Sadraj:
Uvod..........................................................................................3
I Novano trite, pojam i
znaaj............................................4
1. Finansijski
sistem..............................................................................5
1.1 Finansijsko trite, pojam i
znaaj.................................................6
1.1.1 Ocjena privrede i tranje za
novcem............................................11
2. Trite
novca........................................................................12
2.1 Svrha trita
novca..........................................................................14
2.1 Funkcionisanje trita
novca..........................................................16
2.1.1 Uesnici na finansijskom
tritu..................................................17
2.1.2 Instrmenti trita
novca................................................................18
2.1.2.1 Operacije sa hartijama od
vrijednosti.........................................................20
2.1.2.1 Investicijski
fondovi.....................................................................................23
2.1.3 Tehnologija rada trita
novca.....................................................25
Zakljuak.................................................................................29
Litratura
..................................................................................30
Uvod
Sve funkcije novca u privredi odigravaju se preko finansijskih
trita. Finansijsko trite predstavlja organizovan prostor sa svim
elementima neophodnim za njegovo funkcionisanje (vrijeme, pravila,
uzanse kupoprodaje) na kome se susreu ponuda i tranja finansijskih
sredstava.
Ukoliko ne bi postojalo organizovano finansijsko trite, privreda
bi bila degradirana, odnosno, praktino bi bilo nemogue poslovanje
pojedinih privrednih subjekata.
Navei problem savremene trine ekonomije jeste organizacija
kontinuelnog funkcionisanja trita, u smislu funkcionisanja
preduzetnog drutva i potroakog drutva, na ijem se vrhu nalazi
drutvo kapitala. Ne smije da se desi da trite prestane
funkcionisati. U tom sluaju, dolo bi do osnivanja monopolskih
situacija te ne bi bilo govora o postojanju integralnog trita.
Integralno trite je pretpostavka trine privrede u cjelini. Novano
trite je jedan dio, segment, finansijskog trita bez ijeg postojanja
i funkcionisanja, nije mogu opstanak kompletnog finansijskog
trita.
Analiza ovog rada e dati osnove definisanja i funkcionisanja
trita novca, sa osvrtnom na stanje i razvijenost trita novca u BiH.
Vidjeemo ta sve podrazumjeva i kako na cjelokupnu privredu utie
trite novca, te na kojem je nivou razvoja ono u naoj zemlji.
I Novano trite, pojam i znaaj
Trita novca aktivna su jo od ranog 19. vijeka, meutim, postala
su vanija od 1970. godine, kada su kamatne stope porasle iznad
istorijskih nivoa. U sutini, porast kratkoronih stopa, u vezi sa
regulisanim gornjim limitom kamatne stope koju su banke mogle
platiti za depozit, rezultovao je brzim odlivom novca iz
finansijskih institucija kasnih 1970. i ranih 1980-tih. Odliv je
pak prouzrokovao propast mnogih banaka, tednji i zajmova.
Industrija se oporavila tek nakon velikih promjena u regulativi
banaka koja se odnosila na kamatne stope trita novca.
Ova analiza detaljno e predstaviti trite novca kao i vrijednosne
papire i uenike koji se na njemu pojavljuju trguju. Takoe,
raspravlja se zato su trita novca bitna u naem finansijskom
sistemu.
Sa druge strane, teko da se moe definisati novano trite da se
pri tome posebno ne pojasni sama sutina finansijskog trita, te
uloga novanog trita u tom sistemu. U skladu sa tim, ovaj rad e
obuhvatiti sledee take analize:
Finansijski sistem
Finansijsko trite, pojam i znaaj
Ocjena privrede i tranje za novcem
Trite novca
Svrha trita novca
Funkcionisanje trita novca
Uesnici na finansijskom tritu
Instrumenti trita novca
Tehnologija rada trita novca
1. Finansijski sistem
Jedan od najvanijih podsisema privrednog sistema jeste
finansijski sistem. Zapravo, finansijski sistem je sastavni dio
privrednog sistema koji se sastoji iz vie elemenata pomou kojih
treba da omogui nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj
drutveno ekonomskoj zajednici.
Finansijski sistem, slino kao i privredni sistem posjeduje vie
karakteristika, od kojih posebno treba istai:
Dinaminost u privrednom i finansijskom sistemu se stalno deavaju
promjene i pojavljuju novi dogaaji koji sistem ovode u privremena
stanja ravnotee i neravnotee;
Otvorenost privreda jedne zemlje mora biti otvorena prema
inostranstvu, to jest, privredni subjekti moraju ulaziti u razliite
oblike saradnje i odnosa sa subjektima izvan granica nacionalne
ekonomije;
Kompleksnost implicira da se privredni sistem takoe moe
posmatrati kao zaseban i cjelovit sistem, koji se sastoji iz veeg
broja podsistema, to jest, dijelova od kojih je jedan od najvanijih
upravo finansijski podsistem.
Razvijen finansijski sistem omoguava da savremene razvijene
trine privrede, koje su veoma sloene i specijalizovane, funkcioniu
na relativno decentralizovan nain.
Polazei od svega reenog, moe se konstatovati da su najvaniji
elementi finansijskog sistema:
finansijska trita,
finansisjke institucije i
finansijski nstrumenti.
Finansijski sistem predstavlja mehanizam i vodi, odnosno sistem
kanala kojima se vri transfer finansijskih sredstava izmeu
razliitih grupa i subjekata u privredi.
1.1 Finansijsko trite, pojam i znaaj
Finansijsko trite je mjesto i prostor na kome se trae, tj. nude
finansijska sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tranje,
organizovano formira cijena, tako da ono predstavlja i organizovani
metod transfera akumulacije i novanih fondova izmeu ekonomskih
jedinica sa suficitom i jedinica sa deficitom finansijskih
fondova.
Na finansijskom tritu se nude i trae supstituti robe i usluga,
kao to su: efektivni domai i strani novac, hartije od vrijednosti,
potraivanja, razne dispozicije i sl. U zavisnosti od ponude i
tranje finansijskih sredstava, formira se njihova cijena.
Formiranje cijena novanih sredstava na finansijskom tritu se
izraava kamatnom stopom.
Ukoliko je odravanje tekue likvidnosti preduzea njegov
najznaajniji cilj, tada se pri ponudi novanih sredstava ista
plasiraju na sasvim kratak vremenski intreval, pri emu je i kamatna
stopa znaajno nia. Ukoliko se ponuda novanih sredstava formira na
dui vremenski interval, tada se i kamatna stopa kao i cijena
ponuenih novanih sredstava formira na viem nivou. Razlog formiranja
kamatne stope na viem nivou je u injenici da se kamatna stopa
sastoji od tzv. iste kamate i riziko premije.
Putem finansijskog trita stvaraju se mogunosti prelivanja
novanih sredstava od strane fizikih i pravnih lica koja raspolau
veim iznosom slobodnih novanih sredstava, ka privrednim subjektima
iji je finansijski rezultat nedovoljan za finansiranje tekuih i
razvojnih programa iz oblasti proizvodnje, prometa i potronje. U
tom smislu, funkcije finansijskih trita jesu:
Alokativna funkcija finansijskog trita koja se sastoji u
prikupljanju i prenoenju slobodnih novbanih sredstava od subjekata,
koji se njima privremeno koristi, na subjekte kojima su
potrebni;
Evelvacijska funkcija mehanizma finansijskog trita ogleda se
kroz formiranje cijene novca (kamate) na osnovu ponude i
tranje;
Selektivna funkcija finansijskog trita odvija se preko selekcije
pojedinih trailaca novca.
Finansisjko trite se najee dijeli prema predmetu poslovanja, na
novano, kapitalno i kreditno trite, gdje su osnovni kriterijumi
distinkcije, ronost i namjena transferisanih resursa.
Na novanom tritu se kratkorono nudi i trai novac. Stoga je
zadatak novanog trita da omogui traiocu kratkoronih sredstava
(neophodnih za proizvodnju i promet) da u to kraem roku doe do
istih. Iz tih razloga imaoci slobodnih noanih sredstava vre
transformaciju svog novca u trine instrumente koji se brzo mogu
zamjeniti za novac, odnosno u druge likvidne plasmane. Primjeri iz
prakse ukazuju na to da se na novanom tritu mogu pojaviti dvije
vrste trinih instrumenata, i to:
krediti, davanje i uzimanje, iz bankarskih rezervi bez roka ili
na odreeni rok,
hartije od vrijednosti na kratak rok (kupovina i prodaja) koje
je emitovala drava ili finansijska institucija iji je bonitet
zagarantovan.
Na tritu kapitala se dugorono nudi i trai novac. Za trite
kapitala se kae da je specijalizovano trite na kome se trguje
hartijama od vrijednosti. Praksa pokazuje da je ovo trite naroito
aktivno u sluajevima nedostatka investicionih sredstava kod
privrednih subjekata. Tada se ista pribavljaju na tritu kapitala
emitovanjem obveznica ili akcija, zalonica i drugih hartija od
vrijednosti. Karakteristika trita kapitala jeste, da privrednim
subjektima omogui brzu promjenu strukture i smjera svojih
investicija potrefelja. Na ovaj nain uesnici trita kapitala u
sluaju potrebe transformiu se iz tedia u zajmotraioce ime
omoguavaju usmjeravanje svojih slobodnih novanih sredstava u
investicione projekte koji donose najvei finansijski rezultat.
Kreditno trite mobilie i alocira finansijske resurse uz
respektovanje odgovarajuih kriterija i parametara, preko kojih se
ostvaruje povezanost finansijske sa realnom sferom reprodukcije, a
na ovom tritu kljunu ulogu imaju banke koje pospjeuju mobilizaciju
akumulacije i na osnovu ekonomskih i finansijskih kriterijuma
doprinose optimizaciji rasporeda resursa na ova dva ekonomska
mjesta koji garantuju najvee prinose u privredi.
Zajedniki poslovi na finansijskom tritu (bez obzira na vrstu
finansijskog trita) mogu biti:
promptni poslovi i
terminski poslovi.
Karakteristika promptnih poslova kupovine i prodaje jeste, da se
svaka kupovina i prodaja hartija od vrijednosti ili deviza
realizuje odmah, odnosno najkasnije u roku od dva dana raunajui od
dana zakljuenja posla kupoprodaje.
Karakteristika terminskih poslova kupovine i prodaje jeste, da
se svaka kupovina i prodaja hartije od vrijednosti ili deviza
realizuje na odreeni vremenski rok koji se poinje odbrojavati nakon
roka utvrenog za promptne poslove. Znaajna karakteristika terminske
prodaje i kupovine deviza jeste da centralna banka nije obavezna da
intervenie kod dotinih trita.
Opte karakteristike poslova na finansijskom tritu jesu:
da se poslovima na finansijskom tritu mogu smatrati samo oni
poslovi koji su zakljueni u odreenom prostoru, odreenom vremenu i
iji je predmet zakljuivanja finansijska vrijednost koja se prodaje
ili kupuje na dotinom tritu,
da se cjelokupno poslovanje na finansijskom tritu obavlja putem
raznovrsnih selekcija (izvrni komitet, kontrolni komitet, komitet
za trina pravila i sl.,),
da poslove na finansijskom tritu mogu obavljati samo lanovi
trita, dok posrednike poslove mogu obavljati samo posrednici na
ovom tritu tzv. senzali, brokeri i sl,
da poslove na tritu obraunavaju obraunske blagajne trita iji je
zadatak da svaki lan ima svoj raun na kojem raspolae sa odreenim
novanim sredstvima neophodnim za regulisanje kupoprodajnih poslova,
kompenzaciju dugovanja i potraivanja pojedinih lanova finansijskog
trita.
Finansijska trita se razlikuju prema tome da li se na njima
odvija prva kupovina i prodaja finansijskih instrumenata koje u
kreirali deficitni ekonomski subjekti (primarna trita), ili dalja
kupoprodaja (sekundarna trita).
Za primarna trita je karakteristina prva emisija dionica, dok
njihova dalja prodaja i kupovina spada u domen sekundarnih
finansijskih trita.
Funkcija primarnih trita je da se transferisanjem finansijske
tednje obezbjedi njena efikasna alokacija krajnjim korisnicima, dok
sekundarna finansijska trita prvenstveno slue za obezbjeenje
likvidnosti ekonomskih subjekata.
1.1.1 Ocjena privrede i tranje za novcem
Da bi uopte postojalo i funkcionisalo trite novca, mora
postojati odreeni nivo tranje i ponude novca. U tom smislu,
ekonomisti se koriste razliitim agregatnim pokazateljima:
Indeks vodeih privrednih pokazatelja, koje svaki mjesec
objavljuje dravni statistiki zavod;
Nezaposlenost se prati na osnovu zahtjeva onih koji trae pomo
drave, to odslikava stanje o broju ljudi koji ostaju bez posla.
Ukoliko njihov broj opada, to znai da se privreda oporavlja, i
obrnuto.
Nove porudbine koje prijavljuju proizvoai znak je da potroai
troe mnogo i slobodnije.
Tranja za trajnim potronim dobrima specifian je pokazatelj, s
obzirom da najbolje odslikava industrijsku aktivnost.
Stanogradnja, prema broju izdatih graevinskih dozvola jedno je
od mjerila ekonomske stabilnosti, znak da je privreda u usponu.
Kretanje uslunih djelatnosti - pokazatelj su da li dolazi do
oporavka privrede ili je ova jo uvijek u recesiji.
Posebno znaajnu gupu pokazatelja stanja imaju sledei
pokazatelji: lina primanja i potronja, cijene proizvoaa,
raspoloenje potroaa, stopa nezaposlenosti, realni bruto domai
proizvod.
2. Trite novca
Trite novca se odnosi na definisani prostor, ravila, uzanse,
vrijeme i druge uslove pod kojima dolazi do organizovanog
susretanja ponude i tranje za kratkoronim finansijskim
sredstvima.
Pojam trite novca u stvari je pogrean. Novcem novanicama se ne
trguje na tritu novca. Meutim, budui da su vrijednosni papiri
kojima se tamo trguje kratkoroni i izuzetno likvidni, blizu su toga
da budu novac. Vrijednosni papiri trita novca, o kojima e kasnije
biti vie rijei, imaju tri osnovne karakteristike:
uglavnom se prodaju u velikim apoenima,
imaju nizak rizik neplaanja,
dospjevaju unutar godine od datuma njihovog prvobitnog
izdanja.
Veina instrumenata trita novca dospjeva unutar 120 dana.
Transakcije na tritu novca se ne odvijaju na nekom odreenom
mjestu ili u nekoj zgradi. Umjesto toga, trgovci uglavnom
dogovaraju kupovinu i prodaju telefonom i dovravaju ih elektronskim
putem. Zbog tog obiljeja, vrijednosnice trita novca obino imaju i
aktivno sekundarno trite. To znai da je nakon to se hartija od
vrijednosti prvobitno proda - relativno je lako za nju nai nove
kupce. Aktivno sekundarno trite ini vrijednosnice trita novca vrlo
fleksibilnim instrumentima za premoavanje kratkoronih finansijskih
potreba.
Druga karakteristika trita novca jeste da su to trita na veliko.
To znai da je veina transakcija vrlo velika, obino vea od 1 miliona
amerikih dolara. Veina tih transakcija spreava veliki broj
individualnih ulagaa da neposredno uestvuju na tritima novca.
Stoga, dileri i brokeri, koji rade u riznicama velikih banaka i
brokerskih kua, spajaju klijente. Trgovci e kupiti ili prodati 50
ili 100 miliona amerikih dolara u sekundi - to zaista nije posao za
osobe slabog srca!
Fleksibilnost i inovativnost su dva vana obiljeja svakog
finansijskog trita tako da ni novano trite nije izuzetak. Uprkos
prirodi trgovanja na veliko, razvijene su inovativne vrijednosnice
i metode trgovanja kako bi se malim ulagaima dao pristup
vrijednosnicama trita novca.
Zato su potrebna trita novca?
Teoretski posmatrano, trita novca nam ne bi ni trebala.
Bankarska studija postoji prvenstveno zato da nas snadbije
kratkoronim zajmovima te da primi kratkorone pologe. Banke bi
trebale imati prednost u uinkovitosti sakupljanja informacija,
prednost koja bi trebala eliminisati potrebu za tritima novca.
Zahvaljujui trajnim odnosima sa klijentima, banke bi morale moi
ponuditi povoljnije zajmove, nego direktna trita, koja moraju
ocjenjivati svakog dunika svaki put kada se izda nova
vrijednosnica. tavie, kratkorone hartije od vrijednosti ponuene za
prodaju na tritu novca nisu tako lako likvidne, niti tako sigurne
kao polozi u bankama i tedionicama. Kada, dakle, uzmemo u obzir
prednosti koje imaju banke, pitamo se zato uopte postoji trite
novca?
Bankarska industrija postoji prvenstveno zato da bi posredovala
u problemu asimetrinih informacija izmeu tedia kreditora i dunika
potroaa, a banke mogu ostvariti dobit koristei ekonomiju razmjera
pri pruanju usluga. Meutim, bankarska industrija podlijee jaoj
regulativi i snosi sa njome povezane vee trokove dravne
intervencije, nego to je sluaj sa tritima novca. Stoga, u
situacijama kada problem asimetrinih informacija nije ozbiljan,
trita novca imaju znaajnu prednost pred bankama u pogledu iznosa
trokova to nastaju pri trgovanju kratkoronim sredstvima.
2.1 Svrha trita novca
Dobro razvijeno sekundarno trite za instrumente trita novca ini
trite idealnim mjestom da kompanija ili finansijska institucija
skladiti viak sredstava u kratkim razdobljima, dok se ne pokae
potreba za njima. Jednako tako, trite novca nudi jeftin izvor
sredstava kompanijama ili dravi te posrednicima kojima je potrebna
infuzija kratkoronih sredstava. Veina ulagaa na tritu novca, koji
privremeno skladite sredstva kao privremeno ulaganje koje im
omoguava vei prinos nego dranje gotovine ili novca u bankama. Mogu
smatrati da tritni uslovi nisu dovoljno dobri da bi ohrabrili
kupovinu novih dionica ili oekuju porats kamatnih stopa, pa stoga
ne ele kupiti obveznice. Vano je imati na umu da je dranje
neangaovane gotovine skupo za ulagaa, jer gotovina ne zarauje
dohodak vlasniku. Neangaovana gotovina predstavlja oportunitetni
troak u smislu izgubljenog dohodka od kamata.
Trite novca kao segment finansijskog trita predstavlja visoko
specijalizovani oblik operacija kupovine i prodaje novca, ostalih
likvidnih sredstava i kratkoronih hartija od vrijednosti.
Trite novca u sebi sadri:
Trgovanje novcem i kratkoronim hartijama od vrijednosti;
Institucije koje osiguravaju kratkorona sredstva (depozite),
odnosno komercijalne banke, depozitne banke, berze za kratkorone
hartije od vrijednosti, eskontne ili diskontne organizacije,
akceptno kreditne institucije i sl;
Instrumenti trita novca.
U irem smislu u trite novca se eto ukljuuje i devizno trite
(kupovina i prodaja deviza i valuta).
Ciljevi tako definisanog trita novca su mnogobrojni od kojih kao
najvanije treba pomenuti:
obezbjeenje i odravanje tekue likvidnosti monetarnog i kreditnog
sistema zemlje;
zadovoljavanje tranje za novanim sredstvima aktera trita;
ostvarenje dopunskih prihoda banaka i drugih uesnika na
njemu.
Osim toga, ovim tritem se obezbjeuju svi potrebni preduslovi da
se, kroz cijenu novca i kratkoronih hartija od vrijednosti koja se
formira u procesu funkcionisanja trita novca, uravnoteuje ponuda i
tranja novanih sredstava kao osnovni postulat stabilnog trita i
trinog privreivanja.
Trite novca kao dio finansijskog trita ima znaajnu ulogu u
voenju poslovne politike preduzea, banaka i drugih finansijskih
organizacija. Bez trita novca centralna banka ne bi mogla da
sprovodi efikasno monetarno-kreditnu politiku.
Trite novca omoguava:
uspjeno regulisanje odnosa ponude i tranje novca i kratkoronih
hartija od vrijednosti,
odravanja optimalne likvidnosti svih subjekata i banaka,
bru cirkulaciju finansijskih sredstava,
ostvarenje ciljeva monetarne i devizne politike,
uspjeno sprovoenje kreditne politike banaka,
funkcionisanje javnog duga i politka kreditiranja drave,
odvijanje bez tekoa i zastoja privredne aktivnosti na monetarnom
planu.
Ovome se moe dodati i ostvarenje optimalne stope privrednog
rasta i stabilnosti ponude, odnosno cijena.
Trite novca omoguava da ukupan bankarski sistem (centralna banka
i poslovne banke) djeluju na ponudu i tranju novca ukupno i po
sektorima, odlike novca, brzinu plaanja i dr. Time monetarna
politika i centralna banka mogu da osiguravaju dinamian i stabilan
ekonomski rast, uz zadravanje stabilnosti novca i likvidnosti
privrede. Reguliui ponudu i tranju novca, kao i cijenu novca
(kamatu), centralna banka u osnovi regulie privrednu
konjukturu.
Na tritu novca se vre bankarske operacije dnevnim i terminskim
novcem. Isto tako, operacije se vre na primarnom i sekundarnom
tritu kratkoronih hartija od vrijednosti. Na dnevnom i terminskom
tritu novca javljaju se poslovne banke i centralna banka preko
svojih dilera.
Posebnu funkciju na tritu novca ima centralna banka. Glavna
monetarna institucija odreenim instrumentima monetarno-kreditne
politike utie na ponudu i tranju novca i kratkoronih hartija od
vrijednosti, ime direktno utie na likvidnost bankarskog sistema i
privrede u cjelini.
Na primarnom tritu hartija od vrijednosti pored centralne banke
i poslovnih banaka uestvuju i druge finansijske organizacije
specijalizovane za poslovanje hartijama od vrijednosti. Na ovom
tritu se vri prva emisija i prodaja kratkoronih hartija od
vrijednosti.
2.1 Funkcionisanje trita novca
Funkcionisanje i tehnologija rada trita novca je vrlo razliita
izmeu zemalja. U mnogima zemljama ona egzistiraju kao samostalne
institucije, mada se mogu pojaviti i kao neinstitucionalizovana i
mjeovita trita, odnosno kao posebni organizacioni dijelovi
u okviru berzi hartija od vrijednosti. Na taj nain mogue je
razlikovati tri osnovna oblika organizacije trita novca:
instutucionalizovano,
neinstitucionalizovano i
mjeovito.
Institucionalizovano trite se naziva i centralizovanim tritem
novca. Ono podrazumjeva odreene posrednike finansijske
organizacije, u obliku posebne berze novca, za obavljanje poslova
susretanja ponude i tranje kratkoronih novanih i finansijskih
instrumenata. Dobra strana ovakve organiazcije je poveanje
efikasnosti, sigurnosti i smanjenje trokova, poto se svi uesnici
okupljaju na jednom mjestu. Neinstitucionalizovano trite novca je
slobodno trite novca, koje nastaje eljom lnova da zajedniki
obavljaju poslove, poveaju brzinu obavljanja transakcija, smanje
trokove i eliminiu nepotrebne posrednike. Ovakva organiazcija ima
dosta slabosti, poto unosi nedopustivo visok nivo rizika. Mjeovito
trite ima elemente prethodna dva. Ono je u osnovi
neinstitucionalizovano, ali postoji kontrola i centralizacija od
strane jednog, i to najjaeg uesnika centralne banke.
2.1.1 Uesnici na finansijskom tritu
U osnovi, nain funkcionisanja trita novca veoma zavisi od odnosa
tri navanije kategorije uesnika na ovom segmentu finansijkog trita.
to su:
centralna banka,
depozitne finansijske institucije, prije svih banke,
posrednike i druge finansijske organiazcije
Centralna banka ima izuzetno vanu ulogu u funkcionisanju trita
novca. Vrlo esto ona se nalazi u ulozi regulatora i kontrolora
zbivanja na njemu. Ona, ne samo da oliava centralnu monetarnu vlast
i predlae zakonske propise kojima se definiu pravila igre, ve se
javlja i kao aktivan uesnik. Svojim mjerama, iz domena monetarno
kreditne politike moe uticati na odnose ponude i tranje te visinu
kamatnih stopa.
Naravno, u naem sluaju nije ovakva situacija. Cjelokupna
monetarna politika posluje pod odredbama currency board-a.
Poslovne banke su esto najvei igrai na novanom tritu. One
stupaju u dvije vste poslovnih odnosa, i to sa:
centralnom bankom i
meusobno jedne sa drugima.
Za banke i druge depozitne institucije ne propisuju se vrlo otri
uslovi i pravila koja moraju da ispotuju.
Posrednike i druge finansijske institucije mogu na tritu novca
obavljati transakcije za sebe, za depozitne institucije ili druge
uesnike koji nemaju direktan pristup tritu. Da bi mogli da
obavljaju te usluge, ove institucije moraju dobiti odobrenje
nadlenih organa. U sluaju trita novca nadleni organ je centralna
banka ili od nje ovlatena institucija.
2.1.2 Instrumenti trita novca
Postoje razliiti instrumenti trita novca ija je svrha udovoljiti
razliitim potrebama uesnika na tritu. Jedna e hartija od
vrijednosti biti savrena za jednog ulagaa, a druga e biti najbolja
za drugog.
Najzanaajniji mehanizmi, instrumenti na tritu novca jesu
kratkorone hartije od vrijednosti, i tom smislu:
dravne obveznice,
obveznice centralne banke,
blagajniki zapisi centralne banke,
komercijalni zapisi,
bankarska potvrda o depozitu,
bankarski akcept,
komercijalni bonovi, zapisi.
Instrumenti duga su hartije od vriejdnosti kojima emitent dolazi
do sredstava na kreditnoj osnovi i obavezuje se da imaocu isplati
odreeni iznos kamate i glavnice u predvienom roku dospjea. Naime,
rije je o hartijama koje odravaju duniko povjerilake odnose -
kreditne odnose.
Likvidnost jednog vrijednosnog papira se odnosi na to koliko se
brzo, lako i jeftino moe konvertovati u gotovinu. U pravilu, dubina
sekundarnog trita, gdje se hartija od vrijednosti moe preprodati,
odreuje njenu likvidnost. Naprimjer, u svijetu ne postoji dobro
razvijeno sekundarno trite za komercijalne zapise. Stoga, veina
vlasnika komercijalnih zapisa dri ove hartije do dospjea. U sluaju
da ulaga u komercijalni zapis ima potrebu prodati hartiju da bi
doao do gotovine, vjerovatno je da bi mu brokeri naplatili
relativno visoke naknade.
U neku ruku, dubina sekundarnog trita novca nije toliko kritino
vana za vrijednosne papire trita novca, kao to je za dugorone
hartije od vrijednosti poput dionica i obveznica. To je stoga jer
su vrijednosni papiri trita novca kratkoroni, prije svega.
Osnovne karakteristike instrumenata trita novca jesu:
mali rizik neizvrenja,
kratak rok dospjea,
visoka trinost.
U ovom dijelu pojasnit u samo neke od navedenih hartija od
vrijednosti. Ipak, prethodno je potrebno dati par naznaka o samim
operacijama sa hartijama od vrijednosti.
2.1.2.1 Operacije sa hartijama od vrijednosti
Operacije sa hartijama od vrijednosti na novanom tritu se vezuju
za samu organizaciju trita. Naime, opte je poznato da se
finansijsko trite moe podijeliti na primarno i sekundardno.
Na primarnom finansijskom tritu se vri emisija po prvi put
odreene hartije od vrijednosti. Glavni uesnici ovog trita jesu
centralna banka i ostali uesnici koji vre emisiju po prvi put.
Svaka dalja prodaja hartije od vrijednosti predstavlja
preprodaju koja se vri na sekundarnom tritu. Na sekundarnom tritu
pojavljuje se veliki broj uesnika svi oni koji prodaju hartije od
vrijednosti prodavci, i svi oni koji ele kupiti odreenu hartiju od
vrijednosti.
Nominalna vrijednost hartije je zapravo novani iznos na koji
hartija glasi i koji je upisan na blanketu. Naime, to je iznos
potraivanja vlasnika hartije od vrijednosti koji e se naplatiti na
dan dospjea.
Kupoprodajna ili trina cijena hartije od vrijednosti moe biti
manja ili vea od nominalne. To je cijena po kojoj se vre
kupoprodaje na sekundarnim tritima novca. Uglavnom, ova cijena se
odreuje po osnovu ponude i tranje na novanom tritu.
Bankarska potvrda o depozitu
Ovaj se instrument moe nazvati i prenosivi depozitni certifikat.
Naime, to je vrijednosni papir koji izdaje banka, a koji
dokumentuje depozit te odreuje kamatnu stopu i datum dospjea. Budui
da je odreen datum dospjea, depozitni certifikat, bankarska potvrda
o depozitu, je rona hartija od vrijednosti za razliku od depozita
po vienju. Rone hartije od vrijednosti imaju odreen datum dospjea,
dok se depoziti po vienju mogu
podignuti bilo kada. Prenosivi depoztni certifikat glasi na
donosioca. Isti se moe kupiti i prodati prije dospjea.
Istorija depozitnog certifikata:
Prvi veliki depozitni certifikat izdala je Citibank 1961.
godine. Banka je ponudila depozitni certifikat kako bi
neutralizovala dugotrajni opadajui trend depozita po vienju kod
velikih banaka. Velike korporacije minimizirale su svoja salda kod
banaka i ulagali slobodna sredstva u sigurne instrumente trita
novca koji donose zaradu. Depozitni certifikati su im bili privlani
jer su donosili kamatu. Meutim, postojao je problem. Kamatna stopa
koju su banke mogle isplatiti na depozitne certifikate ograniena je
regulacijom. Dok god su kamatne stope bile niske na veinu
vrijednosnih papira, propis nije uticao na potranju. Meutim, kada
su kamatne stope porasle iznad nivoa dozvoljene regulacije, trite
za depozitne certifikate je nestalo. Kao odgovor banke su poele da
nude depozitne certifkate u inostranstvu, gdje nisu bile ograniene
regulacijom. Do 1972. godine depozitni certifikati su predstavljali
otprilike 40% svih bankarskih depozita. Sada je depozitni certfikat
drugi najpopularniji instrument trita novca na prvom mjestu su
rizini zapisi.
Komercijalni zapisi
Komercijalni zapisi su neosigurane hartije od vrijednosti koje
izdaju kompanije, preduzea, i koje dospjevaju za najvie 270 dana.
Budui da su ti vrijednosni papiri neosigurani, samo najvee
kompanije, najveeg kredibiliteta, izdaju komercijalne zapise.
Kamatna stopa koju plaa kompanija odrava njen nivo rizika.
Komercijalni zapis uvijek ima izvorni rok dospjea krai od 270
dana. Najvei broj komercijalnih zapisa ima rok dospjea izmeu 20 i
45 dana. Veina ovih zapisa se izdaje uz diskont. Oko 60%
komercijalnih zapisa izdavatelj prodaje direktno kupcu. Dileri
prodaju zapise na tritu komercijalnih zapisa. Ne postoji snano
sekundardno trite komercijalnih papira. Trgovac e otkupiti
komercijalne papire ako kupac ima krajnju potrebu za gotovinom.
Istorija komercijalih zapisa:
Komercijali zapisi se koriste u razliitim oblicima od 1920-ih.
Restriktivno okruenje dovelo je 1969. godine do izdavanja
komercijalih zapisa od banaka koje su tako finansirale nove
zajmove. Kao odgovor na to, a da bi imali kontrolu nad ponudom
novca, Federalne rezerve su uvele 1970.godine obaveznu rezervu na
komercijalne vrijednosne papire. Bankarske holding kompanije jo
uvijek koriste komercijalne vrijednosne papire za finansiranje
lizinga i potroakih kredita.
Koritenje komercijalih zapisa se naroito povealo u ranim
1980-tim zbog rasta trokova bankarskih zajmova.
Nebankarske korporacije uveliko koriste komercijalne zapise za
finansiranje zajmova koje odobravaju svojim klijentima. Na primjer,
General Motors Acceptance Corporation posuuje novac izdajui
komercijalni zapis te ga koristi za davanje zajmova potroaima koji
kupuju automobile General Motorsa. Slino tome, Household Finance i
Chrysler Credit koriste komercijalne zapise za finansiranje zajmova
klijentima.
Ukupan broj kompanija koje izdaju komercijalne papire varira
izmeu 600 i 800, ovisno o nivou kamatnih stopa.
Bankarski akcept
Bankarski akcepti su nalozi za plaanje odreenog novanog iznosa
nositelju na dati datum. Bankarski akcept se koristi od dvanaestog
vijeka. Meutim, nisu bili velike i vane hartije od vrijednosti sve
dok 1960-tih volumen meunarodnog trgovanja nije porastao. Koriste
se za finansiranje roba koje jo nisu prenesene od prodavca kupcu.
Na primjer, pretpostavimo da kompanija D eli kupiti buldoer od
kompanije C u Japanu. Japanci ne ele isporuiti buldoer jer nikada
nisu uli za kompaniju D i znaju da bi bilo teko naplatiti
potraivanje ako plaanja nije osigurano. Slino tome, D teko alje
novac u Japan prije nego dobije opremu. Banka moe intervenisati u
ovakvoj neodlunoj situaciji izdvanjem bankarskog akcepta.
Budui da su bankovni akcepti plativi donositelju, mogu se kupiti
i podati do dospjea. Prodaju se diskontovani, poput komercijalnih
zapisa. Dileri na tritu spajaju kompanije koje ele diskontovati
bankovne akcepte (prodati ih za promptno plaanje) i one koje ele
uloiti u bankovne akcepte.
Kamatne stope na bankarske akcepte su niske jer je rizik
neplaanja vrlo nizak. Naprimjer, nijedan ulaga u bankarske akcepte
u SAD-u nije pretrpio gubitak glavnice tokom vie od 60 godina.
Razlog jeste injenica da samo banke novanih sredita uestvuju na tom
tritu.
2.1.2.1 Investicijski fondovi
Mnogi investitori ele intervenciju u likvidnost: trae posrednika
da stvori likvidnost tamo gdje ona ranije nije postojala. To je
jedna od funkcija investicijskih fondova trita novca.
Naime, trita novca su trita na veliko gdje se veinom hartija od
vrijednosti trguje u velikim denominacijama. Karakteristika
uinkovito spreava veinu pojedinaca da bi investirala direktno u
hartije od vrijednosti. Meutim, trita uglavnom nau nain da isprave
takve nedostatke, pogotovo kada postoje potencijalni klijenti.
Investicijski fondovi trita novca predstavljaju jednu od tih
ispravaka.
Investicijski fondovi trita novca su fondovi trita novca koji
prikupljaju novac od grupe malih ulagaa te ga investiraju u
instrumente trita novca. Postali su izuzetno popularni od svojih
poetaka, ranih 1970-tih, jer pruaju mogunost malim investitorima da
iskoriste prednost prinosa ponuenih na hartije od vrijednosti trita
novca. Hartije od vrijednosti bi bile inae van dosega malih ulagaa
zbog svojih visokih minimalnih denominacija.
Investicijski fondovi trita novca su otvoreni investicijski
fondovi koji ulau jedino u hartije od vrijednosti trita novca.
Otvoreni fond je onaj koji ulae u vrijednosnice i prodaje
investitorima direktna potraivanja na hartije od vrijednosti. Veina
fondova ne naplauje ulagaima nikakvu nakandu za kupovinu ili otkup
dionica odnosno udjela.
Fondovi uglavnom imaju minimalan ulog od 500 dolara do 20.000
dolara. Prinos na sredstva zavisi iskljuivo od uspjenosti kupljenih
vrijednosnica.
Brokerske kue nemaju kompjutersku podrku potrebnu za podrku
obima transakcija koje stvaraju rauni investicijskih fondova trita
novca. Umjesto da snose troak za razvoj takvih kapaciteta, veina
brokerskih kompanija ima ugovore sa bankama da im osiguraju
obradu.
Istorija investicijskih fondova
Investicijski fondovi trita novca postoje od ranih 1970-tih.
Ipak, niske kamatne stope prije 1977. godine drale su ih podalje od
toga da postanu povoljna alternativa bankarskim depozitima. Meutim,
1978. godine su u Merrill Lynchu prepoznali da bi mogli pruati
bolju uslugu svojim klijentima ponude li raun koji bi klijenti
mogli koristiti za tednju. Prije uvoenja investicijskih fondova
trita novca kao rauna za male ulagae, klijenti su morali koristiti
ekove kada su htjeli kupovati ili prodavati hartije od
vrijednosti.
Klijenti koji su imali raune investicijskih fondova trita novca
mogli su jednostavno uputiti brokera da izvadi sredstva sa rauna te
kupi dionice ili da deponuje sredstva na raun, nakon to su prodali
hartije od vrijednosti. U poetku u Merrill Lynchu nisu smatrali
investicijske fondove trita novca velikim izvorom prihoda.
Meutim, ranih 1980-tih inflacija i kamatne stope rasle su
vrtoglavom brzinom. To je uslovilo da se investitori sjate u
investicijske fondove trita novca.
Odlazak depozita iz banaka i tedionica u investicijske fondove
trita novca prouzrokovalo je ozbiljne probleme likvidnosti u
bankarskoj i tednoj industriji.
2.1.3 Tehnologija rada trita novca
Veina vodeih svjetskih trita novca funkcionie preko dilerskog
naina trgovanja. Pri tome centralnu ulogu ima takozvana banka trita
novca (money market bank, ili money center bank). Rije je o pravom
berzanskom posredniku koji stalno komunicira i ostvaruje kontakte
sa ostalim uesnicima (centralnom bankom, poslovnim bankama, drugim
posrednicima). Usljed toga, ove institucije imaju mogunost
ostvarivanja velikih prihoda na bazi arbitrae poto imaju vie
informacija od drugih uesnika.
Tehnologija rada na tritu novca obuhvata:
organizaciju rada na poslovima trita novca kod uesnika na tritu
novca,
bankarske operacije na tritu dnevnog i terminskog novca,
bankarske operacije na primarnom i sekundarnom tritu hartija od
vrijednosti.
Trite novca je definisano kao mjesto susretanja ponude i tranje
za kratkoronim finansijskim instrumentima. U skladu sa tim,
potrebno je definisati ta sve ini ponudu i tranju kratkoronih
finansijskih instrumenata.
Ponuda se vezuje za vikove novca, to jest slobodna finansijska
sredstva u kratkom roku. To mogu biti vikovi na iro-raunima
poslovnih banaka, vikovi iznad minimalnog iznosa likvidnih
sredstava drugih finansijskih institucija ili posrednika, trenutni
vikovi kod drugih uesnika privrednog i drutvenog ivota. Ponuda se
moe nalaziti u rukama uesnika iz sva etiri ranije pominjana sektora
(javnog, privrede, stanovnitva, ino). Sa druge strane, tranja je
povezana sa manjkovima likvidonosnih finansijskih sredstava u
odreenom trenutku. Ona se takoe moe javiti kod svih uesnika
privrednog i drutvenog ivota. Tehnologija rada trita novca mora
pomoi efikasnom i brzom susretanju tako definisane ponude i tranje
kratkoronih finansijskih sredstava.
Tehnologija rada na tritu novca je prilagoena njegovim osnovnim
segmentima:
Tritu iralnog novca, na kome se trguje dnevnim i terminskim
novcem;
Tritu kratkoronih hartija od vrijednosti, koje obuhvata kako
primarnu emisiju tako i njihovo sekundarno trgovanje;
Trgovina iralnim novcem se odnosi na trgovinu trenutnim vikovima
ili manjkovima novanih sredstava na iro raunima uesnika na tritu
novca. Na ovom segmentu trita novca se obavljaju dvije vrste
transakcija:
Poslovi oko dnevnog novca (cll money) promptne transakcije, gdje
se trguje dnevnim vikovima iralnog novca, tj.vikovima likvidnih
sredstava iznad tekuih obaveza uesnika u toku jednog dana. Bitna
karakteristika ovih poslova jeste da se odmah realizuju i da se
transakcija zatvara u toku jednog radnog dana. Prilikom ugovaranja
ovih poslova bitno je definisati dva parametra: iznos sredstava
kojima se trguje i visinu kamatne stope.
Terminske, gdje se trgovina vikovima / manjkovima iralnog novca
vezuje za odreeni period vremena. Rije je o pozajmnicama koje imaju
rok dui od 24 asa. U dogovaranju ovih poslova, pored iznosa i
visine kamatne stope, vrlo vaan parametar predstavlja rok na koji
se posao zakljuuje. Rok moe biti razliit. Najee se kree od 1-3
mjeseca, a maksimalno moe da iznosi 12 mjeseci.
Trgovina iralnim novcem se obavlja preko brokera i dilera.
Kantakti potencijalnih uesnika (prodavaca, odnosno davaoca vikova
slobodnih sredstava i kupaca onih koji imaju manjak sredstava) se
ostvaruju telefonski ili putem posebnih kompjuterskih programa.
Tako se vri uparivanje ponude i tranje i zatvaranje transakcija.
Slanje dokumenata i knjienje se obavlja kasnije. Najvaniji dokument
koji svjedoi o zakljuenom poslu je zakljunica. U njoj su pored
podataka o kupcu i prodavcu, sadrani i osnovni parametri
transakcije : iznos sredstava, odgovarajue specifikacije i
tiketa.
Tehnologija trgovanja hartijama od vrijednosti zavisi od toga da
li je rije o njihovoj primarnoj emisiji ili sekundarnoj
prodaji.
Primarna emisija predstavlja prvu prodaju hartija. Ona moe da se
obavlja na vie naina kao privatna prodaja kroz direktne kontakte
prodavca (emitenta) i potencijalnih kupaca (buduih vlasnika tih
hartija), ili kao javna prodaja. U sluaju javne prodaje mogue je
organizovati aukciju kao jedan od najefiksnijih metoda primarne
emisije. Kod primarne emisije dravnih hartija to je uobiajen nain,
pri emu veliku ulogu imaju takozvani primarni dileri koji faktiki
utiu na kretanje trita. Sekundarna prodaja se odnosi na preprodaju,
odnosno drugu i svaku narednu transakciju sa hartijom od
vrijednosti koja je ve emitovana.
Prilikom trgovine hartijama od vrijednosti na tritu novca treba
razlikovati dva mogua naina obrauna kamate:
Obraun kamate na nominalnu vrijednost, gdje emitent (prodavac,
dunik) u primarnoj emisiji prodaje hratije po nominalnoj
vrijednosti, a na dan dospjea plaa nominalnu vrijednost uveanu za
iznos kamate. Naprimjer, ukoliko je nominalna vrijednost hartije
1.000 KM, a kamatna stopa na mjesenom nivou 5% i rok dospjea 1
mjesec, tada e emitent biti u obavezi da na kraju mjeseca
vlasnicima plati iznos od 1.050 KM.
Diskontni obraun, gdje emitent prilikom primarne emisije prodaje
hartije od vrijednosti uz diskont, to jest po cijeni koja je manja
od nominalne vrijednosti tih hartija. Naravno, na dan dospjea on e
vlasnicima emitovanih hartija isplatiti pun iznos nominalne
vrijednosti. Na primjer, diskontni obraun je prisutan kada emitent
primarno prodaje hartiju od vrijednosti sa nominalnom vrijednou od
1.000 KM za recimo 952,38 KM. U ovom sluaju, kamatna stopa je ista
kao i u prethodnom primjeru 5% a rok je 1 mjesec. Razliit je samo
nain obrauna kamate. Po diskontnom metodu emitent e prikupiti manji
iznos sredstava od nominalne
vrijednosti (za iznos diskonta), a imae obavezu da isplati na
dan dospjea puni iznos nominalne vrijednosti emitovanih hartija. To
konktretno znai da e vlasnici na dan dospjea moi da naplate 1.000
KM, iako su hartiju platili svega 952,38 KM. U grupu hartija gdje
se vri ovakav obraun spadaju komercijalni/blagajniki zapisi, zapisi
dravne blagajne, mjenice, pojedine kratkorone obveznice lokalnih
organa vlasti koje ne plaaju kupone i td.
Ova dva metoda obrauna su povezani sa prirodom matematikih
operacija koje se primjenjuju u obraunu. U prvom sluaju se
primjenjuje metod kapitalisanja, a u drugom matematika operacija
diskontovanja.
Najvea svjetska trita novca jesu: Njujork, ikago, San Francisko,
Los Aneles, London (jedno od najstarijih), Tokio, Paris, Frankfurt,
i td. Organizacija i nain rada pojedinih trita trita se razlikuje
izmeu zemalja. Tako, na primjer u Japanu postoje dvije vrste trita
novca meubankarsko i otvoreno. Na meubankarskom tritu se odvija
promet dnevnim novcem i pojedinim diskontnim hartijama od
vrijednosti, dok se na otvorenom trguje ostalim hartijama od
vrijednosti.
Zakljuak
Stanje razvijenosti prevrede jedne zemlje se najlake uoava preko
razvijenosti njenog finansijskog sistema. S obzirom da kljunu ulogu
u finansijskom sistemu imaju finansijska trita, moe se rei da po
osnovu njihove razuenosti, uesnika te znaaja u jednoj zemlji,
jednostavno dolazimo do zakljuka koliko je razvijena privreda
posmatrane zemlje.
Trite novca predstavlja dio finansijskog trita gdje se trguje
iralnim novcem, kratkoronim kreditima, depozitima, mjenicama,
kratkoronim hartijama od vrijednosti i ostalim novanim surogatima.
Na novanom tritu, tano su definisani uesnici, prostor za trgovanje
te instrumenti koji su predmet trgovanja. U svakom sluaju,
najznaajniji uesnici ovog trita jesu centralna banka i komercijalne
banke. Stoga, i primaran rad trita novca podrazumjeva meubankarsku
kupovinu i prodaju novca. Ista podrazumjeva trgovanje potranim
saldima na iro raunima vikovi likvidnih sredstava koje banka nudi
na jedan dan.
Potrebno je razlikovati pojmove novano trite i trite novca.
Novano trite se vezuje za ukupne transakcije jedne nacionalne
ekonomije. To jedan irok pojam jer se odnosi na sve novane
transakcije, kod svih uesnika privrednog i drutvenog ivota. Trite
novca je jedan mnogo ui pojam. Trite novca, kao to sam ve navela,
predstavlja definisani prostor, pravila, vijeme i uzanse ime se
organizovano susree ponuda i tranja kratkoronih finansijskih
instrumenata kratkorone hartije od vrijednosti i iralni novac.
Literatura
Alijagi,M., Finansijska trita i institucije, skripta , Visoka
kola za usluni biznis, Istono Sarajevo, Sokolac, 2008. godine;
Sejmenovi, J. Monetarne i javne finansije, Fakultet za poslovne
studije, Banja Luka, 2008. godine;
Bjelica, V., Bankarstvo, teorija i praksa,Univerzitet u Novom
Sadu, 2001. godine
Eri,D., Finansijska trita, Ekonomski fakultet Beograd, 2003.
godine;
Ivanievi,M., Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Beograd,
2001. godine;
Mishin,F., Finansijska trita i institucije, izdavatvo MATE,
Zagreb, 2006. godine;
Radii, J.,Javne finansije,Univerzitet u Novom Sadu , 2001.
godine, str.
Vunjak, N., Finansijski menademnt, Ekonomski fakultet Subotica,
2002. godine;
Vunjak, N., Finansijsko trite, berze i brokeri, Ekonomski
fakultet Subotica, 2003. godine;
Internet izvori:
www.eis-bih.com Eri, D., Finansijska trita Beograd, 2003.
godine, str.25.
Eri,D., Finansijska trita, Beograd, 2003. godine, str. 11.
Bjelica, V., Bankarstvo, teorija i praksa, Novi sad, 2001.
godine, str.254.
Ibid; str. 260.
Poslovne finansije, Nenad Vunjak, Subotica, 2002. godine
Javne finansije, Boidar Raievi, Marko Radii, Subotica, 2001.
godine
Eri,D., Finansijska trita Beograd, 2003. godine, str.258.
Radii, J., Javne finansije, Novi Sad, 2001. godine, str. 354
Vunjak,N., Poslovne finansije, Subotica, 2002. godine, str.
258.
Ibid;str.260.
Alijagi,M., Finansijska trita i institucije, Skripta,
I.Sarajevo, 2008. godine, str. 94.
Frederik,S., Mischin, Finansijska trita i institucije, Zagreb,
2006. godine, str.425.
Ibid; str.450.
Ibid, str.460.
Vunjak,N., Poslovne finansije, Subotica, 2002. godine,
str.452.
PAGE 29