razlozi radi kojih se može odobriti neplaćeni dopust, niti su propisana ograničenja tra-janja neplaćenog dopusta, pa neplaćeni dopust može trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore.

U nastavku dajemo primjer Zahtjeva radnika za odobravanje ne-plaćenog dopusta i Odluke poslodavca o odobravanju neplaćenog dopusta.

10 Prema odredbi čl. 66. st. 1. Zakona o radu.

10 / 2011

Pla

će i n

aknade

Neplaćeni dopust – korištenje i evidencije

162

Tabela 1.

R. br.

Kolektivni ugovor Neplaćeni dopust

1.kolektivni ugovor ugostiteljstva

Nema odredbi o neplaćenom dopustu.

2.kolektivni ugovor za djelatnost trgovine

radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima:

�� njege člana obitelji, �� gradnje ili popravka kuće ili stana, �� liječenja na vlastiti trošak, �� obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili speci-

jalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust se u navedenim slučajevima može odobriti u trajanju dužem od 30 dana11.

3.kolektivni ugovor za graditeljstvo


� njege člana obitelji, � gradnje ili popravka kuće ili stana, � liječenja na vlastiti trošak, � obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili speci-

jalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust se u navedenim slučajevima može odobriti u trajanju dužem od 30 dana12.

4.kolektivni ugovor za putničke agencije


� njege člana obitelji koja nije medicinski indicirana, � izgradnje ili popravka kuće ili stana, � liječenja na osobni trošak, � obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili speci-

jalizacije na osobni trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

kad to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust se u navedenim slučajevima može odobriti u trajanju dužem od 30 dana13.

5.kolektivni ugovor za djelatnost obrta

Nema odredbi o neplaćenom dopustu

Dakle, u djelatnostima za koje su kolektivnim ugovorima propisani razlozi za odobravanje i trajanje neplaćenog dopusta, poslodavci će neplaćeni dopust odobravati prema odredbama kolektivnog ugovo-ra. Poslodavci kod kojih kolektivnim ugovorom ili dr. aktom nisu pro-pisani razlozi za odobravanje neplaćenog dopusta i njegovo trajanje, isti mogu odobriti sukladno dogovoru sa radnikom.

1.1.1.1. Mirovanje prava iz radnog odnosa kod korištenja neplaćenog dopusta

Budući za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa miruju, poslodavac će radnika (koji koristi pravo na neplaćeni dopust) odjaviti u službama hZMO-a i hZZO-a, te je rad-nik za vrijeme trajanja plaćenog dopusta zdravstveno i mirovinski neosiguran.

11 Prema odredbi čl. 24. kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (Nar. nov. br. 41/98 i 79/05).

12 Sukladno odredbi čl. 36. kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov. br. 12/08 – pročišćeni tekst).

13 Prema odredbama čl. 43. kolektivnog ugovora za putničke agencije (Nar. nov. br.94/02,126/10 i 108/11).

Marko BigićDobojska 7, Zagreb Poduzetnik d.o.o. Uprava društva Ilica bb, Zagreb

Zagreb, 15.10.2011.

ZAHTJEVza korištenje neplaćenog dopusta

Molim da mi se, sukladno čl. 66. st. 1. Zakona o radu, odo-bri korištenje 2 mjeseca neplaćenog dopusta, radi usavršavanja engleskog jezika na zimskom tečaju u Londonu i Stratfordu na moj osobni trošak, koje bih koristio od 15. siječnja do 15. ožujka 2012. godine.

Privitak: � preslika ponude za tečaj engleskog jezika u inozemstvu

„Marcus Lingua“ d.o.o. iz Zagreba

Marko Bigić

Poduzetnik d.o.o. Ilica bb, Zagreb

Zagreb, 18.10.2011.

Temeljem čl. 66. Zakona o radu donosim

ODLUKUo odobrenju korištenja neplaćenog dopusta

radniku Marku Bigiću odobrava se korištenje neplaćenog do-pusta u razdoblju od 15. siječnja do 15. ožujka 2012. godine radi usavršavanja engleskog jezika u inozemstvu na njegov osobni trošak.

Obrazloženjeradnik Marko Bigić podnio je dana 15.10.2011. godine zahtjev

za korištenje neplaćenog dopusta.Utvrđeno je da je spomenuti zahtjev u sukladnosti s odredbom čl. 66. Zakona radu te je odlu-čeno kao u izreci.

Direktor:M.P.

________________

Dostaviti: � Marko Bigić, Zagreb, Dobojska 7, � kadrovskoj službi, � računovodstvu – obračun plaća.

U Tabeli 1. dajemo pregled razloga odobravanja i trajanja neplaće-nog dopusta prema kolektivnim ugovorima za ugostiteljstvo, trgovi-nu, graditeljstvo, putničke agencije i obrt.

16310 / 2011

Pla

će i n

aknadeValentina Bocak, mag. oec.

163

radnik koji koristi pravo na neplaćeni dopust, može se zdravstve-no i mirovinski osigurati na slijedeće načine:

1) zdravstveno osiguranje može ostvariti: � kao član obitelji osiguranika14 (primjerice po osnovi radnog

odnosa supružnika i sl.) na način da nadležnom područ-nom uredu Zavoda (prema boravištu, odnosno prebivali-štu osiguranika) podnese Tiskanicu 3 i slijedeće priloge: 1) dokaz o prebivalištu ili stalnom boravku (uvjerenje

MUP-a ili osobna iskaznica),2) vjenčani list ne stariji od 6 mjeseci, 3) dokaz da nema drugu osnovu osiguranja (radna knjiži-

ca ili ispis staža hZMO-a), ili � plaćanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje kao osigu-

rana osoba15 koja sama za sebe snosi troškove zdravstve-nog osiguranja16. radnik treba izvršiti jednokratnu uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa17 za obvezno zdravstveno osiguranje (koja za 2011. godinu iznosi 2.679,95 kn18 mje-sečno) za razdoblje od 12 mjeseci (što za 2011. godinu iznosi 4.823,88 kuna = 2.679,95 kn x 15 % = 401,99 kn x 12 mjeseci = 4.823,88 kn).

2) mirovinsko osiguranje može ostvariti korištenjem tzv. insti-tuta produženog osiguranja19, plaćanjem doprinosa za mi-rovinsko osiguranje na propisanu osnovicu 20 (koja za 2011. godini iznosi 2.679,95kuna) za vrijeme dok se nalazi na nepla-ćenom dopustu (što za 2011. godinu mjesečno iznosi 535,99 kuna = 2.679,95 kn x 20 % (ili 15 % + 5 % ako je radnik osiguranik I. i II. stupa MIO).

14 Prema odredbama čl. 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08, 94/09, 153/09 ,71/10, 139/10 i 49/11), te čl. 8. do čl. 10. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja (Nar. nov., br. 67/09, 116/09, 04/10, 13/10 , 88/10, 131/10, 01/11, 16/11 i 87/11).

15 Osigurane osobe koje same za sebe snose troškove zdravstvenog osiguranje navedene su u čl. 11. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kao „druge osigurane osobe“. To su: osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u republici hrvatskoj, koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti niti kao osiguranici niti kao članovi obitelji osiguranika, te su obvezne osigurati se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe. Prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za razdoblje od 12 mjeseci.

16 Prema odredbama čl. 11. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju .17 Sukladno odredni čl. 7. t. 14. Zakona o doprinosima, a vezano za odredbu čl.

58. istog zakona, najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojem obve-zno treba obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju, kao i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja u slučaju nezaposlenosti za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

18 Sukladno odredbi čl. 200. st. 3. Zakona o doprinosima, najniža mjesečna osno-vica je umnožak iznosa prosječne plaće (prema podacima Državnog zavoda za statistiku – prosječno isplaćena bruto plaća po radniku u republici hrvatskoj za razdoblje od 01. do 08. mjeseca 2010. godine iznosi 7.657,00 kuna (što je objavljeno u Nar. nov. br. 129/10) i koeficijenta 0,35 = 7.657,00 x 0,35 = 2.679,95 kuna.

19 Sukladno odredbama čl. 17. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 – Odluka USrh, 79/07, 35/08, 40/10 - Odluka USrh, 121/10 i 61/11).

20 Sukladno odredni čl. 7. t. 14. Zakona o doprinosima, a vezano za odredbu čl. 58. istog zakona, najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojem obve-zno treba obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju, kao i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja u slučaju nezaposlenosti za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

radnik se na produženo mirovinsko osiguranje može osigu-rati najkasnije u roku od 12 mjeseci od prestanka obveznog osiguranja – podnošenjem prijave na osiguranje.

Osim prijave na produženo osiguranje, područnom uredu hr-vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (nadležnom prema prebivalištu, odnosno boravištu obrtnika koji se želi osigurati) potrebno je dostaviti i sljedeću dokumentaciju:

� odluku poslodavca o korištenju neplaćenog dopusta, � radnu knjižicu, � presliku osobne iskaznice, � prijavu o početku osiguranja – tiskanica M-1P.

korisnici bilo kojeg oblika neplaćenog dopusta se ne javljaju na Zavod za zapošljavanje, oni nisu nezaposleni u smislu u kojem Zavod za zapošljavanje evidentira nezaposlene osobe i priznaje im određe-na prava.

1.1.2. Neplaćeni dopust radi korištenja prava na mirovanje radnoga odnosa do tri godine djetetova života18

radnici (bilo majka ili otac djeteta) imaju pravo (po isteku rodiljnog dopusta do godine dana djeteta) koristiti pravo na neplaćeni dopust do treće godine djetetova života22.

radnik koji namjerava koristiti pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta (neplaćeni dopust), dužan je najmanje 30 dana ranije o tome pismeno obavijestiti poslodavca23.

Poslodavac je na pisanu obavijest radnika dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluča-ju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, svojom izjavom može iskazati nepri-hvaćanje takve radnikove namjere. Ako poslodavac u roku od 15 dana ne izda pisanu izjavu na pisanu obavijest radnika o namjeri korištenja neplaćenog dopusta do treće godine života djeteta, sma-tra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika. U slučaju da poslodavac u svojoj pisanoj izjavi ne prihvati namjeru radnika (o na-mjeri korištenja neplaćenog dopusta do treće godine života djeteta), radnik može odustati od najave korištenja neplaćenog dopusta24.

kada radnik prestane koristiti navedeno pravo, poslodavac ga je dužan primiti na rad i rasporediti na poslove na kojima je radio prije korištenja tog prava i to u roku mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku korištenja tih prava25. U slučaju da je prestala potreba za obavljanje poslova na kojima je radnik radio, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obav-ljanje drugih odgovarajućih poslova26. Ukoliko je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, radnik ima pravo na dodatno stručno ospo-sobljavanje27.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radi korištenja prava na mirovanje radnoga odnosa do tri godine djetetova života prava i obveze iz rad-nog odnosa miruju. Prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja radnici mogu ostvariti na način opisan pod točkom 1.1.1.1. „Miro-vanje prava iz radnog odnosa kod korištenja neplaćenog dopusta“ ovog članka.

21 Prema odredbi čl. 70 Zakona o radu.22 Sukladno odredbama čl. 9. st. 1. t. 9.Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpora-

ma (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11).23 Sukladno odredbama čl. 70. st. 1. Zakona o radu, vezano za čl. 47. st.1. Zakona

o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11 ), te čl. 22 istog Zakona.

24 Sukladno odredbama čl. 70. st. 2.i 3. Zakona o radu.25 Prema odredbama čl. 73. st. 2. Zakona o radu.26 Prema odredbama čl. 73. st. 1. Zakona o radu.27 Prema odredbi čl. 73.st. 3. Zakona o radu.28 Prema odredbi čl. 290. Zakona o radu.

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


164

1.1.3. Neplaćeni dopust radi kandidiranja za zastupnike, članove skupština ili vijeća25

radnik koji se kandidirao: � za predsjednika republike hrvatske, ima pravo na neplaćeni

dopust u trajanju do najviše dvadeset radnih dana za vrijeme predizborne promidžbe,

� za zastupnika u Saboru republike hrvatske, ima pravo na ne-plaćeni dopust u trajanju do najviše petnaest radnih dana za vrijeme predizborne promidžbe,

� za člana županijske skupštine, ima pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše deset radnih dana za vrijeme predizborne promidžbe,

� za člana gradskog ili općinskog vijeća, ima pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše pet radnih dana za vrijeme prediz-borne promidžbe

radnik mora obavijestiti poslodavca o korištenju neplaćenog do-pusta radi kandidiranja za predsjednika republike hrvatske, zastu-pnike, članove skupština ili vijeća najmanje 24 sata ranije. Nave-deni neplaćeni dopust radnik ne može koristiti u razdobljima kraćim od jednog radnoga dana29.

Iako su, kod korištenja neplaćenog dopusta prava i obveze iz rad-nog odnosa u mirovanju, radnicima koji koriste neplaćeni dopust, a kojima je za stjecanje određenih prava (primjerice, pravo na jubilarnu nagradu, otpremninu i sl.) važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaćenog dopusta (radi kandidiranja za predsjednika rh, zastupnika u Saboru rh, člana županijske skup-štine, te člana gradskog ili općinskog vijeća) se izjednačuju s vreme-nom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom30.

1.2. Neplaćeni dopust uz plaćanje doprinosa na najnižu osnovicu za obračun doprinosa

Iako Zakon o radu ne propisuje mogućnost korištenja neplaćenog dopusta bez odjave radnika sa mirovinskog i zdravstvenog osigura-nja, u praksi je česti slučaj da poslodavac odobri radniku korištenje neplaćenog dopusta, a da ga ne odjavi sa zdravstvenog i mirovin-skog osiguranja, već za istog plaća doprinose na najnižu propisanu osnovicu i ne isplaćuje plaću, što je predviđeno odredbama Pravil-nika o doprinosima.31

29 Sukladno odredbama čl. 290. st. 5. i 6. Zakona o radu.30 Prema odredbi čl. 290. st. 8. Zakona o radu.31 Sukladno odredbama čl. 11. t.1. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09,

9/09, 97/09 i 25/11).32 Sukladno odredbi čl. 200. st.1. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08,

152/08, 94/09 i 18/11).33 Sukladno odredni čl. 7. t. 14. Zakona o doprinosima, a vezano za odredbu čl.

58. istog zakona, najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojem obve-zno treba obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju, kao i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja u slučaju nezaposlenosti za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

Tako će poslodavac, koji radniku odobri neplaćeni dopust, ali ga ne odjavi sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za razdoblje korištenja neplaćenog dopusta obračunavati (i uplatiti) obvezne doprinose29 na iznos najniže osnovice za obračun doprinosa30, ali mu za to razdoblje neće isplatiti plaću.

Najniža osnovica za obračun doprinosa za 2011. godinu iznosi 2.679,95 kn34.

Obvezni doprinosi iz plaće su:1) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacij-

ske solidarnosti (I. stup) 35:

� ako je osiguranik osiguran samo u sustavu mirovinskog osiguranja temeljem generacijske solidarnosti, po stopi od 20%

� ako je osiguranik osiguran i temeljem individualne kapita-lizirane štednje (II. stup) 36 po stopi od 15%

2) Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje (II. stup) 37, po stopi od 5%, te doprinosi na plaću:1) Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje38 po stopi

od 15%,2) Doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti po sto-

pi od 1,7%, (odnosno 1,6%)39

3) za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu40 po stopi od 0,5%

34 Sukladno odredbi čl. 200. st. 3. Zakona o doprinosima, najniža mjesečna osno-vica je umnožak iznosa prosječne plaće (prema podacima Državnog zavoda za statistiku – prosječno isplaćena bruto plaća po radniku u republici hrvatskoj za razdoblje od 01. do 08. mjeseca 7.657,00 kuna (što je objavljeno u Nar. nov. br. 129/10) i koeficijenta 0,35 = 7.657,00 x 0,35 = 2.679,95 kuna. A sukladno odredbi čl. 3. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2011. godinu (nar. nov., br. 133/10).

35 Prema odredbama čl. 13. Zakona o doprinosima.36 Sve osobe koje prvi puta nakon 1.1.2002. godine stječu svojstvo osigu-

ranika (radni odnos, drugi dohodak-«honorari», samostalna djelatnost, naknada,...), imaju manje od 40 godina, a nisu bile osigurane temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, obvezno su u II. stupu mirovinskog osiguranja, sukladno odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovin-skim fondovima (Narodne novine, broj 49/99 (čl. 125. st.1.); 63/00 (čl. 7. st. 2.) ;103/03 ; 177/04 , 71/07 i 124/10).

37 Prema odredbi čl. 40. st. 1., a vezano za čl. 125. st. 1. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Nar. nov., br. 49/99, 63/00, 103/03, 177/04 , 71/07 i 124/10).osiguranici koji su obvezno osigurani prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su sa 01. siječnja 2002. godine bili mlađi od 40 godina, obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje.

38 Prema odredbi čl. 14. st. 1. t. 1. Zakona o doprinosima.39 Poslodavci (pravne ili fizičke osobe) koje zapošljavaju:

� do 20 radnika – plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 %, � više od 20 radnika (21 i više) plaćaju: - doprinos za zapošljavanje po

stopi od 1,6 % + poseban doprinos za poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom po stopi 0,1 %.

Iznimno, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, obvezu zapošljavanja invalidnih osoba (na svakih 50 zaposlenih mora imati jednu zaposlenu osobu s invaliditetom) imaju tijela državne uprave, sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu republike hrvatske. Ako navedena tijela i pravne osobe ne zaposle određeni broj osoba s invaliditetom na ukupni broj zaposlenih, podliježu plaćanju doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom po stopi od 0,2 % (umjesto 0,1%) na bruto iznos plaća za određeni mjesec.

40 Prema odredbi čl. 14. st. 1. t.4.. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09 i 18/11)

16510 / 2011

Pla

će i n


165

Primjer 1. - Obračun obveznih doprinosa za neplaćeni dopust radnika (koji nije odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja)

Poslodavac je svom radniku odobrio korištenje neplaćenog dopusta od 01. do 30.09.2011. godine, o čemu je donio Odluku, a za koje mu razdoblje neće isplaćivati plaću, niti ga odjaviti sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Bruto plaća radnika prema ugovoru o radu iznosi 5.000,00 kn. Poslodavac će za radnika (obveznika I. i II. stupa mirovinskog osiguranja) obračunati doprinose na iznos najniže osnovice kako slijedi:

� za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 2.679,95 kn x 15% = 401,99 kn, � za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitaliziranje štednje (II. stup) 2.679,95 kn x 5% = 134,00 kn i � za zdravstveno osiguranje 2.679,95 kn x 15% = 401,99 kn, � zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 2.679,95 kn x 0,5% = 13,40 kn i � doprinos za zapošljavanje 2.679,95 kn x 1,7% = 45,91 kn.

Poslodavac će obrazac obračuna plaće41 popuniti na slijedeći način:

OBRAČUNSKA ISPRAVA ZA ISPLATU PLAĆE – NAKNADE PLAĆE

I. PODACI O POSLODAVCU II.PODACI O RADNIKU1. Naziv/ ime i prezime: PODUZETNIK d.o.o.2. Adresa: Zagreb, Ilica bb3. OIB: 234567890124. Žiro-račun: 2360000-1023000000 kod Zagrebačke banke

1. Ime i prezime: Ivo Ivić2. Adresa: Zagreb, Savska bb3. OIB: 123456789014. račun: 2360000-3300034509807 kod Zagrebačke banke

III. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAĆA ODNOSI: GODINA 2011 MJeSeC 9. DANI U MJeSeCU OD 01. DO 30.

IV. PODACI O RADNOM VREMENU I PLAĆI sati / datum iznos1. SATI ZA KOJE SE OSTVARUJE PRAVO NA NAKNADU

1.1. Sati u kojima radnik ne radi drugih opravdanih razloga određenih zakonom, dr. propisom, kolektivnom ugovorom 176 2.679,95

2. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA 176 2.679,95

3. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBUSTAVLJAJU IZ PLAĆE 176 535,99

3.1. Za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti 176 401,99

3.2. Za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje 176 134,00

4. UTVRĐENI IZNOS PLAĆE – NAKNADE

5. UTVRĐENI IZNOS ZA ISPLATU

6. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBRAČUNAVAJU NA PLAĆU 176 460,95

17.1. za obvezno zdravstveno osiguranje 176 401,99

17.2. za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 176 13,40

17.3. za zapošljavanje 176 45,56

Napomene: radnik je od 01.-30.09.2011. bio na neplaćenom dopustu

Potpis i pečat poslodavca Potpis radnika______________________ ______________________

41 Sadržaj obrasca obračuna plaće i naknade plaće propisan je Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (objavljen u Nar. nov., br. 37/11). Prema odredbama čl. čl.4. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09, 9/09, 97/09 i 25/11), obračunske isprave (osim podataka propisanih Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine) trebaju sadržati i podatke o razdoblju – stažu u osiguranju na koje se doprinosi odnose i iznos osnovice, vrstu doprinosa i pojedinačne iznose svakog od doprinosa koji je obračunan, dok prema odredbama čl. 85. st. 1. Zakona o radu iz obračuna treba biti vidljivo kako su iznosi u obračunu utvrđeni.

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


166

Poslodavac će u r-Sm obrascu obračunane doprinose iskazati na slijedeći način:

reGOS - Središnji registar osiguranika OBRAZAC R-SmStranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA

I. OSNOVNI PODACI

1. Identifikator obrasca 0 0 1 0

2. Podaci za Mjesec 0 9 Godinu 2 0 1 1 3. Vrsta obračuna/ispravka 0 1

4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac r-Sm 0 1

5. Broj stranica B koje se prilažu stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. Identifikacijski broj obveznika 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2

2. Naziv/prezime i ime obveznika PODUZETNIK d.o.o.

3. Adresa obveznika Zagreb, Ilica bb

4. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. Iznos obračunate plaće/naknade/drugog dohotka 2 6 7 9 , 9 5

2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 2 6 7 9 , 9 5

3. Iznos obračunatog doprinosa za I. stup 4 0 1 , 9 9

4. Iznos obračunatog doprinosa za II. stup 1 3 4 , 0 0

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka ,

6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka 2 0 1 1 . 1 0

- - -

(POTPIS OVLAšTeNe OSOBe OBVeZNIkA PODNOšeNJA PODATAkA)

POPUNJAVA reGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Pečat i potpis službene osobe __________________ M.P.

reGOS – Središnji registar osiguranika OIB obveznika: 23456789012 Identifikator obrasca: 0010 Godina: 2011 OBRAZAC R-SmStranica B

IV. PODACI PO OSIGURANICIMA

Red.broj

Identifikacijski broj osiguranika

Prezime i ime osiguranika

Šifraopćine/grada rada

Osnovaobračuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunate

plaće / naknade /

drugog dohotka

Iznososnovice

za obračundoprinosa

Iznosobračunatog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunatog

doprinosaza II. stup

Iznosisplaćene

plaće / naknade /

drugog dohotkaOO B OD DO

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 12345678901 Ivić Ivo 1333 10 0 01 30 2.679,95 2.679,95 401,99 134,00

_______________________________________________ M.P. POTPIS OVLAšTeNe OSOBe OBVeZNIkA PODNOšeNJA PODATAkA

16710 / 2011

Pla

će i n


167

OBRAZAC ID

IZVJEŠĆEprimicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu listopadu godine 2011.

(iznosi u kunama i lipama)

Datum sastavljanja 02.11.2011.

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

1. NAZIV/IME I PREZIME PODUZETNIK d.o.o.

2. ADRESA Zagreb, Ilica bb

3. OIB 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2

4. IDENTIFIKATOR 1

II. PODACI O ISPLAĆENIM PRIMICIMA I OBRAČUNU POREZA I Z N O S I

1. Isplaćeni primici (čl. 14. Zakona)

2. IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona)

2.1. Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.)

2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. štednje

2.1.3. - ostali doprinosi obračunani i obustavljeni od primitaka

2.2. Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.)

2.2.1. - životnog osiguranja s obilježjem štednje

2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja

2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

3. DOhODAk (članak 13. Zakona)

4. OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona)

5. POreZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona)

6. OBrAčUNAN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ (6.1. + 6.2.)

6.1. - porez na dohodak

6.2. - prirez porezu na dohodak

7. UPLAĆeN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ

8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika

III. OBRAČUNANI DOPRINOSI UKUPNO

1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje 401,99

1.2. - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem –

2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 134,00


3. Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja

3.1. - doprinos za zdravstveno osiguranje 401,99

3.2. - doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 13,40

3.3. - posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu –

4. Doprinos za slučaj nezaposlenosti

4.1. - doprinos za zapošljavanje 45,56

4.2. - posebni doprinos za poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom –

5. Broj osiguranih osoba 1

Potvrda primitka: ____________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

Potvrda primitka:1 za radnike u radnom odnosu, općenito 2 za članove predstavničkih tijela 3 za poduzetničku plaću 4 za umirovljenike

5 za primatelje nadnade plaće 6 za izaslanog radnika 7 za radnike u kućanstvu

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


168

Primjer 2. - Obračun obveznih doprinosa za neplaćeni dopust radnika (koji nije odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) tijekom mjeseca

Poslodavac je svom radniku odobrio korištenje neplaćenog dopusta od 15. do 30.09.2011. godine, za koje mu razdoblje neće isplaćivati pla-ću. Ugovorena bruto plaća radnika iznosi 5.000,00 kn. rujan 2011. godine ima ukupno 176 radnih sati. radnik je radio od 01. do 14.09.2011. (ukupno 80 sati) za koje će mu vrijeme poslodavac isplatiti plaću. Za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta od 15. do 30.09.2011. (ukupno 96 sati) poslodavac radniku neće isplatiti plaću, već samo obračunati obvezne doprinose (na najnižu osnovicu za obračun doprinosa).

Obračuni (plaće i neplaćenog dopusta) izvršiti na slijedeći način: � Bruto plaća za razdoblje od 01.-14.09.

Bruto plaća za cijeli mjesec iznosi 5.000,00 kn / 176 sati (rujan 2011.) = 28,41 kn/sat.Bruto plaća od 01.14.09. (80 sati) = 28,41 kn x 80 sati = 2.272,80 kn

� Neplaćeni dopust - osnovica za obračun doprinosa 15.-30.09.Mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznosi 2.679,95 kn / 176 sati (rujan 2010.) = 15,23 kn/satOsnovica za obračun doprinosa od 15.-30.09. (96 sati) = 15,23 kn x 96 sati = 1.462,08 kn.

Opis Bruto plaća 01.-14.09. Neplaćeni dopust 15.-30.09. Ukupno

I. Osnovica 2.272,80 1.462,08 3.734,88

II. Doprinos za mirovinsko osiguranjeI.stup (15%) II.stup (5%)

454,56 340,92 113,64

292,42 219,31 73,11

746,98 560,23 186,75

III. Dohodak I. (I.-II.) 1.818,24 – 1.818,24

IV. Osobni odbitak 1.800,00 – 1.800,00

VI. Osnovica za oporezivanje (III.-IV.) 18,24 – 18,24

VII. Porez i prirez na dohodakPorez (do 3.600,00 kn 12%)Prirez (Zagreb 18%)

2,58 2,19 0,39

– 2,58 2,19 0,39

VIII. Plaća za isplatu (IV.-VII.) 1.815,66 – 1.815,66

IX. Doprinos za obvezno zdravstveno osigur. (15%) 340,92 219,31 560,23

X. Doprinos za slučaj nezaposlenosti (1,7%) 38,64 24,86 63,50

XI. Doprinos zaštite zdravlja na radu (0,5%) 11,36 7,31 18,67

XII. UKUPNO doprinosi na plaću (17,2%) 390,92 251,48 642,40

XIII. Ukupno trošak plaće (I.+XII) 2.663,72 – 2.663,72

XIV. Ukupno trošak doprinosa za obvezna osiguranja (II.+XII) – 543,90 543,90

XIV. Sveukupno trošak plaće i obveznih doprinosa za neplaćeni dopust (XII.+XIII.) 2.663,72 543,90 3.207,62

Telefon za savjete 01/ 49 21 739


Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati

16910 / 2011

Pla

će i n


169

Poslodavac će obrazac obračuna plaće42 popuniti na slijedeći način:

OBRAČUNSKA ISPRAVA ZA ISPLATU PLAĆE – NAKNADE PLAĆE

I. PODACI O POSLODAVCU II.PODACI O RADNIKU1. Naziv/ ime i prezime: PODUZETNIK d.o.o.2. Adresa: Zagreb, Ilica bb3. OIB: 234567890124. Žiro-račun: 2360000-1023000000 kod Zagrebačke banke

1. Ime i prezime: Ivo Ivić2. Adresa: Zagreb, Savska bb3. OIB: 123456789014. račun: 2360000-3300034509807 kod Zagrebačke banke

III. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAĆA ODNOSI: GODINA 2011 MJeSeC 9. DANI U MJeSeCU OD 01. DO 30.

IV. PODACI O RADNOM VREMENU I PLAĆI sati / datum iznos1. O STVARENI SATI PO VREMENU 80 2.272,80

6.1. Sati rada danju 80 2.272,80

2.1.1. sati redovitog rada po rasporedu radnog vremena 80 2.272,80

7. SATI ZA KOJE SE OSTVARUJE PRAVO NA NAKNADU

7.1. Sati godišnjeg odmora

7.2. Sati privremene spriječenosti za rad zbog bolesti

7.3. Sati blagdana i neradnih dana

7.4. Sati plaćenog dopusta

7.5. Sati u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite

7.6. Sati prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran

7.7. Sati u kojima radnik ne radi drugih opravdanih razloga određenih zakonom, dr. propisom, kolektivnom ugovorom 96 1.380,60

8. SATI U KOJIMA RADNIK NIJE RADIO IZ RAZLOGA ZA KOJE JE SAM ODGOVORAN

9. UKUPNO SATI (2+3+4) 176 3.734,88

10. OSTALI PROPISANI, UTVRĐENI ILI UGOVORENI DODACI I PRIMICI

11. UKUPNI IZNOS PRIMITAKA PO OSNOVAMA IZ TOČKE 2.-6. 176 3.734,88

12. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBUSTAVLJAJU IZ PLAĆE 176 746,98

12.1. Za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti 176 560,23

12.2. Za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje 176 186,75

13. IZNOS OSOBNOG ODBITKA 80 1.800,00

14. OSNOVICA ZA OPOREZIVANJE (2.272,80-454,56-1.800,00) 80 18,24

15. IZNOS PREDUJMA POREZA I PRIREZA POREZU NA DOHODAK 80 2,58

15.1. Iznos poreza na dohodak (12% do 3.600,00 kn) 80 2,19

15.2. Iznos prireza na dohodak (18%) 80 0,39

16. UTVRĐENI IZNOS PLAĆE - NAKNADE 80 1.815,66

17. OSNOVA I IZNOS OBUSTAVE

18. UTVRĐENI IZNOS ZA ISPLATU 80 1.815,66

19. DATUM ISPLATE 15.10.2011.

20. DATUM DOSPIJEĆA PLAĆE ILI NAKNADE PLAĆE KOJA NIJE ISPLAĆENA ILI NIJE ISPLAĆENA U CIJELOSTI

21. VRSTE I IZNOS DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA KOJI SE OBRAČUNAVAJU NA PLAĆU 176 642,40

17.1.za obvezno zdravstveno osiguranje 176 560,23

17.2.za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 176 63,50

17.3.za zapošljavanje 176 18,67

Napomene: radnik je od 15.-30.09.2011. bio na neplaćenom dopustu

Potpis i pečat poslodavca Potpis radnika______________________ ______________________

42 Sadržaj obrasca obračuna plaće i naknade plaće propisan je Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (objavljen u Nar. nov., br. 37/11). Prema odredbama čl. čl.4. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09, 9/09, 97/09 i 25/11), obračunske isprave (osim podataka propisanih Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine) trebaju sadržati i podatke o razdoblju – stažu u osiguranju na koje se doprinosi odnose i iznos osnovice, vrstu doprinosa i pojedinačne iznose svakog od doprinosa koji je obračunan, dok prema odredbama čl. 85. st. 1. Zakona o radu iz obračuna treba biti vidljivo kako su iznosi u obračunu utvrđeni.

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


170

Poslodavac će u r-Sm obrascu obračunane doprinose iskazati na slijedeći način:



I. OSNOVNI PODACI







2. Naziv/prezime i ime obveznika PODUZETNIK d.o.o.




1. Iznos obračunate plaće/naknade/drugog dohotka 3 7 3 4 , 8 8


3. Iznos obračunatog doprinosa za I. stup 5 6 0 , 2 3

4. Iznos obračunatog doprinosa za II. stup 1 8 6 , 7 5

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 1 8 1 5 , 6 6


- - -


POPUNJAVA reGOS





Red.broj




Osnovaobračuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunate

plaće / naknade /

drugog dohotka

Iznososnovice


Iznosobračunatog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunatog


Iznosisplaćene

plaće / naknade /


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 13579246810 Ivić Ivo 1333 10 0 01 30 3.734,88 3.734,88 560,23 186,75 1.815,66


17110 / 2011

Pla

će i n


171

Obrazac ID popuniti će se na slijedeći način:OBRAZAC ID

IZVJEŠĆEprimicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu listopadu godine 2011.

(iznosi u kunama i lipama)

Datum sastavljanja 02.11.2011.

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

1. NAZIV/IME I PREZIME PODUZETNIK d.o.o.

2. ADRESA Zagreb, Ilica bb

3. OIB 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2

4. IDENTIFIKATOR 1

II. PODACI O ISPLAĆENIM PRIMICIMA I OBRAČUNU POREZA I Z N O S I

1. Isplaćeni primici (čl. 14. Zakona) 2.272,80

2. IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona) 2.272,80

2.1. Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.) 454,56

2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 340,92

2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. štednje 113,64

2.1.3. - ostali doprinosi obračunani i obustavljeni od primitaka –

2.2. Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.) –

2.2.1. - životnog osiguranja s obilježjem štednje –

2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja –

2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja –

3. DOhODAk (članak 13. Zakona) 1.818,24

4. OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona) 1.800,00

5. POreZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona) 18,24

6. OBrAčUNAN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ (6.1. + 6.2.) 2,58

6.1. - porez na dohodak 2,19

6.2. - prirez porezu na dohodak 0,39

7. UPLAĆeN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ 2,58

8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1

III. OBRAČUNANI DOPRINOSI UKUPNO

1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje 560,23


2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 186,75


3. Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja

3.1. - doprinos za zdravstveno osiguranje 560,23

3.2. - doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 18,67

3.3. - posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu –

4. Doprinos za slučaj nezaposlenosti

4.1. - doprinos za zapošljavanje 63,50

4.2. - posebni doprinos za poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom –

5. Broj osiguranih osoba 1

Potvrda primitka: ____________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


172

Ne zaboravite: � Radnik može koristiti neplaćeni dopust, kod korištenja kojeg nema pravo na naknadu plaće. � Kod korištenja neplaćenog dopusta, sukladno odredbama Zakona o radu, poslodavac treba odjaviti radnika s

mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te radniku (za vrijeme neplaćenog dopusta) prava i obveze iz radnog odnosa miruju, tj. poslodavac nema obvezu obračunavanja i uplate obveznih doprinosa.

� Kod korištenja neplaćenog dopusta, kada poslodavac ne odjavljuje radnika sa obveznih osiguranja (mirovinskog i zdravstvenog), sukladno odredbama Pravilnika o doprinosima, poslodavac obračunava obvezne doprinose (iz i na plaću) na iznos najniže osnovice za obračun doprinosa.

Bilješke

17310 / 2011

Pla

će i n

aknade

173

Milivoj Friganović, mag. oec.

Isplata plaće sa zakašnjenjem i tretman zateznih kamata

Zatezne kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće isplaćene sa zakašnjenjem (bez sudske presude ili sklopljene nagodbe u tijeku sudskog postupka ne smatraju se plaćom) ili na temelju izvansudske nagodbe, prema propisima o oporezivanju dohotka smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) na koju treba obračunati sva javna davanja, međutim, to u praksi, u pravilu, ne funkcionira.Plaćanje obveznih doprinosa iz i na plaću je zakonska obveza svih poslodavaca koji su ih dužni obračunavati i uplaćivati u propisanim rokovima. Ako doprinosi nisu plaćeni u propisanim rokovima poslodavac je dužan sam obračunati i uplatiti zatezne kamate od dana dospjelosti doprinosa do dana uplate i uplatiti ih na isti uplatni račun na koji uplaćuje i redovne doprinose. Za navedene zatezne kamate ne podnose se R-Sm, osim za zatezne kamate obračunate za nepravovremeno uplaćene doprinose za mirovinsko osiguranje za II. mirovinski stup, koje će REGOS (na temelju zaprimljenog obrasca R-Sm) usmjeriti na osobne račune osiguranika u pripadajuće obvezne mirovinske fondove.O svemu ovome čitajte u nastavku.

1. Porezni status isplaćenih zateznih kamata radnicima zbog zakašnjenja ili izvansudske nagodbe

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11) ne uređuje pitanje u vezi zakašnjenja isplate plaće, ali je zato člankom 6. stavkom 4. Zakona o radu propisana supsidijarna primjena Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08).

Prema članku 29. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima „dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glav-nice, i zatezne kamate“.

Općenito rečeno, kamata je naknada za korištenje tuđe imovine. Prema propisima koji reguliraju institut kamata imamo ugovorne i zakonske kamate.

Od 20. srpnja 2004. godine primjenjuje se Zakon o kamatama („Narodne novine“, br. 94/04) kojim se uređuje obračunavanje i plaćanje zateznih kamata kada dužnik kasni s ispunjenjem novčane obveze pod kojim se smatraju i porezi, prirezi, carine, pristojbe, do-prinosi i drugi javni prihodi. Zatezna kamata obračunava se primje-nom dekurzivnoga jednostavnog kamatnog računa (od 20. srpnja pa na dalje) na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.

U nastavku dajemo prikaz zateznih kamatnih stopa za razdoblje od 29. ožujka 1995. do 31. prosinca 2011. godine i izvore propisa koji to uređuju.

www.RiPup.hr

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


174

Zatezne kamate na nepravovremeno plaćena javna davanja od 29.03.1995. do 31.12.2011.

R. br.

RAZDOBLJEZATEZNA KAMATA

Propis Stopa

1. 29.03.95. – 10.09.96. NN 21/95., 28/96., 36/96 24% godišnje

2. 11.09.96. – 30.06.02. NN 28/96., 76/96 18% godišnje

3. 01.07.02. – 31.12.07. NN 28/96., 72/02., 94/04 i 153/04 15% godišnje

4. 01.01.08. – 30.06.11. NN 35/05 i 41/08 – eskontna stopa 9% (9 + 5 = 14%)

14% godišnje

5. 01.07.11. - 31.12.11. NN 35/05 i 41/08 – eskontnoj stopa 7% (9 + 5 = 12%)

12% godišnje

U hrvatskoj praksi je, na žalost, česti slučaj da poslodavci vrlo često kasne s isplatom plaće (na dan dospjelosti) i da radniku ne obračunavaju, a niti isplaćuju zateznu kamatu. Dakle, situacija je slična kao i u gospodarstvu gdje vjerovnici vrlo rijetko obračunavaju i naplaćuju zatezne kamate svojim dužnicima iako na to imaju pravo.

Sam tretman zateznih kamata ovisi o pravnom temelju isplate, tj. da li se zatezne kamate isplaćuju po osnovi sudske presude, sklo-pljene nagodbe u tijeku sudskog postupka, izvansudske nagodbe (između poslodavca i radnika) ili zbog toga što poslodavac jedno-stavno kasni s isplatom plaće.

Prema članku 15. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak („Narod-ne novine“, broj 177/04, 73/08 i 80/10) i članku 17. stavku 3. Pravil-nika o porezu na dohodak (95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09 i 123/10) ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 14. navedenog Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osno-vi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju.

Iako prema navedenim člancima Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak nije izrijekom utvrđeno da se zatezne kamate isplaćene na temelju sklopljene nagodbe u tijeku sudskog postupka ne smatraju plaćom (primitkom od nesamostalnog rada) prema tumačenju Porezne uprave sklopljene nagodbe u tijeku sud-skog postupka ne smatraju se plaćom (primitkom od nesamostal-nog rada). O ovoj problematici smo detaljno pisali u riPup-u broju 9/11.

Na dalje člankom 17. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak, zatezne kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem (bez sudske pre-sude ili sklopljene nagodbe u tijeku sudskog postupka ne smatraju se plaćom) ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom).Plaćom se smatraju i isplaćene zatezne kamate na temelju bilo kojeg drugog sporazuma, odluke i sl.

Iako je ova odredba članka 17. stavka 3. Pravilnika o porezu na do-hodak potpuno jasna u hrvatskoj se vrlo rijetko ili nikako ne provodi, pa za isplaćene plaće sa zakašnjenjem ili na temelju izvansudske nagodbe poslodavci ne obračunavaju zatezne kamate.

Inače, poslodavac bi trebao iznos obračunatih zateznih kamata zbog zakašnjele isplate plaće (od dospjelosti plaće pa do isplate

plaće) tretirati kao plaću te obračunati doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez te doprinose na plaću i ispuniti i dostaviti obrasce r-Sm i ID na način kako je to propisano za plaće.

2. Obveza poslodavca da aobračuna i uplati zatezne kamate na nepravovremenu uplatu javnih davanja po osnovi isplati plaće

Plaćanje obveznih doprinosa iz i na plaću je zakonska obveza svih obveznika plaćanja doprinosa među kojima su najbrojniji poslodavci koji su ih dužni obračunavati i uplaćivati u propisanim rokovima. Ako doprinosi nisu plaćeni u propisanim rokovima poslodavac je dužan sam obračunati i uplatiti zatezne kamate od dana dospjelosti dopri-nosa do dana uplate i uplatiti ih na isti uplatni račun na koji uplaćuje i redovne doprinose.

Tako obračunate zatezne kamate na neblagovremeno plaćene doprinose za mirovinsko osiguranje za I. stup, obvezno zdravstveno osiguranje, obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, doprinos za zapošljavanje i posebni doprinosi za zapošljavanje osoba s invaliditetom uplaćuje se u korist računa Državnog proračuna re-publike hrvatske jer su one njihov prihod, međutim, zatezne kamate obračunate na doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju indivi-dualne kapitalizirane štednje (za II. stup) pripadaju osiguranicima II. stupa i predstavljaju njihovu osobnu imovinu

Prema članku 45. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, predu-jam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) se obraču-nava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji vrijede na dan isplate. To znači da, ako se plaće ne isplati, predujam poreza na dohodak ne može niti dospjeti na naplatu, međutim, doprinosi dospijevaju na naplatu neovisno o tome da li je radniku isplaćena plaća.

Prema članku 24. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09 i 18/11) doprinosi prema plaći za rad obavljen u određenom mjesecu obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće, međutim, doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju se obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

U praksi najčešće često dolazi do neplaćanja poreza na dohodak i doprinosa u slijedećim slučajevima:

� poslodavac isplati radniku neto plaću a ne uplati doprino-se i porez na dohodak – poslodavac je učinio porezni prekr-šaj jer na dan isplate plaće dospijevaju i obveze poslodavca na sva javna davanja iz plaće i na plaću, što poslodavac nije učinio. Poslodavac bi u ovom slučaju morao ispostaviti obra-zac r-Sm i dostaviti ga reGOS-u (radi potrebnih podataka za potrebe mirovinskog osiguranja) te obrazac ID kako bi Porezna uprava obavila zaduženje poreza na dohodak i doprinos u svo-jim knjigovodstvenim evidencijama.

Od dana isplate neto plaće pa do dana uplate javnih dava-nja poslodavac je obvezan na iznose obračunatih poreza na dohodak i doprinosa obračunati i uplatiti zatezne kamate i to

17510 / 2011

Pla

će i n

aknadeMilivoj Friganović, mag. oec.

175

na: porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarno-sti (I. stup), doprinose za mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje (II.stup), doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, doprinose za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenost.

� plaća nije isplaćena, poslodavac je ispostavio obrazac R-Sm, a doprinosi nisu plaćeni – prilikom naknadne ispla-te te plaće uspostavlja se obrazac ID i plaća se porez na dohodak i svi doprinosi na dan isplate plaće. Poslodavac je obvezan zaračunati zatezne kamate na sve obračunate dopri-nose od zadnjeg dana mjeseca za plaću za prethodni mjesec do dana plaćanja doprinosa.

Naravno, poslodavac mora izračunati zatezne kamate za za-kašnjelu isplatu plaće (osnovica je neto plaća) od dana njene dospjelosti pa do dana njene isplate. Iznos tako izračunatih zateznih kamata predstavlja plaću koja podliježe plaćanju po-reza na dohodak i plaćanju doprinosa te uspostaviti obrasce r-Sm i ID.

Obračunate zatezne kamate uplaćuju se u korist uplatnih računa i pozivom na brojčane oznake kao i pri plaćanju re-dovitih mjesečnih obveza.

3. Obračun kamata za nepravovremeno uplaćene doprinose za II. stup i ispunjavanje obrasca R-Sm

Poslodavac je obvezan, ispostaviti obrazac r-Sm i u njemu iskazati obračunate zatezne kamate za nepravovremeno uplaćene doprinose za II. stup (iznosi ostalih zateznih kamata za nepravovremeno upla-ćene doprinose se ne unose u obrazac r-Sm već samo uplaćuju na redovne uplatne račune i brojčane oznake) po osiguranicima II. stu-pa i uplatiti ih u korist računa 1001005-1700036001 - Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (model 68 – 2003 – OIB obveznika uplate doprinosa – identifikator obrasca) s kojeg će reGOS (šifra vrste Obračuna/Ispravka je 08 a šifra osnove osiguranja je 10) iste usmjeriti na osobne račune osigu-ranika u pripadajuće obvezne mirovinske fondove na kapitalizaciju.

Primjer 1. - Iskazivanje zateznih kamata za neuplaćeni doprinos II. stupa u propisanom roku

Poslodavac (pravna osoba) za mjesec lipanj 2011. nije isplatio plaću svojim radnicima (pet radnika koji su osiguranici II. stupa) u srpnju 2011., a nije uplatio doprinose na dan 31. srpnja 2011. (kada doprinosi za plaću za lipanj 2011. dospijevaju na naplatu) iako je re-GOS-u podnio r-Sm. Plaću za lipanj 2011. je isplatio 10. listopada 2011. kad je uplatio propisane doprinose i porez na dohodak.

Dakle, poslodavac zbog nepravovremenog plaćanja doprinosa mora obračunati zatezne kamate (stopa 12%) za razdoblje od 31. srpnja 2011. do 9. listopada 2011. što iznosi 71 dana (obračunsko razdoblje) i to na sve doprinose i uplatiti ih na redovne uplatne raču-ne i brojčane oznake.

kod izračunavanja dana zakašnjenja uzeli smo u obračun prvi dan dospijeća duga (glavnice) tj. 31. srpnja 2011. ali ne i dan uplate (10.

listopada 2011.), međutim, ako se kamate obračunavaju do odre-đenog dana bez da je bilo uplate (npr. mjesečno, na kraju godine na dan 31. 12. 2011.) onda se i taj zadnji dan računa kao zakašnjenje.

Izračun zateznih kamata na nepravovremenu uplatu doprinosa za II. stup po radniku

Prezime i ime radnika

Bruto plaća za lipanj 2011.

Iznos obračunatih doprinosa za II. stup – stopa 5%)

Obračun kama-ta za 71 dan zakašnjenja

Postotak udjela zateznih kamata

1 2 3 (2 x 5%) 4.5 (3 : 2.750,00 x 100)

A.A 10.000,00 500,00 11,67 18,182%

B.B. 12.000,00 600,00 14,01 21,818%

C.C. 20.000,00 1.000,00 23,34 36,364%

D.D. 8.000,00 400,00 9,34 14,545%

e.e. 5.000,00 250,00 5,83 9,091%

Ukupno: 55.000,00 2.750,00 64,19 100%

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i ko-risti se ovaj matematički izraz:

k = C x p x d

36.500

odnosno za prijestupnu godinu:

k = C x p x d

36.600

gdje oznake imaju slijedeće značenje:k= zatezna kamataC= glavnica (2.750,00 kn)p = stopa zatezne kamate (12%)d = broj dana (71 dan)

k = 2.750,00 x 12 x 71

= 64,19 kn 36.500

Objavite financijske izvještaje u RiPup-u

980,00 kn + PDVTel.: 01 49 21 737

10 / 2011

Pla

će i n

aknade


176

Podatke na R-Sm treba iskazati na slijedeći način:



I. OSNOVNI PODACI







2. Naziv/prezime i ime obveznika SLOBODA d.o.o.

3. Adresa obveznika Zagreb, Ilica 49



1. Iznos obračunate plaće/naknade/drugog dohotka 0 , 0 0

2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 0 , 0 0

3. Iznos obračunatog doprinosa za I. stup 0 , 0 0

4. Iznos obračunatog doprinosa za II. stup 6 4 , 1 9

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 0 , 0 0

6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka .

- - -


POPUNJAVA reGOS





Red.broj




Osnovaobračuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunate

plaće / naknade /

drugog dohotka

Iznososnovice


Iznosobračunatog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunatog


Iznosisplaćene

plaće / naknade /


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 12345678910 A.A. 1333 10 0 00 00 – – – 11,67 –

2. 12345678888 B.B. 1333 10 0 00 00 – – – 14,01 –

3. 12345679999 C.C. 1333 10 0 00 00 – – – 23,34 –

4. 12345671111 D.D. 1333 10 0 00 00 – – – 9,34 –

5. 12345672222 E.E. 1333 10 0 00 00 – – – 5,83 –


17710 / 2011 177

Devizn

o p

oslo

vanje

mr. sc. Vlasta Brozović

Vođenje nadzorne knjige – praktični primjeri

Autorica članka na praktičnim primjerima pojašnjava način vođenja nadzornih knjiga.

Nadzorne knjige su poslovne knjige u koje se unose podaci o sva-kom sklop ljenom tekućem i kapitalnom poslu s inozemstvom, te o plaća njima i naplati po tim poslovima, bilo u stranim sredstvima pla-ćanja ili u kunama.

Način vođenja, obvezni sadržaj nadzornih knjiga te poslove koje su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi propisuje Naredba o vođenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozem-stvom (Nar. nov., br. 145/03 - u daljnjem tekstu: Naredba).

1.Obveznici vođenja nadzorne knjigeNadzornu knjigu dužni su voditi, sukladno čl. 50. Zakona o devi-

znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 do 145/10), svi rezidenti izuzev fizičkih osoba-građana, dakle:

� pravne osobe sa sjedištem u republici hrvatskoj, � podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca

upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u republici hrvatskoj,

� trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sje dištem odnosno prebivalištem u republici hrvatskoj koje samostal-nim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su regis-trirane.

Posebno je izdvojena i obveza banaka da također vode nadzornu knjigu o plaćanju i naplati u poslovima iz područja tekućih transak-cija s inozemstvom, ali samo u slučaju kada te poslove obavljaju u svoje ime i za svoj račun.

Navedeni rezidenti dužni su voditi nadzornu knjigu o plaćanju i naplati u poslovima iz područja tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom, neovisno o tome trebaju li podatke koji se u nju unose upisivati u druge knjige i evidencije koje su obvezni voditi prema drugim propisima.

2. Poslovi za koje se vode nadzorne knjige

Nadzorne knjige su poslovne knjige u koje se unose podaci o sva-kom sklop ljenom tekućem i kapitalnom poslu s inozemstvom, te o plaća njima i naplati po tim poslovima u stranim sredstvima plaćanja i u kunama.

Naredba ne navodi vrste nadzornih knjiga, već poslove koje su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi.

Time se nastojalo otkloniti uočene nedostatke prije važeće pod-zakonske regulative koja je detaljno propisivala način vođenja nad-zornih knjiga samo po određenim poslovima s inozemstvom (npr. nadzorna knjiga za uvoz i izvoz robe, nadzorna knjiga poštanskih pošiljaka, nadzorna knjiga o zastupanju stranih tvrtki….), dok ostali oblici poslovanja s inozemstvom nisu bili “pokriveni” (npr. nadzorna knjiga kreditnih poslova s inozemstvom, nadzorna knjiga pruženih/primljenih usluga…), što je rezultiralo propustom njihova vođenja od strane obveznika koji su se bavili navedenim poslovima s ino-zemstvom.

2.1. Nadzorna knjiga tekućih poslova s inozemstvom

U smislu klasifikacije istih poslova prema Zakonu o deviznom po-slovanju proizlazi da su obveznici dužni voditi nadzorne knjige o sva-kom tekućem poslu s nerezidentima odnosno poslu nastalom s osnove:

a) trgovine robom,

10 / 2011178

Devizn

o p

oslo

vanje


b) prometa usluga,c) ostalih tekućih poslova, koji obuhvaćaju: uobičajene kratko-

ročne bankarske i kreditne instrumente, plaćanje kamata i ne-to-dohotka od ostalih ulaganja, plaćanje na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasništvu, prijenose s osnove likvidi-ranih šteta na temelju ugovora o osiguranju, naknade za kon-cesije, članarine, kazne (penale) i dr.,

2.2. Nadzorna knjiga kapitalnih poslova s inozemstvom

Također su obveznici dužni voditi nadzorne knjige i o svakom kapitalnom poslu s nerezidentima odnosno poslu nastalom s osnove:

a) kreditnih poslova,b) izravnih ulaganja,c) ulaganja u nekretnine,d) poslova s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala i tržištu

novca te poslova s udjelima u investicijskim fondovima,e) osiguranja,f) depozitnih poslova,g) ostalog kretanja kapitala: autorske naknade (patenti, dizajn,

trgovačke marke, izumi), povrati u slučaju otkaza ugovora i pogrešnih uplata, obeštećenja i slično.

3. Obvezni sadržaj i podvrste nadzornih knjiga

radi boljeg razumijevanja i vođenja preglednije evidencije, predla-že se međutim, ustrojiti zasebne nadzorne knjige po svakoj vrsti te-kućih i kapitalnih poslova s inozemstvom, te u tom smislu razlikovati slijedeće osnovne podvrste nadzornih knjiga:

� nadzorna knjiga uvoza/izvoza robe, � nadzorna knjiga pruženih/primljenih usluga u/iz inozemstva, � nadzorna knjiga ostalih tekućih poslova s nerezidentima, � nadzorna knjiga kreditnih poslova odobrenja i zaduženja, � nadzorna knjiga izravnih ulaganja u/iz inozemstva, � nadzorna knjiga ulaganja u nekretnine u/iz inozemstva, � nadzorna knjiga poslova s vrijednosnim papirima na tržištu

kapitala i tržištu novca s nerezidentima, � nadzorna knjiga poslova osiguranja s nerezidentima, � nadzorna knjiga depozitnih poslova u inozemstvu (devizni ra-

čuni u inozemstvu), te � nadzorna knjiga ostalih kretanja kapitala.

Naglašava se da navedene podvrste nadzornih knjiga nisu obve-zujuće, već samo predložene od autorice ovog teksta.

Svaka od navedenih nadzornih knjiga mora sadržavati slijedeće opće podatke:

� redni broj i datum unosa podataka, � oznaku i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja

ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, pred račun, ra-čun, zaključnica...),

� naziv tvrtke i zemlju sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao,

� ugovorenu vrijednost posla, � naznaku u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja ili naplate odnosno

prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),

� oznaku i datum odobrenja ili rješenja dobivenog od tijela dr-žavne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju, za sklapanje i iz-vršavanje poslova iz područja tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenja hrvatske narodne banke, potvrda Ministarstva financija - Porezne uprave, odobrenja prospekta komisije za vrijednosne papire republike hrvatske…),

� oznaku rednog broja i godine unosa podataka ako je posao već upisan u neku od nadzornih knjiga.

Ovisno o poslu koji rezident zaključuje s nerezidentom svaka nad-zorna knjiga se mora nadopuniti podatkom važnim za praćenje realizacije predmetnog posla.

U nastavku se daje prijedlog mogućih podvrsta i obveznih sadr-žaja nadzornih knjiga prema vrsti poslova koje rezidenti zaključuju s nerezidentima. Obveznici mogu, međutim, i sami ustrojiti evidenciju o svakom sklopljenom tekućem ili kapitalnom poslu s inozemstvom uz uvjet da takva evidencija bude pregledna, da sadrži sve propisane obvezne podatke i da omogućava uvid i kontrolu deviznog poslova-nja nerezidenta, kao npr.:

� rezidenti koji se bave reeksportom mogu ili zasebno voditi nadzornu knjigu uvoza robe i nadzornu knjigu izvoza robe uz navođenje poveznica u obje nadzorne knjige između podataka o robi koja je uvezena s podacima o istoj robi koja je izvezena ili mogu ustrojiti nadzornu knjigu reeksportnih poslova u kojoj će objediniti i uvoz i izvoz iste robe

� rezidenti koji imaju otvoren račun u inozemstvu ili mogu za-sebno voditi nadzornu knjigu naplate po depozitnim poslovima i nadzornu knjigu plaćanja po depozitnim plaćanjima ili mogu ustrojiti jedinstvenu knjigu depozitnih poslova u kojoj će prika-zivati ukupan promet (i naplatu i plaćanje) po računu i sl.

Zahvaljujemo na vašem povjerenju!Pretplatite se na RiPup,

mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja

17910 / 2011 179

Devizn

o p

oslo

vanje


Obveznici vođenja nadzorne knjige

Poslovi kojima se ostvaruje naplata(priljev) iz inozemstva

Poslovi po kojima se vrši plaćanje(odljev) u inozemstvo

� Rezidenti koji se bave trgovinom (uvozom i izvozom) robe

NADZOrNA kNJIGA IZVOZA rOBe � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate (predugo-

vor, ugovor, pismo namjere, pred račun, račun, zaključnica...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD), � podaci o zemlji podrijetla robe, � podaci o zemlji u koju se roba izvozi � datum, iznos i način izvršene naplate odnosno prijenosa sredstava

(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov � dio) već upisan u neku od drugih nadzornih knjiga

NADZOrNA kNJIGA UVOZA rOBe � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja (predu-

govor, ugovor, pismo namjere, pred račun, račun, zaključnica...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD), � podaci o zemlji podrijetla robe, � podaci o zemlji iz koje se roba uvozi � datum, iznos i način izvršenog plaćanja odnosno prijenosa sredstava

(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov

dio) već upisan u neku od drugih nadzornih knjiga

� Rezidenti koji se bave prometom (pružanjem i primanjem) usluga i ostalim tekućim poslovima s nerezidentima

NADZOrNA kNJIGA PrUŽeNIh USLUGA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate (predugo-

vor, ugovor, pismo namjere, pred račun, račun, zaključnica...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršene naplate odnosno prijenosa sredstava



NADZOrNA kNJIGA PrIMLJeNIh USLUGA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja (predu-

govor, ugovor, pismo namjere, pred račun, račun, zaključnica...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja odnosno prijenosa sredstava



� Rezidenti koji zaključuju kreditni posao s nerezidentima

NADZOrNA kNJIGA kreDITA ODOBreNJA � redni broj i datum unosa podataka, � datum i broj zaključenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili založnom

pravu, odnosno otkupu potraživanja koji je osnova za izvršenje plaćanja i naplate

� naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � iznos kredita u valuti, � vrsta i namjena kredita, � banka preko koje je odobren kredit, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � kamatna stopa i ukupna svota kamata, � troškovi po kreditu, � instrument osiguranja otplate kredita, � datum, iznos i način plaćanja (odljev) odobrenog kreditnog iznosa, � datum otplate (priljeva) sredstava kredita na račun banke u zemlji ili

inozemstvu, � datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu hrvatskoj

narodnoj banci � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


NADZOrNA kNJIGA kreDITA ZADUŽeNJA � redni broj i datum unosa podataka, � datum i broj zaključenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili založnom

pravu, odnosno otkupu potraživanja koji je osnova za izvršenje naplate i plaćanja

� naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � iznos kredita u valuti, � vrsta i namjena kredita, � banka preko koje je primljen kredit, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � kamatna stopa i ukupna svota kamata, � troškovi po kreditu, � instrument osiguranja otplate kredita, � datum, iznos i način naplate (priljeva) odobrenog kreditnog iznosa, � datum otplate (odljeva) sredstava kredita nerezidentu, � datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu hrvatskoj

narodnoj banci � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


� Rezidenti koji su izvršili izravno ulaganje u inozemstvo

� Rezidenti u kojima nerezidenti imaju vlasnički ulog

NADZOrNA kNJIGA IZrAVNIh ULAGANJA U reZIDeNTA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate po osnovi

izravnih ulaganja (predugovor, ugovor, odluka uprave...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � datum, iznos i način izvršene naplate odnosno prijenosa sredstava

(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � datum prijave izravnog ulaganja hrvatskoj narodnoj banci � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


NADZOrNA kNJIGA IZrAVNIh ULAGANJA U NereZIDeNTA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja po

osnovi izravnih ulaganja (predugovor, ugovor, odluka uprave...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja odnosno prijenosa sredstava

(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � datum prijave izravnog ulaganja hrvatskoj narodnoj banci � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


www.RiPup.hr

10 / 2011180

Devizn

o p

oslo

vanje


� Rezidenti koji sklapaju posao o kupnji/prodaji nekretnine s nerezidentima

NADZOrNA kNJIGA PrODAJe NekreTNINe NereZIDeNTU � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate po osnovi

prodaje nekretnine (predugovor, ugovor, predračun, račun...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršene naplate odnosno prijenosa sredstava (in-

strument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � datum odobrenja za prodaju nekretnine nerezidentu � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


NADZOrNA kNJIGA kUPNJe NekreTNINe U INOZeMSTVU � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja po osnovi

kupnje nekretnine (predugovor, ugovor, predračun, račun...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja odnosno prijenosa sredstava

(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � datum potvrde Ministarstva financija-Porezne uprave o plaćenom po-

rezu � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


� Rezidenti koji sklapaju posao kupnje i prodaje vrijednosnih papira s nerezidentima, te posao s udjelima u investicijskim fondovima

NADZOrNA kNJIGA PrODAJe VrIJeDNOSNIh PAPIrA U INOZeMSTVU � redni broj i datum unosa podataka, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao (naziv i sjedište

izdavatelja vrijednosnog papira), � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate � ugovorena vrijednost posla, � vrsta vrijednosnog papira, � datum, iznos i način izvršene naplate odnosno prijenosa sredstava (in-

strument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � naziv skrbničke banke u republici hrvatskoj preko koje je izvršena tran-

sakcija, � datum prijave posla hrvatskoj narodnoj banci. � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


NADZOrNA kNJIGA kUPNJe VrIJeDNOSNIh PAPIrA U INOZeMSTVU � redni broj i datum unosa podataka, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao (naziv i sjedište

kupca vrijednosnog papira), � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta – izdavatelja vrijednosnog pa-

pira s kojim je sklop ljen posao, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja � ugovorena vrijednost posla, � vrsta vrijednosnog papira, � bonitetna ocjena vrijednosnog papira, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja odnosno prijenosa sredstava

(instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � naziv skrbničke banke u republici hrvatskoj preko koje je izvršena tran-

sakcija, � datum prijave posla hrvatskoj narodnoj banci. � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


� Rezidenti koji se bave poslovima osiguranja s nerezidentima

a) NADZOrNA kNJIGA ZA PreMIJe I ISPLATe U SVeZI S OSIGUrANJeM OSOBA I IMOVINe NereZIDeNATA

a) NADZOrNA kNJIGA ZA PreMIJe I ISPLATe U SVeZI S OSIGUrANJeM INOZeMNOG kreDITA/ZAJMA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate premije i

isplate osiguranog iznosa (predugovor, ugovor...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � datum, iznos i način izvršene naplate premije, te plaćanja osiguranog

iznosa (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov


NADZOrNA kNJIGA ZA PreMIJe I ISPLATe U SVeZI S OSIGUrANJeM kOD NereZIDeNTA

� redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja premije i

naplate osiguranog iznosa (predugovor, ugovor...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja premije, te naplata osiguranog

iznosa (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov

dio) već upisan u neku od drugih nadzornih knjigaNapomena: rezidentima je dozvoljeno zaključenje poslova osiguranja s nerezidentnim osiguravajućim društvima samo u skladu s odredbama Zakona o osiguranju

� Rezidenti koji se bave depozitnim poslovima, odnosno koji imaju otvoren račun u inozemstvu

NADZOrNA kNJIGA DePOZITNIh POSLOVA SA STrANIM FINANCIJSkIM INSTITUCIJAMA � redni broj i datum unosa podataka, � vrsta posla odnosno namjena za koju se otvara račun u inozemstvu, � broj i datum ugovora o otvaranju računa, te naziv i sjedište strane financijske institucije, � broj otvorenog računa, � rok i produženje roka na koji je račun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na računu, � datum dostave izvješća hrvatskoj narodnoj banci o stanju sredstava na računu u inozemstvu, � datum povrata sredstava u zemlju, � datum zatvaranja računa, � datum dostave obavijesti hrvatskoj narodnoj banci o zatvaranju računa u inozemstvu, � datum, iznos i način izvršene naplate i plaćanja sredstava – promet po računu (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), � oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao (ili njegov dio) već upisan u neku od drugih nadzornih knjiga

www.RiPup.hr

18110 / 2011 181

Devizn

o p

oslo

vanje


� Rezidenti koji primaju naplatu ili izvršavaju plaćanje po osnovi ostalih kapitalnih poslova s nerezidentima (autorske naknade – patenti, dizajn, trgovačke marke, izumi, povrati u slučaju otkaza ugovora i pograšnih uplata, obeštećenja i sl.)

NADZOrNA kNJIGA NAPLATe PO OSNOVI OSTALIh kAPITALNIh POSLOVA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate (predugo-

vor, ugovor, pismo namjere, pred račun, račun, zaključnica...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršene naplate odnosno prijenosa sredstava



NADZOrNA kNJIGA PLAĆANJA PO OSNOVI OSTALIh kAPITALNIh POSLOVA � redni broj i datum unosa podataka, � oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja (predu-

govor, ugovor, pismo namjere, pred račun, račun, zaključnica...), � naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao, � ugovorena vrijednost posla, � naznaka u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, � postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, � datum, iznos i način izvršenog plaćanja odnosno prijenosa sredstava



U praksi će se često pojavljivati slučajevi da će se određene tran-sakcije u poslovima s nerezidentima morati upisati u dvije ili više nadzornih knjiga ovisno o vrsti tekućih, odnosno kapitalnih poslova za koje se nadzorne knjige moraju voditi, kao npr.:

� doznaka (priljev) deviznih sredstava po kreditu odobrenom od nerezidenta na račun korisnika kredita otvoren u inozemstvu morati će se evidentirati i u nadzornoj knjizi kredita zaduženja i u nadzornoj knjizi depozitnih poslova

� izvoz domaće opreme radi izvođenja investicijskih radova u inozemstvu morati će se evidentirati i u nadzornoj knjizi izvoza robe i u nadzornoj knjizi investicijskih radova

� plaćanje naknade za patent nerezidentu koja se veže uz uvoz patentirane robe morati će se evidentirati i u nadzornoj knjizi ostalog kretanja kapitala i u nadzornoj knjizi uvoza robe

� plaćanje premije osiguranja u inozemstvu za izvođenje investi-cijskih radova u inozemstvu, ako je to predviđeno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode morati će se evidentirati i u nadzornoj knjizi osiguranja u inozemstvu i u nadzornoj knjizi investicijskih radova i sl.

Za jednostavniju evidenciju i lakše praćenje realizacije takvih po-slova kao obvezni podatak svake nadzorne knjige navodi se i poda-tak o oznaci rednog broja i godine unosa podataka ako je posao već upisan u neku od drugih vrsta nadzornih knjiga, a koji čini poveznicu između navedenih poslova.

4. Unos podataka u nadzornu knjigu i čuvanje nadzorne knjige

Nadzorna knjiga može se voditi u obliku uvezane knjige, kartica ili elektronskog zapisa, odnosno u onom obliku koji omogućuje uvid i kontrolu deviznog poslovanja rezidenta. Ispis nadzorne knjige, kada se ona vodi u obliku elektronskog zapisa, odnosno nadzornu knjigu koja se vodi u obliku uvezane knjige ili kartica mora ovjeriti odgovorna osoba.

Obrazac nadzorne knjige nije zakonski propisan, već njen oblik obveznici mogu oblikovati sami. Bitno je jedino da nadzorna knjiga sadrži sve naprijed navedene podatke po pojedinim vrstama tekućih i kapitalnih poslova.

Nadzorna knjiga čuva se najmanje šest godina.Podaci koji se unose u nadzornu knjigu zasnivaju se na ispravama

o tekućim i kapitalnim transakcijama s inozemstvom. Navedeni po-daci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslijedom kako nastaju i to u roku pet dana od dana primitka isprave.

često se postavlja pitanje da li se podaci unose u nadzornu knjigu u roku pet dana nakon okončanja određenog posla s inozemstvom (npr. po naplati izvezene robe) ili po izvršenju svake pojedine tran-sakcije po takvom poslu (npr. po zaključivanju ugovora, po izvozu robe, po ispostavljanju računa, po naplati robe….). kod navedenog primjera potrebno je unijeti podatak o ugovoru u roku 5 dana od njegova zaključenja, zatim podatak o izvozu robe 5 dana od dana JCD, pa podatak o računu za robu u roku 5 dana od dana njegova izdavanja itd.

Odgovorna osoba dužna je ovjeriti naknadne ispravke unesenih podataka u nadzornu knjigu.

Nadzorna knjiga mora biti dostupna financijskoj kontroli odmah, a najkasnije sljedeći radni dan. Također i sve isprave iz kojih se podaci unose u nadzornu knjigu i isprave čije se oznake upisuju u nadzornu knjigu kao povezne reference moraju biti dostupne finan-cijskoj kontroli najkasnije slje deći radni dan.

5. Najčešća pitanja i primjeri vođenja nadzornih knjiga

Obzirom da Naredbom nisu definirane vrste nadzornih knjiga već samo poslovi za koje postoji obveza vođenja nadzornih knjiga obve-znicima je dozvoljeno formirati nadzornu knjigu na način koji će im biti pregledniji i jednostavniji za praćenje određenog posla. Bitno je samo, pritom, da nadzorne knjige sadrže sve propisane elemente u vezi s izvršenjem posla.

Navedeno potvrđuju i odgovori na Vaša najčešća pitanja i nedo-umice koje se javljaju prilikom evidentiranja transakcija s inozem-stvom u nadzornim knjigama:

Da li se plaćanje naknade za patent nerezidentu na uveze-nu robu mora evidentirati u zasebnim nadzornim knjigama (nadzornoj knjizi ostalog kretanja kapitala i nadzornoj knjizi uvoza robe) ili je moguće sve evidentirati u nadzornoj knjizi uvoza robe?

Ukoliko je naknada za patent uključena u cijenu robe koja se uvozi tada nije potrebno zasebno iskazivati vrijednost te nakna-de u nadzornoj knjizi ostalih kretanja kapitala. Međutim, ukoliko nerezident zasebno ispostavlja račun po osnovi naknade za kori-štenje patenta preporuča se (ali i ne obvezuje) radi preglednosti navedeno plaćanje po osnovi kapitalnih poslova evidentirati u za-sebnoj nadzornoj knjizi kretanja kapitala, ili nadzornu knjigu uvo-za robe nadopuniti dodatnim rubrikama u kojima će se navesti svi relevantni podaci o toj vrsti plaćanja u inozemstvo. Prijedlog evidentiranja sličnog slučaja kroz dvije nadzorne knjige vidjeti u Primjeru br. 10.

10 / 2011182

Devizn

o p

oslo

vanje


Da li društvo koje se bavi reeksportom mora zasebno vo-diti nadzornu knjigu uvoza robe i nadzornu knjigu izvoza te iste robe ili je moguće voditi nadzornu knjigu reeksportnih poslova u kojoj bi se objedinio i uvoz i izvoz? Da li reziden-ti koji imaju otvoren račun u inozemstvu moraju zasebno voditi nadzornu knjigu naplate po depozitnim poslovima i nadzornu knjigu plaćanja po depozitnim poslovima ili mogu ustrojiti jedinstvenu knjigu depozitnih poslova u kojoj će prikazivati ukupan promet (i naplatu i plaćanje) po računu?

To je proizvoljna odluka obveznika. Ne bi se pogriješilo niti u jednom od navedena četiri slučaja. Obzirom da Naredbom nisu definirane vrste nadzornih knjiga već samo poslovi za koje posto-ji obveza vođenja nadzornih knjiga (što, dakako uključuje i reek-sport i depozitne poslove) obveznicima je dozvoljeno formirati nadzornu knjigu na način koji će im biti pregledniji i jednostavniji za praćenje određenog posla. Bitno je samo, pritom, da nadzorne knjige sadrži sve propisane elemente u vezi s izvršenjem posla.

Prijedlog nadzorne knjige reeksporta naveden je u Primjeru br. 3, dok je prijedlog nadzorne knjige depozitnih poslova naveden u Primjeru br. 11.

Da li se plaćanje konzultantskih usluga nerezidentu sma-tra tekućim poslom i u kojoj nadzornoj knjizi je takvo plaća-nje potrebno evidentirati?

Pod tekućim poslovima s inozemstvom, između ostalog, podrazumijevaju se sve vrste usluga koje pružaju nerezidenti (dakle, i konzultantske usluge), odnosno usluge koje se pruža-ju nerezidentima. Navedeni posao s inozemstvom potrebno je evidentirati u nadzornoj knjizi primljenih usluga iz inozemstva, a prijedlog njenog izgleda naveden je u Primjeru br. 5.

Da li se prodaja robe stranom predstavništvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (pri čemu se, dakle, roba ne izvozi u inozemstvo) mora evidentirati u nadzornoj knjizi?

Poslovi rezidenata sa stranim predstavništvima imaju obilježje poslovanja s inozemstvom, bez obzira što npr. kod prometa roba, roba fizički ne napušta carinski prostor republike hrvatske iz ra-zloga što se strana predstavništva u rh, prema članku 2. Zakona o deviznom poslovanju, smatraju nerezidentima i nemaju pravnu osobnost u rh.

Dodatno se naglašava obveza da se nadzorne knjige, sukladno t. I. i II. Naredbe, vode za svaki posao s inozemstvom, kod kojeg dolazi do plaćanja i/ili naplate bilo u stranim sredstvima plaćanja ili u kunama.

Domaća pravna osoba zaključila je ugovor o leasingu sa rezidentnom leasing-kućom na rok od 5 godina. Predmet leasinga je automobil uvezen iz inozemstva. Tko je obve-znik vođenja nadzorne knjige: navedena domaća osoba – korisnik predmeta leasinga ili leasing-kuća koja je predmet leasinga uvezla, te koju je nadzornu knjigu u navedenom slučaju potrebno voditi?

U navedenom slučaju radi se o dva odvojena poslovna odno-sa: odnosu između domaće pravne osobe i domaće leasing-ku-će temeljem ugovora o leasingu (po kojem se obavlja plaćanje u kunama obzirom da se radi o poslu zaključenom između dva rezidenta), te odnosu domaće leasing-kuće (rezidenta) i nerezi-denta po uvozu robe (kod kojeg dolazi do plaćanja u inozemstvo). Također je bitno napomenuti da domaća osoba koja je zaključila ugovor o leasingu nije vlasnik, već samo korisnik predmeta lea-singa – vlasnik predmeta leasinga je leasing-kuća. Proizlazi da je obveznik vođenja nadzorne knjige uvoza robe isključivo leasing-kuća koja je uvoznik i vlasnik navedene robe, te koja je i izvršila plaćanje te robe nerezidentu. Poslovni odnos domaće pravne osobe i leasing-kuće po osnovi zaključenog ugovora o leasingu ne podliježe obvezi vođenja nadzorne knjige jer se u navedenom slučaju ne radi o poslu s inozemstvom temeljem kojeg dolazi do plaćanja u inozemstvo.

Što se upisuje u propisanu rubriku nadzorne knjige «Ozna-ka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao već upisan u neku od nadzornih knjiga»?

U praksi se često pojavljuju slučajevi da se određene tran-sakcije u poslovima s nerezidentima moraju upisati u dvije ili više nadzornih knjiga ovisno o vrsti tekućih, odnosno kapitalnih poslova za koje se nadzorne knjige moraju voditi, kao npr. izvoz opreme radi izvođenja investicijskih radova u inozemstvu morati će se evidentirati i u nadzornoj knjizi izvoza robe i u nadzornoj knjizi investicijskih radova u inozemstvu. U tom slučaju navedeni zaključci (redni brojevi) nadzornih knjiga međusobno će se pove-zati radi boljeg praćenja (i cjelovitosti) određenog posla na način da će se u navedenu rubriku nadzorne knjige izvoza robe upisati redni broj (broj zaključka) pod kojim se u nadzornoj knjizi investi-cijskih radova evidentira posao za koji je upotrijebljena izvezena oprema i obrnuto.

Način popunjavanja navedene rubrike naveden je u Primjeri-ma br. 5. i 6.

Još jednom ističemo da izgled nadzornih knjiga u primjerima koji slijede nije obvezujući, već također samo predložen od autorice ovog teksta. Isto tako, u primjerima je naveden minimalni broj ru-brika (propisani obvezni sadržaj) pojedinih nadzornih knjiga, koji ob-veznici mogu nadopuniti i drugim informacijama koje su za određeni posao karakteristične.




18310 / 2011 183

Devizn

o p

oslo

vanje


Primjer 1. – Nadzorna knjiga izvoza robeDana 02.05.2011.g. «ZG» d.o.o. Zagreb izvezao je računalnu opremu slovenskoj tvrtki «SLO» d.o.o. u vrijednosti 50.000,00 eUr i istog dana

joj ispostavio račun br. 702 na navedeni iznos. Potraživanje domaće tvrtke podmireno je: � doznakom (Nalog 10 br. 123) slovenske tvrtke iznosa od 30.000,00 eUr dana 12.06.2011.g., � zaključivanjem ugovora o prijeboju navedenog potraživanja s dugovanjem navedenoj slovenskoj tvrtki (po osnovi uvoza robe evidenti-

ranom u nadzornoj knjizi uvoza robe br. 78 iz 2010.g.) dana 15.06.2011.g. na preostali iznos od 20.000,00 eUr.

Redni broj Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate

Naziv tvrtke i zemlja sjedišta nere-zidenta s kojim je sklop ljen posao

Vrsta robeUgovorena

vrijednost poslaZemlja podrijetla robe

15/2011 račun br. 702, 02.05.2011. «SLO» d.o.o. Slovenija, F. Prešerna 12 računalna oprema 50.000,00 eUr hrvatska

Zemlja u koju se roba izvozi

Broj i datum Jedinstvene carinske deklaracije (JCD)

Vrijednost izvezene robe Datum i način izvršene naplate Iznos izvršene

naplateRedni broj i godina unosa u neku

od drugih nadzornih knjiga

Slovenija JCD br. 12345, 02.05.2011. 50.000,00 eUr 12.06.2011.- Nalog 10 br. 12315.06.2011. - Ugovor o prijeboju

30.000,00 eUr20.000,00 eUr

–Nadzorna knjiga uvoza – br. 78/2010.

Primjer 2. - Nadzorna knjiga uvoza robeDrvna industrija «DI» d.d. Osijek zaključila je dana 01.03.2011.g. s tvrtkom «XY» kft. iz Mađarske Ugovor o uvozu drvene građe u ukupnoj

vrijednosti od 120.000,00 eUr . Temeljem navedenog Ugovora, drvena građa isporučena je domaćoj tvrtki u tri navrata kroz tri mjeseca: dana 03.03.2011. u vrijednosti 40.000,00 eUr (račun br. 23 od 02.03.2011.); dana 17.04.2011. u iznosu 30.000,00 eUr (račun br. 34 od 15.04.2011.); te dana 02.05.2011. u iznosu od 50.000,00 eUr (račun br. 56 od 01.05.2011.). Dugovanje mađarskoj tvrtki «DI» d.d. Osijek podmirio je u cijelosti dana 15.05.2011.g. iz prethodno otvorenog akreditiva br. 987 kod domaće banke.

Redni broj Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja


Ugovorena vrijednost posla Vrsta robe Zemlja podrijetla robe

8/2011

Ugovor; 01.03.2011.g.račun br. 23; 02.03.2011. račun br. 34; 15.04.2011.račun br. 56; 01.05.2011.

«XY» kft. Mađarska, Balaton bb 120.000,00 eUr drvena građa Mađarska

Zemlja iz koje se roba uvozi

Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)

Vrijednost uvezene robeDatum i način izvršenog

plaćanjaIznos izvršenog

plaćanjaRedni broj i godina unosa podataka u neku od drugih nadzornih knjiga

MađarskaJCD br. 2345; 03.03.2011.JCD br. 3445: 17.04.2011.JCD br. 5656; 02.05.2011.

40.000,00 eUr30.000,00 eUr50.000,00 eUr

15.05.2011. – akreditiv br. 987 120.000,00 eUr –

Primjer 3. - Nadzorna knjiga reeksportnih poslovaDana 02.02.2011.g. tvrtka «PU» d.o.o. Pula temeljem prethodno zaključenog Ugovora je uvezla 3 stroja u vrijednosti od 200.000,00 eUr

od austrijske tvrtke «BAU» Gmbh klagenfurt. Za navedene strojeve austrijska tvrtke ispostavila je dana 15.02.2011.g. «PU» d.o.o. račun br. 123 koji je plaćen doznakom (Nalog 14 br. 333) dana 17.02.2011.g.

Navedene strojeve «PU» d.o.o. je dana 01.03.2011.g. izvezla talijanskoj tvrtki «Q» Spa Verona, te joj ispostavila račun na 210.000,00 eUr dana 03.03.2011.g. Potraživanje je podmireno u cijelosti dana 01.05.2011.g. iz otvorenog akreditiva br. 756.

Redni broj: 2/2011a) OPĆI PODACI O rOBI

Vrsta robe Zemlja podrijetla robe Zemlja iz koje se roba uvozi Zemlja u koju se roba izvozi

stroj Njemačka Austrija Italija

b) PODACI O UVOZU rOBe

Datum ugovoraNaziv i sjedište nerezidenta

s kojim je sklop ljen posao uvozaUgovorena vrijednost posla Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)

01.02.2011. «BAU» Gmbh klagenfurt, Austrija 200.000,00 eUr JCD br. 93938; 02.02.2011.

Vrijednost uvezene robeOznaka i datum isprave

koja je osnovom za izvršenje plaćanjaDatum i način izvršenog plaćanja Iznos izvršenog plaćanja

200.000,00 eUr račun br. 123; 15.02.2011. 17.02.2011. - doznaka (Nalog 14. br. 333) 200.000,00 eUr

c) PODACI O IZVOZU rOBe

Datum ugovora/narudžbeniceNaziv i sjedište nerezidenta

s kojim je sklop ljen posao izvozaUgovorena vrijednost posla Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)

15.01.2011. «Q» Spa Verona, Italija 210.000,00 eUr JCD br. 7465; 01.03.2011.

Vrijednost izvezene robeOznaka i datum isprave koja je osnovom za

izvršenje naplateDatum i način izvršene naplate Iznos izvršene naplate

210.000,00 eUr račun br. 12/11; 03.03.2011. 01.05.2011.g. – akreditiv br. 756 210.000,00 eUr

10 / 2011184

Devizn

o p

oslo

vanje


Napomena: Društvo koje se bavi reeksportom može zasebno voditi nadzornu knjigu uvoza robe i nadzornu knjigu izvoza te iste robe ili može voditi nadzornu knjigu reeksportnih poslova u kojoj bi se objedinio i uvoz i izvoz. To je proizvoljna odluka obveznika obzirom da Nared-bom nisu definirane vrste nadzornih knjiga već samo poslovi za koje postoji obveza vođenja nadzornih knjiga (što, dakako uključuje i reek-sport) te je dozvoljeno formirati nadzornu knjigu na način koji će biti pregledniji i jednostavniji za praćenje određenog posla. Bitno je samo, pritom, da nadzorna knjiga sadrži sve propisane elemente u vezi s izvršenjem posla.

Primjer br. 4. - Nadzorna knjiga pruženih usluga

Temeljem Ugovora o pružanju pravnih usluga tvrtke «rI» d.o.o. rijeka talijanskoj tvrtki «AB» Spa Genova zaključenog dana 04.04.2011.g. navedena domaća tvrtka ispostavila je talijanskoj tvrtki 2 računa:

� dana 25.05.2011. račun br. 17 za uslugu obavljenu od 01.05.-20.05.2011. na iznos 5.000,00 eUr � dana 20.06.2011. račun br. 18 za uslugu obavljenu od 01.06.-15.06.2011. na iznos 4.000,00 eUr.

Tvrtka «AB» Spa Genova podmirila je u cijelosti svoje dugovanje domaćoj tvrtki dana 01.07.2011.g. doznakom financijskih sredstava (Nalog 10 br. 434).

Redni brojOznaka i datum isprave koja je osnovom za

izvršenje naplateNaziv tvrtke i zemlja sjedišta nereziden-

ta s kojim je sklop ljen posaoUgovorena vrijednost

posla

10/2011Ugovor; 04.04.2011.

račun br. 17; 25.05.2011. – 5.000,00 eUrračun br. 18; 20.06.2011. – 4.000,00 eUr

«AB» Spa Genova, Italija–

(okvirni ugovor)

Vrsta usluge Datum pružanja uslugeDatum, iznos i

način izvršene naplateRedni broj i godina unosa podataka u

neku od drugih nadzornih knjiga

pravna usluga01.05.-20.05.2011.01.06.-15.06.2011.

01.07.2011.- 9.000,00 eUr (Nalog 10 br. 434)

–

Primjer 5. - Nadzorna knjiga primljenih usluga; nadzorna knjiga kredita zaduženja

Temeljem Ugovora o pružanju usluga posredovanja zaključenog dana 01.02.2011.g. talijanska tvrtka «VB» Srl. Trst se obvezala pronaći za tvrtku «ST» d.d. Split kredit u inozemstvu po uvjetima definiranim u istom Ugovoru, uz naknadu od 1% od iznosa odobrenog kredita.

kao rezultat posredovanja, «CBS banka» Trst je dana 10.02.2011.g. odobrila tvrtki «ST» d.d. Split financijski kredit u iznosu od 500.000,00 eUr (Nalog 10 br. 876) uz 5% kamata i rok otplate u 3 jednaka anuiteta (po 175.000,00 eUr) tijekom 3 godine (Ugovor o kreditu br. 445-AA zaključen je dana 07.02.2011.g.).

Za izvršenu uslugu posredovanja «VB» Srl. Trst je domaćoj tvrtki ispostavio dana 15.02.2011.g. račun br. 33 na iznos 5.000,00 eUr. račun je plaćen doznakom dana 04.04.2011.g. (Nalog 14 br. 9999).

Tvrtka «ST» d.d. Split obvezna je popuniti dvije nadzorne knjige: nadzornu knjigu primljenih usluga (usluga posredovanja) i nadzornu knjigu kredita zaduženja (kredit iz inozemstva), s tim da navedene nadzorne knjige potrebno «povezati» kroz rubriku «redni broj i godina unosa podataka u neku od drugih nadzornih knjiga».

a) NADZOrNA kNJIGA PrIMLJeNIh USLUGA:

Redni brojOznaka i datum isprave koja je osnovom za

izvršenje plaćanjaNaziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s

kojim je sklop ljen posaoUgovorena vrijednost

posla

3/2011Ugovor; 01.02.2011.

račun br. 33; 15.02.2011. – 5.000,00 eUr«VB» Srl. Trst, Italija 1% kreditnog iznosa

Vrsta usluge Datum pružanja usluge Datum, iznos i način izvršenog plaćanjaRedni broj i godina unosa podataka u


usluga posredovanja pri odobrenju kredita iz inozemstva

01.02.-10.02.2011.04.04.2011. – 5.000,00 eUr

(Nalog 14 br. 9999)Nadzorna knjiga kredita zaduženja br.

14/2011.

b) NADZOrNA kNJIGA kreDITA ZADUŽeNJA:

Redni brojDatum i broj zaklju-

čenog ugovora o kreditu

Naziv i zemlja sjedišta kreditora

Iznos kredita u valutiVrsta i namjena

kredita

Datum, iznos i način na-plate (priljeva) odobrenog

kreditnog iznosa

Banka preko koje je primljen kredit

14/2011Ugovor br. 445-AA;

07.02.2011.«CBS banka» Trst,

Italija500.000,00 eUr

financijski;investicija u proizv.

10.02.2011.g. – 500.000,00 eUr (Nalog 10 br. 876)

ZABA

Kamatna stopa i uku-pna svota kamata

Troškovi po kreditu

Instrument osiguranja otplate

kredita

Datum i način otplate (odlje-va) sredstava kredita

Iznos otplate (odljeva) sredstava

kredita

Datum i br. prijave kredit. posla u HNB

Redni broj i godina drugih nadzornih

knjiga

5%25.000,00 eUr

0,1%500,00 eUr

Garancija br. 123 kod ZABA

31.12.2011. – Nalog 14 br. 55531.12.2012. – Nalog 14 br. 66631.12.2013. – Nalog 14 br. 777

175.000,00 eUr175.000,00 eUr175.000,00 eUr

br. 198212.02.2011.

Nadzorna knjiga primljenih usluga br.

3/2011

18510 / 2011 185

Devizn

o p

oslo

vanje


Primjer 6. – Nadzorna knjiga izvoza robe; nadzorna knjiga kredita odobrenja

Dana 06.06.2011. g. tvrtka «DU» d.d. Dubrovnik izvezla je kozmetičke preparate tvrtki «MM» d.o.o. Sarajevo u vrijednosti od 500.000,00 eUr uz odgodu plaćanja od 18 mjeseci i 4% kamate. Ugovor o navedenom komercijalnom kreditu između dviju tvrtki zaključen je dana 01.06.2011.g.

Tvrtka «MM» d.o.o. otplatila je kredit u cijelosti dana 06.12.2012.g. (glavnica uvećana za kamate iznosila je 530.000,00 eUr) doznakom (Nalog 10 br. 555).

Tvrtka «DU» d.d. može zasebno evidentirati transakciju izvoza robe (u nadzornoj knjizi izvoza robe) od transakcije odobrenja komercijalnog kredita (u nadzornoj knjizi kredita odobrenja) ili oblikovati jednu nadzornu knjigu u kojoj će obuhvatiti obje transakcije.

a) NADZOrNA kNJIGA IZVOZA rOBe:

Redni broj Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje naplate

Naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao

Vrsta robeUgovorena

vrijednost poslaZemlja

podrijetla robe

45/2011.Ugovor o komercijalnom kreditu;

01.06.2011.«MM» d.o.o. Sarajevo,

BIhkozmetički preparati 500.000,00 eUr hrvatska

Zemlja u koju se roba izvozi

Broj i datum Jedinstvene ca rinske deklaracije (JCD)

Vrijednost izvezene Robe

Datum i način izvršene naplate

Iznos izvršene naplate

Redni broj i godina unosa u neku od drugih nadzornih

knjiga

BihJCD br. 4487;06.06.2011.

500.000,00 eUr06.12.2012.

(Nalog 10 br. 555)530.000,00 eUr

Nadzorna knjiga kredita odobrenja br. 22/2011

b) NADZOrNA kNJIGA kreDITA ODOBreNJA:

Redni Broj

Datum i broj zaključenog ugovora o kreditu

Naziv i zemlja sjedišta dužnika

Iznos kredita u valuti

Vrsta i namjena kredita

Datum i način odobre-nja kredita

Instrument osigura-nja naplate kredita

22/2011Ugovor o komercijalnom

kreditu; 01.06.2011.«MM» d.o.o. Sarajevo,

BIh500.000,00 eUr

komercijalni; prodaja robe

JCD br. 4487;06.06.2011.

Garancija br. 123

Kamatna stopa i ukupna svota

kamata

Troškovi po kreditu

Datum i način naplate (priljeva) odobrenog kredita

Iznos naplate odobrenog kredita

Banka naplate kreditnog iznosa

Datum i br. prijave kredit. posla u HNB

Redni broj i godina drugih nadzornih

knjiga

4%20.000,00 eUr

0,1%500,00 eUr

06.12.2012.- doznaka (Nalog 10 br. 555)

530.000,00 eUr ZABAbr. 1982

10.06.2011.Nadzorna knjiga izvoza

robe br. 45/2011

Primjer 7. - Nadzorna knjiga uvoza robe; nadzorna knjiga izravnih ulaganja u rezidenta

Dana 10.10.2010.g. «De» d.d. Delnice uvezao je strojeve za obradu drveta u vrijednosti 300.000,00 eUr od austrijske tvrtke «WIeN» Gmbh Beč s odgodom plaćanja od 15 dana (račun br. 98 od 11.10.2010.g.). Zbog nemogućnosti plaćanja navedenog duga, Uprava «De» d.d. Del-nice donesla je dana 20.06.2011.g. odluku o pretvaranju navedenog duga u vlasnički ulog navedene austrijske tvrtke u «De» d.d. Delnice.

a) NADZOrNA kNJIGA UVOZA rOBe:

Redni brojOznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja


Ugovorena vrijednost posla

Vrsta robeZemlja

podrijetla robe

67/2010račun br. 98; 11.10.2010.

«WIeN» Gmbh Beč, Austrija 300.000,00 eUrstrojevi za

obradu drvetaAustrija

Zemlja iz koje se roba uvozi

Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD)

Vrijednost uvezene robe

Datum i način izvršenog plaćanja

Iznos izvršenog plaćanja

Redni broj i godina unosa podataka u neku od drugih nadzornih knjiga

Austrija JCD br. 2345; 10.10.2010. 300.000,00 eUr20.06.2011. – Odluka Upra-ve o vlasničkom ulaganju

–Nadzorna knjiga izravnih ulaganja u

rezidenta 3/2011

b) NADZOrNA kNJIGA IZrAVNIh ULAGANJA U reZIDeNTA:

Redni brojOznaka i datum isprave koja je osnovom

za uplatu ulagačkog ulogaNaziv i zemlja sjedišta nerezidenta

-ulagačaUgovorena vrijednost

ulaganja

3/2011 Odluka Uprave; 20.06.2011. «WIeN» Gmbh Beč, Austrija 300.000,00 eUr

Datum izvršene uplate ulagačkog uloga Iznos izvršene uplate ulagačkog ulogaDatum prijave izravnog ulaganja Hrvat-

skoj narodnoj banciRedni broj i godina unosa podataka u


20.06.2011. 300.000,00 eUr 25.06.2011. Nadzorna knjiga uvoza robe 67/2010

Primjer 8. - Nadzorna knjiga izravnih ulaganja u nerezidenta

«ZD» d.d. Zadar je dana 17.06.2011.g. kupio 25% dionica tvrtke «INO» Ltd London u ukupnoj vrijednosti od 150.000,00 eUr. Plaćanje je izvršeno doznakom (Nalog 14 br. 476). Odluka o kupnji navedenih dionica i suvlasništvu u navedenom nerezidentnom društvu donijeta je na sjednici Uprave dana 15.06.2011.g.

10 / 2011186

Devizn

o p

oslo

vanje


Redni brojOznaka i datum isprave koja je osnovom

za plaćanje ulagačkog ulogaNaziv i zemlja sjedišta

nerezidenta Ugovorena vrijednost

ulaganja

1/2011 Odluka Uprave; 15.06.2011.g. «INO» Ltd London, V. Britanija 150.000,00 eUr

Datum izvršenog plaćanja ulagačkog uloga

Iznos i način izvršenog plaćanja ulagač-kog uloga

Datum prijave izravnog ulaganja Hrvat-skoj narodnoj banci

Redni broj i godina unosa podataka u neku od drugih nadzornih knjiga

17.06.2011. 150.000,00 eUr (Nalog 14 br. 476) 20.06.2011. -

Primjer 9. – Nadzorna knjiga kupovine vrijednosnih papiraOvlašteno društvo «VP» d.d. Zagreb kupilo je dana 25.05.2011.g. u ime i za račun tvrtke «NN» d.d. Zagreb obveznice s rokom dužim od

godinu dana od inozemnog izdavatelja «INVeST» Ltd. London u vrijednosti od 40.000,00 eUr (Zaključnica o kupnji vrijednosnog papira br. 987; Nalog 14 br. 354).

redni brojNaziv i sjedište

kupca vrijednosnog papira

Postotak ugovorene zastupničke ili posredničke

provizije

Naziv i zemlja sjedišta nerezidenta – izdavatelja

vrij. papira

Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje

plaćanjaUgovorena vrijednost posla

56/2011 «NN» d.d. Zagreb 0,1%«INVeST» Ltd. London, V.

BritanijaZaključnica br. 987;

25.05.2011.40.000,00 eUr

Vrsta vrijedno-snog papira

Bonitetna ocjena vrijedno-snog papira

Datum, iznos i način izvršenog plaćanja

Naziv skrbničke banke u rh preko koje je izvršena

transakcija

Datum prijave posla Hrvat-skoj narodnoj banci

Redni broj i godina unosa podataka u neku drugu

nadzornu knjigu

Obveznica; INV-AA 2A25.05.2011.g.

(Nalog 14 br. 354)ZABA 01.06.2011. –

Primjer 10. – Nadzorna knjiga plaćanja po osnovi ostalih kapitalnih poslova Tvrtka «rI» d.o.o. rijeka uvozi robu od nizozemske tvrtke «AC» B.V. Amsterdam koja nosi zaštićeno ime (trgovačku marku). Temeljem

Ugovora o korištenju zaštićenog imena proizvoda, zaključenog dana 01.01.2010.g., «rI» d.o.o. je obvezan plaćati nizozemskoj tvrtki «AC» naknadu u iznosu od 10% na cjelokupni iznos uvezene robe tijekom jedne godine.

Dana 15.01.2011.g. «AC» Amsterdam je domaćoj tvrtki ispostavio račun br. 34 na iznos od 70.000,00 eUr po osnovi naknade za korištenje zaštićenog imena. račun je plaćen doznakom dana 17.01.2011.g. (Nalog 14 br. 658).

Redni broj Naziv i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklop ljen posao

Ugovorena vrijednost posla

Rezident u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao

2/2011 «AC» B.V. Amsterdam, Nizozemska 10% god. uvoza robe «rI» d.o.o. rijeka

Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja

Datum izvršenogplaćanja

Iznos i načinizvršenog plaćanja

Redni broj i godina unosa podataka u neku drugu nadzornu knjigu

Ugovor; 01.01.2010.račun br. 34; 15.01.2011. 17.01.2011.

70.000,00 eUr(Nalog 14 br. 658)

Nadzorna knjiga uvoza robe br. 22-34/2010

Napomena: Ukoliko je naknada za patent uključena u cijenu robe koja se uvozi tada nije potrebno zasebno iskazivati vrijednost te naknade u nadzornoj knjizi ostalih kretanja kapitala. Međutim, ukoliko nerezident zasebno ispostavlja račun po osnovi naknade za korištenje patenta preporuča se (ali i ne obvezuje) radi preglednosti navedeno plaćanje po osnovi kapitalnih poslova evidentirati u zasebnoj nadzornoj knjizi kre-tanja kapitala, ili nadzornu knjigu uvoza robe nadopuniti dodatnim rubrikama u kojima će se navesti svi relevantni podaci o toj vrsti plaćanja u inozemstvo.

Primjer 11. - Nadzorna knjiga depozitnih poslova sa stranim financijskim institucijamaDana 02.02.20115.g. građevinsko poduzeće «DOM» d.d. Sisak, temeljem prethodno dobivenog odobrenja hNB, otvorilo je račun u ino-

zemstvu kod «ABC Bank» klagenfurt u svrhu obavljanja građevinskih radova u inozemstvu. Dana 03.02.2011. i 20.03.2011. «DOM» d.d. doznačilo je na račun ukupno 250.000,00 eUr na ime troškova za obavljanje građevinskih radova. Dio sredstava sa računa iskorišten je za plaćanje troškova inozemnih podizvođača građevinskih radova.

Dana 30.04.2011.g. zatvoren je račun u inozemstvu i preostala financijska sredstva sa računa doznačena su u korist «DOM» d.d. Sisak. a) OPĆI PODACI O rAčUNU U INOZeMSTVU

Broj računa Broj i datum ugovora o otvaranju računa, te naziv i sjedište strane financijske institucije

Namjena otvaranja računa u inozemstvu

Rok i produženje roka na koji je račun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na računu

7100-34986-593837Ugovor br. 28; 02.02.2011.

«ABC Bank» klagenfurt građevinski radovi u inozemstvu 01.02.-31.12..2011. – 500.000,00 eUr

Datum dostave izvješća hNB o stanju sredstava na računu

Datum povrata sredstava u zemlju

Datum zatvaranja računa

Datum dostave obavijesti hNB o zatvaranju računa

01.03.2011.01.04.2011.01.05.2011.

30.04.2011.(Nalog 10 br. 222) 30.04.2011. 01.05.2011.

18710 / 2011 187

Devizn

o p

oslo

vanje


b) PODACI O PrOMeTU PO rAčUNU U INOZeMSTVU

NAPLATA (PRILJEV)Redni broj i godina

unosa podataka u neku drugu nadzornu knjigu

PLAĆANJE (ODLJEV)

Nalogodavatelj Datum i iznos izvršene naplate Korisnik naplate Datum i iznos izvršenog plaćanja

«DOM» d.d. Sisak 03.02.2011. – 150.000,00 eUr Nk građ. radova br. 3/11 «XX» Gmbh klagenfurt 15.03.2011. - 70.000,00 eUr

«DOM» d.d. Sisak 20.03.2011. – 100.000,00 eUr Nk građ. radova br. 5/11 «YY» Gmbh Beč 25.03.2011. - 20.00,00 eUr

«BB» Gmbh klagenfurt 25.04.2011. – 300.000,00 eUr - «XX» Gmbh klagenfurt 28.03.2011. – 100.000,00 eUr

«DOM» d.d. Sisak 30.04.2011. – 360.000,00 eUr

Ne zaboravite: � Nisu propisane vrste nadzornih knjiga, već poslovi koji su obveznici dužni evidentirati u nadzornoj knjizi. � Obrazac nadzorne knjige nije zakonski propisan, već njen oblik obveznici mogu oblikovati sami. Bitno je da nad-

zorna knjiga sadrži sve naprijed navedene podatke po pojedinim vrstama tekućih i kapitalnih poslova. � Podaci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslijedom kako nastaju i to u roku pet dana od dana primit-

ka isprave. � Nadzorna knjiga čuva se najmanje šest godina. � Nadzorna knjiga mora biti dostupna financijskoj kontroli odmah, a najkasnije sljedeći radni dan.

Bilješke

10 / 2011188188

Pro

pis

i.hr

Božo Prelević, dipl. iur.

Ugovor o zakupu poslovnog prostora i najmu stana

Autor članka daje prikaz bitnih elemenata ugovora o zakupu poslovnog prostora i ugovora o najmu stana. Članak sadrži i praktične primjere ugovora o zakupu poslovnog prostora i ugovora o najmu stana.

1. UvodZakup poslovnog prostora definiran je u republici hrvatskoj po-

sebnim propisom, Zakonom o zakupu i prodaji poslovnoga prosto-ra1 (u nastavku teksta: Zakon), kojim se uređuje pitanje zasnivanja i prestanka zakupa poslovnoga prostora te međusobna prava i ob-veze zakupodavca i zakupnika, kao i prodaja poslovnoga prostora u vlasništvu rh2. U smislu odredbi Zakona, poslovnim prostorom smatraju se: poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto3. Odredbe Zakona4 ne primjenjuju se na slučajeve privreme-nog korištenja poslovnoga prostora radi održavanja sajmova, prire-daba, predavanja, savjetovanja, ili u slične svrhe. Na zakup poslov-nog prostora, osim odredbi Zakona, mogu se podredno primijeniti i odredbe čl. 519.-549. Zakona o obveznim odnosima5 (u nastavku teksta: ZOO) o zakupu, ali samo u slučaju da Zakon ne sadrži pravno pravilo za rješenje određene pravne situacije u vezi zakupa poslov-nog prostora, odnosno u slučaju da se radi o poslovnom prostoru čiji zakup nije reguliran odredbama Zakona.

Najam stanova, s druge strane reguliran je posebnim propisom, Zakonom o najmu stanova6 (u nastavku teksta: ZNS), kojim se ure-đuju prava i obveze u vezi s najmom i korištenjem stana, ili dijela stana. kod najma stanova podredno se primjenjuju pravna pravila o najmu iz čl. 550.-578. ZOO.

1 Nar. nov., br. 91/96, 124/97, 174/04 i 38/09. 2 čl. 1. st. 1. Zakona.3 Opširan članak autora B. Prelević, o zakupu poslovnog prostora sadržan je u

riPUP-u br. 11/2010, str. 184.-199. 4 čl. 1. st. 3. Zakona.5 Nar. nov., br. 35/05 i 41/08.6 Nar. nov., br. 91/96, 48/98-Odluka USrh, 66/98-ispravak Odluke USrh i

22/06-Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade.

UDK 347.4

2. Ugovor o zakupu poslovnog prostora

Ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se zakupo-davac predati zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to određenu zakupninu. Ugovor o zakupu poslovnog prostora mora sadržavati najmanje bitne sastoj-ke. Bitni sastojci ugovora o zakupu poslovnoga prostora su:

� predmet, odnosno objekt zakupa; � obveza plaćanja zakupnine; � vrijeme trajanja zakupa.

Ugovor može sadržavati i druge odredbe kao što su naznaka po-slovne djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom prostoru i dr.

Stranke ugovora o zakupu poslovnoga prostora su zakupodavac i zakupnik. Zakupodavac je ugovorna strana koja daje poslovni pro-stor zakupniku na korištenje, a zakupnik je ugovorna strana koja se za poslovni prostor uzet u zakup zakupodavcu obvezuje isplatiti naknadu. Zakupodavac kao ugovorna strana ugovora o zakupu po-slovnoga prostora može biti svaka domaća, ili strana fizička i pravna osoba.

Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o zakupu koji nije sklopljen u pisanom obliku ništav je. U nastavku dajemo primjere ugovora o zakupu poslovnog prostora u kojem su stranke trgovačka društva i fizičke osobe.

www.RiPup.hr

18910 / 2011 189

Pro

pis

i.hr


Primjer - Ugovor o zakupu poslovnog prostora u kojem je zakupodavac trgovačko društvo

PLAVA BLUZA d.o.o. iz Zagreba, Prvog proljeća 34c, OIB ______, zastupana po direktoru Danijelu Daneku (u nastavku teksta: Zaku-podavac)iNOVA GODINA d.o.o. iz Zagreba, Splitska 43b, OIB ________, zastupano po direktorici Ivani Ivanić (u nastavku teksta: Zakupnik)sklapaju dana 20. listopada 2011. godine sljedeći

UGOVOR O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je Zakupodavac vlasnik

poslovnog prostora koji se nalazi u Trešnjinoj ulici 65a u Zagrebu, u prizemlju, označen kao stan br. 9, ukupne površine 170 m2, koji se sastoji od hodnika površine 6 m2, kancelarije površine 35m2, kancelarije površine 30 m2, kancelarije površine 27 m2, kancelarije površine 24m2, kancelarije površine 23 m2, kuhinje površine 19 m2 i sanitarnog čvora površine 12 m2.

Poslovnom prostoru iz stavka 1. ovog Ugovora pripadaju i tri telefonske linije br. 222-222, 222-223 i 222-224 sa telefonskim aparatima te priključci za internet kjoi su osigurani u svim kance-larijskim prostorijama.

Članak 2.Ugovorne strane, nadalje, suglasno utvrđuju da je Zakupnik tr-

govačko društvo koje, između ostalog, obavlja djelatnost pružanja usluga telefonskog marketinga.

Zakupnik može koristiti poslovni prostor iz članka 1. Ovog Ugovo-ra samo u okviru obavljanja djelatnosti za koju je registriran.

II. PREDMET UGOVORA

Članak 3.Temeljem ovog Ugovora Zakupodavac daje Zakupniku u zakup

poslovni prostor iz članka 1. ovog Ugovora, a Zakupnik isti poslovni prostor prima u zakup i na ime njegovog korištenja obvezuje se Zakupodavcu plaćati mjesečnu zakupninu u iznosu od 18.000,00 (slovima: osamnaesttisuća) kuna.

III. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA

Članak 4.Zakupnina iz članka 3. ovog Ugovora dospijeva svakog 10. (slo-

vima: desetog) u mjesecu unaprijed za sljedeći mjesec, temeljem računa kojeg izdaje Zakupodavac.

Zakupninu iz članka 3. ovog Ugovora Zakupnik će plaćati Zaku-podavcu na žiro-račun br. _____________-_____________ koji se vodi kod ____________ banke d.d. ___________, odnosno na drugi račun koji će pisanom obavijesti upućenom preporuče-nom poštom Zakupodavac dostaviti Zakupniku.

Članak 5.Zakupnik se za vrijeme trajanja ovog Ugovora, pored zakupnine,

obvezuje Zakupodavcu plaćati i tekuće troškove grijanja, struje, te-lefona, interneta, čišćenja prostorija i druge komunalne troškove, u roku dospijeća računa, o čemu je dužan Zakupodavcu preda-ti odgovarajuću potvrdu u roku od 3 (slovima: tri) dana od dana

dospijeća plaćanja, kao i eventualne druge troškove koji terete poslovni prostor.

Zakupnik se obvezuje Zakupodavcu nadoknaditi i troškove osi-guranja poslovnog prostora iz članka 1. ovog Ugovora po uobiča-jenim komercijalnim uvjetima od rizika potresa, provale, požara i poplave, za cijelo vrijeme trajanja ovog Ugovora.

Članak 6.Zakupnik će za vrijeme trajanja ovog Ugovora na svoj trošak

obavljati popravke prostorija iz članka 1. ovog Ugovora koji su po-trebni za njihovo korištenje.

Zakupnik je o svakoj potrebi popravka poslovnog prostora dužan odmah, bez odlaganja, obavijestiti Zakupodavca, a naknadno i po-štom preporučeno.

U slučaju neispunjenja obveza Zakupnika iz ovog članka, Zakupo-davac može raskinuti ugovor, a pridržava i pravo za nastalu štetu.

Članak 7.Zakupniku je zabranjeno vršiti bilo kakve preinake poslovnoga

prostora iz članka 1. ovog Ugovora bez prethodne pisane sugla-snosti Zakupodavca.

Zakupniku je zabranjeno u poslovni prostor ugrađivati dodatne telefonske i internet linije.

U slučaju da Zakupnik postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2., dužan je vratiti poslovni prostor u prvobitno stanje o svom trošku, odnosno nadoknaditi trošak vraćanja poslovnoga prostora u prvobitno stanje.

U slučaju kršenja zabrane iz stavka 1. i 2. Zakupnik je dužan Za-kupodavcu platiti i ugovornu kaznu u iznosu od 150.000,00 (slo-vima: stopedesettisuća) kuna, a Zakupodavac u svakom slučaju pridržava i pravo raskida ovog Ugovora.

IV. TRAJANJE UGOVORA

Članak 8.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se ovaj Ugovor sklapa na

određeno vrijeme, do ____________ godine.

V. PREDAJA POSLOVNOGA PROSTORA

Članak 9.Zakupodavac predaje poslovni prostor iz članka 1. ovog Ugovora

u posjed Zakupnika dana ____________ godine.Istovremeno s predajom poslovnoga prostora iz stavka 1. Za-

kupodavac predaje Zakupniku i 3 (slovima: tri) kompleta ključeva ulaza u zgradu u Trešnjinoj ulici 65a u Zagrebu i ulaza u poslovni prostor u prizemlju iste zgrade.

Članak 10.Nakon prestanka ovog Ugovora, Zakupnik se obvezuje predati

Zakupodavcu u posjed poslovni prostor iz članka 1. ovog Ugovora u stanju u kakvom ga je preuzeo, što uključuje je i sve komplete ključeva iz članka 9. ovog Ugovora.

Članak 11.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je poslovni prostor iz član-

ka 1. ovog Ugovora preuzet u dobrom stanju te da je pogodan za obavljanje djelatnosti Zakupnika, o čemu sastavljaju primopredajni zapisnik, koji se nalazi u prilogu ovog Ugovora i čini njegov sastav-ni dio.

VI. PRESTANAK UGOVORA

Članak 12.Ovaj Ugovor može prestati iz svih razloga određenih Zakonom o

obveznim odnosima.

10 / 2011190

Pro

pis

i.hr


Članak 13.Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor, uz obvezu

prethodne obavijesti drugoj ugovornoj strani.Obavijest o otkazu ugovora dostavlja se drugoj ugovornoj stra-

ni putem pošte, preporučeno, a otkazni rok iznosi 3 (slovima: tri) mjeseca i počinje teći od dana predaje obavijesti o otkazu pošti.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da sve eventualne izmjene

i dopune ovog Ugovora moraju biti sastavljene u pisanom obliku i samo tako mogu obvezivati ugovorne strane.

Članak 15.Zakupnik izričito izjavljuje da će snositi troškove solemnizacije

ovog Ugovora.

Članak 16.Sve eventualne sporove nastale iz ovog Ugovora, ugovorne

strane nastojati će riješiti sporazumno, a u slučaju spora, ugo-vorne strane ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu.

Članak 17.Na sve odnose između ugovornih strana koji nisu riješeni ovim

ugovorom podredno će se primjenjivati odredbe Zakona o obve-znim odnosima i drugih propisa republike hrvatske.

Članak 18.Ovaj Ugovor je sastavljen u 2 (slovima: dva) istovjetna primjer-

ka.

Za Zakupodavca: Za Zakupnika:Direktor DirektorDanijel Danek Ivana Ivanić__________________ __________________

Primjer – Ugovor o zakupu poslovnog prostora u kojem je zakupodavac fizička osoba

Maksimilijan Maksić iz Splita, Velika ulica br. 9c, OIB __________ (u nastavku teksta: Zakupodavac) iVELIKI GRADITELJ d.o.o. iz Trogira, Pješčane vale 55a, OIB ________, zastupana po direktoru Stipi Stipanoviću (u nastavku teksta: Zakupnik)sklapaju dana 26. listopada 2011. godine sljedeći

UGOVOR O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA

I. PREDMET UGOVORA

Članak 1.Temeljem ovog Ugovora Zakupodavac daje, a Zakupnik prima

u zakup poslovni prostor u vlasništvu Zakupodavca, u prizemlju stambeno-poslovne zgrade u Ulici morskog žala 87a u Splitu, stan br. 7, ukupne površine 146 m2, koje se sastoje od četiri prostorije i to:

� kancelarije, površine 70 m2, � kancelarije, površine 45 m2;

� hodnika, površine 8 m2; � kuhinje, površine 12 m2; � sanitarnog prostora, površine 11 m2.

Ovom ugovoru prileži kao njegov sastavni dio i zemljišno-knjižni izvadak Općinskog suda u Splitu iz kojeg je vidljivo da je Zakupoda-vac isključivi vlasnik poslovnog prostora iz stavka 1. u navedenoj površini.

Članak 2. Zakupodavac i Zakupnik suglasno utvrđuju da je predmet zakupa

iz članka 1. ovog Ugovora i tri pripadajuće telefonske linije br. 55-555, 55-556 i 55-557 sa telefonskim aparatima.

Ugovorne strane, nadalje, utvrđuju da je u svim kancelarijskim prostorijama osiguran priključak za internet.

Članak 3.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je Zakupnik na ime kori-

štenja poslovnog prostora dužan Zakupodavcu plaćati zakupninu u iznosu od 27.000,00 (slovima: dvadesetsedamtisuća) kuna mje-sečno.

Zakupnina iz stavka 1. plaća se najkasnije svakog 15. u mjesecu unaprijed za sljedeći mjesec, temeljem računa koji izdaje Zakupo-davac.

Zakupnik se zakupninu iz stavka 1. obvezuje će plaćati Zakupo-davcu na žiro-račun br. _____________-_____________ koji se vodi kod ____________ banke d.d. ___________, odnosno na drugi račun koji pisanom obavijesti upućenom preporučenom po-štom Zakupodavac dostavi Zakupniku.

II. TRAJANJE UGOVORA

Članak 4.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se ovaj Ugovor sklapa na

određeno vrijeme od 18 (slovima: osamnaest) mjeseci.Po njegovom isteku ovaj se Ugovor automatski ne produžuje,

nego stranke mogu eventualno sklopiti novi ugovor o zakupu po-slovnoga prostora.

Istekom ovog Ugovora nakon proteka vremena iz stavka 1., u slučaju da ugovorne strane ne sklope novi ugovor sukladno stavku 2. ovog članka, ovaj Ugovor o zakupu poslovnoga prostora pre-staje.

III. DRUGA PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA

Članak 5.Pored zakupnine, Zakupnik se obvezuje za vrijeme trajanja ovog

Ugovora plaćati Zakupodavcu tekuće troškove grijanja, struje, te-lefona, interneta, čišćenja prostorija i druge komunalne troškove, u roku dospijeća računa, o čemu je dužan Zakupodavcu predati odgovarajuću potvrdu u roku od 3 (slovima: tri) dana od dana dop-sijeća plaćanja.

Zakupnik se obvezuje plaćati Zakupodavcu i eventualne druge troškove koji terete poslovni prostor.

eventualne naknadne troškove ugradnje telefonskih i internet li-nija, ili druge slične troškove koje prethodno pisanim putem odobri Zakupodavac, snosi Zakupnik.

Iznos troškova iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka ne uračunava se u iznos zakupnine iz članka 3. ovog Ugovora.

Članak 6.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je poslovni prostor iz član-

ka 1. ovog Ugovora u dobrom stanju, pogodan za obavljanje djelat-nosti Zakupnika, o čemu sastavljaju primopredajni zapisnik, koji se nalazi u prilogu ovog Ugovora i čini njegov sastavni dio.

19110 / 2011 191

Pro

pis

i.hr


Članak 7.Zakupnik je dužan poslovni prostor iz članka 1. ovog Ugovora

održavati pažnjom dobrog gospodara.Zakupnik može koristiti navedene poslovne prostorije samo u

okviru obavljanja djelatnosti arhitektonskog ureda za koju je regi-striran.

Zakupnik ne može bez posebne pisane suglasnosti Zakupodavca na pročelju zgrade u Ulici morskog žala 87a u Splitu postavljati bilo kakve reklame, odnosno oznake tvrtke.

Članak 8.Zakupnik će za vrijeme trajanja zakupa, na svoj trošak obavljati

popravke prostorija iz članka 1. ovog Ugovora kao i svih ugrađenih uređaja koji su potrebni za uobičajeno korištenje poslovnog pro-stora.

Zakupnik je obvezan o potrebi svakog popravka poslovnog pro-stora odmah, bez odlaganja, obavijestiti Zakupodavca, a takvu obavijest dužan je uputiti Zakupodavcu i putem pošte preporuče-no.

Propuštanje davanja obavijesti iz stavka 2. ovog članka pred-stavlja razlog za raskid ugovora od strane Zakupodavca koji pri tome pridržava i pravo na naknadu štete.

Članak 9.Zakupnik se obvezuje osigurati poslovni prostor iz članka 1. ovog

Ugovora po uobičajenim komercijalnim uvjetima od rizika potre-sa, provale, požara i poplave, od trenutka stupanja u posjed, do predaje poslovnog prostora Zakupodavcu nakon prestanka ovog Ugovora.

Članak 10.Zakupnik neće vršiti nikakve preinake poslovnoga prostora bez

prethodne pisane suglasnosti Zakupodavca.U slučaju kršenja zabrane iz stavka 1. ugovorne strane suglasno

utvrđuju da je Zakupnik dužan vratiti poslovni prostor u prvobitno stanje o svom trošku, odnosno nadoknaditi trošak vraćanja po-slovnoga prostora u prvobitno stanje.

Ugovorne strane, nadalje, suglasno utvrđuju da je Zakupnik u slučaju kršenja zabrane iz stavka 1. dužan Zakupodavcu platiti i ugovornu kaznu u iznosu od 150.000,00 (slovima: stopedesetti-suća) kuna.

Zakupodavac u svakom slučaju pridržava pravo raskida ugovora.

Članak 11.Zakupnik može poslovni prostor koji je predmet ovog Ugovora

dati u podzakup trećoj osobi samo uz prethodnu izričitu pisanu suglasnost Zakupodavca.

IV. PREDAJA POSLOVNOGA PROSTORA

Članak 12.Zakupodavac predaje poslovni prostor iz članka 1. ovog Ugovora

u posjed Zakupnika dana ____________ godine.Zakupodavac se obvezuje Zakupniku predati istovremeno s pre-

dajom poslovnoga prostora i 1 (slovima: jedan) komplet ključeva ulaza u zgradu u Ulici morskog žala 87a u Splitu i stana br. 7.

Članak 13.Na dan isteka ovog Ugovora, ili drugi dan prestanka ovog Ugo-

vora, Zakupnik se obvezuje Zakupodavcu predati u posjed poslovni prostor iz članka 1. ovog Ugovora u stanju u kakvom ga je preuzeo, uzimajući u obzir proteklo vrijeme uobičajene uporabe poslovnog prostora obzirom na djelatnost koja će se u njemu obavljati teme-ljem ovog Ugovora.

Zakupnik se obvezuje Zakupodavcu istovremeno s predajom poslovnog prostora vratiti i sve primjerke kompleta ključeva ulaza u zgradu u Ulici morskog žala 87a u Splitu i poslovnog prostora u stanu br. 7.

V. PRESTANAK UGOVORA

Članak 14.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da ovaj Ugovor može presta-

ti iz svih razloga određenih Zakonom o zakupu i prodaji poslovnoga prostora.

Članak 15.Zakupodavac i Zakupoprimac mogu otkazati ovaj Ugovor, uz ob-

vezu prethodne obavijesti drugoj ugovornoj strani.Obavijest o otkazu ugovora dostavlja se drugoj ugovornoj strani

putem pošte, preporučeno, a otkazni rok iznosi mjesec dana i poči-nje teći od dana predaje obavijesti o otkazu pošti.

Članak 16.Zakupodavac pridržava pravo otkaza ovog Ugovora bez otkaznog

roka, bez obzira na druge ugovorne, ili zakonske odredbe o otkazu zakupa poslovnoga prostora, u sljedećim slučajevima:

� ako Zakupnik i nakon pisane opomene Zakupodavca koristi poslovni prostor suprotno odredbama ovog Ugovora;

� ako Zakupnik nanosi štetu poslovnom prostoru; � ako Zakupnik ne plati dospjelu zakupninu, ili troškove, u roku

od deset dana od primitka pisane opomene Zakupodavca.

VI. OVRŠNA KLAUZULA

Članak 17.Ugovorne strane su suglasne da ovaj Ugovor ima snagu ovrš-

ne javnobilježničke isprave sukladno članku 54. Zakona o javnom bilježništvu, te je Zakupnik suglasan da Zakupodavac može na te-melju njega neposredno provesti prisilnu ovrhu na njegovoj cjelo-kupnoj imovini, kao i na njegovim računima i novčanim sredstvima kod bilo koje banke, ili drugog subjekta koji obavlja poslove novča-nog prometa, radi naplate tražbine iz članka 3. i 5. ovog Ugovora po njenom dospijeću.

Članak 18.Zakupnik izričito izjavljuje da je suglasan da sva dospjela, a ne-

podmirena potraživanja s osnove zakupnine, utroška električne energije, vode, grijanja, odvoza smeća, troškova održavanja, Za-kupodavac kao vjerovnik namiri, bez daljnjih pitanja, ili odobrenja, neposredno putem prisilne ovrhe na njegovoj cjelokupnoj imovini u svoju korist na temelju ovog Ugovora kao ovršne isprave.

Članak 19.Zakupnik je suglasan da se u svrhu naplate bilo kojeg potraži-

vanja Zakupodavca iz ovog Ugovora s osnove utvrđene u članku 18. ovog Ugovora, po dospjelosti potraživanja, može neposredno provesti prisilna ovrha na njegovim računima i novčanim sredstvi-ma kod bilo koje banke, ili drugog subjekta koji obavlja poslove platnog prometa.

Članak 20.Ugovorne strane su suglasne da će javni bilježnik, temeljem

zahtjeva Zakupodavca, na ovaj Ugovor staviti potvrdu ovršnosti, ukoliko Zakupnik ne dokaže da je ispunio svoju obvezu preuzetu ovim Ugovorom, a koja proizlazi iz članka 3. ovog Ugovora.

Zakupnik pristaje da će se dospjelost obveze iz ovog Ugovora utvrditi na temelju obračuna koji će Zakupodavac, ukoliko isti nije u suprotnosti s odredbama ovog Ugovora, uz zahtjev za izdavanje potvrde ovršnosti dostaviti javnom bilježniku.

10 / 2011192

Pro

pis

i.hr


takvog ugovora u svako doba, kao dispoziciju stranaka, a niti je ta-kva dispozicija protivna Ustavu rh te prisilnim propisima niti moralu društva, tada i ovaj sud smatra, kao što je pravilno zaključio prvostu-panjski sud, da takovu dispoziciju stranaka kao njihov izraz slobodne volje kod sklapanja Ugovora treba prihvatiti...“.

3. Ugovor o najmu stanaUgovorom o najmu stana uređuju se međusobni odnosi ugovornih

strana. Ugovorom o najmu stana obvezuje se najmodavac predati stan za stanovanje najmoprimcu uz za to određenu najamninu7. Uv-jete sklapanja ugovora o najmu stana koji nisu određeni odredbama ZNS-a stranke ugovaraju slobodno. Tako, osim u slučaju da se radi o zaštićenoj najamnini iz čl. 7. ZNS-a, ugovorne strane slobodno ure-đuju iznos najamnine stana.

Sukladno čl. 4. ZNS-a, Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom a iznimno s oba bračna druga. Ugovor o najmu stana sklapa se u pisanom obliku. Prema izričitoj odredbi čl. 5. ZNS-a, Ugovor o najmu stana sadrži osobito:

� ugovorne strane; � opis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam; � visinu najamnine i način plaćanja; � vrstu troškova koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem i način

na koji će se plaćati; � podatke o osobama koje će se zajedno s najmoprimcem kori-

stiti stanom; � vrijeme trajanja najma; � odredbe o održavanju stana; � odredbe o uporabi zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova i

uređaja zgrade i zemljišta koje služi zgradi; � odredbe o primopredaji stana.

Primjer – Ugovor o najmu stana

7 čl. 3. Zakona o najmu stanova.

Članak 21.Zakupnik je suglasan da Zakupodavac, u slučaju raskida, ili ot-

kaza ugovora, može ostvariti pravo pridržaja na njegovoj imovini koja se nalazi u poslovnom prostoru iz članka 1. ovog Ugovora, sve do ispunjenja njegovih obveza.

Zakupnik izričito izjavljuje da Zakupodavac može neposredno temeljem ovog Ugovora kao ovršne isprave po raskidu ovog Ugovora, isteku Ugovora, ili proteku otkaznog roka, bez daljnjih pitanja, ili odobrenja, protiv njega tražiti prisilnu ovrhu radi preda-je u posjed nekretnina iz članka 1. ovog Ugovora koje su predmet zakupnog odnosa.

Članak 22.Zakupnik može dokazati da je ispunio obveze preuzete ovim

Ugovorom potvrdom financijske institucije, potvrdom Zaku-podavca iz koje je vidljivo da je dospjela obveza podmirena, te drugim uobičajenim sredstvima dokazivanja ispunjenja obveze.

Članak 23.Zahtjev Zakupodavca za izdavanje potvrde ovršnosti smatrat

će se osnovanim, ako uz zahtjev javnom bilježniku dostavi Ugo-vor o zakupu, obračun dugovanja Zakupnika te ukoliko Zakupnik po pismenom pozivu javnog bilježnika u roku od tri dana od dana predaje preporučene pošiljke pošte ne dostavi dokaz o plaćenom dugovanju prema izvodu otvorenih stavaka Zakupodavca.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.Troškove sastavljanja ovog Ugovora, ugovorne strane snosit

će na jednake dijelove.Troškove ovjere potpisa kod javnog bilježnika snosi Zakupnik.


strane nastojati će riješiti sporazumno, a u slučaju spora, ugo-vorne strane ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Splitu.


ka.

Za Zakupodavca: Za Zakupnika:Direktor DirektorMaksimilijan Maksić Stipe Stipanović__________________ __________________

Prilog:1) Primopredajni zapisnik.

Zakupodavac može biti vlasnik poslovnoga prostora, ali i ne mora. Zakupodavac može biti i stvarnopravni ovlaštenik poslovnoga pro-stora koji na zakupnika prenosi izvršavanje svojeg prava korištenja poslovnoga prostora.

U ugovor o zakupu poslovnog prostora često se stavljaju klauzule (uglavci) o mogućnosti jednostranog raskida ugovora. Jednostrani raskid ugovora moguć je u svako doba.

Primjer iz sudske prakse Odluka Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-1341/05-2 od 3. stu-

denog 2005.:„…Međutim, po stajalištu ovoga suda kada Zakon o zakupu po-

slovnog prostora ne zabranjuje i mogućnost jednostranog raskida

ELEKTRONIKA PRIMA d.o.o. iz Osijeka, Avenija mira 44d, OIB ____________, zastupano po direktoru Marku Markeru (u na-stavku teksta: Najmodavac)iSiniša Sinić iz Darde, Plavoga mora 56a, OIB ____________ (u nastavku teksta: Najmoprimac) sklapaju dana 19. listopada 2011. godine sljedeći

UGOVOR O NAJMU STANA

I. PREDMET UGOVORA

Članak 1.Temeljem ovog Ugovora Najmodavac daje Najmoprimcu u najam

trosobni stan u Osijeku, Daruvarska ulica br. 104, ukupne površine 87 m2, koji se sastoji od od hodnika površine 7 m2, dnevne sobe površine 25 m2, spavaće sobe površine 20 m2, radne sobe površine 12 m2, kuhinje površine 11 m2 i kupaonice površine 12 m2.

Članak 2. Ugovorne strane zaključuju ovaj Ugovor na određeno vrijeme do

31. listopada 2012. godine.

Članak 3.Najmoprimac se na ime najma stana iz članka 1. ovog Ugovo-

ra Najmodavcu obvezuje plaćati najamninu u iznosu od 3.500,00 (slovima: tritisućepetsto) kuna mjesečno.

19310 / 2011 193

Pro

pis

i.hr


Najamninu iz stavka 1. Najmoprimac plaća Najmodavcu najka-snije svakog 15. (slovima: petnaestog) u mjesecu unaprijed za slje-deći mjesec, na žiro-račun br. _____________-_____________ koji se vodi kod ____________ banke d.d. ___________, odno-sno na drugi račun koji pisanom obavijesti upućenom preporuče-nom poštom Najmodavac dostavi Najmoprimcu.

II. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA

Članak 4.Uz plaćanje mjesečne najamnine iz članka 3. ovog Ugovora, Naj-

moprimac se obvezuje plaćati i sve tekuće troškove komunalnih usluga stana iz članka 1. ovog Ugovora (voda, plin, grijanje, elek-trična energija, telefon, internet i dr.), u roku dospijeća računa, o čemu je dužan Zakupodavcu predati odgovarajuću potvrdu u roku od 3 (slovima: tri) dana od dana dospijeća plaćanja.

Članak 5.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je Najmoprimac u slučaju

zakašnjenja s plaćanjem najamnine iz članka 3. ovog Ugovora i troškova iz članka 4. ovog Ugovora dužan Najmodavcu dospjelu mjesečnu najamninu platiti zajedno sa zakonskim zateznim kama-tama od dana prekoračenja roka plaćanja najamnine i troškova do dana njihovog plaćanja.

U slučaju iz stavka 1. Najmoprimac se u svakom slučaju obvezu-je Najmodavcu platiti i ugovornu kaznu u iznosu od 100,00 (slovi-ma: sto) kuna po danu zakašnjenja.

Članak 6.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je stan iz članka 1. ovog

Ugovora u potpunosti opremljen za stanovanje, sa svim potrebnim namještajem i kućanskim aparatima koji u njem omogućuju nor-malan boravak.

Najmodavac se obvezuje predmetni stan održavati u stanju po-godnom za stanovanje te je dužan spriječiti pogoršanje stambenih uvjeta.

Članak 7.Najmoprimac se koristi zajedničkim prostorijama u zgradi su-

kladno pravilima kućnog reda o korištenju zajedničkih dijelova zgrada.

Članak 8.Najmoprimac se obvezuje stan iz članka 1. ovog Ugovora koristi-

ti isključivo za stanovanje.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da najmoprimac u stanu ne

smije držati životinje.

Članak 9.Najmoprimac ne može stan iz članka 1. ovog Ugovora, ili njegov

dio, dati u podnajam.

Članak 10.Najmoprimac je dužan odmah, bez odlaganja, obavijestiti Naj-

modavca o eventualno nastaloj šteti i potrebi popravka u stanu iz članka 1. ovog Ugovora te sam, bez odlaganja, otkloniti eventualne opasnosti nastanka štete u stanu.

Sve troškove redovitog održavanja i popravaka štete u stanu na-stale vlastitom krivnjom snosi Najmoprimac.

Troškove popravaka štete u stanu nastale bez krivnje Najmo-primca snosi Najmodavac.

Najmodavac pridržava pravo ulaska u stan u svrhu održavanja stana i potrebnih popravaka.

III. OTKAZ I RASKID UGOVORA

Članak 11.Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor pisanim

otkazom dostavljenim drugoj ugovornoj strani poštom prepo-ručeno uz otkazni rok od mjesec dana koji počinje teći danom dostave otkaza.

Članak 12.U slučaju da Najmoprimac ne izvršava uredno obvezu plaćanja

najamnine iz članka 3. ovog Ugovora i drugih troškova iz članka 4. ovog Ugovora Najmodavac ima pravo i na raskid ovog Ugo-vora.

Najmodavac može rasknuti ovaj Ugovor i u slučaju na Najmo-primac koristi stan iz članka 1. ovog Ugovora protivno Ugovoru kao i u slučaju bilo kojeg drugog postupanja Najmoprimca su-protno ovom Ugovoru.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.Najmoprimac stupa u posjed stana iz članka 1. ovog Ugovora

dana 31. listopada 2011. godine.

Članak 14.Trajanje ovog Ugovora može se produžiti isključivo pisanim

sporazumom sklopljenim najkasnije 15 (slovima: petnaest) dana prije njegova isteka.

Članak 15.Nakon isteka ovog Ugovora Najmoprimac je dužan Najmodav-

cu predati stan iz članka 1. ovog Ugovora u stanju u kakvom ga je primio i sa svim pokretninama koje je sa stanom preuzeo.

Pri predaji stana iz članka 1. ovog Ugovora Najmoprimcu pri-likom sklapanja ovog Ugovora, kao i pri predaji stana Najmo-davcu kod prestanka ovog Ugovora, ugovorne strane sastavlja-ju zapisnik o predaji stana drugoj ugovornoj strani u kojem se utvrđuje popis stvari koje se u stanu nalaze, stanje u kojem se stan nalazi i eventualna oštećenja koja nisu rezultat redovitog korištenja stana.

Zapisnik iz stavka 1., koji potpisuju obje ugovorne strane, nala-zi se u prilogu ovog Ugovora i čini njegov sastavni dio.


strane nastojati će riješiti sporazumno, a u slučaju spora, ugo-vorne strane ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Osijeku.


ka.

Najmodavac: Najmoprimac: DirektorMarko Marker Siniša Sinić _________________ _________________

Prilog:1) Primopredajni zapisnik.

10 / 2011194

Pro

pis

i.hr


4. ZaključakVrlo skoro možemo očekivati novo zakonsko uređenje zakupa po-

slovnog prostora. Nacrt prijedloga novog Zakona o zakupu poslov-nog prostora već je u nekoliko čitanja bio u zakonodavnoj proceduri hrvatskog sabora, a očekuje se da će se njegov konačni prijedlog naći i na njegovoj aktualnoj sjednici. Najveći dio predloženih novina odnosi se na zakup poslovnog prostora u vlasništvu rh i lokalne samouprave.

Ne zaboravite: � Ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se

zakupodavac predati zakupniku određeni poslovni pro-stor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to određenu zakupninu.

� Ugovorom o najmu stana obvezuje se najmodavac pre-dati stan za stanovanje najmoprimcu uz za to određenu najamninu.

� Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ugovor o najmu stana sklapa se u pisanom obliku.

Literatura:1) Zakon o zakupu i prodaji poslovnoga prostora (Nar. nov., br. 91/96,

124/97, 174/04 i 38/09)2) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08), pročišćeni

tekst – propisi.hr, br. 12/2007 i 5/20083) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i

112/99)4) Zakon o najmu stanova (Nar. nov., br. 91/96, 48/98-Odluka USrh,

66/98-ispravak Odluke USrh i 22/06-Zakon o prodaji stanova namije-njenih za nadstojnika stambene zgrade), pročišćeni tekst

5) Brežanski, J.; Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora-primjena u praksi, www.vsrh.hr

6) Crnić I., Zakon o obveznim odnosima – Napomene, komentari, sudska praksa i prilozi, Organizator, Zagreb, 2006.

7) Gorenc V., komentar Zakona o obveznim odnosima, rrIF, Zagreb, 2005.8) Vizner B., komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, I,

knjiga 2, Zagreb, 1978.9) www.propisi.hr

Bilješke

19510 / 2011 195195

Pro

pis

i.hr

Berislav Matković, dipl. iur.

Što je sve dokaz u poreznom postupku

Porezni postupak je upravni postupak, koji se primjenjuje u rješavanju poreznih stvari. Načelo slobodne ocjene dokaza kao jedno od načela upravnog postupka primjenjuju i porezna tijela u postupku oporezivanja.Svi ovlašteni djelatnici poreznih tijela koji vode porezni postupak dužni su pri vođenju postupka savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno (kada ih ima više) i cjelokupni činjenični rezultat postupka, pa na temelju toga odlučiti po svom uvjerenju koje će činjenice uzeti kao dokazane. U ovom članku nastojat ćemo ukazati na najčešće slučajeve slobodne ocjene dokaza u poreznom postupku, kao i stajalište sudske prakse po tom pitanju.

1. Uvod Načelo zakonitosti je temeljno i najvažnije načelo poreznog po-

stupka. Da bi ostvarilo načelo zakonitosti, porezno tijelo koje rješava poreznu stvar obvezno je pridržavati se u svemu materijalno-pravnih propisa koje primjenjuje u rješavanju porezne stvari kao i odredaba Općeg poreznog zakona (Nar. nov. br, 147/08 i 18/11 – u nastavku teksta: OPZ), kojim je propisan postupak u rješavanju. Sva porezna tijela obvezna su zakonito utvrđivati sva prava i obveze koja proizlaze iz porezno-pravnog odnosa. Ustav republike hrvatske posebno utvr-đuje načelo zakonitosti upravnih akata u članku 19. koji glasi:

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Načelo zakonitosti u poreznom postupku podrazumijeva osigura-nje ustavnog načela jednakosti svih pred zakonom i pred poreznim tijelima koja odlučuju o poreznim stvarima. To načelo ne dopušta nikakve razlike u položaju stranaka u poreznom postupku ni privile-gije u ostvarivanju prava i obveza u primjeni zakona i drugih propisa.

Obvezu zakonitog postupanja OPZ propisuje u članku 6. stavak 2. koji određuje:

Porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrđivati i one činjenice koje idu u prilog pore-znog obveznika. Koje će radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu, određuje porezno tijelo.

Svaka radnja u poreznom postupku se pokreće dopunjuje, mijenja ili dovršava poreznim aktom (čl. 49. OPZ-a). činjenice na temelju kojih se donosi porezni akt u poreznom postupku, a čije je postojanje sporno utvrđuju se dokazima.

Dakle, u poreznom postupku je najvažnije utvrditi sve činjenice od značaja za rješavanje porezne stvari, sukladno načelu materijalne istine, a to znači da u poreznom postupku porezno tijelo mora odgo-varajućim radnjama postupka potpuno utvrditi pravo stanje stvari jer je to bitan uvjet za donošenje zakonitog poreznog akta. Nepotpuno ili pogrešno utvrđivanje potrebnih činjenica ili izvođenje pogrešnog zaključka o činjeničnom stanju može bitno utjecati na zakonitost po-reznog akta.

koje su činjenice značajne u određenoj poreznoj stvari ovisi od ma-terijalnog propisa na temelju kojeg se rješava porezna stvar. To su u pravilu, one činjenice koje porezni propis predviđa kao uvjet da se poreznom obvezniku prizna određeno pravo ili odredi neka obveza.

kod utvrđivanja činjenica koje su relevantne u postupku službena osoba poreznog tijela mora znati kad od poreznog obveznika može tražiti određene dokaze, a kad je dužna sama po službenoj dužnosti pribaviti odgovarajuće dokaze o činjenicama koje mora utvrditi u po-reznom postupku.

www.RiPup.hr

10 / 2011196

Pro

pis

i.hr


kao dokazno sredstvo može se koristiti sve što je prikladno, a može poslužiti da se utvrdi pravo stanje stvari u pojedinom slučaju.

Službena osoba koja vodi postupak odlučuje koju činjenicu koja bi mogla utjecati na utvrđivanje porezne obveze treba dokazivati.

kao što je poznato u provođenju poreznog postupka primjenjuju se odredbe OPZ-a, a samo supsidijarno se primjenjuju Zakon o općem upravnom postupku (čl.4. OPZ-a).

Primjenjujući odredbe Zakona o općem upravnom postupku po-rezna tijela ne smiju od poreznog obveznika tražiti dokaze o činje-nicama:

� o kojima službenu evidenciju vodi porezno tijelo nadležno za rješavanje te porezne stvari,

� za koje može u tijeku postupka brže i lakše pribaviti po službe-noj dužnosti samo porezno tijelo koje vodi postupak, od dru-gih institucija koje o tim činjenicama vode evidenciju u svojoj nadležnosti,

� koje su opće poznate, � o kojima se ne vodi službena evidencija i drugo tijelo nije duž-

no o tim činjenicama izdavati uvjerenja, � koje su već potvrđene ili posvjedočene u nekoj javnoj ispravi

(npr. osobnoj iskaznici, putnoj ispravi i sl.), � o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja.

2. Dokazi u poreznom postupkuPrema odredbama OPZ-a porezni obveznik dužan je tijekom pore-

znog postupka sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja, iznoše-njem potpuno i istinito, činjenica bitnih za oporezivanje te za svoje tvrdnje iznijeti dokaze. U interesu poreznog obveznika je suradnja sa poreznim tijelom kako bi se što pravilnije utvrdila porezna obveza.

Porezna obveza utvrđuje se na dva načina i to rješenjem poreznog tijela i obračunskom prijavom koju podnosi porezni obveznik. Naj-veći broj zakona kojima se utvrđuju pojedine vrste poreza (porez na dodanu vrijednost, dohodak i dobit) propisuje obračunsku prijavu kao poreznu prijavu kojom se utvrđuje porezna obveza. To znači da je izračunavanje porezne obveze prepušteno poreznom obvezniku, jer se radi o samo razrezu poreza, kad porezni obveznik mora platiti obvezu koju je sam utvrdio, na temelju poreznih evidencija u poslov-nim knjigama, odnosno knjigovodstvu.

Porezni obveznik je obvezan voditi poslovne knjige i evidencije te-meljem kojih može dokazati sve podatke navedene u poreznoj prijavi. Dakle jedan od osnovnih dokaza u postupku oporezivanja su poslovne knjige, koje moraju biti uredne i sačinjene temeljem vjerodostojne do-kumentacije. knjigovodstvo se mora voditi uredno i sukladno propisi-ma, a na način da ih stručna osoba može pregledati radi uvida u po-slovanje poduzetnika, odnosno da može dobiti informaciju o nastanku, razvoju i okončanju poslovnih događaja (čl. 55. OPZ-a).

Porezni obveznici dužni su voditi poslovne knjige i evidencije su-kladno OPZ i Zakonu o računovodstvu, a radi potreba oporezivanja moraju voditi računa i o zahtjevima posebnih zakona u pogledu same obveze ispostavljanja i izgleda knjigovodstvene dokumentacije.

koje poslovne knjige trebaju voditi porezni obveznici propisano je raznim poreznim zakonima, a jedno je zajedničko da se moraju voditi temeljem vjerodostojnih isprava.

Vjerodostojna isprava je ona isprava koja potpuno i istinito opisuje poslovni događaj, i ona je temelj dokazivanja u po-reznom postupku.

Porezna obveza utvrđuje se poreznim rješenjem. Da bi se moglo donijeti porezno rješenje moraju se utvrditi sve činjenice koje su od utjecaja za pravilno rješenje porezne stvari.

U tom smislu postoji ispitni postupak, a OPZ u članku 67. propisuje da porezno tijelo koje provodi postupak koristi sva dokazna sredstva potrebna za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje a osobito:

� prikupljanje obavijesti od poreznog obveznika, drugog su-dionika poreznog postupka i drugih osoba,

� određivanje vještaka, � pribavlja isprave i spise, � izlazi na očevid.

Uočljivo je da OPZ ne navodi taksativno sva dokazna sredstva nego samo primjera radi (exempli causa) ističe one koje najčešće koriste ovlašteni službenici, odnosno koja se u praksi najviše pri-mjenjuju.

Dokazi potrebni za utvrđivanje činjenica izvode se pred tijelom koje vodi postupak. Da li će se neka činjenica smatrati dokazom ocjenjuje prema slobodnom uvjerenju ovlaštena službena osoba. U nastavku ćemo šire elaborirati najčešća dokazna sredstva navedena u članku 67. OPZ-a.

3. Prikupljanje obavijesti u poreznom postupku

kao što smo već naveli u cilju pravilnog utvrđivanja porezne obve-ze veoma je bitna suradnja s poreznim obveznikom, odnosno nepo-sredno razjašnjenje pojedinih dijelova porezne prijave koju je porezni obveznik podnio ili je bio dužan podnijeti.

OPZ člankom 68. propisuje mogućnost poreznom tijelu da pore-znog obveznika može pozvati u službene prostorije radi pojašnjenja podnesenih dokumenata. To se pokazao kao veoma efikasan način da se eventualne nejasnoće razjasne. Osim toga OPZ propisuje da je porezni obveznik dužan sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja (čl. 59.) pa prema tome je porezno tijelo dužno to sudjelovanje isto-me omogućiti, a to se omogućuje pozivanjem u službene prostorije radi pojašnjenja određenih činjenica ili dijelova porezne prijave.

radi prikupljanja neophodnih obavijesti u poreznom postupku po-rezno tijelo, koje provodi postupak može koristiti i dodatne obavije-sti, bilo o činjenicama utvrđenim u jednom poreznom postupku, a koje bi mogle biti značajne i za druge porezno-pravne odnose, bilo razmjenom dodatnih obavijesti u radu jednog i između više poreznih tijela.

Primjerice, mnoge stvari u poreznim odnosima su povezane, kao što je iskazana obveza plaćanja poreza, kod obračuna poreza na do-danu vrijednost kod jednog poreznog obveznika istovremeno i pravo na odbitak pretporeza kod drugog obveznika.

Isto tako prilikom vođenja poreznog postupka porezno tijelo ovla-šteno je od poreznog obveznika tražiti dodatne obavijesti o njegovu poslovanju u tuzemstvu i inozemstvu, o njegovim pojedinim poslo-vima te o iznosima sredstava za nabavu poslovne i osobne imovine.

4. Provođenje dokaza vještačenjemPotreba za vještačenjem nastupa kada porezno tijelo ne može sa-

mostalno, stručno i kvalificirano ocijeniti neko pitanje.O tome odlučuje službena osoba koja vodi postupak, a prijedlog za

vještačenje može dati i porezni obveznik. Navodimo primjer iz sud-ske prakse (Us-548/02 od 31. siječnja 2007.):

„O potrebi vještačenja odlučuje porezno tijelo(članak 68. OPZ-a) kada ne može samostalno, stručno i kvalificirano ocijeniti neko pitanje.“

19710 / 2011 197

Pro

pis

i.hr


Predmet vještačenja može biti: � utvrđivanje određene činjenice putem posebnog stručnog

znanja koje posjeduje vještak i � ocjena određene činjenice koja je već utvrđena, a to znači da-

vanje mišljenja o značenju te činjenice odnosno o okolnostima koje su je prouzročile.

Važno je napomenuti da predmet vještačenja ne može biti pravno pitanje, jer za pravilnu primjenu poreznih propisa odgovara porezno tijelo i tijelo koje odlučuje po pravnom lijeku a ne vještak.

Vještak je osoba koja posjeduje stručno znanje vezano za odre-đeno područje i koje je obzirom na svoje stručno znanje sposobna da u vezi s određenom činjenicom, važnom za rješavanje konkretne porezne stvari, dade svoj nalaz i stručno mišljenje.

OPZ u članku 70. određuje da se vještaci imenuju iz reda pore-znih savjetnika, a po potrebi iz reda sudskih vještaka odgovarajuće struke.

kod odlučivanja o vještacima bitan naglasak je na stručnosti, što znači da nije dovoljno da određena osoba ima ovlaštenja da bude po-rezni savjetnik, ili sudski vještak, nego mora imati i stručne sposob-nosti za ocjenu pitanja odnosno predmeta što podliježu vještačenju.

člankom 70. st. 2. propisani su uvjeti za izuzeće vještaka i to: � ako postoji opravdana sumnja u njegovu nepristranost, � ako bi zbog njegovog vještačenja moglo doći do povrede po-

slovne tajne, � ako bi zbog vještačenja moglo doći do štete za poslovnu dje-

latnost sudionika.Zahtjev za izuzeće vještaka mora se obrazložiti, a podnosi se po-

reznom tijelu u roku od osam dana od dana primitka obavijesti o imenovanju vještaka.

Pored razloga navedenih u OPZ razlog za izuzeće je i činjenica daje vještak:

� stranka u predmetu u kojem se vodi postupak ili ako je svje-dok, punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke u postupku,

� sa sudionikom u postupku srodnik u krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog koljena zaključno,

� sa sudionikom u postupku u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja.

O izuzeću vještaka odlučuje službena osoba koja vodi postupak.Vještak je dužan sačiniti nalaz u pisanom obliku, a može biti po-

zvan i na usmeno obrazloženje nalaza.

5. Isprave kao dokaz u poreznom postupku

U cilju pravilnog utvrđivanja činjenica u poreznom postupku, su-dionik u postupku dužan je poreznom tijelu predočiti, poslovne knji-ge, evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave radi uvida i provjere.

Ova dokumentacija može se tražiti od poreznog obveznika i drugih osoba kod kojih se nalazi (knjigovođe, poslovnog partnera).

Treba napomenuti da je porezno tijelo ovlašteno tražiti na uvid isprave i dokumentaciju jednog poreznog obveznika radi pravilnog oporezivanja drugog poreznog obveznika (npr. kod nadzora pravilnosti obračuna poreza na dodanu vrijednost).

Porezno tijelo može tražiti od poreznog obveznika da radi kontrole donese isprave ili dokumentaciju u Poreznu upravu ili može izvršiti uvid kod poreznog obveznika.

6. Očevid kao dokazno sredstvoOčevid se obavlja kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za ra-

zrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe poreznog tijela.

Porezni obveznik ima pravo prisustvovati očevidu. Samo izuzetno očevid se obavlja bez nazočnosti poreznog obveznika, i to kada bi odgoda očevida mogla ugroziti utvrđivanje činjenica ili bi imala za posljedicu uništenje dokaza bitnih za oporezivanje. Vještak može pri-sustvovati očevidu.

Očevid je jedno od mogućih dokaznih sredstava, a njegova pred-nost je u tome što službena osoba koja vodi postupak prilikom oče-vida neposredno uvjerava o postojanju činjenica bitnih za oporezi-vanje.

kod procjene vrijednosti neke nekretnine koja je npr. jako derutna bitno je da se ovlašteni službenici Porezne uprave uvjere u stvarno stanje iste radi mogućnosti pravilnog utvrđivanja porezne osnovice za plaćanje poreza na promet nekretnina.

Očevid se obavlja na „na licu mjesta“ tj. na mjestu gdje se nalazi stvar. Očevid se može obaviti i u sjedištu poreznog tijela ovisno o tome može li se predmet očevida bez teškoća donijeti u sjedište.

Nalazi utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevi-du koji potpisuju sudionici.

Ako porezni obveznik ima primjedbe na zapisnik o obavljenom očevidu u zapisnik se obvezno unose te primjedbe kao i razlozi ako eventualno odbije potpisati zapisnik. Zapisnik se prilaže u spisu.

OPZ u članku 72. obvezuje vlasnika ili držatelja stvari, prostorija ili zemljišta koje je predmet očevida ili na kojima se nalaze pred-meti očevida ili preko kojih je potrebno proći, da dopusti obavljanje očevida. Isti mora biti obaviješten o obavljanju očevida unaprijed u primjerenom roku. koji je to primjeren rok cijeni službena osoba koja vodi postupak u svakom konkretnom slučaju. U slučaju da vlasnik ili držatelj (stvari, prostorija, zemljišta) bez opravdanog razloga ne do-pusti da se obavi očevid, mogu se prema njemu primijeniti one iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije svjedočenje, a to znači da se može kazniti novčanom kaznom, a može se obvezati i na naknadu troškova do kojih je došlo zbog nedopuštenja da se očevid obavi.

Službena osoba koja obavlja očevid dužna je paziti na to da očevid ne bude zlouporabljen te da očevidom ne bi bila povrijeđena ničija poslovna, profesionalna ili neka druga tajna.

7. Ocjena dokaza u poreznom postupku

Sva dokazna sredstva u načelu su iste snage, pa je stvar onoga tko izvodi i ocjenjuje dokaze koji će od tih dokaza smatrati osnova-nim i vjerodostojnim. Porezno tijelo ili službenik koji vodi postupak www.RiPup.hr

10 / 2011198

Pro

pis

i.hr


odnosno izvodi i ocjenjuje dokaze ne može stupnjevati dokaze, kao dokaz s jačom ili slabijom pravnom snagom budući da za takvo što nema oslonca u našem pravnom sustavu. Ovlašteni službenik koji vodi postupak može samo u konkretnom slučaju i okolnostima pri-davati veću ili manju važnost nekim dokazima, smatrati neke vjero-dostojnim a druge manje vjerodostojnim.

Ovo potvrđuje i sudska praksa pa navodimo primjer:

„Organ koji izvodi i ocjenjuje dokaze ne može vrednovati do-kaze kao dokaze sa jačom ili slabijom pravnom snagom, jer su svi dokazi izjednačeni. Organ koji izvodi i ocjenjuje dokaze može samo pridavati veću ili manju važnost nekim dokazima, smatrati neke vjerodostojnim, a druge manje vjerodostojnim ili uopće ne-vjerodostojnim dokazima.“

Slobodna ocjena dokaza ili diskrecijska ocjena u suštini predstav-lja pravo ili mogućnost ovlaštenog službenika poreznog tijela kada mu to zakon dopušta bira između dvije ili više mogućnosti u pogledu odabira dokaza koji će se provesti u poreznom postupku ili da po-kloni vjeru jednom dokazu u odnosu na ostale dokaze ili da odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokaze.

OPZ rijetko koristi termin slobodna ocjena kao npr. u članku 82.sta-vak 5. a najčešće daje ovlasti slobodne ocjene dokaza izrazima koji su nedovoljno određeni kao što su može, smije, ovlaštena je, pripa-da pravo, opće dobro, korisno je i sl.

Dokazi potrebni za utvrđivanje činjenica izvode se pred tijelom koje vodi postupak. Da li će se neka činjenica smatrati dokazom ocjenju-je prema slobodnom uvjerenju ovlaštena službena osoba.

Prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji se kako je već navedeno supsidijarno primjenjuje i u poreznom postup-ku, službena osoba koja vodi postupak nije vezana izborom dokaznih sredstava, a ni nekim pravilima dokazivanja.

Navedeno načelo daje za pravo službenoj osobi koja vodi porezni postupak da prema svom uvjerenju odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane. To znači da dokaznu snagu pojedinih dokaznih sred-stava u poreznom postupku ne određuje zakon, već dokazna snaga svakog dokaznog sredstva što ovisi o uvjerenju službene osobe. Važ-no je napomenuti da slobodna ocjena dokaza ne dolazi do izražaja pri ocjeni svakog dokaza pojedinačno, već ona se donosi u korelaciji sa ostalim dokazima. Navedeno potvrđuje sudska praksa (Vrhovni sud hrvatske U-4245/63):

„Slobodna ocjena dokaza ne znači i arbitrarnost, već savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih zajedno, i na osno-vi rezultata cjelokupnog postupka, što znači da ocjena mora biti u skladu s pravilima logičkog zaključivanja.“

Slobodna ocjena dokaza ne znači samovolju ovlaštenog službeni-ka poreznog tijela. On je svoju ocjenu dužan obrazložiti, što znači da je dužan iznijeti razloge zbog kojih je određenim dokazima poklonjena vjera, a drugima nije.

Također je u obrazloženju poreznog akta dužan navesti razloge zbog kojih nije uvažen neki od zahtjeva poreznog obveznika.

Dakle ovlašteni službenik poreznog tijela koji vodi postupak slobo-dan je u izboru dokaza i u ocjeni dokaza, te izvođenju zaključaka iz utvrđenog činjeničnog stanja a svaku svoju odluku dužan je temelji-to i brižljivo obrazložiti.

Ako ovlašteni službenik poreznog tijela koji donosi porezni akt nakon provedenog postupka ne bi uopće obrazložio svoju odluku ili ako bi razlozi bili neuvjerljivi ili neprihvatljivi tako da ne bi mogli opravdati izvedeni zaključak ili ocjenu na osnovu koje je donio porezni akt, to bi bio razlog za njegovo poništenje od strane dru-gostupanjskog tijela.

Predmet slobodne ocjene dokaza Ne može biti: nadležnost, ostva-renje zakonske svrhe, pravila postupka, način utvrđivanja činjenič-nog stanja i oblik poreznog akta.

Nadležnost je određena OPZ i tu nema mjesta nikakvoj slobodnoj ocjeni. člankom 43. OPZ-a određeno je da poslove u svezi s utvrđi-vanjem i naplatom poreza obavlja Ministarstvo financija republike hrvatske putem upravnih organizacija u svom sustavu. Poslove u svezi s utvrđivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i ti-jela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova tijela, a obavljanje tih poslova može se povjeriti Poreznoj upravi.

Pri slobodnoj ocjeni dokaza porezno tijelo mora uvijek polaziti od načela zakonitosti, načela jednakosti pri oporezivanju i načela opće porezne obveze. S tim u svezi u poreznim stvarima u kojima je služ-benik poreznog tijela zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu ovlašten da rješava po slobodnoj ocjeni, rješenje koje donese mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano.

U poreznim stvarima porezno tijelo mora voditi računa o javnom interesu a to je naplata poreza, odnosno punjenje Državnog proraču-na, ali isto tako i o zaštiti poreznog obveznika, jer uništenje istoga je također protivno javnom interesu.

U pomirbi javnog i privatnog interesa ovlašteni službenik poreznog tijela mora voditi računa o pravičnosti, socijalnim, gospodarskim i drugim prilikama i činjenicama koje iznosi porezni obveznik. U sva-kom slučaju slobodna ocjena dokaza mora se kretati u granicama ovlaštenja i u skladu sa svrhom i ciljem radi kojeg je ovlaštenje dano, odnosno u skladu sa zakonskom intencijom, vodeći pri tom računa o načelima jednakosti i pravednosti.

8. Slobodna ocjena dokaza u postupku nadzora

OPZ u članku 108. stavak 2. propisuje da se porezni nadzor treba obavljati jednakom pozornošću u pogledu svih bitnih činjenica, kako onih koje idu na štetu tako i onih koji idu u korist poreznog obveznika.

Porezni nadzor počinje tako što se poreznom obvezniku dostavlja obavijest o poreznom nadzoru po odredbama članka 107. OPZ-a. Da bi mogao utvrditi sve relevantne činjenice vezane za predmet nad-zora, inspektor može koristiti sva dokazna sredstva potrebna da se te činjenice utvrde. koja će dokazna sredstva u konkretnom slučaju koristiti ostaje na slobodnu ocjenu inspektora.

Porezni nadzor za razliku od revizije gdje se kontroliraju svi doku-menti, vrši se po metodi uzorka ili na tzv. „probir i preskok“ pa in-spektori često u zapisniku navode da je u istome opisano ono što je bilo predmet nadzora, a da ono što nije u zapisniku opisano nije ni bilo predmet nadzora. Ta konstatacija u pravnom smislu nema nika-kvog značaja, budući da je predmet nadzora već naveden u samoj obavijesti o nadzoru, te je na slobodnoj ocjeni inspektora koje će dokumente tražiti i kontrolirati, odnosno koje će činjenice utvrđivati u cilju što boljeg obavljanja predmeta nadzora.

Valja napomenuti da je inspektor u svojoj slobodi izvođenja doka-za i odabiru dokumentacije koju će pregledati iz knjigovodstva ili iz

www.RiPup.hr

19910 / 2011 199

Pro

pis

i.hr


drugih poreznih evidencija, koje je porezni obveznik po zakonu dužan voditi, ipak ograničen predmetom nadzora. On je odgovoran za ono što u zapisniku kao činjenično stanje utvrdi, kao i za rješenje koje temeljem tako utvrđenog stanja donese.

kada inspektor u nadzoru utvrdi da nema nepravilnosti u zapisniku ne može samo jednom ili dvije rečenice to konstatirati npr. „temeljem pregledane dokumentacije nisu utvrđene nepravilnosti u obračunu i uplati poreza“ nego je dužan detaljno opisati koju je dokumentaciju pregledao, navodeći poimenično svaki dokument i opisujući ga, ta navesti koje je dokaze izveo.

Inspektor u postupku nadzora mora utvrditi vodi li porezni obveznik svoje poslovne knjige na način da se može steći pregled nad poslo-vanjem poreznog obveznika, i to o svakom poslovnom događaju, o njegovom nastanku, razvoju i okončanju.

knjiženje u poslovnim knjigama mora se temeljiti na urednim i vje-rodostojnim ispravama, a ako to nije slučaj ili kada poslovnih knjiga uopće nema, onda se temeljem odredaba članka 82. OPZ-a vrši pro-cjena porezne osnovice.

Sama riječ procjena znači da se ne radi o točnom, temeljem po-slovnih knjiga i vjerodostojnih isprava utvrđenoj poreznoj osnovici, nego se radi o procjeni, dakle o nastojanju da se približno točno utvr-di porezna osnovica.

Treba istači da se kod procjene porezne osnovice radi o tehničkoj procjeni svih okolnosti koje su od značaja za približno utvrđivanje porezne osnovice, a ne o diskrecijskoj ocjeni u smislu načela o slo-bodnoj ocjeni dokaza. Slično kao i kod procjene tržišne vrijednosti nekretnine koju vrši porezno tijelo ne može se govoriti o slobodnoj ocjeni dokaznih sredstava nego o utvrđivanju činjenica koje su bitne za ocjenu tržne vrijednosti nekretnine.

Inspektor kod procjene porezne osnovice ima mogućnost i to uvi-jek i čini, da primjeni načelo slobodne ocjene dokaza, kada odlučuje o tome koju metodu procjene će odabrati, koje će i u kojoj mjeri prihvatiti isprave poreznog obveznika koje nisu kompletne i vjerodo-stojne, da li će procjenu vršiti usporedbom sa drugim sličnim pore-znim obveznikom, da li će obavljati očevide i sl.

9. Slobodna ocjena dokaza kod odgode naplate duga po odredbama članka 118. OPZ-a

člankom 118. OPZ-a propisano je da porezno tijelo može, na za-htjev poreznog obveznika, u cijelosti ili djelomično odgoditi napla-tu duga po osnovi poreza pod uvjetom da naplata duga po osnovi poreza na dan dospijeća predstavlja neprimjereno opterećenje ili nanosi veću gospodarsku štetu poreznom obvezniku. Naplata se može odgoditi jednokratno ili se može odobriti plaćanje u obroci-ma ali najduže deset mjeseci. U čemu se sastoji subjektivna ocjena ovlaštenog službenika koji rješava po ovim predmetima? U prvom redu u činjenici da je zakon propisao da se odgoda može odobri-ti, dakle ne mora, što je stvar procjene ovlaštenog djelatnika koji predmet rješava a koji treba imati u vidu uvjete koji su određeni za odobravanje odgode. Oba uvjeta su dosta uopćena, tj. ne postoji opće pravilo što je to neprimjereno opterećenje ili kada će plaćanje poreznog duga nanijeti veću gospodarsku štetu poreznom obvezni-ku. To se uvijek rješava u svakom konkretnom slučaju. Pri tom treba voditi računa o javnom interesu, imajući u vidu da javni interes nije samo trenutna naplata poreza, nego prije svega je javni interes da porezni obveznik opstane na tržištu da nastavi raditi, a samim time i plaćati porez. Odgoda naplate ili plaćanje u obrocima koji su pod-nošljivi za poreznog obveznika, ne znači neplaćanje poreznog duga, nego davanje mogućnosti da porezni obveznik nastavi sa radom pod

normalnijim uvjetima nego kad mu je blokiran račun, a da istodobno plati porezni dug.

U praksi porezna tijela traže da se uplati 20% iznosa za koji se traži odgoda plaćanja kao uvjet za odobravanje odgode za plaćanje ostatka duga.

Iz naprijed navedenog je vidljivo da je subjektivna ocjena ovla-štenog djelatnika ima bitnu ulogu kod rješavanja ovih zahtjeva. kod ocjenjivanja uvjeta za odobravanje odgode treba voditi računa o tome da li je porezni obveznik do podnošenja zahtjeva bio uredan u pogledu plaćanja poreznih obveza, podnošenja svih propisanih obrazaca, da li je protiv njega već vođen ovršni postupak, koliko ima zaposlenih djelatnika, razlozi zbog kojih je došao u nemogućnost pla-ćanja poreza, a koje je naveo u svom zahtjevu i sl. Svaki konkretni slučaj je različit pa prema tome traži i posebnu ocjenu svih činjenica bitnih za pravilno rješenje zahtjeva. Od poreznog obveznika može se tražiti i sredstvo osiguranja plaćanja ako se ocjeni da je to potrebno, što također ovisi od slobodne procjene ovlaštenog djelatnika.

kod pisanja obrazloženja zašto se ne odobrava odgoda plaćanja nije dovoljno samo navesti ocjenu da naplata duga ne bi predstavlja-la neprimjereno opterećenje za poreznog obveznika, nego treba reći zašto se to misli, odnosno obrazložiti svoju ocjenu te navesti sve razloge koji su porezno tijelo rukovodili prilikom davanja te ocjene.

Svojom presudom Us-2610/2001 iz 2004 godine Upravni sud re-publike hrvatske u obrazloženju presude između ostalog navodi:

„ Odbijajući zahtjev tužitelja za odgodu plaćanja dužnog poreza i kamata, tuženo tijelo u obrazloženju osporenog rješenja samo navo-di da jednokratno podmirenje poreznog duga za poreznog obvezni-ka ne bi predstavljalo neprimjereno opterećenje niti bi mu nanijelo gospodarstvene štete, ali pri tom ne iznosi razloge na osnovi kojih je tuženo tijelo došlo do ovakvog zaključka. Razlozi koje tuženo tijelo iznosi u svom odgovoru na tužbu ne mogu nadomjestiti manjkavost obrazloženja osporenog rješenja, jer razlozi koji opravdavaju izreku upravnog akta moraju biti navedeni u obrazloženju samog akta da bi stranka mogla uspješno koristiti pravna sredstva protiv takvog akta.“

Iz naprijed navedenog proizlazi da je porezno tijelo dužno jasno obrazložiti svoju odluku kada se radi o slobodnoj ocjeni dokaza.

10. Slobodna ocjena dokaza kod odgode ovrhe po članku 136. OPZ-a

U članku 136. OPZ propisuje da porezno tijelo može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu za najdulje šest mjeseci pod uvjetima da je protiv ovršne isprave podnesena žalba, ili je podnesen zahtjev za povrat u prijašnje stanje te ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu ili tužbu.

Dakle ako postoji jedan od ovih uvjeta porezni obveznik u ovom slučaju ovršenik može podnijeti zahtjev za odgodom ovrhe. hoće li se ovrha odgoditi, ovisi o slobodnoj procjeni poreznog tijela. Ta se procjena kreće u pravilu u okvirima navoda ovršenika kojima doka-zuje vjerojatnost da će provođenjem ovrhe pretrpjeti nenadoknadivu štetu. Odgoda se može dati i ako se ocijeni da bi obzirom na iznijete navode u žalbi ovršenik mogao uspjeti sa istom kod drugog stupnja. Tu vjerojatnost treba dokazati ovršenik u svom zahtjevu. Odgoda se također može uvjetovati davanjem sredstava osiguranja.

10 / 2011200

Pro

pis

i.hr


11. Slobodna ocjena dokaza kod odgode naplate poreznog duga u slučaju upravnog spora

OPZ člankom 119. propisuje mogućnost odgode naplate poreznog duga u slučaju pokretanja upravnog spora.

Ta odgoda se može dati ako bi izvršenje rješenja nanijelo tužitelju taško nadoknadivu štetu, te ako odgoda nije protivna javnom intere-su. I u ovom slučaju radi se o slobodnoj ocjeni ovlaštenog djelatnika poreznog tijela koji rješava zahtjev, da li su ispunjeni uvjeti za odobra-vanje odgode ili nisu. kao što je vidljivo iz iznesenog ovdje se radi o slobodnoj ocjeni poreznog tijela da može dati odgodu izvršenja pore-znog akta ako ocijeni da bi se provođenjem istog mogla nanijeti teš-ko popravljiva šteta u slučaju da porezni obveznik uspije sa tužbom odnosno dobije upravni spor, te ako odgoda nije protivna javnom interesu. Odgoda se može odgoditi do okončanja upravnog spora tj. do donošenja sudske odluke pa vrijeme na koje se može odgoditi izvršenje nije stvar slobodne ocjene. Vidljivo je da zakonodavac i u ovom slučaju koristi termin „javni interes“, pa je na ovlaštenom dje-latniku ocjena o tome što je u javnom interesu.

Porezni obveznici često u tužbi traže da Upravni sud odgodi pravne učinke rješenja do donošenja konačne odluke. Međutim to nije u nadležnosti suda nego je to u isključivoj nadležnosti poreznog tijela. U tom smislu navodimo obrazloženje presude Upravnog suda koje glasi (Us-3035/1999 od 24.travnja 2003 god.):

„Iz citirane odredbe Zakona o upravnim sporovima nedvosmi-sleno proizlazi da za odluku o odgodi izvršenja akta upravnog tijela nije nadležan sud već tijelo čiji se akt izvršava, dakle, u konkretnom slučaju Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Porezna uprava.„

12. Slobodna ocjena dokaza kod procjene tržišne vrijednosti nekretnine

Zakon o porezu na promet nekretnina (Nar. nov. br., 69/97, 127/00, 153/02 i 22/11) propisuje da se porez na promet nekretnina plaća na tržnu vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Pod tržišnom cijenom podrazumijeva se cijena koja se može postići na tržištu u trenutku njenog stjecanja uzimajući stanje i fizička svojstva nekret-nine, kao što je lokacija nekretnine, kod građevina kvaliteta grad-nje, starost građevine, opremljenost komunalijama, blizina lokalnog prijevoza, zdravstvenih ustanova, prometna buka i preopterećenost i druge slične okolnosti.Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo.

Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade koji je plaćen na bilo koji način za nekretninu, manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.

Procjenu tržne vrijednosti nekretnine utvrđuje ovlašteni službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih

vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme.

U slučaju da se radi o nekretnini za koju nema usporednih po-dataka, procjena tržne vrijednosti provodi se vještačenjem stručne osobe koju imenuje porezno tijelo. Vlasnik, odnosno posjednik ne-kretnine obvezan je ovlaštenoj osobi iz stavka 1. ovoga članka dopu-stiti pristup na zemljište i građevine radi procjene tržišne vrijednosti nekretnine.

Dakle porezno tijelo po slobodnoj ocjeni utvrđuje da li cijena na-vedena u ispravi o stjecanju odgovara tržišnoj vrijednosti te nekret-nine. Porezno tijelo ima pravo na slobodnu ocjenu koje će dokazno sredstvo provesti u svakom konkretnom slučaju pri procjeni tržne vrijednosti nekretnine, kao osnovice za oporezivanje.

I u ovom slučaju procjene tržne vrijednosti nekretnine za potrebe oporezivanja radi se o slobodnoj ocjeni dokaza, ovlaštenog službe-nika koji provodi postupak te o provođenju, ako je to neophodno dokaza (vještačenje, očevid), kako bi se što točnije utvrdila porezna osnovica, odnosno tržišna vrijednost nekretnine.

13. Slobodna ocjena dokaza kod donošenja rješenja po članku 87. OPZ-a

člankom 87. OPZ-a propisano je da porezno tijelo ne mora donijeti rješenje ako bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu. Isto tako je propisano da porezno tijelo neće mi-jenjati porezno rješenje ako bi povećani iznos poreza bio nerazmjeran troškovima postupka izmjene rješenja.

Dakle stvar je slobodne ocjene poreznog tijela donošenje odluke da li mu „se isplati“ donositi novo rješenje. Ovlašteni službenik je dužan ocijeniti kada će donijeti rješenje a kada mu se to ne isplati, jer su troškovi za državu veći nego prihodi od realizacije tog rješenja, dakle i ovdje se radi o slobodnoj ocjeni ovlaštenog djelatnika.

Primjena ove odredbe dolazi u obzir samo kad je riječ o donoše-nju poreznog rješenja kojim bi trebalo povećati poreznu obvezu. U suprotnom kada treba umanjiti poreznu obvezu, jer je ona pogrešno utvrđena na štetu poreznog obveznika, tada se u svakom slučaju mora donijeti novo rješenje, odnosno tada nema mjesta slobodnoj ocjeni poreznog tijela.

20110 / 2011

RiP

up in

fo

Ne o po re zi vi iz no si nak na da, pot po ra i na gra da, dnev ni ca i ot prem ni na, u 2011. go di ni

R. br. VRSTA ISPLATE DOPUŠTENA ISPLATA

A NAKNADE

1 Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

2 Naknade troškova nošenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

3 Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozomu visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4 Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozomu visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

5 Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

B DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1Dnevnice u zemlji (više od 12 sati iznos do 170,00 kn, a od 8-12 sati iznos do 85,00 kn, za udaljenost najmanje 30 km)

do 170,00 kn dnevno (pola dnevnice do 85,00 kn dnevno)

2Terenski dodatak u zemlji (za udaljenost najmanje 30 km na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja)

do 170,00 kn dnevno

3 Terenski dodatak u inozemstvu (za udaljenost najmanje 30 km na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja)

do 250,00 kn dnevno

4 Pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno

5 Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno

6 Naknada za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kn mjesečno

7 Dnevnice u inozemstvu *vidjeti pregled visina dnevnica za inozemstvo

C OTPREMNINE I DAROVI

1 Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2 Dar djetetu do 15 godina starosti do 600,00 kn godišnje

3 Dar radniku do 400,00 kn godišnje (samo u naravi)

4 Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno do 2.500,00 kn godišnje

5 Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz do 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

6 Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti do 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

D POTPORE

1 Zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje

2 U slučaju smrti radnika do 7.500,00 kn

3 U slučaju smrti člana uže obitelji radnika do 3.000,00 kn

4 Zbog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kn godišnje

5 Potpora za novorođeno dijete do 3.326,00 kn

E NAGRADE RADNICIMA

1 - 10 godina radnog staža do 1.500,00 kn

- 15 godina radnog staža do 2.000,00 kn





- 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina do 5.000,00 kn

F STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD

1 Stipendije do 1.600,00 kn mjesečno

2 Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada do 1.600,00 kn mjesečno

3 Naknade za rad posredstvom učeničkih i studenskih udruga do 50.000,00 kn godišnje

neoporezivi iznosi

202 10 / 2011

RiP

up in

fo

radni odnosi

Radni odnosiOtpremnine

Tko ima pravo na otpremninu prema Zakonu o radu?Pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu na-

kon 2 godine neprekidnog rada (kod tog poslodavca), osim ako se otkazuje iz ra-zloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu.

Primjer: � poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih ra-

zloga � bruto plaća radnika u prethodna 3 mjeseca:

5.000,00 kn, 6.500,00 kn i 6.500,00 kn � radnik radio kod poslodavca neprekidno 5 godina

1/3 prosječne bruto mjesečne plaće

=5.000,00 + 6.500,00 + 6.500,00

x 33,3334% 3

= 2.000,00 kn

Pravo na otpremninu = 2.000,00 kn x 5 god.= 10.000,00 kn

Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koj e je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Otpremnina se može neoporezivo isplatiti, sukladno čl. 13. st. 2. t. 21. Pravil-nika o porezu na dohodak, kod osobno i poslovno uvjetovanih otkaza, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugo-vor o radu). Iznimno, otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu se isplatiti do 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugovor o radu).

Iznos neoporezive otpremnine Ne upisuje se u ID obrazac niti u r-Sm obrazac. Iznos oporezive otpremnine unosi se u ID obrazac zajedno s plaćom, te se popu-njava zaseban r-Sm obrazac koji ima sljedeće specifične oznake:- Vrsta obračuna/ispravka: 03 , Vrsta obveznika: 01 , Osnova obračuna: 17 - više o popunjavanju r-Sm obrasca u navedenom slučaju vidjeti u riPup-u br. 4/2010 str. 162.

Otpremnina kada radnik otkazuje ugovor o radu i kod sporazumnog raskida ugovora o radu

Prema odredbama Zakona o radu, ako radnik otkazuje ugovor o radu ili se spo-razumno raskida ugovor o radu, radnik nema pravo na otpremninu osim ako to pravo nije navedeno u nekom drugom izvoru radnog prava (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) ili se sporazumno dogovore radnik i poslodavac. kod isplate takve otpremnine u cijelosti se obračunavaju propisani doprinosi (iz i na osnovicu), porez na dohodak i prirez (ako ga ima), tj. iznos otpremnine u cijelosti se smatra dohotkom od nesamostalnog rada. Iznos otpremnine unosi se u ID obra-zac zajedno s plaćom, te se popunjav a zaseban r-Sm obrazac koji ima sljedeće specifične oznake: - Vrsta obračuna/ispravka: 03 , Vrsta obveznika: 01 , Osnova obračuna: 17 - više o popunjavanju r-Sm obrasca u navedenom slučaju vidjeti u riPup-u br. 11/2006 str. 82.

Otkazni rokovi

...kada poslodavac otkazuje ugovor o raduU slučaju kada poslodavac redovito otkazuje ugovor o radu radniku, sukladno

Za konu o radu, otkazni rok je najmanje: � dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo

neprekidno manje od 1 godine,

� mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca pro-veo neprekidno 1 godinu,

� mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog po-slodavca proveo neprekidno 2 godine,

� dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca pro-veo neprekidno 5 godina,

� dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog po-slodavca proveo neprekidno 10 godina,

� tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina. Iznimno, otkazni rok radniku koji je kod poslodav-ca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova koji su prije navedeni.

kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka.

…kada radnik otkazuje ugovor o raduAko radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana,

osim ako on za to ima osobito važan razlog. kod izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka.

Primjena najpovoljnijeg prava za radnikaAko je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pra-

vilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Primjerice, ako je trajanje godišnjeg odmora uređeno i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, primjenjuje se ono pravo, u svezi trajanja godišnjeg odmora, koje je za radnika najpovoljnije.

Primjena kolektivnih ugovoraPoslodavac koji nije potpisnik kolektivnog ugovora ne mora ga primje-njivati.

Međutim, ako postoji javni interes ministar nadležan za rada može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile.

Nadležni ministar za rad iskoristio je ovu zakonsku mogućnost, te je proširio primjenu kolektivnih ugovora za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, humanitarnog razminiravanja, drvnu i papirnu industriju i putničke agencije na sve poslodavce i radnike koji obavljaju navedene djelatnosti.

Dakle, bez obzira da li su poslodavci koji obavljaju djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, humanitarno razminiravanje, putničke agencije, drvna i papirna industrija, potpisnici kolektivnih ugovora za svoje djelatnosti, te bez obzira koliko imaju zaposlenih radnika, obvezni su primjenjivati prije navedene kolektivne ugovore. Ako poslodavce obvezuje primjena više granskih proširenih kolektivnih ugovora, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Navedeni kolektivni ugovori objavljeni su u sljedećim Narodnim novinama:

KOLEKTIVNI UGOVOR

DJELATNOST OBJAVA U NAR. NOV.

Trgovina 41/98 i 79/05

Graditeljstvo 12/08 - pročišćeni tekst

Ugostiteljstvo 69/02, 139/04 i 95/10

Putničke agencije 94/02, 126/10 i 108/11

humanitarno razminiravanje 22/07

Drvna i papirna industrija 123/08

Zakon o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08), propisuje najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Pravo na mi-nimalnu plaću imaju svi radnici koji rade u republici hrvatskoj. Minimalna bruto plaća za razdoblje od 1. lipnja 2011. do 31. svibnja 2012. iznosi 2.814,00 kuna.

U nastavku na iduće dvije strane prikazujemo neka od prava radnika koja su propisana određenim kolektivnim ugovorima.

20310 / 2011

RiP

up in

foradni odnosi

PRAVO RADNIKA TRGOVINA OBRT* GRADITELJSTVO UGOSTITELJSTVO

Najniža osnovnamjesečna plaća

1.600,00 kn bruto množi se s koefici-jentom složenosti poslova pripadajućeg radnog mjesta**

I NkV 2.652,99 kn**II PkV-NSS 2.917,72 knIII kV 3.314,23 knIV SSS 3.568,44 knV VkV 4.064,48 knVI VSš 4.617,76 knVII VSS 4.926,32 knVIII VSS-Mr 5.663,67 knIX VSS-Dr 6.524,19 knX VSS-Dr spec. 7.019,21 kn

Prema složenosti poslova pripadajućeg radnog mjesta**

Za najjednostavnije poslove ne može biti niža od 36% prosječne isplaćene bruto plaće u rh.Osnovna plaća utvrđuje se temeljem statističkog podatka o kretanju i iznosu prosječne plaće u rh koji objavljuje Državni zavod za statistiku za cijelu pret-hodnu kalendarsku godinu, a primjenjuje se od 1. svibnja tekuće godine.**

Dodatak na radni stažOsnovna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%

Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu staža za 0,5%.

Osnovna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnogstaža za 0,5%

Povećanje plaće za prekovremeni rad

50% � do 96 sati godišnje - 25% � duže od 96 sati godišnje - 50%

50% 50%

Povećanje plaće za rad noću

30% 30% 30% 30%

Povećanje plaće za rad nedjeljom

35% 35% 35% 30%

Povećanje plaće za rad na dane blagdana i Uskrsa, te neredne dane

50% 50% 50% 50%

Povećanje plaće za rad u drugoj smjeni

10% – 10% 10%

Povećanje plaće za dvokratni rad

15% – – 10%

regres – do 1.600,00 kn 1.500,00 kn –

Naknada plaće za dane godišnjeg odmora

U visini plaće kao da je radioU visini prosječne plaće koju je dobio u prethodna 3 mjeseca.

U visini prosječne plaće radnika ispla-ćene za rad u tuzemstvu u prethodna 3 mjeseca ili za prethodni mjesec, ovisno što je povoljnije za radnika

U visini plaće kao da je radio

Bolovanje do 42 dana (na teret poslodavca)

Najmanje u visini 80% osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju

–

U visini utvrđenoj propisima o zdravstve-nom osiguranju.Iznimno, 100% zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu

U visini utvrđenoj propisima o zdravstve-nom osiguranju.Iznimno, 100% zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji

130,00 kn 170,00 kn 150,00 - 170,00 kn 170,00 kn

Terenski dodatak –

- 170,00 knradnik kojemu je osoguran besplatni smještaj ili besplatna prehrana, terenski dodatak se umanjuje za 50%

80,00 - 170,00 kn 170,00 kn

Naknada za odvojeni život

1.600,00 kn 1.500,00 kn mjesečno 400,00 - 1.500,00 kn mjesečno 1.600,00 kn mjesečno

Upotreba privatnog automobila u službene svrhe

30% cijene litre benzina (eurosuper 95) po prijeđenom kilometru

radnik kojemu je odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za svaki prijeđeni kilometar ima pravo na naknadu u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak. Uporaba vlastitog osobnog automobila u lokalnoj gradskoj vožnji uređuje se nalogom poslodavca.

2,00 kn po prijeđenom kilometru 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Potpora zbog smrti radnika

7.500,00 kn 7.500,00 kn 7,500,00 kn 7.500,00 kn

Potpora zbog smrti člana uže obitelji

3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn –

Potpora zbog invalidnosti radnika

Poslodavac može isplatiti do 2.500,00 kn godišnje

2.500,00 knPoslodavac može isplatiti do 2.500,00 kn godišnje

Potpora zbog nastanka teške invalidnosti radnika - 2.500,00 kn

Potpora za bolovanje dužeg od 90 dana

Poslodavac može isplatiti 2.500,00 kn godišnje

–Poslodavac može isplatiti do 2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn

Jubilarne nagrade

radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istog poslodavca:

� 10 godina - 1.000,00 kn, � 15 godina - 1.300,00 kn, � 20 godina - 1.700,00 kn, � 25 godina - 2.100,00 kn, � 30 godina - 2.500,00 kn, � 35 godina - 2.900,00 kn.

Može se isplatiti jubilarna nagrada zaneprekinuti rad kod poslodavca:

� za 10 godina: 300 - 1.500 kn, � za 15 godina: 500 - 2.500 kn, � za 20 godina: 600 - 3.000 kn, � za 25 godina: 700 - 3.500 kn, � za 30 godina: 800 - 4.000 kn, � za 35 godina: 1.000 - 4.500 kn, � za 40 godina: 1.500 - 5.000 kn.

radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istog poslodavca za navršenih:

� 10 godina - 1.500,00 kn, � 15 godina - 2.000,00 kn, � 20 godina - 2.500,00 kn, � 25 godina - 3.000,00 kn, � 30 godina - 3.500,00 kn, � 35 godina - 4.000,00 kn, � 40 godina - 5.000,00 kn.

radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istog poslodavca za navršenih:

� 10 godina - 1.500,00 kn, � 15 godina - 2.000,00 kn, � 20 godina - 2.500,00 kn, � 25 godina - 3.000,00 kn, � 30 godina - 3.500,00 kn, � 35 godina - 4.000,00 kn, � 40 godina - 5.000,00 kn.

Otpremnina za umirovljenje

8.000,00 kn 4.000,00 kn 8.000,00 kn 8.000,00 kn

204 10 / 2011

RiP

up in

fo

PRAVO RADNIKA TRGOVINA OBRT* GRADITELJSTVO UGOSTITELJSTVO

Poklon djeci

Poslodavac može osigurati poklon djeci do 12 godina starosti, roditelju - nosite-lju zdravstvenog osiguranja djeteta za božične blagdane u iznosu 400,00 kn

Dar djetetu do 15 godina starosti u visini 400,00 kn godišnje

Poslodavac može jednom godišnje, rad-nikovom djetetu do 15 godina starosti, osigurati poklon do 400,00 knradnik ima pravo na dar unaravi 400 kn godišnje.

Poslodavac je dužan jednom godiš nje radniku nosite lju zdravstvenog osigura-nja djeteta, a koji ima dijete do navršene 15-te godine starosti, osigurati prigodni dar ili isplatiti novac za dar, najma nje u iznosu 600,00 kn

Trajanje godišnjeg odmora – na 18 dana dodaje se još:***

a) radni staž: � od 1-5 godina - 1 dan; � od 5-10 godina - 2 dana; � od 10-15 godina - 4 dana; � od 15-20 godina - 6 dana; � od 20-30 godina - 8 dana; � preko 30 godina - 10 dana;

b) zdravstveno stanje zaposlenika - do 3 radna dana c) socijalne prilike zaposlenika - do 3 radna dana.

1. PreMA GODINAMA STArOSTI: � do 20 godina života 1 radni dan � od 20 do 30 godina života 2 radna dana � od 30 do 40 godina života 3 radna dana � od 40 do 50 godina života 4 radna dana � od 50 do 60 godina života 5 radnih dana � više od 60 godina života 6 radnih dana

2. PreMA DULJINI STAŽA: � sa stažom od 0 do 5 godina 1 radni dan � sa stažom od 5 do 10 godina 2 radna dana � sa stažom od 10 do 15 god. 3 radna dana � sa stažom od 15 do 20 god. 5 radnih dana � sa stažom od 20 do 25 god. 7 radnih dana � sa stažom preko 25 godina 9 radnih dana

3. PreMA OCJeNI POSLODAVCA ZA: � stručnu spremu ili uvjete rada ili djelotvornost i kvalitetu rada 1 radni dan

� za rad u smjenama 2 radna dana � za socijalne uvjete (samohrani roditelj) 2 radna dana

Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po kriteriju iz točke 3 ne može biti manji od 1 niti veći od 5 radnih dana.Broj radnih dana utvrđen prema kriterijima točki 1, 2 i 3 pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana, s time da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 30 radnih dana.

� za svake navršene dvije godine radnog staža - 1 dan;

� radniku invalidu rada i invalidu Domovinskog rata s više od 50% invaliditeta - 5 dana;

� radnici majci s dvoje ili više djece do 7 godina života - 3 dana;

Ukupno traja nje godiš nje g odmora radnika ne može iznositi više od 30 radnih dana.

a) s osnova složenosti poslova: � radniku na radnom mjestu sa VII

stupnjem obrazova nja - 4 dana; � radniku na radnom mjestu sa VI

stupnjem obrazova nja - 3 dana; � radniku na radnom mjestu sa IV i V

stup njem obrazova nja - 2 dana; � radniku na radnom mjestu do IV

stupnja obrazova nja - 1 dan;b) s osnova radnog staža, na svake tri

godine radnog staža radnika - 1 dan;c) s osnova invalidnosti i tjelesnog

ošteće nja - 1 dan;d) samohrani rodite lj - 2 dana.Najkraće trajanje godišnjeg odmora koji se utvrđuje po prethodno navedenim osnovama ne može biti kraće od 20 dana ako se subota ne uračunava u godišnji odmor odnosno 24 dana ako se subota uračunava u godišnji odmor.

Plaćeni dopust

radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće do ukupno najviše 7 radnih dana u kalendarskoj godini u slučajevima:

� sklapanja braka - 3 dana; � rođenja djeteta - 3 dana; � smrti supružnika, djeteta ili roditelja - 5 dana;

� smrti roditelja supružnika, djedova ili baka, braće ili sestara - 3 dana;

� selidbe u drugo mjesto - 3 dana; � selidbe u istome mjestu - 2 dana; � element. nepogode koje su prouzroči-le teža oštećenja ili uništenja objekata za stanovanje zaposlenika - 5 dana;

� kao dobrovoljni davatelj krvi - 1 dan; � radi traženja članova obitelji (djece, supružnika, roditelja, braće i sestara) nestalih u Domovinskom ratu - 3 dana.

Ako se tijekom kalendarske godine ponovi neki od smrtnih slučajeva radnik ima pravo na opetovano odsustvovanje s rada uz naknadu plaće.

� sklapanje braka – 3 dana, � rođenje djeteta – 3 dana, � smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez ro-ditelja uzeto na uzdržavanje osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu) – 4 dana,

� smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj,brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdrža-vati), ako nisu živjeli u zajedničkom kućanstvu – 2 radna dana,

� smrt člana šire obitelji (svekar, svekrva, punica, tast, snaha, zet) – 2 radna dana,

� smrt člana šire obitelji, ako putovanje u oba smjera traje duže od dana – 3 radna dana,

� selidba u jednome mjestu – 1- 2 radna dana � selidba u drugo mjesto udaljeno više od 100 kilometara – 1-3 radna dana,

� otklanjanje štetnih posljedica nastalih elemen-tarnim nepogodama na objektima za stanovanje radnika –1-5 radnih dana.

� sklapa nje braka - 3 dana; � rođe nje djeteta - 2 dana: � smrt bračnog supružnika, djeteta ili rodite lja - 4 dana;

� smrt rodite lja bračnog supružnika, djedova i baka, braće i sestara - 1 dan;

� selidbe u istome mjestu ili u drugo mjesto - 1 dan;

� ukla nja nje štetnih pos ljedica elementarnih nesreća na stambenim i gospodarskim objektima - 4 dana;

� teške bolesti člana uže obite lji (rodite-lji, djeca) izvan mjesta stanova nja - 2 dana;

� u slučaju dobrovo ljnog dariva nja krvi - 1 dan.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust do najviše 7 radnih dana.

� sklapa nje braka - 5 radnih dana; � rođe nje djeteta - 3 radna dana; � smrt supružnika, rodite lja, djece - 7 radnih dana;

� smrti braće, sestara, djedova, baka, rodite lja supružnika, braće i sestara supružnika - 2 radna dana;

� selidbe u isto mjesto - 2 radna dana; � selidbe u drugo mjesto - 3 radna dana; � teške bolesti ili liječe nja člana uže obite lji - 3 radna dana;

� elementarne nesreće većih razmjera - 5 radnih dana;

� dobrovo ljno dava nje krvi za svako dava nje - 1 radni dan;

� školova nje, osposob ljava nje, obrazova-nje - 6 radnih dana.

Naknade učenicima i studentima za vrijeme obvezne prakse

� za prvu i drugu godinu srednje škole, više škole i fakulteta - 15 posto pro-sječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, a najviše 400,00 kuna

� za treću i četvrtu godinu srednje škole i treću i četvrtu godinu fakulteta - 30% prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca, a najviše 800,00 kuna.

I godina – 4 kn po satu,II godina – 5 kn po satu,III godina – 6 kn po satu,IV godina – 7 kn po satu.

600,00 - 1.250,00 kn

Učenicima i studentima pripada nagrada sraz mjerno vremenu provedenom na radu, a najviše do visine neoporezivog dijela propisanog zakonom, i to:a) učenicima I. razreda 30%, II. razreda 40%, III. razreda 50% i IV. razreda 60% najniže osnovne plaće kod poslodavca,b) studentima I. godine 50%, II. godine 60%, III. godine 70% i IV. godine 80% najniže osnovne plaće kod poslodavca

*Napomena: dana 27. studenog 2007. potpisan je novi kolektivni ugovor poslodavca i radnika u obrtu. Međutim, ministar nadležan za rad još uvijek nije proširio primjenu nave-denog kolektivnog ugovora te je za sada još uvijek obvezujući samo za njegove potpisnike.

**Ako je ukupna bruto plaća radnika prema kolektivnom ugovoru manja od minimalne plaće propisane Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08), radnik ima pravo na minimalnu bruto plaću u iznosu od 2.814,00 kuna prema Zakonu o minimalnoj plaći.

***Ako je ukupan broj dana godišnjeg odmora prema kolektivnom ugovoru manji od 4 tjedna, tada radnik, sukladno Zakonu o radu, ima pravo na godišnji odmor od najmanje 4 tjedna.

radni odnosi

20510 / 2011

RiP

up in

fo

DrŽAVA IZNOS DNeVNICe

AFGANISTAN 35,00 USDALBANIJA 30,00 eUrALŽIr 40,00 USDANDOrA 70,00 eUrANGOLA 35,00 USDArGeNTINA 50,00 USDArMeNIJA 50,00 USDAUSTrALIJA 85,00 USDAUSTrIJA 70,00 eUrAZerBeJDŽAN 50,00 USDBeLGIJA 70,00 eUrBJeLOrUSIJA 50,00 USDBOLIVIJA 40,00 USDBrAZIL 40,00 USDBOSNA I herCeGOVINA 30,00 eUrBUGArSkA 40,00 eUrCIPAr 60,00 eUrčeškA 50,00 eUrčILe 40,00 USDDANSkA 70,00 eUreGIPAT 40,00 USDeSTONIJA 40,00 eUreTIOPIJA 35,00 USDFILIPINI 40,00 USDFINSkA 70,00 eUrFrANCUSkA 70,00 eUrGrUZIJA 50,00 USDheLeNSkA rePUBLIkA (GrčkA) 60,00 eUrhONG kONG 95,00 USDINDIJA 40,00 USDINDONeZIJA 40,00 USDIrAN 60,00 USDIrAk 60,00 USDrePUBLIkA IrSkA 70,00 eUrISLAND 80,00 eUrITALIJA 70,00 eUrIZrAeL 70,00 USDJAMAJkA 35,00 USDJAPAN 85,00 USDJeMeN 35,00 USDJOrDAN 35,00 USDJUŽNOAFrIčkA rePUBLIkA 50,00 USDkANADA 85,00 USDkAZAhSTAN 50,00 USDkeNIJA 35,00 USDkINA 50,00 USDkIrGIZIJA 50,00 USDkOLUMBIJA 40,00 USDkONGO 35,00 USDDeMOkrATSkA NArODNA rePUBLIkA kOreJA 40,00 USD

DrŽAVA IZNOS DNeVNICe

rePUBLIkA kOreJA 70,00 USDkUBA 35,00 USDkUVAJT 70,00 USDLATVIJA 40,00 eUrLIBANON 35,00 USDLIBerIJA 40,00 USDLIBIJA 40,00 USDLITVA 40,00 eUrLUXeMBUrG 80,00 eUrMAĐArSkA 50,00 eUrMAkeDONIJA 30,00 eUrMALeZIJA 40,00 USDMALTA 60,00 eUrMekSIkO 35,00 USDMOLDOVA 40,00 USDkNeŽeVINA MONAkO 70,00 eUrMOZAMBIk 35,00 USDNIZOZeMSkA 70,00 eUrNOrVeškA 80,00 eUrNOVI ZeLAND 70,00 USDNJeMAčkA 70,00 eUrPAkISTAN 40,00 USDPerU 35,00 USDPANAMA 50,00 USDPOLJSkA 40,00 eUrPOrTUGAL 60,00 eUrrUMUNJSkA 40,00 eUrrUSkA FeDerACIJA 50,00 USDSAUDIJSkA ArABIJA 50,00 USDSeNeGAL 35,00 USDSINGAPUr 85,00 USDSIrIJA 50,00 USDSJeDINJeNe AMerIčke DrŽAVe 95,00 USDSLOVAčkA 50,00 eUrSLOVeNIJA 50,00 eUrSrBIJA I CrNA GOrA 30,00 eUrSUDAN 35,00 USDšPANJOLSkA 60,00 eUršVICArSkA 80,00 eUršVeDSkA 80,00 eUrTADŽIkISTAN 50,00 USDTUNIS 35,00 USDTUrkMeNISTAN 50,00 USDTUrSkA 50,00 eUrUkrAJINA 50,00 USDUZeBekISTAN 50,00 USDUJeDINJeNO krALJeVSTVO VeLIke BrITANIJe I SJeVerNe IrSke

70,00 eUr

UJeDINJeNI ArAPSkI eMIrATI 50,00 USD

OSTALe NeSPOMeNUTe DrŽAVe 35,00 USD

I. PREGLED NEOPOREZIVIH IZNOSA DNEVNICA ZA SLUŽBENA PUTOVANJA U INOZEMSTVO (Nar. nov., br. 8/06)

radni odnosi

206 10 / 2011

RiP

up in

fo

Neoporezivi iznos naknade za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe kod poduzetnika i obrtnika

Datum (eurosuper 95)

Cijena 1 l benzina u kn(cijena po km) (30%) cijene u kn

od 13.1.2004. 6.47 1.94

od 23.3.2004. 6.75 2.03

od 1.4.2004. 6.90 2.07

od 13.4.2004. 6.95 2.09

od 20.4.2004. 7.15 2.15

od 4.5.2004. 7.24 2.17

od 11.5.2004. 7.34 2.20

od 8.6.2004. 7.16 2.15

od 15.6.2004. 7.10 2.13

od 6.7.2004. 7.03 2.11

od 13.7.2004. 7.18 2.15

od 3.8.2004. 7.26 2.18

od 24.8.2004. 7.30 2.19

od 31.8.2004. 7.22 2.17

od 28.9.2004. 7.40 2.22

od 9.11.2004. 7.27 2.18

od 16.11.2004. 7.17 2.15

od 7.12.2004. 6.87 2.06

od 14.12.2004. 6.72 2.02

od 1.1.2005. 2.00

Napomena: Sukladno čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09,146/09 i 123/10) neoporeziva naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kn po prijeđenom kilometru.

Os no vi ce i sto pe do pri no sa, po re za i pri re za, pre gled sa ti ra da u 2011. go di niI. DO PRI NO SI IZ I NA PLAćE ZA DOHODAK OD NE SA MOS TAL NOG RA DA ZA POS LE NI KA KOD PRAV NIH I FI ZIČKIH OSO BA OST VA REN U 2011. GO DI NI

DO PRI NO SI IZ PLAĆE %

Do pri nos za mi ro vin sko osi gu ra nje na te me lju ge ne ra cij ske so li dar nos ti (I. stup) 15,00

Do pri nos za mi ro vin sko osi gu ra nje na te me lju in di vi du al ne ka pi ta li zi ra ne šted nje (II. stup) 5,00

Ukup no sto pe do pri no sa iz pla će 20,00

DO PRI NO SI NA PLAĆE %

Do pri nos za os nov no zdrav stve no osi gu ra nje 15,00

Do pri nos za za poš l ja va nje 1,7*ili

1,60**ili

1,60***

Po se ban do pri nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom 0,10 0,20

Po se ban do pri nos za pra va u slu ča ju oz lje de na ra du i pro fe sio nal ne bo les ti 0.50

Ukup no sto pe do pri no sa na pla će 17.20

*Poslodavci koji zapošljavaju 20 ili manje radnika plaćaju samo doprinos za zapošljavanje 1,7%.** Poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje 1,6% i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom 0,1%. ***Poslodavac u tzv. državnom sektoru (koji obuhvaća tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i područne /regionalne/ samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu republike hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne /regionalne/ samouprave) dužan je na svakih 35 zaposlenih imati jednu zaposlenu osobu s invaliditetom. Ako nema zaposlenu osobu s invaliditetom, takav poslodavac (iz državnog sektora) kod isplate plaće obračunava doprinos za zapošljavanje 1,6% i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom 0,2%. Detaljnije o obveznicima obračuna posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom pisali smo u riPup-u br. 12/2005 str. 162. do 168.Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za puno radno vrijeme koja se odnosi na plaće za 2011. godinu je 2.679,95 kn (0,35 x 7.657,00). Najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2011. godinu je 45.942,00 kn (6 x 7.657,00 ). Minimalna bruto plaća za razdoblje od 1. 6. 2011. do 31. 5. 2012. iznosi 2.814,00 kn.

20710 / 2011

RiP

up in

fo

II. PRE GLED NAJ NI ŽIH MJE SEČNIH BRU TO PLAćA ZA POT PIS NI KE KO LEK TIV NOG UGO VO RA ZA OBRT NIŠTVO, MA LO I SRED NJE PO DU ZET NIŠTVO

Sku pi na slo že nos ti pos la Naj ni ža mje seč na bru to pla ća u kn

I. NkV 2.652,99**

II. PkV-NSS 2.917,72

III. kV 3.314,23

IV. SSS 3.568,44

V. VkV 4.064,48

VI. VšS 4.617,76

VII. VSS 4.926,32

VI II. VSS - Mr. 5.663,67

IX. VSS - Dr. 6.524,19

X. VSS - Dr. spec. 7.019,21

*Napomena: dana 27. studenog 2007. potpisan je novi kolektivni ugovor poslodavca i radnika u obrtu. Međutim, nadležan ministar nije proširio primjenu navedenog kolektivnog ugovora te je za sada još uvijek obvezujući samo za njegove potpisnike.** Ako je ukupna bruto plaća radnika prema kolektivnom ugovoru manja od minimalne plaće propisane Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08), radnik ima pravo na minimalnu bruto plaću za puno radno vrijeme u iznosu 2.814,00 kuna.

IV. PREGLED SATI RADA PO MJESECIMA U 2011. GODINI

Siječanj 168 Srpanj 168

Veljača 160 kolovoz 184

Ožujak 184 rujan 176

Travanj 168 Listopad 168

Svibanj 176 Studeni 176

Lipanj 176 Prosinac 176

UKUPNO sati rada u 2011. godini 2080

Stope poreza i prireza iz plaće, osobni odbiciI. PREGLED POREZNIH RAZREDA I POREZNIH STOPA

Porezna stopa Porezna osnovica - mjesečno

12 % do 3.600,00 kn (do 2 x 1.800,00)

25 % na idućih 7.200,00 kn (od 2,0 do 6,0 x 1.800,00)

40 % na poreznu osnovicu iznad 10.800,00 kn (od 6,0 x 1.800,00)

III. PRE GLED DO PRI NO SA ZA MI RO VIN SKO OSI GU RA NJE NA PLAćE RADNI KA KO JI MA SE STAŽ RAČUNA S PO VEćANIM TRA JA NJEM (BENE FI CI RA NI RAD NI STAŽ)

Za 12 mje se ci staža ko ji se rad ni ci ma

ra ču na kao

Sve u kup no sto pa do pri no sa za rad ni ke

u I. stu pu

Sto pe do pri no sa za rad ni ke u

I. stup II. stup

% % %

14 mje se ci 4.86 3.61 1.25

15 mje se ci 7.84 5.83 2.01

16 mje se ci 11.28 8.39 2.89

18 mje se ci 17.58 13.07 4.51

osnovice i stope doprinosa...

V. BLAGDANI (NERADNI DANI) U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. siječnja Nova godina 25. lipnja Dan državnosti

6. siječnja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

24. i 25. travnja Uskrs i Uskrsni ponedjeljak 15. kolovoza Velika Gospa

1. svibnja Praznik rada 8. listopada Dan neovisnosti

22. lipnja Dan antifašističke borbe 1. studenoga Svi sveti

23. lipnja Tijelovo 25. prosinca Božić

26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

Građani republike hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja, kao i građani islamske vjeroispovijedi u dane ramazanskog bajrama i kurban bajrama, te židovske vjerois-povijedi u dane roš hašane i Jom kipura imaju pravo ne raditi te dane. Ako koji od navedenih dana blagdana pada u nedjelju, blagdan, odnosno neradni dan, se ne prenosi na idući dan. Za navedene neradne dane (blagdana) radnici imaju pravo na naknadu plaće.

Napomena: Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u 5 radnih dana (od ponedjeljka do petka)

208 10 / 2011

RiP

up in

fo

NazivStopa

(%)Nar. nov., broj

Primjenjuje se od/na

Andrijaševci 8.00 6/03 1.1.2003.Antunovac 5.00 91/10 1.8.2010.Bale 1.00 2/02 i 93/04 1.9.2004.Barban 5.00 14/03 1.1.2003.Bedenica 3.00 3/01 i 87/03 1.6.2003.Bednja 10.00 35/06 1.4.2006.Belica 1.00 174/04 1.1.2005.Belišće 10.00 155/05 7.1.2006.Beli Manastir 1.00 39/02 i 151/05 1.1.2006.Benkovac 5.00 4/01 i 4/03 1.1.2003.Beretinec 7.00 147/05 1.1.2006.Bilice 10.00 26/03 15.2.2003.Bilje 5.00 6/01i 7/01 1.1.2002.Biskupija 4.00 63/02 1.1.2002.Bistra 10.00 2/03 1.1.2003.Bizovac 3.00 6/03 1.2.2003.Bjelovar 12.00 101/01 i 61/02 1.6.2002.Blato 10.00 96/01 1.1.2002.Bol 10.00 111/01, 187/04 i 49/05 1.1.2006.Borovo 10.00 105/02 1.9.2002.Bošnjaci 5.00 29/02 1.4.2002.Brckovljani 3.00 94/02 17.8.2002.Brdovec 10.00 153/02 1.1.2003.Brela 5.00 70/04 1.6.2004.Brestovac 5.00 27/10 2.3.2010.Breznica 10,00 57/07 12.6.2007.Breznički hum 3,00 68/11 1.7.2011.Brinje 10.00 3/02 1.1.2002.Brodski Stupnik 10.00 137/02 1.1.2003.Buje 6.00 77/10 27.6.2010.Bukovlje 5.00 2/02 1.1.2002.Cerna 5.00 24/02 1.3.2002.Cernik 10.00 111/01 1.1.2002.Cerovlje 2.00 96/02 i 149/02 1.9.2002.Cestica 10.00 150/05 1.1.2006.Cista Provo 3.00 115/01 1.1.2002.Civljane 5.00 28/11 15.3.2011.Crikvenica 10.00 2/03 i 57/07 i 147/10 1.1.2003.čabar 5.00 111/01 1.1.2002.čaglin 5.00 1/02 1.1.2002.čakovec 10.00 5/01 i 141/05 1.1.2006.čazma 10.00 147/05 1.1.2006.čeminac 3.00 89/02 i 158/02 7.1.2003.Darda 5.00 22/02 28.2.2003.Davor 10.00 151/02 1.1.2003.Delnice 5.00 3/02 1.1.2002.Dežanovac 5.00 158/02 1.1.2003.Dicmo 8.00 144/09 1.1.2010.Donja Voća 10.00 6/06 21.1.2006.Donji Andrijevci 8.00 114/01 1.1.2002.Donji Lapac 5,00 57/07 1.7.2007.Donji Martijanec 5.00 91/01 1.1.2002.Donji Miholjac 8.00 109/03 1.8.2003.Dragalić 10.00 107/01 1.1.2002.Draž 2.00 108/01 1.1.2002.Drenovci 5.00 1/02 1.1.2002.Drniš 5.00 7/02 1.1.2002.Dubrava 6.00 146/10 1.2.2011.Dubrovačko Primorje 8.00 38/10 31.3.2010. Dubravica 7.00 13/02 1.2.2002.Dubrovnik 15.00 2/02, 4/03, 138/04 i 64/11 1.1.2002.Duga resa 5.00 119/01 1.1.2002.Dugopolje 8.00 114/01 1.1.2002.Dugo Selo 9.00 24/10 2.3.2010.Dvor 5.00 2/02, 7/02 i 4/03 8.2.2002.Đakovo 10.00 143/05 1.1.2006.Đurđenovac 8.00 86/10 1.7.2010.erdut 1.00 53/06 1.6.2006.ervenik 3.00 133/04 1.1.2004.Farkaševac 3.00 104/02 18.9.2002.Fažana 3.00 115/01 1.1.2002.Feričanci 10.00 71/10 1.7.2010.Fužine 5.00 121/06 1.1.2007.Garčin 10.00 2/02 i 1/08 2.1.2008.Garešnica 10.00 45/02 4.5.2002.Gornji Bogičevci 5.00 21/06 1.3.2006.Gornji kneginec 10.00 144/10 1.1.2011.Gračac 7.00 37/08 1.5.2008.Gračišće 5.00 138/02 1.1.2003.Gradec 5.00 93/02 15.8.2002.Grubišno polje 10.00 143/06 1.1.2007.hrvace 10.00 2/02 1.1.2002.hrvatska kostajnica 4.00 8/10 1.1.2010.Ilok 5.00 64/06 1.6.2006.Imotski 12.00 98/01 1.1.2002.Ivanec 10.00 149/05 1.1.2006.Ivanić Grad 6.00 115/01 1.1.2002.Ivankovo 10.00 103/01 1.1.2002.Jagodnjak 3.00 19/02 i 112/03 1.4.2002.Jakovlje 5.00 138/05 1.1.2006.Jakšić 5.00 115/01 1.1.2002.Jastrebarsko 9.00 106/01 1.1.2002.Jelsa 10.00 153/05 1.1.2006.

NazivStopa

(%)Nar. nov., broj


kamanje 10.00 28/11 5.3.2011.kanfanar 2.00 138/06, 147/09 1.1.2010.kapela 8.00 12/02 i 31/02 1.2.2002.kaptol 10.00 115/01 1.1.2002.karlovac 12.00 77/11 15.7.2011.karojba 5.00 107/01, 4/3 i 182/03 1.1.2002.kaštela 12.00 91/01 1.1.2002.kaštelir-Labinci 5.00 107/02 i 5/11 1.9.2002.kijevo 5.00 149/05 1.1.2006.kistanje 3.00 106/05 i 9/08 13.9.2005.klanjec 12.00 32/03 1.3.2003.klenovnik 7.00 155/02 1.1.2006.klinča Sela 10.00 59/09 30.5.2009.kloštar Ivanić 2.00 96/02 1.8.2002.kneževi Vinogradi 5.00 109/01 i 89/06 1.1.2007.knin 5.00 29/03 6.3.2003.konavle 7.50 4/02 1.1.2002.končanica 5.00 25/02 1.4.2002.konjščina 5.00 109/01 1.1.2002.korčula 6.00 119/01 1.2.2002.kraljevica 5.00 2/06 1.1.2006.krašić 6.00 117/02 i 39/05 1.5.2005.kravarsko 5.00 29/02 1.4.2002.križ 2.00 109/01 1.1.2002.križevci 10.00 150/05 1.1.2006.krnjak 8.00 115/01 1.1.2002.kutina 12.00 142/10 i 69/11 25.12.2011.Labin 6.00 119/01 1.1.2002.Lanišće 1.00 32/02 20.3.2002.Lastovo 3.00 10/07 i 30/07 6.2.2007.Lepoglava 8.00 132/06 1.1.2007.Lipovljani 6.00 100/01 i 4/10 1.1.2002.Lišane Ostrovičke 6.00 137/10 1.1.2011.Ližnjan 5.00 112/01 1.1.2002.Lokvičići 7.00 158/02 1.1.2003.Lovas 5.00 6/06 1.2.2006.Lovinac 3.00 10/07 1.1.2007.Ludbreg 8.00 156/02, 146/05 i 74/08 1.1.2006.Luka 5.00 65/02 1.7.2002.Lumbarda 5.00 119/01 1.1.2002.Lupoglav 1.00 129/02 i 152/05 1.12.2002.Magadenovac 2.00 22/03 20.2.2003.Majur 5.00 44/10 22.4.2010.Makarska 10.00 187/04 1.1.2005.Mali Bukovac 5,00 67/07 1.8.2007.Marčana 5.00 90/01 1.1.2002.Marijanci 5.00 101/03 26.6.2003.Marija Gorica 10.00 109/02 i 8/06 1.2.2006.Markušica 5.00 131/03 22.8.2003.Medulin 5.00 119/01 1.2.2002.Metković 10.00 3/02 1.1.2002.Milna 2.00 119/01 1.1.2002.Mljet 10.00 17/02 i 60/07 1.1.2002.Motovun 1.00 34/02 11.4.2002.Mrkopalj 5.00 11/02 i 9/03 1.1.2002.Muć 7.00 24/02 1.3.2002.Murter 6.00 4/02 1.1.2002.Našice 8.00 156/09 1.1.2010.Negoslavci 5.00 122/02 26.10.2002.Nova Gradiška 12.00 105/01 i 146/05 1.1.2006.Nova kapela 10.00 108/01 i 3/06 1.1.2002.Novi Marof 10.00 108/01 i 112/01 1.1.2002.Novi Vinodolski 7.00 115/01 1.1.2002.Novska 10.00 77/10 1.7.2010.Nuštar 6.00 119/01, 9/02 i 12/08 1.1.2002.Omiš 8.00 31/10 18.3.2010.Opatija 7,5 126/07 1.1.2008.Orle 5.00 112/02 1.7.2002.Osijek 13.00 115/01, 153/09 1.1.2010.Otočac 5.00 107/01 i 20/06 1.1.2002.Otok 10.00 145/02 i 3/07 1.1.2007.Ozalj 12.00 146/05 1.1.2006.Pazin 5.00 143/02, 154/09 1.1.2010.Petlovac 5.00 119/01 1.1.2002.Petrijevci 5.00 2/03 1.1.2003.Petrinja 10.00 75/04 i 82/04 1.7.2004.Pićan 2.00 3/02 i 15/02 1.2.2002.Pirovac 6.00 122/05 1.1.2006.Pisarovina 3.00 10/05 1.1.2005.Pleternica 10.00 91/05 1.8.2005.Plitvička jezera 5.00 15/02 i 19/02 1.1.2002.Podbablje 6.00 142/03 i 8/06 1.2.2006.Podcrkavlje 5.00 87/01 1.1.2002.Podgora 10.00 153/02 1.1.2003.Podgorač 5.00 137/10 1.1.2011.Podstrana 8.00 119/01 1.1.2002.Pokupsko 5.00 119/01 1.1.2002.Polača 10.00 4/10 1.2.2010.Popovac 3.00 111/01 i 7/02 1.1.2002.Popovača 6.00 115/01, 154/09, 135/10 1.1.2011.Požega 10.00 40/07 23.4.2007.Pregrada 10.00 24/04 1.3.2004.Preseka 3.00 80/02 1.7. 2002.

NazivStopa

(%)Nar. nov., broj


Primošten 10.00 37/11 7.4.2011.Proložac 5.00 9/02 1.1.2002.Promina 5.00 68/02 20.6.2002.Pučišća 5.00 13/02 1.2.2002.Pula 7.50 87/01 1.1.2002.Pušća 10.00 109/01 1.1.2002.rakovec 3.00 73/02 1.7.2002.rakovica 8.00 31/11 24.3.2011.raša 6.00 2/02 1.1.2002.ravna Gora 7.50 14/02 i 19/02 1.1.2002.rešetari 10.00 111/01 i 3/06 2.2.2006.ribnik 5.00 119/01 1.1.2002.rijeka 12.00 108/01, 45/07 i 147/10 1.2.2011.rovinj 6.00 133/06 1.1.2007.rugvica 6.00 119/01 1.1.2002.runovići 6.00 119/01 1.1.2002.ružić 5.00 12/04 1.1.2004.Sibinj 10.00 147/05 1.1.2006.Sinj 8.00 1/02 i 5/05 19.1.2005.Sisak 10.00 59/06 1.7.2006.Skradin 5.00 136/06 1.1.2007.Slatine 6.00 42/11 1.5.2011.Slavonski Brod 8.00 36/10 i 146/10 1.4.2010.Slunj 5.00 119/01 1.1.2002.Solin 10.00 119/01 1.1.2002.Split 10.00 7/94 i 93/01 1.1.2002.Sračinec 5.00 13/06 1.1.2006.Stara Gradiška 5.00 102/01 1.1.2002.Stari Mikanovci 10.00 142/06 1.1.2007.Staro Petrovo Selo 10.00 111/01 1.1.2002.Stupnik 6.00 15/02 1.1.2003.Sutivan 10.00 112/01 1.1.2002.Sveti Đurđ 5.00 3/10 1.1.2010.Sv. Nedelja (Labin) 3.00 94/02 1.1.2003.Sv. Nedelja (Samobor) 6.00 89/09 1.9.2009.Sveti Ivan Zelina 12.00 86/02 27.7.2002.Sveti Lovreč 1.00 65/04 1.7.2004.Sveti Petar u šumi 7.00 2/02 1.1.2002.Svetvinčenat 5.00 1/02 1.1.2002.šibenik 10.00 94/01 1.1.2002.špišić Bukovica 9,00 130/07 1.1.2008.štitar 10.00 8/07 1.1.2007.Tinjan 5.00 99/02 1.10.2002.Tisno 6.00 4/02 i 117/04 1.1.2002.Tordinci 5.00 85/02 1.7.2002.Tribunj 6,00 52/11 1.1.2007.Trnovec Bartolovečki 3.00 111/01 1.1.2002.Trogir 8.00 119/01 1.1.2002.Trpanj 10.00 4/02 1.2.2002.Tučepi 10.00 82/10 9.7.2010.Udbina 5.00 125/02 1.3.2002.Umag 6.00 8/01, 8/02 i 3/03 1.1.2003.Unešić 5.00 67/10 8.6.2010.Valpovo 8.00 48/03 1.5.2003.Varaždin 10.00 2/94, 4/97 i 140/02 1.1.2003.Varaždinske Toplice 10.00 99/05 1.1.2006.Vela Luka 9.00 119/01 1.1.2002.Velika Gorica 12.00 115/01 1.1.2002.Velika kopanica 7.00 119/01 i 2/02 1.1.2002.Veliki Bukovec 5.00 55/07 7.6.2007.Veliko Trgovišće 7.50 119/01, 151/02 i 48/04 1.1.2003.Vidovec 10.00 149/02 1.1.2003.Vinica 5.00 3/03 i 9/03 1.1.2003.Vinkovci 10.00 142/08 1.1.2009.Virovitica 10.00 3/02, 164/04 i 76/06 1.10.2006.Višnjan 5.00 136/06 1.1.2007.Vis 3.00 89/11 29.7.2011.Visoko 10.00 146/05 1.1.2006.Vižinada 1.00 44/04 15.4.2003.Vodice 6.00 7/11 1.1.2011.Vodnjan 5.00 158/02 1.1.2003.Vojnić 7.50 105/01 1.1.2002.Vrbanja 5.00 153/02 1.1.2003.Vrbje 3.00 115/01 1.1.2002.Vrbovec 12.00 24/02 1.4.2002.Vrbovsko 6.00 52/10 6.5.2010.Vrgorac 10.00 2/02 1.1.2002.Vrhovine 5.00 11/03, 8/04,131/06 i 30/11 1.1.2007.Vrlika 7.00 2/02 1.1.2002.Zadvarje 1.00 14/02 1.1.2002.Zagreb 18.00 87/01 i 103/01 1.1.2002.Zagvozd 6.00 112/01 1.1.2002.Zaprešić 12.00 85/01 1.1.2002.Zlatar 10.00 154/09 1.1.2010.Zlatar Bistrica 5.00 2/02 1.1.2002.Zmijavci 8.00 1/02 1.1.2002.Žakanje 5.00 119/02 1.1.2003.Žminj 10.00 111/01, 67/03 i 5/08 19.1.2008.Žumberak 3.00 125/02 1.1.2003.Župa Dubrovačka 10.00 88/01 1.1.2002.Županja 12.00 82/02 1.8.2002.

II. PREGLED STOPA PRIREZA (zaključno s objavom u Nar. nov., br. 112/11)

stope poreza i prireza iz plaće

20910 / 2011

RiP

up in

fo

III. PREGLED OSOBNIH ODBITAKA

RED. BR. OSOBNI ODBITAK POREZNIH OBVEZNIKA FAKTOR MJESEČNI OSOBNI ODBITAK1. 2. 3. 4.

1. Osnovni osobni odbitak 1,00 1.800,00

2. Uzdržavani član uže obitelji, te bivši bračni drug za kojeg plaća alimentaciju 0,5 900,00

3. Uzdržavano prvo dijete 0,5 900,00

4. Uzdržavano drugo dijete 0,7 1.260,00

5. Uzdržavano treće dijete 1,0 1.800,00

6. Uzdržavano četvrto dijete 1,4 2.520,00

7. Uzdržavano peto dijete 1,9 3.420,00

8. Uzdržavano šesto dijete 2,5 4.500,00

9. Uzdržavano sedmo dijete 3,2 5.760,00

10. Uzdržavano osmo dijete 4,0 7.200,00

11. Uzdržavano deveto dijete 4,9 8.820,00

12. Uzdržavano deseto dijete 5,9 10.620,00

13. Invalidnost poreznog obveznika; uzdržavanog člana uže obitelji ili djeteta 0,3 540,00

14. Invalidnost 100% i tuđa njega i pomoć 1,0 1.800,00

Napomena: Uzdržavanim članom uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, prelaze iznos šesterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini (za 2011. godinu 10.800,00 kn), pa porezni obveznik u tom slučaju ne može za njih koristiti osobni odbitak.

osobni odbici / srednji tečajevi

Srednji tečajevi kuna, fiksirani konverzijski tečajevi i eskontne stopeI. PREGLED SREDNJIH TEČAJEVA ZA NEKE VALUTE PREMA TEČAJNICI HNB-a od 1. do 30. rujna 2011. godine u kunama

Broj tečajne liste DATUM PRIMJENE 1 EUR (978) 1 USD (840) 1 GBP (826) 1 CHF (756) 100 JPY (392) 1 CAD (124)

168 01.09.2011. 7,470573 5,172094 8,414703 6,368232 6,752755 5,286656

169 02.09.2011. 7,478354 5,233644 8,489447 6,539309 6,794180 5,350089

170 03.09.2011. 7,478441 5,248765 8,509833 6,727637 6,835244 5,374374

171 06.09.2011. 7,476657 5,287593 8,543774 6,713952 6,882682 5,364225

172 07.09.2011. 7,486264 5,277220 8,507118 6,227655 6,834274 5,337039

173 08.09.2011. 7,499621 5,334771 8,525203 6,218591 6,913367 5,403185

174 09.09.2011. 7,493245 5,327961 8,494780 6,176939 6,888440 5,417717

175 10.09.2011. 7,486854 5,420935 8,656323 6,170145 6,985309 5,478453

176 13.09.2011. 7,480776 5,493300 8,708703 6,208113 7,134741 5,503808

177 14.09.2011. 7,485231 5,503442 8,693648 6,221103 7,143759 5,526603

178 15.09.2011. 7,486647 5,480307 8,641098 6,220212 7,130140 5,523163

179 16.09.2011. 7,489788 5,430137 8,583300 6,204264 7,085892 5,482606

180 17.09.2011. 7,495947 5,426734 8,576598 6,211424 7,074985 5,514970

181 20.09.2011. 7,504448 5,500988 8,650661 6,221562 7,164835 5,596993

182 21.09.2011. 7,500264 5,472249 8,601220 6,215517 7,155375 5,535659

183 22.09.2011. 7,483696 5,469339 8,571408 6,127146 7,168291 5,508794

184 23.09.2011. 7,486033 5,550555 8,575066 6,088681 7,260240 5,431746

185 24.09.2011. 7,483975 5,533029 8,554092 6,128378 7,260356 5,388419

186 27.09.2011. 7,480470 5,559208 8,616068 6,119494 7,283807 5,396386

187 28.09.2011. 7,483713 5,536519 8,602958 6,133688 7,244640 5,399894

188 29.09.2011. 7,487556 5,499894 8,591573 6,136838 7,193348 5,367808

189 30.03.2011. 7,492023 5,493894 8,611521 6,137481 7,178330 5,331262

Napomena: Ako za neke dane nije naveden tečaj, onda vrijedi tečaj od prethodnog dana.

210 10 / 2011

RiP

up in

fo

II. FIKSIRANI KONVERZIJSKI TEČAJEVI VALUTA ZEMALJA EMU PREMA EUR-u

1 EUR =

13,760300 ATS austrijskih šilinga

40,339900 BeF belgijskih franaka

1,955830 DeM njemačkih maraka

166,386000 eSP španjolskih pezeta

5,945730 FIM finskih maraka

6,559570 FrF francuskih franaka

0,787564 IeP irske funte

1.936,270000 ITL talijanskih lira

40,339900 LUF luksemburških franaka

2,203710 NLG nizozemskih guldena

200,482000 PTe portugalskih eskuda

340,750000 GrD grčkih drahmi

III. PREGLED ESKONTNIH STOPA I ZATEZNIH KAMATA

OpisRazdoblje

Godišnja stopa Nar. nov., br.od do

eskontna stopa hNB

11.4.2002. 22.10.2002. 5,90% 39/0023.10.2002. 31.12.2007. 4,50% 120/02

1.1.2008. 30.6.2011. 9,00% 1/081.7.2011. 7,00% 74/11

Zatezne kamate u dužničko-vjerovničkim odnosima i javnih prihoda

11.9.1996. 30.6.2002. 18,00% 76/961.7.2002. 31.12.2007. 15,00% 72/02 odnosno 94/04

Zatezne kamate – trgovački ugovori između trgovaca, te trgovaca i osoba javnog prava

1.1.2008. 30.6.2011. 17,00%ZOO (NN 35/05)

1.7.2011. 15,00%

Zatezne kamate – ostali1.1.2008. 30.6.2011. 14,00%

ZOO (NN 35/05)1.7.2011. 12,00%

Zatezne kamate na više plaćene iznose javnih prihoda

11.9.1996. 30.6.2002. 6,50% 76/961.7.2002. 31.12.2007. 7,50% 72/02 odnosno 94/041.1.2008. 30.6.2011. 14,00%

ZOO (NN 35/05)1.7.2011. 12,00%

Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnikeGRUPA DUGOTRAJNE IMOVINE

REDOVNA STOPA AMORTIZACIJE u %

UBRZANA STOPA AMORTIZACIJE u %

Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BrT 5 10

Osobni automobili, osnovno stado 20 40

Oprema, vozila (osim osobnih automobila), mehanizacija 25 50

Nematerijalna imovina 25 50

računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

50 100

Ostala nespomenuta imovina 10 20

stope amortizacije

Iznos doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu kod službenog puta za 2011.

Broj dana u mjesecu Osnovica za jedan dan Iznos doprinosa po jednom danu1 2 (2.679,95 / stupac 1) 3 (20% x stupac 2)

28 95,71 kn 19,14 kn

30 89,33 kn 17,87 kn

31 86,45 kn 17,29 kn

Napomena: doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu kod službenog puta prikazuje se za radnike u Obrascu ID pozicija III.3.3., za vanjske suradnike u Obrascu IDD (stupac 2 pozicija 5.6.), za obrtnike i slobodna zanimanja u Obrascu ID pozicija III.3.3. – identifikator 12. Za navedeni doprinos Ne podnosi se r-Sm obrazac.

Uplatni račun: Državni proračun rh: 1001005-1863000160

Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):

68 8443 – OIB (11 znamenki)

21110 / 2011

RiP

up in

fo

KAZALO POREZNOG KALENDARA

PDV Obrazac PDV

IDD Izvješće o primicima od nesamostalnog rada, obračunatom porezu, prirezu i doprinosima

IDD-1

Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće i primicima za rad učenika i studenata te obračunanim obveznim doprinosima prema naknadi i primicima te propisanim osnovicama

PP-MI-PO Mjesečno izvješće o obračunu i uplati poreza na potrošnju

ID Izvješće o primicima od nesamostalnog rada, obračunatom porezu, prirezu i doprinosima

ID-1 evidencija o dohotku od nesamostalnog rada

POSEBNI POREZI

Obrasci: alkohol (IZ-AL-PI; IZ-AL; MI-AL), bezalkoholna pića (IZ-Be; MI-Be), duhanski proizvodi (e-DP; IZVJ-DP-1; IZVJ-DP-2; IZVJ-DP-3; PP-DP-1; PP-DP-2), kava (I-kA), naftni derivati (IZ-NA-1; IZ-NA-2; P-NA; P-NA-1), pivo (IZ-PI; MI-PI); auto osiguranje (e-PAO; e-PkO; IZ-PAOkO)

I-LUX Izvješće o obračunanom posebnom porezu na luksuzne proizvode

Iznimno, ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan blagdana, ili u neki drugi dan kad tijelo kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.

porezni kalendar

Porezni kalendar podnošenja obrazacaI. POREZNI KALENDAR PODNOŠENJA OBRAZACA u listopadu 2011.PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2

3 4 5 6 7 8DAN NEOVISNOSTI

9

10I - LUX

11 12 13 14 15 16

17POSEBNI POREZI,

ID, IDD-118 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

31PDV, PP-MI-PO

II. POREZNI KALENDAR PODNOŠENJA OBRAZACA u studenome 2011.PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1SVI SVETI

2 3 4 5 6

7 8 9 10I - LUX

11 12 13

14

15POSEBNI POREZI,

ID, IDD-116 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30PDV, PP-MI-PO

212 10 / 2011

RiP

up in

fo

Ugovor o djelu Ugovor o djelu za osobe koje nisu umirovljenici

Isplate naknada prema ugovoru o djelu su osobito primici koji su navedeni u čl. 32. st. 3. t. 4. Zakona o porezu na dohodak, i to primici trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, sudskih vještaka, konzultanata te druge slične djelatnosti.

OBRAČUN HONORARA PREMA UGOVORU O DJELU

Doprinos za zdravstveno osiguranje (na osnovicu)

15%

Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz osnovice)

20% (ili 15%+5%)

Porez na dohodak 25%

Paušalno priznati izdaci Ne

r-Sm obrazac DA

IDD obrazac DA

Način isplate NA ŽIrO rAčUN

Primjer izračuna: Peri Periću iz Zagreba isplaćuje se naknada za akviziterski posao prema ugovoru

o djelu u iznosu 1.000,00 kn bruto.

PERO PERIĆ - HONORAR PREMA UGOVORU O DJELU 1.000,00 KN BRUTO

% IZNOS

1. BRUTO OSNOVICA 1.000,00

DOPrINOSI IZ OSNOVICe

- za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup)

15 150,00

- za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapital. štednje (II. stup)

5 50,00

2. UkUPNO ZA MIO 20 200,00

OBrAčUN POreZA NA DOhODAk

- dohodak (1.-2.) 800,00

- iznos poreza na dohodak 25 200,00

- iznos prireza porezu na dohodak 18,00% - Zagreb

18 36,00

3. UkUPNO POreZ I PrIreZ 236,00

4. ISPLATA PRIMATELJU (1.-2.-3.) 564,00

5. DOPrINOSI NA OSNOVICU

- doprinos za zdravstveno osiguranje 15 150,00

6. UKUPNI TROŠAK HONORARA ZA ISPLATITELJA (4 + 5)

1.150,00

NAPOMENA: Za obračunati i isplaćeni honorar potrebno je popuniti R-Sm obrazac i pre dati ga istodobno s isplatom, te IDD obrazac koji se predaje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.


SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA

MIROVINSKA OSIGURANJAI. OSNOVNI PODACI







3. Naziv/prezime i ime obveznika “PODUZETNIK” d.o.o.




1. Iznos obračunane plaće/naknade/drugog dohotka 1 0 0 0 , 0 0


3. Iznos obračunanog doprinosa za I. stup 1 5 0 , 0 0

4. Iznos obračunanog doprinosa za II. Stup 5 0 , 0 0

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 5 6 4 , 0 0


- - -


M.P.

POPUNJAVA reGOS Datum zaprimanja: __________________________ Pečat i potpis službene osobe __________________

OBRAZAC R-SmStranica B


Red.broj



Šifraopćine/

grada rada

Osnovaobračuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunane

plaće/naknade/drugog dohotka

Iznososnovice za

obračundoprinosa

Iznosobračunanog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunanog


Iznosisplaćene

plaće/naknade/drugog dohotka

OO B OD DO1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 32273713388 Perić Pero 1333 21 0 00 00 1.000,00 1.000,00 150,00 50,00 564,00

OVAJ NAČIN OBRAČUNA UGOVORA O DJELU PRIMJENJUJE SE SAMO NA OSOBE KOJE NISU UMIROVLJANICI!

ugovor o djelu

21310 / 2011

RiP

up in

fougovor o djelu

OBRAZAC IDDI Z V J E Š Ć E

o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ______ godine ___.(iznosi u kunama i lipama)

I PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA1. NAZIV / IMe I PreZIMe: PODUZETNIK d.o.o.

2. SJeDIšTe / PreBIVALIšTe / BOrAVIšTe: Zagreb, Ilica bb

3. POreZNI BrOJ 7 2 3 4 4 6 7 8 9 0 0

II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA

A) O P I S

B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK

Primici iz čl. 32. st. 3. Zakona1 i ostali Primici iz članka 32. st. 5. ZakonaPrimitak učenika

i studenataUkupno

(3+4+5+6+7+8)Propisana obveza doprinosa

Izuzeti od obveze doprinosa

Autorsko umjetničko djelo

športaši, umjetnici, novinari

Nerezidenti

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. BrOJ PrIMATeLJA 1 1

2. ISPLAĆeNI PrIMICI 1.000,00 1.000,00

3. IZDACI

4. OSNOVICA ZA OBrAčUN DOPrINOSA 1.000,00 1.000,00

5. IZNOSI OBrAčUNANIh DOPrINOSA

5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje 150,00 150,00

5.2. doprinos za mirov. osiguranje u određenim okolnostima

5.3. doprinos za mir. osig. na temelju individ. kapital. šted. 50,00 50,00

5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje 150,00 150,00

5.5. posebni doprinos za zdrav. osig. zaštite zdravlja na radu

5.6. posebni doprinos za korištenje zdr. zaštite u inozemstvu

6. IZDACI ZA DOPrINOSe (čl. 32. st. 4. Zakona) 200,00 200,00

7. OSNOVICA ZA OBrAčUN POreZA (2 -3 -6) 800,00 800,00

8. predujam poreza na dohodak 200,00 200,00

9. prirez porezu na dohodak 36,00 36,00

10. UPLAĆeN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ 236,00 236,00

1 Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04)

Ako je ugovorena neto naknada, tada pomoću koeficijenata (koje prikazujemo u nastavku) možemo iz neto naknade izračunati bruto.Koeficijenti za preračun neto naknade u bruto

STOPA PRIREZAKOEFICIJENT

BRUTO UKUPNI TROŠAK0 1,6666667 1,91666671 1,6722408 1,92307692 1,6778523 1,92953023 1,6835017 1,93602694 1,6891892 1,94256765 1,6949153 1,94915256 1,7006803 1,9557823

6,25 1,7021277 1,95744686,5 1,7035775 1,95911417 1,7064846 1,9624573

7,5 1,7094017 1,96581208 1,7123288 1,96917819 1,7182131 1,975945010 1,7241379 1,982758612 1,7361111 1,996527813 1,7421603 2,003484315 1,7543860 2,017543918 1,7730496 2,0390071

Primjer preračuna neto naknade u bruto pomoću koeficijenta: Peri Periću iz Zagreba (prirez 18%) želimo isplatiti neto honorar u iznosu 564,00 kn za akviziterski posao. Kolika je bruto naknada i ukupni trošak za isplatitelja?

Bruto naknada= neto x koeficijent = 564,00 x 1,7730496= 1.000,00 Ukupni trošak honorara = neto x koeficijent = 564,00 x 2,0390071 = 1.150,00

UPLATNI RAČUNIDoprinos za zdravstveno osiguranjeDržavni proračun rh: 1001005-1863000160

68 8664 – OIB isplatitelja

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup)Državni proračun rh: 1001005-1863000160

68 8290 – OIB isplatitelja – r-Sm

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje (II. stup)Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje: 1001005-1700036001

68 2194 – OIB isplatitelja – r-Sm

Porez na dohodak i prirezPorez i prirez na dohodak Porez i prirez se uplaćuje u korist računa grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009

68 1813 – OIB isplatitelja (primatelja honorara)

214 10 / 2011

RiP

up in

fo

ugovor o djelu

Ugovor o djelu (za umirovljenike)

OBRAČUN HONORARA PREMA UGOVORU O DJELU ZA UMIROVLJENIKA

Doprinos za zdravstveno osiguranje (na bruto osnovicu) Ne

Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz bruto osnovice) Ne


Paušalno priznati izdaci Ne

r-Sm obrazac Ne

IDD obrazac DA

Način isplate Na žiro račun

Primjer izračuna:

Umirovljeniku Ivi Iviću isplaćuje se naknada za akviziterski posao prema ugovoru o djelu u iznosu 1.000,00 kn bruto.

UMIROVLJENIK IVO IVIĆ – HONORAR PREMA UGOVORU O DJELU 1.000,00 KN BRUTO

% IZNOS

1. BrUTO OSNOVICA 1.000,00

2. Porez na dohodak 25 250,00

3. Prirez porezu na dohodak 18 45,00

UKUPNO POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 295,00

4. ISPLATA PrIMATeLJU (1.-2.) 705,00

Za isplaćenu naknadu umirovljeniku potrebno je popuniti IDD obrazac (stupac 4.), koji se predaje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Za kon-kretni primjer IDD obrazac je popuniti na sljedeći način:

UPLATNI RAČUNIPorez na dohodak i prirezPorez i prirez se uplaćuje u korist računa grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka, npr. za Zagreb

68 1813 – OIB (umirovljenika)

Ako je ugovorena neto naknada s umirovljenikom, tada pomoću koeficije-nata prikazanih u nastavku možemo iz neto naknade izračunati bruto.

PRIREZ KOEFICIJENT PRIREZ KOEFICIJENT0 1,3333333 7 1,36518771 1,3377926 7,5 1,36752142 1,3422819 8 1,36986303 1,3468013 9 1,37457044 1,3513514 10 1,37931035 1,3559322 12 1,38888896 1,3605442 13 1,3937282

6,25 1,3617021 15 1,40350886,5 1,3628620 18 1,4184397

Primjer preračuna iz neto autorske naknade u brutoUmirovljeniku Ivi Iviću iz Zagreb (prirez 18%) želimo isplatiti naknadu po

ugovoru o djelu u iznosu 705,00 kn neto. kolika je bruto naknada?

Bruto naknada = neto x koeficijent = 705,00 x 1,4184397 = 1.000,00 kn

Važna napomena!Isplatitelj honorara mora osigurati dokaz o statusu umirovljenika, tj. mora pribaviti presliku pravomoćnog rješenja od umirovljenika kojim je utvrđeno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja.



I PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA1. NAZIV / IMe I PreZIMe: USPJEŠNI PODUZETNIK d.o.o.2. SJeDIšTe / PreBIVALIšTe / BOrAVIšTe: Zagreb, Savska bb3. POreZNI BrOJ 1 1 9 8 7 6 5 4 3 2 1II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA

A) O P I S

B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK Primici iz čl. 32. st. 3. Zakona1 i ostali Primici iz članka 32. st. 5. Zakona

Primici učenika i studenata

Ukupno (3+4+5+6+7+8)Propisana obveza

doprinosaIzuzeti od obveze

doprinosaAutorsko

umjetničko djelošportaši,

umjetnici, novinariNerezidenti

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. BrOJ PrIMATeLJA 1 12. ISPLAĆeNI PrIMICI 1.000,00 1.000,003. IZDACI4. OSNOVICA ZA OBrAčUN DOPrINOSA 5. IZNOSI OBrAčUNANIh DOPrINOSA

5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje5.2. doprinos za mirov. osiguranje u određenim okolnostima 5.3. doprinos za mir. osig. na temelju individ. kapital. šted.5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje5.5. posebni doprinos za zdrav. osig. zaštite zdravlja na radu5.6. posebni doprinos za korištenje zdr. zaštite u inozemstvu6. IZDACI ZA DOPrINOSe (čl. 32. st. 4. Zakona) 7. OSNOVICA ZA OBrAčUN POreZA (2 -3 -6) 1.000,00 1.000,008. predujam poreza na dohodak 250,00 250,009. prirez porezu na dohodak 45,00 45,0010. UPLAĆeN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ 295,00 295,00

Datum sastavljanja: 5.3.2009.

21510 / 2011

RiP

up in

foautorske naknade

Autorske naknadeAUTORSKE NAKNADE

Doprinos za zdravstveno osiguranje (na osnovicu) Ne

Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz osnovice) Ne


Paušalno priznati izdaci 30%

r-Sm obrazac Ne

IDD obrazac DA


Primjer izračuna: Juri Juriću iz Zagreba isplaćuje se autorska naknada za objavljeni čla-

nak u časopisu u iznosu 1.000,00 kn bruto.

JURE JURIĆ - AUTORSKA NAKNADA 1.000,00 KN % IZNOS


2. PAUšALNO PrIZNATI IZDATAk 30 300,00

3. OSNOVICA ZA OBrAčUN (1-2) 700,00

4. OBrAčUN POreZA NA DOhODAk

4.1. iznos poreza na dohodak 25 175,00

4.2. iznos prireza porezu na dohodak (18,00% - Zagreb) 18 31,50

4.3. UkUPNO POreZ I PrIreZ (4.1.+4.2.) 206,50

5. ISPLATA PrIMATeLJU (1.- 4.3.) 793,50

Za isplaćenu autorsku naknadu potrebno je popuniti IDD obrazac (stupac 5.), koji se predaje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Za konkretni primjer IDD obrazac potrebno je popuniti na sljedeći način:

UPLATNI RAČUNIPorez na dohodak i prirezPorez i prirez se uplaćuje u korist računa grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka, npr. za Zagreb 1001005-1713312009

68 1465 – OIB (primatelja honorara)

Pomoću koeficijenata prikazanih u nastavku, možemo iz neto nakna-de izračunati bruto autorsku naknadu.

Koeficijenti za preračun neto autorske naknade u brutoPRIREZ KOEFICIJENT PRIREZ KOEFICIJENT

0 1,2121212 7 1,23039061 1,2146978 7,5 1,23171672 1,2172855 8 1,23304563 1,2198841 9 1,23571214 1,2224939 10 1,23839015 1,2251149 12 1,24378116 1,2277471 13 1,2464942

6,25 1,2284069 15 1,25195626,5 1,2290674 18 1,2602394

Primjer preračuna iz neto autorske naknade u brutoJuri Juriću iz Zagreba (prirez 18%) želimo isplatiti neto autorsku

naknadu u iznosu 793,50 kn neto. kolika je bruto naknada?

Bruto autorska naknada = neto x koeficijent = 793,50 x 1,2602394 = 1.000,00



I PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA1. NAZIV / IMe I PreZIMe: USPJEŠNI PODUZETNIK d.o.o.2. SJeDIšTe / PreBIVALIšTe / BOrAVIšTe: Zagreb, Kralja Zvonimira 93. POreZNI BrOJ 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9II. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA

A) O P I S

B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK Primici iz čl. 32. st. 3. Zakona1 i ostali Primici iz članka 32. st. 5. Zakona

Primitak učenika i studenata

Ukupno (3+4+5+6+7+8)Propisana obveza

doprinosaIzuzeti od obveze

doprinosaAutorsko

umjetničko djelošportaši,

umjetnici, novinariNerezidenti

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. BrOJ PrIMATeLJA 2. ISPLAĆeNI PrIMICI 1.000,00 1.000,003. IZDACI 300,00 300,004. OSNOVICA ZA OBrAčUN DOPrINOSA 5. IZNOSI OBrAčUNANIh DOPrINOSA

5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje5.2. doprinos za mirov. osiguranje u određenim okolnostima 5.3. doprinos za mir. osig. na temelju individ. kapital. šted.5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje5.5. posebni doprinos za zdrav. osig. zaštite zdravlja na radu5.6. posebni doprinos za korištenje zdr. zaštite u inozemstvu6. IZDACI ZA DOPrINOSe (čl. 32. st. 4. Zakona) 7. OSNOVICA ZA OBrAčUN POreZA (2 -3 -6) 700,00 700,008. predujam poreza na dohodak 175,00 175,009. prirez porezu na dohodak 31,50 31,5010. UPLAĆeN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ 206,50 206,50

Datum sastavljanja: 5.3.2009.

216 10 / 2011

RiP

up in

fo

autorske naknade

Autorske naknade uz dodatno priznavanje izdataka (ukupno 55%)

Fizičkim osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost, sukladno čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96 do 177/04) dodatno se priznaje neoporezivi iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka od autorskog honorara za umjetničko i kulturno djelo. Neoporezivi iznos od dodatnih 25% priznaje se uz potvrdu ovla-štene strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije.

Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija: � Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb; � Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb; � Društvo hrvatskih književnika, Zagreb; � hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb; � hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb; � hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb; � hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar; � hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb; � hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb; � hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb; � hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb; � hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb; � hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, čakovec; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika rijeka; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika Split; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin; � hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb; � hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb; � hrvatsko društvo pisaca, Zagreb; � hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb; � hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb; � hrvatsko udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Zagreb; � I. razred hrvatske glazbene unije - udruga umjetnika izvođača, Zagreb; � Udruga profesionalnih plesnih umjetnika “Puls” (suvremeni balet), Zagreb; � Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika hrvatske

(suvremeni balet), Zagreb; � Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb.

Za isplaćenu autorsku naknadu (25% + 30% paušalnih izdataka) potrebno je popuniti IDD obrazac (stupac 5) koji se predaje do 15. U mjesecu za prethodni mjesec. Za konkretni primjer IDD obrazac potrebno je popuniti na sljedeći način:

AUTORSKE NAKNADE UZ DODATNO PRIZNAVANJE 25% IZDATAKA

Doprinos za zdravstveno osiguranje (na osnovicu) Ne

Doprinos za mirovinsko osiguranje (iz osnovice) Ne


Paušalno priznati izdaci 25% + 30% = 55%

r-Sm obrazac Ne

IDD obrazac DA


Primjer izračunaMaji Majić iz Zagreba isplaćuje se autorska naknada u iznosu 1.000,00 kn bruto. Maja Majić ima potvrdu strukovne umjetničke udruge kojom stječe pravo na dodatno prizna-vanje 25% izdataka.

MAJA MAJIĆ - AUTORSKA NAKNADA 1.000,00 KN % IZNOS


2. POSeBNA OLAkšICA - 25% IZDATAkA 25 250,00

3. PAUšALNO PrIZNATI IZDATAk 30 300,00

4. UkUPNI IZDACI (2+3) 55 550,00

5. OBrAčUN POreZA NA DOhODAk

5.1. porezna osnovica (1.- 4.) 450,00

5.2. iznos poreza na dohodak 25 112,50

5.3. iznos prireza porezu na dohodak (18,00% - Zagreb) 18 20,25

5.4. UkUPNO POreZ I PrIreZ (5.2.+5.3.) 132,75

6. ISPLATA PrIMATeLJU (1.- 5.4.) 867,25

UPLATNI RAČUNIPorez na dohodak i prirezPorez i prirez se uplaćuje u korist računa grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka, npr. za Zagreb 1001005-1713312009

68 1830 – OIB (primatelja honorara)

Koeficijenti za preračun neto autorske naknade (25%+30% paušalnih izdataka u bruto)

PRIREZ KOEFICIJENT0 1,1267606

1 1,1281907

2 1,1296244

3 1,1310618

4 1,1325028

5 1,1339476

6 1,1353960

6,25 1,1357587

6,5 1,1361216

7 1,1368481

7,5 1,1375755

8 1,1383039

9 1,1397635

10 1,1412268

12 1,1441648

13 1,1456394

15 1,1486001

18 1,1530700

OBRAZAC IDDII. OPIS PODATAKA TE VRSTE PRIMITAKA

A)O P I S

B) VRSTE PRIMITAKA OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK

Primici iz čl. 32. st. 3. Zakona1 i ostali

Primici iz članka 32. st. 5. Zakona

Propisana obveza

doprinosa

Izuzeti od obveze

doprinosa

Autorsko umjetničko djelo

1 2 3 4 5

1. BrOJ PrIMATeLJA 12. ISPLAĆeNI PrIMICI 1.000,003. IZDACI 550,004. OSNOVICA ZA OBrAčUN DOPrINOSA 5. IZNOSI OBrAčUNANIh DOPrINOSA

5.1. doprinos za mirovinsko osiguranje5.2. dopr. za mir. osig. u određenim okolnostima 5.3. dopr. za mir. osig. na temelju individ. kapital. šted.5.4. doprinos za zdravstveno osiguranje5.5. posebni dopr. za zdrav. osig. zaštite zdr. na radu5.6. posebni dopr. za korištenje zdr. zaštite u inozem.6. IZDACI ZA DOPrINOSe (čl. 32. st. 4. Zakona) 7. OSNOVICA ZA OBrAčUN POreZA (2 -3 -6) 450,008. predujam poreza na dohodak 112,509. prirez porezu na dohodak 20,2510. UPLAĆeN POreZ NA DOhODAk I PrIreZ 132,75

Čitajte RiPup

21710 / 2011

RiP

up in

fopregled uplatnih računa

Pregled uplatnih računa

I. UPLATNI RAČUNI ZA PLAćE

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP)Državni proračun rh: 1001005-1863000160

Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:68 8109 – OIB (11 znamenki) – r-Sm (4 znamenke)

Poziv na broj - uplatitelj fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):

68 8117 – OIB (11 znamenki) – r-Sm (4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. STUP)Doprinos MIO II. Stup: 1001005-1700036001Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:




Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranjeDržavni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:




Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na raduDržavni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:




Doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenostiDržavni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):


Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetomDržavni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj – uplatitelj pravna osoba i fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):


Porez na dohodak i prirez porezu na dohodakPorez na dohodak i prirez: račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca (račune po gradovima/općinama možete vidjeti u riPupu br. 1/2010) Poziv na broj – uplatitelj pravna osoba i fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):


Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitkeDržavni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj – uplatitelj pravna osoba i fizička osoba (obrt, slobodno zanimanje):


II. UPLATNI RAČUNI ZA PODUZETNIČKU PLAćU

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP)Državni proračun rh: 1001005-1863000160

68 8303 – OIB (11 znamenki) – r-Sm

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. STUP)Doprinos MIO II. Stup: 1001005-1700036001

68 2216 – OIB (11 znamenki) – r-Sm

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranjeDržavni proračun rh: 1001005-1863000160


Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na raduDržavni proračun rh: 1001005-1863000160


Porez na dohodak i prirezPorez na dohodak i prirez: račun grada/općine prema prebivalištu fizičke osobe (račune po gradovima/općinama možete vidjeti u riPupu br. 1/2010)


www.RiPup.hr

218 10 / 2011

RiP

up in

fo

III. UPLATNI RAČUNI - UGOVOR O DJELU (DRUGI DOHODAK)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP)Uplatni račun: Državni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

68 8290 – OIB (isplatitelja) – r-Sm (4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. STUP)Uplatni račun:Doprinos MIO II. Stup: 1001005-1700036001Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

68 2194 – OIB (isplatitelja) – r-Sm (4 znamenke)

Članarina HGK-uUplatni račun: članarina hGk - 1001005-1700052620 Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:

67 002 (I. kategorija) OIB – 003 (II. kategorija) – mj. i god. (4 znamenke) 004 (III. kategorija)

Doprinos HGK-uUplatni račun: Doprinos za obavljanje javnih ovlasti hGk 1001005-1700052783Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba:

67 OIB – 001- mj. i god. (4 znamenke)

Doprinos HOK-u u paušalnom iznosuUplatni račun: u korist grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika*

Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

67 OIB

Doprinos HOK-u 0,40% od dohotka (odnosno dobiti)Uplatni račun: u korist grada sjedišta županije*Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

67 OIB

Turistička članarinaUplatni račun: u korist grada/općine, odnosno turističkog mjesta u kojem je sjedište turističke zajednice*Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

67 OIB

Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šumaUplatni račun: Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma 1001005-1700055099 Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

67 OIB – godina na koju se odnosi (4 znamenke)________________________*Pregled uplatnih računa po gradovima/općinama je u riPup-u br. 1/2010 od 327. do 341. str.

Doprinos za zdravstveno osiguranjeUplatni račun: Državni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

68 8664 – OIB (isplatitelja)

Porez na dohodak i prirezUplatni račun: u korist grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika*


68 1813 – OIB (primatelja naknade)

Autorske naknade (30% paušalnih izdataka) – Porez na dohodak i prirezUplatni račun: u korist grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika*



Autorske naknade (30% + 25% paušalnih izdataka) – Porez na dohodak i prirezUplatni račun: u korist grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika*



Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvuUplatni račun: Državni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

68 8443 – OIB

PDVUplatni račun: Državni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

68 1201 – OIB

PDV na usluge inozemnih poduzetnikaUplatni račun: Državni proračun rh: 1001005-1863000160Poziv na broj - uplatitelj pravna osoba i fizička osoba:

68 1228 – OIB

Predujam poreza na dobitUplatni račun: u korist grada/općine sjedišta društva odnosno prema prebivalištu poreznog obveznika „dobitaša“*


68 1651 – OIB

IV. OSTALI RAZNI UPLATNI RAČUNI


CENTAR�ZA�RAČUNOVODSTVO�I�FINANCIJE,�D.�Golika�109,�10000�Zagreb poštarina�plaćena�u�pošti�10000�Zagreb

Svakodnevna telefonska savjetnička služba za pretplatnike na tel. brojeve 01/49 21 739 i 01/48 36 046 od 8.30 do 13.00 sati (temeljem PIN-a)

TISKANICA� ISSN 1333-8374

10

2011

listopad / 10 / 2011RiPup – mjesečnik za računovodstvo, poreze i druga područja ekonomije



Računovodstvo �� Zakup�poslovnog�prostora��(knjiženje,�PDV,�depozit,�ulaganje�u�tuđu�nekretninu)�� Moraju�li�“društva�u�mirovanju”�podnositi�statistička�i�porezna�izvješća?�� Isplata�predujma�dobiti�fizičkim�osobama�-�na�što�treba�paziti�� Ispravak�pogreški�i�knjiženja�po�rješenju�poreznog�nadzora�� Računovodstvene�politike�–�praktični�primjer�� Računovodstvo�konsignacijske�prodaje�strane�robe�� Određena�specifična�knjiženja�u�sustavu�proračuna�� Računovodstvo�danih�i�primljenih�predujmova�kod�proračuna�i�proračunskih�korisnika

Porezi �� Oporezivanje�stipendija�za�školovanje�i�studiranje�te�nagrada�za�vrijeme�praktičnog�rada�i�naukovanja�� PDV�kod�inozemnih�usluga�-�praktični�vodič�� Ugostiteljstvo�-�porezni�i�računovodstveni�aspekt�� Rokovi�u�poreznom�postupku�� Oporezivanje�dohotka�nerezidenata�-�fizičkih�osoba�u�RH�� Sudska�praksa�� Mišljenja�Ministarstva�financija

Plaće i naknade �� Neplaćeni�dopust�-�korištenje�i�evidencije�� Isplata�plaće�sa�zakašnjenjem�i�tretman�zateznih�kamata�

Devizno poslovanje �� Vođenje�nadzorne�knjige�–praktični�primjeri

Propisi.hr �� Ugovor�o�zakupu�poslovnog�prostora�i�najmu�stana�� Što�je�sve�dokaz�u�poreznom�postupku

RiPup info

Zagreb, 16. studenog 2011.Konferencija: SUPERPRODAVAČ

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članove uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce (više na str. 6. i 7.)

ZADNJA VIJEST!Izmijenjen Zakon o porezu na dohodak i određeni mirovinski zakoni (više na str. 13.)


Ogledni primjerak

Documents