ODELJENJE U NOVOM SADU SEMINARSKI RAD IZ STATISTIKE TEMA :STAV STUDENATA FAKULTETA UNIVERZITETA U NOVOM SADU O ZNAAJU I UTICAJU TELEVIZIJE NA NAŠE ŽIVOTE STUDENTI: STANKOVIJELENA ŠARAC JELENA TANKOSIDUŠKA TOJAGIZORANA TRNINIBOJANA PROFESOR:DR MIRKO SAVIVUKOVIMINA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ODELJENJE U NOVOM SADU
SEMINARSKI RAD IZ STATISTIKE
TEMA:STAV STUDENATA FAKULTETA UNIVERZITETA U NOVOM SADU O ZNAČAJU I UTICAJU TELEVIZIJE NA NAŠE ŽIVOTE
STUDENTI: STANKOVIĆ JELENA ŠARAC JELENA TANKOSIĆ DUŠKA TOJAGIĆ ZORANA TRNINIĆ BOJANA PROFESOR:DR MIRKO SAVIĆ VUKOVIĆ MINA
2
S A D R Ž A J
I UVOD:predmet i problem istrazivanja.................................................................................. 4. II REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Prikaz prikupljenih podataka................................................................................................. 6.
2.1. Grupisanje studenata po fakultetima (tabelarni i grafički prikaz)................................ 6. 2.2. Grupisanje studenata prema godini studija (tabelarni i grafički prikaz) ...................... 6. 2.3. Grupisanje studenata prema polu (tabelarni i grafički prikaz) ..................................... 7. 2.4. Grupisanje studenata prema dnevnom slobodnom vremenu (tabelarni i grafički
prikaz)........................................................................................................................... 7. 2.5. Grupisanje studenata prema vremenu (satima) provedenim u gledanju televizije
(tabelarni i grafički prikaz) sa srednjim vrednostima i merama varijacije................... 8. 2.6. Grupisanje studenata prema broju dana provedenih bez televizije(tabelarni i grafički
prikaz)........................................................................................................................... 10 2.7. Grupisanje studenata prema gledanosti nacionalnih televizijskih stanica (tabelarni i
grafički prikaz) ............................................................................................................. 11 2.8. Grupisanje studenata prema inostranom kanalu koji najvise prate (tabelarni i grafički
prikaz)........................................................................................................................... 11 2.9. Grupisanje studenata prema najgledanijem televizijskom programu i polu (tabelarni i
grafički prikaz) ............................................................................................................. 12 2.10. Grupisanje studenata prema opštoj oceni domaćeg televizijskog programa sa srednjim
vrednostima i merama varijacije (tabelarni i grafički prikaz) ...................................... 12 2.11.Grupisanje studenata prema tome koliko televizija može da utiče na stavove o
određenim temama (tabelarni i grafički prikaz) ........................................................... 14 2.12.Grupisanje studenata prema gledanosti informativnog programa (vesti) (tabelarni i
grafički prikaz) ............................................................................................................. 15 2.13.Grupisanje studenata prema praćenju ″španskih serija″ (sapunica) i polu (tabelarni i
grafički prikaz) ............................................................................................................. 15 2.14.Grupisanje studenata prema praćenju emisija ″Emotion″-a (tabelarni i grafički prikaz)
...................................................................................................................................... 16 2.15.Grupisanje studenata prema stavu o zavisnosti od televizije i polu (tabelarni i grafički
prikaz)........................................................................................................................... 17 2.16.Grupisanje studenata prema načinu rešavanja TV dileme (tabelarni i grafički
prikaz ).......................................................................................................................... 17 2.17.Grupisanje studenata prema tome da li televizor radi i kada ništa ne gledaju na njemu
(tabelarni i grafički prikaz)........................................................................................... 18 - Testovi.................................................................................................................................... 19 Tankosić Duška – Friedman-ov test – da li se informativni program podjednako gleda s obzirom na vrstu fakulteta........................................................................................................ 19 Tankosić Duška - Kolmogorov – Smirnov test – da li su studenti i studentkinje po fakultetima ujednačeni po pitanju nezavisnosti od televizije................................................... 20 Tankosić Duška - Kolmogorov – Smirnov test – da li je gledanost Velikog brata bila jednaka gledanosti svih ostalig emisija Emotion-a zajedno .................................................................. 21 Trninić Bojana – Kolmogorov – Smirnov test – da li je zavisnost od televizije na fakultetima podjednaka ............................................................................................................................... 23 Trninić Bojana - Friedman – ov test – da li televizija podjednako utiče na stavove studenata .................................................................................................................................. 24
3
Trninić Bojana – Testiranje razlika aritmetičke sredine 2 uzorka, testiranje razlika proporcije 2 uzorka .................................................................................................................................... 25 Stanković Jelena - χ2 test – nezavisnosti obeležja – da li su godine studija i vrste televizijskog programa nezavisna obeležja .............................................................................. 30 Stanković Jelena – Kolmogorov – Smirnov test - da li je gledanost određene vrste TV programa podjednaka u zavisnosti od polova .......................................................................... 33 Stanković Jelena – Friedman – ov test – da li se sve vrste TV programa podjednako gledaju u zavisnosti od fakulteta........................................................................................................... 34 Tojagić Zorana - χ2 test značajnosti proporcije – da li je odnos gledanosti TV stanica međustudentima PINK:B92:RTS = 1:2:1 ......................................................................................... 36 Tojagić Zorana – Friedman – ov test – da li se sve TV podjednako gledaju među studentima svih fakulteta ............................................................................................................................ 37 Tojagić Zorana – Kolmogorov – Smirnov test – da li su sati provedeni u gledanju televizije između prirodnih i društvenih fakulteta ujednačeni ................................................................ 39 Vuković Mina - χ2 test – nezavisnosti obeležja - da li su godine studija i uticaj TV na stavove nezavisna obeležja....................................................................................................... 40 Vuković Mina – Kolmogorov – Smirnov test – da li je uticaj TV na stavove između polova ujednačen.................................................................................................................................. 42 Vuković Mina - χ2 test – homogenosti skupa – da li uticaj televizije na stavove zavisi od fakulteta .................................................................................................................................... 43 Šarac Jelena – Kolmogorov – Smirnov test – da li je gledanost ″španskih″ serija kod oba pola ujednačena ........................................................................................................................ 46 Šarac Jelena - χ2 test – nezavisnosti obeležja – da li su vreme gledanja televizije i učestalost praćenja informativnog programa nezavisna obeležja ............................................................. 47 Šarac Jelena – Friedman-ov test – da li je podjednaka gledanost ″Emotion″ emisija međufaultetima.................................................................................................................................. 48 III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA....................................................................................... 51
Televizija je prenošenje informacija u slici i sceni sa jednog mesta na drugo, putem kablovske veze. Reč “televizija”, je kovanica nastala od grčke reči Τηλε - daleko, na daljinu i latinske reči visio – viđenje, gledanje.
Televizija je prilično komplikovana stvar, i mnogi ljudi su doprineli njenom razvoju. Lanac zbivanja koji je doveo do tog izuma otpočeo je 1817.godine kada je švedski hemičar Jons Bercelijus otkrio hemijski element selen. To otkriće je navelo 1875.godine američkog pronalazača Dž.R.Kerija da stvori prvi grubi televizijski sistem upotrebivši fotoelektričnećelije. Zatim je usledio pronalazak Nipkova 1884.godine čiji je princip bio isti kao i Kerijev. Tek 1923.godine prvi put su stvarno prenete slike preko žica. To su postigli Džon Berd u Engleskoj i Čarls Dženkin u SAD.
Uporedo sa štampanim medijima, televizija i (u poslednje vreme) sve više internet, predstavljaju temelj savremene informisanosti ugrađen u sve pore društva. I danas, u doba ekspanzija i razvoja savremenih tehnoloških izuma (interneta), televizija zauzima jedno od vodećih mesta u sferi nacionalnih medija. Shodno globalnom razvoju televizija se razvija i teži da kroz sve veći broj programa bude zanimljivija i prilagođenija (dostupnija) svima. U poslednje vreme televizijski program je, pored ustaljene programske šeme, obogaćen novim formama i sadržajima emisija. Nova forma na našem podneblju jesu reality-show programi koji u svetu iz sezone u sezonu privlače sve veći broj mladih gledalaca. Upravo, cilj naše ankete bio je da se ispita mišljenje mladih ljudi (studenata), uopšte o televiziji, odnosno, tome koliko je televizija upletena u njihovu svakodnevicu. Pošli smo od pretpostavke da je televizija i dalje prisutna u velikoj meri u životu svakoga od nas, bez obzira na sve veći razvoj i dostupnost interneta i drugih medija.
Kako bi potvrdili gore navedenu pretpostavku i došli do potrebnih podataka i tvrdnji sproveli smo anketu na 10 fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Po završetku sastavljanja pitanja anketnog listića i njegovog umnožavanja, započinjemo prikupljanje podataka. Anketu smo sproveli u periodu od 04.12.2006. do 11.12.2006. Metodom slučajnog izbora bez ponavljanja anketirani su studenti I, II, III, IV i V godine. Anketa se sastoji od 16 pitanja sa ponuđenim odgovorima i odgovorima na dopunjavanje (primer ankete dat je u prilogu). Ukupan broj anketiranih studenata je 200, raspoređen proporcionalno broju studenata na pojedinim fakultetima. Na osnovu podataka iz anketnih listića izvršili smo sređivanje, grupisanje i obradu podataka po datim obeležjima. Rezultati su prikazani tabelarno i grafički.
U analizi smo koristili različite vrste parametarskih i neparametarskih testova kako bismo došli do rezultata i zaključaka. Primenom parametarskih testova vršili smo testiranje:- razlike između aritmetičke sredine dva uzorka, odnosno testirali smo razlike između
prosečne ocene kvaliteta domaćeg televizijskog programa koje su dali studenti prirodnih i društvenih fakulteta - razlike proporcija dva uzorka, odnosno razlike u proporcijama studenata na prirodnim i
društvenim fakultetima koji su kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenili ocenom 3 i više.
Takođe, smo za prirodne i društvene fakultete formirali intervale poverenja u kojima se može naći prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa. Od neparametarskih testova koristili smo:- χ2 testove (test značajnosti proporcije, test nezavisnosti obeležja i test homogenosti skupa)
Na osnovu χχχχ2 testa nezavisnosti obeležja testirali smo nezavisnost obeležja – godine studija studenata i vrste televizijskog programa, zatim nezavisnost obeležja – vremena provedenog u gledanju televizije i učestalosti praćenja informativnog programa, kao i nezavisnost obeležja – godine studija i uticaja televizije na stavove studenata o određenim temama.
5
Na osnovu χχχχ2 testa značajnosti proporcije smo utrdili da li je odnos gledanosti nacionalnih televizijskih stanica među studentima PINK:B92:RTS=1:2:1. Na osnovu χχχχ2 testa homogenosti skupa utvrdili smo da li je stepen uticaja televizije na stavove studenata zavisan od vrste fakulteta koji pohađaju.
- Kolmogorov – Smirnov test – primenom ovog test utvrdili smo da li je zavisnost studenata od televizije podjednaka na svim fakultetima Univerziteta u Novom Sadu, zatim smo testirali da li je gledanost “Velikog brata” jednaka gledanosti i svih ostalih emisija ‘Emotion” produkcije zajedno, takođe smo testirali nezavisnost studenata od televizije po fakultetima, u zavisnosti od pola. Pomoću ovog testa utvrdili smo i da li je uticaj televizije na stavove studenata podjednak u zavisnosti od pola, da li je gledanost “španskih serija” ujednačena kod oba pola, da li je gledanost određene vrste televizijskog programa podjednaka po polovima i da li su sati provedeni u gledanju televizije, između fakulteta prirodnih i društvenih nauka, ujednačeni. - Friedman-ov test nam je poslužio da ispitamo ujednačenost gledanja određenih vrsta
televizijskih programa u zavisnosti od fakulteta, da li se sve nacionalne televizije podjednako gledaju među studentima svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, da li televizija podjedanko utiče na stavove studenata, da li se informativni program podjednako gleda u zavisnosti od fakulteta i da li je podjednaka gledanost emisija “Emotion-a” u zavisnosti od fakulteta.
6
II REZULTATI ISTRAŽIVANJA – prikaz prikupljenih podataka
2.1.Grupisanje studenata po fakultetima (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 1.Raspored studenata po fakultetima
2.2.Grupisanje studenata prema godini studija (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 2.Raspored studenata po godini studija
Slika 2. Strukturalni krug rasporeda broja
studenata po godini studija
FAKULTET (x)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Ekonomski 33 Medicinski 16 Tehnološki 4
Pravni 27 Filozofski 23
Poljoprivredni 13 DIF 11 PMF 17
Akademija umetnosti 5FTN 51
UKUPNO: 200
GODINA STUDIJA(X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
I 35 II 42 III 41 IV 31 V 51
UKUPNO: 200
33
Medicinski16
Tehnološki4
Pravni 27
Filozofski 23
Poljoprivredni 13
DIF 11
PMF 17
Akademija umetnosti 5
FTN 51
I18%
II20%
III21%
IV16%
V25%
Slika 1.Strukturalni krug sa izdvojenim kružnim isečcima rasporeda broja studenata po fakultetima
Ekonomski
7
2.3.Grupisanje studenata prema polu (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 3.Raspored studenata prema polu
Slika 3.Histogram rasporeda studenata prema polu (3D)
2.4.Grupisanje studenata prema dnevnom slobodnom vremenu (tabelarni i grafički prikaz)
Tabela 4.Raspored studenata prema satima slobodnog vremena SLOBODNOVREME U h
Na osnovu podataka u tabeli može se zaključiti da je prosečno dnevno slobodno vreme studenata na Univerzitetu u Novom Sadu sledeće:
Σ xisƒi 942x = = = 4,71
Σ ƒi 200
Odgovor:Prosečno dnevno slobodno vreme studenata u uzorku od 200 studenata iznosi 4,71h.
POL (X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Muški 77 Ženski 123
UKUPNO: 200
77
123
020406080
100120140
Broj studenata
MuškiŽenski
Pol
8
Slika 4.Poligon rasporeda broja studenata prema satima slobodnog vremena
2.5.Grupisanje studenata prema vremenu (satima) provedenim u gledanju televizije (tabelarni i grafički prikaz) sa srednjim vrednostima i merama varijacije Tabela 5.Raspored studenata prema vremenu provedenom u gledanju televizije
Na osnovu podataka u tabeli 5. izračunali smo srednje vrednosti i mere varijacije. SREDNJE VREDNOSTI: 1)aritmetička sredina
Σ xiƒi 465 x = = = 2,325
Σ ƒi 200 Odgovor:prosečno vreme provedeno u gledanju televizije, u uzorku od 200 studenata, je 2,325h. 2)modusNajveća frekvencija je 65, a toj frekvenciji odgovara vreme gledanja televizije od 2h. To znači da je modus Mo=2 h.
Odgovor: U uzorku od 200 studenata, najveći broj studenata proveo je 2h u gledanju televizije.
3)medijana
Xn/2 + Xn/2+1 X100 + X101 2 + 2Me = 2 = 2 = 2 = 2
Odgovor:U uzorku od 200 studenata,jedna polovina studenata provodi manju od 2h u gledanju televizije, a druga polovina studenata provodi više od 2h u gledanju televizije. MERE VARIJACIJE: 1)interval varijacije
I = Xmax – Xmin = 8 – 0 = 8 Odgovor:Razlika izmedju najvećeg i najmanjeg broja sati provedenih u gledanju televizije, u uzorku od 200 studenata je 8h. 2)varijansa
∑ Xi2.ƒI - x .∑ ƒI 1473 - 2,3252.200
σu2 = = = 1,96922106
∑ ƒI - 1 200 – 1 Odgovor:U uzorku od 200 studenata, prosek kvadrata odstupanja pojedinačnog vremena provedenog u gledanju televizije od prosečnog iznosi 1,96922106. 3)standardna devijacija
σu = σu2 = 1,403289388
Odgovor:U uzorku od 200 studenata, srednja mera odstupanja pojedinačnog vremena provedenog u gledanju televizije od prosečnog iznosi 1,403289388 h. 4)koeficijent varijacije
σu 1,403289388 Vu = . 100 = . 100 = 60,3565328 X 2, 325
Odgovor:koeficijent varijacije pokazuje da standardna devijacija iznosi 60,36% od aritmetičke sredine. 5)normalizovano odstupanje za vreme gledanja televizije od X=3h
X - x 3 – 2,325Uu = = = 0,481012687
σu 1,403289388
10
Odgovor:vreme gledanja televizije od 3h odstupa od prosečnog vremena gledanja za 0,481012687standardnih devijacija iznad proseka.
Slika 5.Histogram rasporeda studenata prema premenu provedenom u
gledanju televizije
2.6.Grupisanje studenata prema broju dana provedenih bez televizije (tabelarni i grafički prikaz)
Tabela 6.Raspored studenata po broju dana bez televizije
Slika 6.Raspored studenata prema broju dana
provedenih bez televizije
BROJ DANABEZ TV
(X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Do 10 99 11-20 18
Preko 20 83 UKUPNO: 200
99
18
83
0
20
40
60
80
100
120
Do 10 11-20 Preko 20
Broj dana
15
39
65
53
11 123 1 10
10
2030
40
5060
70
Brojstudenata
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Vreme gledanja
123456789
Broj stude-nata
11
2.7.Grupisanje studenata prema gledanosti nacionalnih televizijskih stanica (tabelarni i grafički prikaz)
Tabela 7.Raspored studenata prema gledanosti nacionalnih televizijskih stanica
55
105
202 2 6 10
020406080
100120
Pin
k
B92
RTS
Ava
la
Kos
ava
SO
S
Ne
gled
amdo
mac
e.te
levi
.
nacionalna televizija
broj
stud
enat
a
Slika 7.Prikaz rasporeda studenata prema gledanosti nacionalnih televizija
2.8.Grupisanje studenata prema inostranom kanalu koji najvise prate (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 8.Raspored studenata prema gledanosti inostranih kanala
Slika 8.Raspored studenata prema gledanosti
inostranih kanala
NACIONALNATV STANICA
(X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Pink 55 B92 105 RTS 20 Avala 2
Kosava 2 SOS 6
Ne gledam domace.televi. 10
UKUPNO: 200
INOSTRANIKANALI
(X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Ni jedan 50 RTL 34 MTV 25
Discovery 23 History 11
VH1 7 Explorer 14
Nova 8 National
geographic 6
Eurosport 22 UKUPNO: 200
50
3425
23
117
14 8 6 22 Ni jedanRTLMTVDiscoveryHistoryVH1ExplorerNovaNationalgeographicEurosport
Legenda:
12
2.9.Grupisanje studenata prema najgledanijem televizijskom programu i polu (tabelarni i grafički prikaz) (na ovo pitanje iz ankete se mogao zaokružiti veći broj odgovora tako da u tabeli nije dat broj studenata, nego odgovora) Tabela 9.Raspored studenata prema vrsti TV programa i polu
Na osnovu podataka u tabeli 10. izračunali smo srednje vrednosti i mere varijacije.
SREDNJE VREDNOSTI: 1)aritmetička sredina
Σ xiƒi 525 x = = = 2,625
Σ ƒi 200 Odgovor:Prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa , u uzorku od 200 studenata, je 2,625. 2)modusNajveća frekvencija je 89, a toj frekvenciji odgovara ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa-3. To znači da je modus Mo=3. Odgovor:Najčešća ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa, u uzorku od 200 studenata, je 3.
3)medijana
Xn/2 + Xn/2+1 X100 + X101 3 + 3Me = 2 = 2 = 2 = 3
Odgovor:U uzorku od 200 studenata,jedna polovina studenata je kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenilo ocenom manjom od 3, a druga polovina studenata je kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenilo ocenom većom od 3.
MERE VARIJACIJE: 1)interval varijacije
I = Xmax – Xmin = 5 – 1 = 4 Odgovor:Razlika izmedju najveće i najmanje ocene kvaliteta domaćeg televizijskog programa, u uzorku od 200 studenata, je 4. 2)varijansa
∑ Xi2.ƒI - x .∑ ƒI 1476 - 2,6252.200
σu2 = = = 0,49183417
∑ ƒI - 1 200 – 1 Odgovor:U uzorku od 200 studenata, prosek kvadrata odstupanja pojedinačne ocene kvaliteta domaćeg televizijskog programa od prosečne ocene je 0,49183417. 3)standardna devijacija
σu = σu2 = 0,701308897
14
Odgovor:U uzorku od 200 studenata, srednja mera odstupanja pojedinačne ocene kvaliteta domaćeg televizijskog programa od prosečne ocene iznosi 0,701308897.
4)koeficijent varijacijeσu 0,701308897
Vu = . 100 = . 100 = 26,71652944 X 2,625
Odgovor:koeficijent varijacije pokazuje da standardna devijacija iznosi 26,72% od aritmetičke sredine.
Slika 10.Strukturalni krug rasporeda studenata prema oceni
kvaliteta domaćeg televizijskog programa
2.11.Grupisanje studenata prema tome koliko televizija može da utiče na stavove o određenim temama (tabelarni i grafički prikaz)
Tabela 11.Raspored studenata prema uticaju TV na stavove
Slika 11.Bar dijagram rasporeda studenata prema uticaju televizije na njihove stavove
UTICAJ TV NA
STAVOVE (X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Nimalo 48 U velikoj meri 9
I da I ne 143 UKUPNO: 200
48
9
143
0 50 100 150Broj studenata
I da I neU velikoj meriNimalo
Uticaj TV na stavove
11%
33%
44%
11% 1%
12345
15
2.12.Grupisanje studenata prema gledanosti informativnog programa (vesti) (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 12.Raspored studenata prema gledanosti informativnog programa
Slika 12.Histogram rasporeda studenata prema gledanosti informativnog programa
2.13.Grupisanje studenata prema praćenju ″″″″španskih serija″″″″ (sapunica) i polu (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 13.Raspored studenata prema praćenju “španskih serija” i polu
POL (X2)
PRACENJE “SPANSKIH” SERIJA
(X1) muški ženskiUKUPNO:
1 2 3 4
Ne pratim 71 95 166 Jednom nedeljno 3 14 17 2 puta nedeljno 2 4 6 3 puta nedeljno 0 1 1 4 puta nedeljno 1 2 3 5 puta nedeljno 0 7 7
Vise od 5 puta nedeljno 0 0 0UKUPNO: 77 123 200
PRACENJE INFORM.PROGRAMA
(X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Ne pratim 45 Jednom dnevno 103 2 puta dnevno 26 3 puta dnevno 13
Ponekad 13 UKUPNO: 200
0
2040
60
80
100120
Ne pratimJednom dnevno2 puta dnevno3 puta dnevnoPonekad
Broj studenata
Pracenje vesti
16
Slika 13.Prikaz studenata prema polu i gledanosti “španskih serija”
2.14. Grupisanje studenata prema praćenju emisija ″″″″Emotion″″″″-a (tabelarni i grafički prikaz) (na ovo pitanje iz ankete se mogao zaokružiti veći broj odgovora tako da u tabeli nije dat broj studenata, nego odgovora)
Tabela 14.Raspored studenata prema gledanosti emisija ″Emotion″-a
48%
16%
9%
8%6%
13%
“Veliki brat”
“Sve za ljubav”
“48h svadba”
“Leteci start”
“Gledaj majku,biraj cerku”Ne pratim
Slika 14.Strukturalni krug rasporeda studenata prema gledanosti emisija ″Emotion″-a
2.15.Grupisanje studenata prema stavu o zavisnosti od televizije i polu (tabelarni i grafički prikaz) Tabela 15.Raspored studenata prema zavisnosti od TV i polu
POL (X2)
ZAVISNOSTOD TV-a
(X1) muški ženskiUKUPNO:
1 2 3 4
DA 17 20 37 NE 60 103 163
UKUPNO: 77 123 200
Slika 15.Raspored studenata prema zavisnosti od televizije i polu 2.16.Grupisanje studenata prema načinu rešavanja TV dileme (tabelarni i grafički prikaz ) Tabela 16.Raspored studenata prema načinu rešavanja TV dileme
Slika16.Strukturalni krug rasporeda studenata prema rešavanju TV dileme
TV DILEMA (X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
Imam 2 Tva 149 Odem kod komsije 21 Odredjuje “glava
porodice” 30
UKUPNO: 200
muški ženski
DANE
60
103
17 200
20406080
100120
Broj studenata
pol
Zavisnost od televizije
74%
11%
15%Imam 2 Tva
Odem kodkomsijeOdredjuje “glavaporodice”
18
2.17.Grupisanje studenata prema tome da li televizor radi i kada ništa ne gledaju na njemu (tabelarni i grafički prikaz) Na pitanje “Da li televizor radi i kada ništa ne gledate na njemu” ponuđeni su bili odgovori DA i NE, a ovako su studenti odgovarali: Tabela 17.Raspored studenata prema tome da li im televizor radi i kada ništa ne gledaju na njemu
Slika 17.Bar dijagram rasporeda studenata prema tome
da li im televizor radi i kad ništa ne gledaju na njemu
ODGOVOR(X)
BROJ STUDENATA
(ƒi)1 2
DA 103 NE 97
UKUPNO: 200 103
97
94 96 98 100 102 104Broj studenata
DA
NE
19
II REZULTATI ISTRAŽIVANJA - testovi
Tankosić Duška 1)Friedman-ov test Na osnovu sprovedene ankete među studentima 10 fakulteta Univerziteta u Novom Sadu o gledanosti informativnog programa (vesti), dobijeni su sledeći podaci: Tabela 18.Raspored studenata prema fakultetu i gledanosti infor.programa
Uz nivo pouzdanosti od 99%, proveriti da li se informativni program podjednako gleda, s obzirom na vrstu fakulteta? Rešenje:Tabela 19.Radna tabela za rangiranje po redovima
Praćenje informativnog programa (vesti) Ne gledam Najviše 1 dnevno 2 i više puta dnevno FAKULTET
(i) Broj studenata Rang Broj studenata Rang Broj studenata Rang1 2 3 4 5 6 7
QF = 8,45 < Q(3;10;0,01) = 9,60 Odgovor:Kako je QF = 8,45 < Q(3;10;0,01) = 9,60, nulta hipoteza H0 se prihvata uz nivo pouzdanosti od 99% i može se smatrati da su razlike u gledanosti informativnog programa (vesti), s obzirom na fakultet, slučajni.
2)Kolmogorov – Smirnov test Na slučajan način izabrano je 200 studenata sa 10 fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i anketirano po pitanju zavisnosti od televizije. Od ukupno 200, 37 studenata je odgovorilo da su zavisni od televizije, dok se preostalih 163 studenta izjasnilo da su nezavisni. Struktura nezavisnih studenata je sledeća: Tabela 20.Raspored studenata nezavisnih od televizije po fakultetu i polu
FAKULTETI (X2)POL (X1) Ekonomski Medicinski Poljoprivr. Pravni Filozofski Ftn Dif PMF Tehnolo. Akad.umet.
Odgovor:Kako je 1 – Q(λ)= 0,9997 > α = 0,05 nulta hipoteza Ho se prihvata uz nivo pouzadnosti od 95% i može se smatrati da su i studenti i studentkinje ujednačeni po pitanju nezavisnosti od televizije. 3) Kolmogorov – Smirnov test Na slučajan način prikupljeni su podaci o gledanosti emisija „Emotion-a” i reality show-a „Velikog brata”, od strane studenata na 10 novosadskih fakulteta. Na osnovu ankete, gledanost po fakultetima je sledeća: Tabela 22.Raspored studenata prema fakultetima i gledanosti emisija Emotion-a
FAKULTETI (X2)Emotion (X1) Ekonomski Medicinski Poljoprivr. Pravni Filozofski Ftn Dif PMF Tehnolo. Akad.umet.
Da li se može prihvatiti hipoteza da je gledanost „Velikog brata” jednaka gledanosti svih ostalih emisija „Emotion-a” zajedno, uz nivo pouzdanosti od 95%?
n1n2 138.142 λ = . max Fn1(x)-Fn2(x) = . 0,023984487 n1+n2 138+142 = 8,365746487 . 0,023984487 = 0,200648137 Za λ≈0,20 iz tablice rasporeda λ Kolmogorova-Smirnova Q(λ) = 0,0000 (zbog toga što u tablici nema vrednost 0,20 najpribližnija vrednost Q(λ) je 0,0000) 1 – Q(λ) = 1 – 0,0000 = 1 > α = 0,05
Odgovor:Kako je 1 – Q(λ) = 1 > α = 0,05 nulta hipoteza Ho se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može se smatrati da je gledanost „Velikog brata” od strane studenata na novosadskim fakultetima podjednaka sa gledanošću svih ostalih „Emotion” emisija zajedno.
23
Trninić Bojana 1)Kolmogorov-Smirnov test Na osnovu ankete, u uzorku od 200 studenata, fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, prikupljeni su podaci o njihovoj zavisnosti i nezavisnosti od televizije. Podaci su prikazani u tabeli: Tabela 24.Raspored studenata prema fakultetima i zavisnosti od televizije
FAKULTETI (X2)Zavisnost od Tv-a
(X1) Ekonomski Medicinski Poljoprivr. Pravni Filozofski Ftn Dif PMF Tehnolo. Akad.umet.
Odgovor:pošto je 1 – Q(λ) =0,644 > α = 0,05 nulta hipoteza Ho se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može se smatrati da je zavisnost od televizije na svim fakultetima podjednaka.
24
2)Friedman-ov test Na osnovu sprovedene ankete među studentima ekonomskog, pravnog i filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu o uticaju televizije na stavove studenata, dobijeni su sledećipodaci: Tabela 26.Raspored studenata prema fakultetu i uticaju televizije na stavove
FAKULTET (X2)Uticaj na stavove(X1) Ekonomski Pravni Filozofski
1 2 3 4Nimalo 7 8 5
U velikoj meri 3 0 1 I da i ne 23 19 17
UKUPNO: 33 27 23
Uz nivo pouzdanosti od 95%, proveriti da li televizija podjednako utiče na stavove studenata? Rešenje:
Tabela 27.Radna tabela za rangiranje po redovima Ekonomski fakul. Pravni fakultet Filozofski fakultet Uticaj na stavove
(X1) Br.studen. Rang Br.studen. Rang Br.studen. Rang1 2 3 4 5 6 7
Nimalo 7 2 8 3 5 1 U velikoj meri 3 3 0 1 1 2
I da i ne 23 3 19 2 17 1 Tj - 8 - 6 - 4
k = 3 ; n = 3 ; α = 0,05 ; Q(3;3;0,05) = 6 (tablica kritične vrednosti Q-Friedmanovog testa u slučaju 3 i 4 zavisna uzorka)
12 QF = (∑Tj
2) - 3n(k+1) nk(k+1)
12 QF = (82 + 62 + 42) - 9 . 4 = 2, 66666667 9 . 4QF = 2, 66666667 < Q(3;3;0,05) = 6 Odgovor:Kako je QF = 2, 66666667 < Q(3;3;0,05) = 6 nulta hipoteza Ho se prihvata uz n 95% i može se smatrati da je uticaj televizije na stavove studenata podjednak.
25
3)Testiranje razlika aritmetičke sredine dva uzorka;testiranje razlike proporcije dva uzorka Anketiranjem 200 studenata prirodnih i društvenih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, o oceni kvaliteta domaćeg televizijskog programa dobili smo sledeće podatke: Tabela 28.Raspored studenata prema fakultetu i oceni kvaliteta domaćeg TV programa
1.Da li se može prihvatiti nulta hipoteza Ho, da je prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa, na prirodnim i društvenim fakultetima podjednaka, uz nivo pouzdanosti od 95%? 2.Da li se može prihvatiti nulta hipoteza Ho, da je i na prirodnim i na društvenim fakultetima isti procenat studenata ocenio kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenom 3 i više, uz nivo pouzdanosti od 95%? 3.Na osnovu istih podataka izračunati interval poverenja u kome će se naći prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa na prirodnim i društvenim fakultetima. Rešenje:1.Prvo se izračunavaju aritmetičke sredine uzoraka: Tabela 29.Raspored studenata društvenih fakulteta prema oceni domaćeg TV programa
Σ ƒi1 139 Odgovor:prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa u uzorku od 139 studenata je 2,611510791.
26
Tabela 30.Raspored studenata prirodnih fakulteta prema oceni domaćeg TV programa
Σ xi2ƒi2 153 x2 = = = 2,508196721
Σ ƒi2 61 Odgovor:prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa u uzorku od 61 studenta na prirodnim fakultetima je 2,508196721. Ocena standardne devijacije se računa na osnovu sledeće formule:
Normalizovano odstupanje se upoređuje sa tabličnom vrednošću normalnog rasporeda.Pošto je verovatnoća 95%, a u pitanju je dvosmerni test, tablična vrednost normalnog rasporeda je uα=±1,96.
Slika 18.Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze Odgovor:Pošto je u0,025= -1,96< u0=0,788070644< u0,025=1,96, nulta hipoteza Ho se prihvata uz verovatnoću 95% i zaključuje se da ne postoji statistički značajna razlika u ocenama kvaliteta televizijskog programa između prirodnih i društvenih fakulteta.
2.Polazni podaci: n1=139;n2=61;m1=79;m2=33 Proporcije za svaki uzorak pojedinačno:
p1=m1/n1=79/139=0,568345323 Odgovor:U uzorku od 139 studenata 56,83% studenata društvenih fakulteta je ocenilo kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenom 3 i više. p2=m2/n2=33/61=0,540983606 Odgovor:U uzorku od 61 studenta 54,1% studenata prirodnih fakulteta je ocenilo kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenom 3 i više. m1+m2 79+33 p = = = 0,56
n1+n2 139+61 Odgovor: U uzorku od 200 studenata, proporcija studenata na prirodnim i društvenim fakultetima koji su ocenili kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenom 3 i više iznosi 56%. q = 1 – p = 1 – 0,56 = 0,44
Odgovor: U uzorku od 200 studenata, proporcija studenata na prirodnim i društvenim fakultetima koji nisu ocenili kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenom 3 i više je 44%.
1 1 1 1s(p1- p2) = pq ( + ) = 0,44.0,56 ( + ) = 0,07623651 n1 n2 139 61 Testira se hipoteza da ne postoje razlike između dva skupa:
95%
0
ϕ(u)
u
α/2=2,5% α/2=2,5%
-u0,025=-1,96 u0,025=1,96
47,5% 47,5%
u0=0,788070644
28
Ho:P1-P2 = (P1-P2)0 = 0H1:P1-P2 ≠ (P1-P2)0 ≠ 0
Sledeći korak je očitavanje tablične vrednosti za dvosmerni test:uα=±1,96. Statistika testa: ( p1- p2) - (P1-P2)0 ( 0,568345323 – 0,540983606) - 0 u0 = = = 0,358905673
S( p1- p2) 0,07623651
Slika 19. Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze Odgovor:Kako je je u0,025= -1,96< u0=0,358905673< u0,025=1,96 nulta hipoteza se prihvata uz verovatnoću 95% i zaključuje se da ne postoji statistički značajna razlika u proporciji studenata koji su ocenili kvalitet domaćeg televizijskog programa ocenom 3 i više izmeđuprirodnih i društvenih fakulteta. 3.Za izračunavanje intervala poverenja koristi se sledeća formula: x1 - uα sx1≤µ1≤ x1 + uα sx1 Potrebna je aritmetička sredina uzorka: x1=2,611510791 Odgovor:prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa u uzorku od 139 studenata je 2,611510791. Pošto je uzorak bez ponavljanja potrebno je proveriti da li je korektivni faktor koji se koristi u formuli za ocenu standardne devijacije potreban ili ne.To se utvrđuje odnosom broja jedinica u uzorku i osnovnom skupu n:N>5%. n/N=5% 139/N=0,05 N=2780, a kako je N>2780 ne koristi se korektivni faktor.
2,473561252≤µ1≤2,74956033 Odgovor:Uz verovatnoću od 95% može se očekivati da će prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa kod svih studenata na društvenim fakultetima biti u intervalu od 2,47 do 2,75. Interval poverenja za prirodne fakultete:
x2 - uα sx2≤µ2≤ x2 + uα sx2 Potrebna je aritmetička sredina uzorka: x1=2,508196721 Odgovor:prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa u uzorku od 61 studenta je 2,508196721. Pošto je uzorak bez ponavljanja potrebno je proveriti da li je korektivni faktor koji se koristi u formuli za ocenu standardne devijacije potreban ili ne.To se utvrđuje odnosom n:N>5%. n/N=5% 139/N=0,05 N=2780, a kako je N>2780 ne koristi se korektivni faktor.
Odgovor:Uz verovatnoću od 95% može se očekivati da će prosečna ocena kvaliteta domaćeg televizijskog programa kod svih studenata na prirodnim fakultetima biti u intervalu od 2,28 do 2,74.
30
Stanković Jelena 1)χχχχ2 – test nezavisnosti obeležja
Anketiranjem 200 studenata svih godina fakulteta Univerziteta u Novom Sadu o vrstama televizijskog programa koje prate dobili smo sledeće podatke: Tabela 31.Raspored studenata prema godini studija i vrsti TV programa(tabela kontingencije)
Utvrditi da li su modaliteti obeležja nezavisni, tj. da li su godine studija studenata i vrste TV programa nezavisna obeležja, uz nivo pouzdanosti od 95%. Rešenje:m = 5; k = 5 Za izračunavanje teorijskih frekvencija koristi se tabela kontingencije.Teorijske frekvencije se računaju na osnovu sledeće formule:
Σƒj Σƒi
ƒijt =
Σ Σƒij Teorijske frekvencije:
52*72 ƒ11
t = = 12,52173913 299
77*72 ƒ12
t = = 18,54180602 299
60*72 ƒ13
t = = 14,44816054 299
45*72 ƒ14
t = = 10,8361204 299
65*72 ƒ15
t = = 15,65217391 299
52*47 ƒ21
t = = 8,173913043299
77*47 ƒ22
t = = 12,10367893299
60*47ƒ23
t = = 9,431438127299
45*47ƒ24
t = = 7,073578595299
65*47ƒ25
t = = 10,2173913299
31
52*28 ƒ31
t = = 4,869565217 299
77*28 ƒ32
t = = 7,210702341 299
60*28 ƒ33
t = = 5,618729097 299
45*28 ƒ34
t = = 4,214046823 299
65*28 ƒ35
t = = 6,086956522 299
52*100 ƒ51
t = = 17,39130435 299
77*100 ƒ52
t = = 25,75250836 299
60*100 ƒ53
t = = 20,06688963 299
45*100 ƒ54
t = = 15,05016722 299
65*100 ƒ55
t = = 21,73913043 299
52*52 ƒ41
t = = 9,043478261299
77*52ƒ42
t = = 13,39130435299
60*52ƒ43
t = = 10,43478261299
45*52ƒ44
t = = 7,826086957299
65*52ƒ45
t = = 11,30434783299
32
Teorijske i empirijske frekvencije se unose u sledeću tabelu: Tabela 32.Pomoćna tabela za izračunavanje
Zbir poslednje kolone predstavlja statistiku testa χ20 = 21,952369225.
Očitavanje tablične vrednosti se vrši za zadati rizik greške i broj stepeni slobode r=(m-1)(k-1).
Tablična vrednost za rizik greške α=0,05 i broj stepeni slobode r=(5-1)(5-1)=16: χ2
(α;r)= χ2(0,05;16)=26,296.
Slika 20.Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
Odgovor:Kako je χ20 = 21,952369225<χ2
(0,05;16)=26,296, nulta hipoteza Ho se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može se smatrati da su godine studija i vrsta televizijskog programa nezavisna obeležja tj. ne postoji statistički značajna razlika između godine studija u preferencijama vrste TV programa.
2)Kolmogorov – Smirnov test
Na Univerzitetu u Novom Sadu, na slučajan način, izabrano je 200 studenata razvstranih prema polu, koji su anketirani i na pitanje o vrsti televizijskog programa izjasnili su se na sledeći način (kod ovog pitanja moglo se zaokružiti više ponuđenih odgovora, tako da ukupan zbir nije broj studenata):
Tabela 33.Raspored studenata prema polu i vrsti TV programa TV PROGRAM (X2)
POL (X1) muzičko-zabavni
naučno-obrazovni
informativno-politički sportski filmski i
serijski 1 2 3 4 5 6
Muški 19 21 15 40 26 Ženski 53 26 13 12 74
UKUPNO: 27 47 28 52 100
Uz nivo pouzdanosti od 99%, proveriti da li je gledanost određene vrste TV programa podjednaka u zavisnosti od polova?
0
α=0,05
( )χ2f
95%
χ2
χ2(0,05;16)=26,296
χ20=21.952369225
34
Tabela 34.Pomoćna tabela za izračunavanje Pol Kumulacija Tv
Odgovor:Kako je 1 – Q(λ) = 0,0062 < α = 0,01, nulta hipoteza se odbacuje, uz rizik greške od 1% i može se zaključtiti da gledanost određene vrste televizijskog programa nije ujednačena kod oba pola. 3)Friedmano-ov test Anketa, kojom smo ispitali studente i pitanje o vrsti tv programa, dali su nam sledećeodgovore razvrstane po fakultetima: Tabela 35.Raspored studenata po fakultetima i vrsti tv programa
TV program (X2)FAKULTET (X1) muzi.-zabavni naučno-obraz. inform.-politi. sportski filmsko-serijs.
Uz nivo pouzdanosti od 95%, proveriti da li se sve vrste televizijskog programa podjednako gledaju u zavisnosti od fakulteta?
35
Rešenje:Tabela 36.Radna tabela za rangiranje po redovima
muzi.-zabavni naučno-obraz. inform.-politi. sportski filmsko-serijs. Fakultet (i) Br.studen. Rang Br.stude. Rang Br.studen. Rang Br.stude Rang Br.stude Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
12 QF = (36,52 + 23,52 + 162+30,52+43,52) - 3.10(5+1) = 18,52 10.5(5+1) Pošto je k=5 vrednost QF se upoređuje sa vrednošću χ2
(α;r) gde je rizik greške α=0,05 , a broj stepeni slobode r=k-1=5-1=4. QF = 18,52 > χ2
(0,05;4) = 9,488
Slika 21.Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
Odgovor:Kako je QF = 18,52 > χ2(0,05;4) = 9,488 nulta hipoteza se odbacuje, uz rizik greške od
5% i može se smatrati da su razlike u gledanosti TV programa statistički značajne, tj. gledanost različitih vrsta televizijskih programa nisu ujednačene na svim fakultetima.
0
α=0,05
( )χ2f
95%
χ2
χ2(0,05;4)=9,488
QF = 18,52
36
Tojagić Zorana 2)Friedman-ov test Napravljena je anketa o gledanosti nacionalnih televizija među studentima 10 fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.Ispitivana je gledanost među 200 studenata i ona iznosi: Tabela 37.Raspored studenata po fakultetima i TV stanicama
FAKULTETI TV stanice ekonom. pravni Ftn filozof akad.um. tehnol medic Pmf poljopr. Dif
Primenom Friedman-ovog testa, uz nivo pouzdanosti od 95%, utvrditi da li se sve televizije podjednako gledaju među studentima navedenih fakulteta. Iako je ispitano 200 studenata za testiranje uzeti su odgovori od 180 studenata jer oni najviše gledaju televiziju PINK, B92, RTS, a ostalih 20 studenata gleda ostale televizije čija gledanost neće biti ispitana našim testiranjem, jer je znatno manja u odnosu na gledanost ovih televizija. Rešenje:Tabela za rangiranje po redovima je na sledećoj strani. k = 10 ; n =3; α = 0,05 ;
(0,05;9) = 16,919 Odgovor:Kako je QF = 13,79999887 < χ2
(0,05;9) = 16,919, nulta hipoteza se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može smatrati da se nacionalne televizije podjednako gledaju međustudentima svih fakulteta.
Tabela 38.Radna tabela za rangiranje po redovima
Slika 22.Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
Ekonomski Pravni FTN Filozofski Akademija Tehnološki Medicinski PMF Poljoprivre. DIFTVstanice gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang gledano. Rang
Tojagić Zorana 1)χχχχ2 test značajnosti proporcije Napravljena je anketa o gledanosti televizije među studentima 10 fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, a ona iznosi: Tabela 39.Raspored studenata po fakultetima i TV stanicama
FAKULTETI TV stanice ekonom. pravni Ftn filozof akad.um. tehnol medic Pmf poljopr. Dif
Uz nivo pouzdanosti od 95% proveriti da li je odnos gledanosti TV stanica među studentima PINK:B92:RTS = 1 : 2 : 1. I ovde je uzeto u obzir 180 studenata. Rešenje:Tabela 40.Pomoćna tabela za izračunavanje
Zbir poslednje kolone je statistika testa χ20 = 18,61111111. Ova vrednost se upoređuje sa
tabličnom vrednošću χ2 rasporeda za rizik greške α=0,05 i broj stepeni slobode r=m-1=3-1=2. Prema tome tablična vrednost iznosi χ2
(0,05;2) = 5,991.
Odgovor:Kako je χ20 = 18,61111111>χ2
(0,05;2) = 5,991, nulta hipoteza se odbacuje uz rizik greške od 5% i može se smatrati da odnos gledanosti TV stanica među studentima nije PINK:B92:RTS=1:2:1. Razlike između originalnih i teorijskih frekvencija su statističkiznačajne.
0
α=0,05
( )χ2f
95%
χ2
χ2(0,05;2)=5,991
χ20=18,61111111
Slika 23.Oblast prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
39
3)Kolmogorov-Smirnov test Napravljena je anketa o satima provedenim u gledanju TV-a po svim fakultetima, odnosno prirodnih naspram društvenih.Ispitano je 200 studenata, a rezultati su dati u tabeli: Tabela 41.Raspored studenata po fakultetima i satima provedenim u gledanju televizije
SATI PROVEDENI U GLEDANJU TV-a FAKULTET 0,1 - 1 1,1 - 2 2,1 - 3 ≥31 2 3 4 5
društveni 32 46 39 22 prirodni 24 20 13 4
UKUPNO: 56 66 52 26
Primenom Kolmogorov-Smirnov testa, uz nivo pouzdanosti od 95%, proveriti da li su sati provedeni u gledanju televizije između prirodnih i društvenih fakulteta ujednačeni? Rešenje:Tabela 42.Pomoćna tabela za izračunavanje
n1n2 61.139 λ = . max Fn1(x)-Fn2(x) = . 0,163226796 = n1+n2 61+139 = 1,062793221 Za λ≈1,06 iz tablice rasporeda λ Kolmogorova-Smirnova očitava se približna vrednost Q(λ) =0,7889. 1 – Q(λ) = 1 – 0,7889 = 0,2111 > α = 0,05.
Odgovor:Kako je 1 – Q(λ) =0,2111 > α = 0,05 nulta hipoteza se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može se smatrati da studenti sa prirodnih u odnosu na studente sa društvenih fakulteta provode podjednak broj sati u gledanju TV-a.
40
VukovićMina 1)χχχχ2 – test nezavisnosti obeležja
Anketiranjem 200 studenata svih godina fakulteta Univerziteta u Novom Sadu o uticaju televizije na njihove stavove dobili smo sledeće podatke: Tabela 43.Raspored studenata prema godini studija i uticaju TV na stavove (tabela kontingencije)
Godine studija (X2)Uticaj TV na stavove (X1) I II III IV V
UKUPNO:
1 2 3 4 5 6 7Nimalo 8 11 11 8 10 48 I da i ne 24 30 28 22 39 143
U velikoj meri 3 1 2 1 2 9 UKUPNO: 35 42 41 31 51 200
Utvrditi da li su modaliteti obeležja nezavisni, tj. da li su godine studija studenata i uticaj TV na stavove nezavisna obeležja, uz nivo pouzdanosti od 95%. Rešenje:
m = 3; k = 5 Za izračunavanje teorijskih frekvencija koristi se tabela kontingencije.Teorijske frekvencije se računaju na osnovu sledeće formule:
Σƒj Σƒi
ƒijt =
Σ Σƒij Teorijske frekvencije: 35*48 35*9ƒ11
t = = 8,4 ƒ21t= = 1,575
200 200 42*48 42*9ƒ12
t = = 10,08 ƒ22t= = 1,89
200 200 41*48 41*9ƒ13
t = = 9,84 ƒ23t= = 1,845
200 200 31*48 31*9 ƒ14
t = = 7,44 ƒ24t= = 1,395
200 200 51*48 51*9ƒ15
t = = 12,24 ƒ25t= = 2,295
200 200
41
35*143 ƒ31
t = = 25,025 200
42*143 ƒ32
t = = 30,03 200
41*143 ƒ33
t = = 29,315 200
31*143 ƒ34
t = = 22,165 200
51*143 ƒ35
t = = 36,465 200
Tabela 44.Pomoćna tabela za izračunavanje Originalne frekvencije
Zbir poslednje kolone predstavlja statistiku testa χ20 = 1,081825404.
Očitavanje tablične vrednosti se vrši za zadati rizik greške i broj stepeni slobode r=(m-1)(k-1).
Tablična vrednost za rizik greške α=0,05 i broj stepeni slobode r=(3-1)(5-1)=8: χ2(α;r)=
χ2(0,05;8)=15,507.
42
Slika 24.Oblast prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze Odgovor:Kako je χ2
0 = 1,081825404<χ2(0,05;8)=15,507, nulta hipoteza Ho se prihvata uz nivo
pouzdanosti od 95% i može se smatrati da su godine studija i uticaj televizije na stavove studenata nezavisna obeležja. (tj. ne postoji statistički značajna razlika između godine studija u uticaju televizije na stavove studenata).
2)Kolmogorov – Smirnov test Na Univerzitetu u Novom Sadu, na slučajan način, izabrano je 200 studenata razvstranih prema polu, koji su anketirani i na pitanje o uticaju televizije na stavove o određenim temama izjasnili su se na sledeći način: Tabela 45.Raspored studenata prema polu i uticaju televizije na stavove
POL Uticaj TV na stavove Muški Ženski
1 2 3Nimalo 23 25
U velikoj meri 8 1I da i ne 46 97
UKUPNO: 77 123
Primenom Kolmogorov-Smirnov testa, uz nivo pouzdanosti od 95%, proveriti da li je uticaj televizije na stavove između polova ujednačen? Rešenje:Tabela 46.Pomoćna tabela za izračunavanje
U velikoj meri 8 1 31 26 0.402597402 0.211382113 0.191215289
I da i ne 46 97 77 123 1.00 1.00 0.00UKUPNO: 77 123 - - - - -
0
α=0,05
( )χ2f
95%
χ2
χ2(0,05;8)=15,507
χ20=1,081825404
43
n1n2 77.123 λ = . max Fn1(x)-Fn2(x) = . 0.191215289=
n1+n2 77+123 = 1,315847424 Za λ≈1,32 iz tablice rasporeda λ Kolmogorova-Smirnova očitava se približna vrednost Q(λ) =0,9387. 1 – Q(λ) = 1 – 0,9387= 0,0613 > α = 0,05.
Odgovor:Kako je 1 – Q(λ) =0,9387 > α = 0,05 nulta hipoteza se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može se smatrati da je uticaj televizije na stavove studenata između polova podjednak .
3)χχχχ2 – test homogenosti skupa Anketirali smo 200 studenata sa 10 fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.Ispitanicima je postavljeno pitanje o tome koliko televizija utiče na njihove stavove o određenim temama. Rezultati ankete su sledeći: Tabela 47.Raspored studenata prema fakultetu i uticaju televizije na stavove(tabela kontingencije)
UTICAJ TELEVIZIJE NA STAVOVE (X2)FAKULTET (X1) Nimalo U velikoj meri I da i ne UKUPNO:
Uz verovatnoću od 95%, proveriti da li uticaj televizije na stavove zavisi od fakulteta koji studenti pohađaju? Rešenje:Teorijske frekvencije se računaju na osnovu sledeće formule:
Σƒj Σƒiƒij
t =Σ Σƒij
44
Empirijske i teorijske frekvencije se unose u sledeću tabelu: Tabela 48.Pomoćna tabela za izračunavanje
Zbir poslednje kolone predstavlja statistiku testa χ20 =1,655293207.
Očitavanje tablične vrednosti se vrši za zadati rizik greške i broj stepeni slobode r=(m-1)(k-1).
Tablična vrednost za rizik greške α=0,05 i broj stepeni slobode r=(10-1)(3-1)=18: χ2
(α;r)= χ2(0,05;18)=28,869.
45
Odgovor:Kako je χ20 = 1,655293207<χ2
(0,05;18)=28,869, nulta hipoteza Ho se prihvata uz nivo pouzdanosti od 95% i može se smatrati da uticaj televizije na stavove ne zavisi od vrste fakulteta.To znači sa su skupovi iz kojih su formirani uzorci homogeni.
0
α=0,05
Slika 25.Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
( )χ2f
95%
χ2
χ2(0,05;18)=28,869 χ2
0=1,655293207
46
Šarac Jelena
1)Kolmogorov – Smirnov test Na Univerzitetu u Novom Sadu, na slučajan način, izabrano je 200 studenata razvstranih prema polu, koji su anketirani i na pitanje o gledanosti ″španskih″ serija izjasnili su se na sledeći način: Tabela 49.Raspored studenata prema polu i praćenju ″španskih″ serija
POL (X2)
PRAĆENJE “ŠPANSKIH” SERIJA
(X1) muški ženski UKUPNO:
1 2 3 4Ne pratim 71 95 166
Jednom nedeljno 3 14 17 2 puta nedeljno 2 4 6 3 puta nedeljno 0 1 1 4 puta nedeljno 1 2 3 5 puta nedeljno 0 7 7
UKUPNO: 77 123 200
Uz nivo pouzdanosti od 99%, proveriti da li je gledanost serija podjednaka kod oba pola.
Rešenje:Tabela 50. Pomoćna tabela za izračunavanje
n1+n2 77+123 = 1,030299248 Za λ≈1,03 iz tablice rasporeda λ Kolmogorova-Smirnova očitava se približna vrednost Q(λ) =0,7608. 1 – Q(λ) = 1 – 0,7608= 0,2392 > α = 0,01.
Odgovor:Kako je 1 – Q(λ) =0,2392 > α = 0,01 nulta hipoteza se prihvata uz nivo pouzdanosti od 99% i može se smatrati da je gledanost serija ujednačena kod oba pola.
47
2)χχχχ2 – test nezavisnosti obeležja
Anketiranjem 200 studenata svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu o vremenu gledanja televizije i praćenju informativnog programa dobili smo sledeće podatke: Tabela 51.Raspored studenata prema vremenu gledanja televizije i praćenju vesti(tabela kontingencije)
Praćenje informativnog programa Vreme gledanja televizije ne pratim 1 dnevno 2 i više puta dn. UKUPNO:
Uz nivo pouzdanosti od 95%, utvrditi da li su vreme gledanja televizije i učestalost praćenja informativnog programa nezavisna obeležja? Rešenje:Teorijske frekvencije se računaju na osnovu sledeće formule:
Σƒj Σƒiƒij
t =Σ Σƒij
Tabela 52.Pomoćna tabela za izračunavanje Originalne frekvencije
Zbir poslednje kolone predstavlja statistiku testa χ20 =2,9373191157.
Očitavanje tablične vrednosti se vrši za zadati rizik greške i broj stepeni slobode r=(m-1)(k-1).
Tablična vrednost za rizik greške αααα=0,05 i broj stepeni slobode r=6: χχχχ2
(αααα;r)= χχχχ2(0,05;6)=12,592.
48
Slika 26.Oblast prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
Odgovor:Kako je χ20 =2,9373191157< χ2
(0,05;6)=12,592 nulta hipoteza Ho se prihvata uz verovatnoću od 95% i može se smatrati da su obeležja nezavisna i da vreme gledanja televizije ne utiče na učestalost praćenja informativnog programa.
3)Friedman-ov test Na osnovu ankete ispitali smo gledanost emisija ″Emotion″-a po fakultetima i dobili smo sledeće rezultate: Tabela 53.Raspored studenata po fakultetima i gledanosti emisija “Emotion″-a
EMISIJE «EMOTION»-a FAKULTET Veliki brat Sve za ljub 48h svadba Leteći start Gledaj maj nijedna 1 2 3 4 5 6 7
Pošto je k=6 vrednost QF se upoređuje sa vrednošću χ2(α;r) gde je rizik greške α=0,05 , a broj
stepeni slobode r=k-1=6-1=5.
QF = 27,92857143 > χ2(0,05;5) = 11,070
50
Slika 27.Oblasti prihvatanja i odbacivanja nulte hipoteze
Odgovor:Kako je QF = 27,92857143 > χ2(0,05;5) = 11,070, nulta hipoteza se odbacuje uz rizik
greške 5% i može se smatrati da postoje statistički značajne razlike u gledanju navedenih emisija na fakultetima.
0
α=0,05
( )χ2f
95%
χ2
χ2(0,05;5)=11,070
χ20=27,92857143
51
III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Na osnovu sprovedenog istraživanja u uzorku od 200 studenata na Univerzitetu u Novom Sadu, došli smo do sledećih zaključaka: - prosečno dnevno slobodno vreme studenata je 4,71h - prosečno dnevno vreme provedeno u gledanju televizije je 2,325h pri čemu studenti
prirodnih i društvenih fakulteta provode podjednak broj sati u gledanju televizije - vreme gledanja televizije ne utiče na praćenje informativnog programa
- najviše praćene nacionalne televizijske stanice među studentima su B92, PINK i RTS i
one se podjednako gledaju među studentima svih fakulteta - najgledanija nacionalna televizija je B92
- kablovska i satelitska televizija još uvek nije dovoljno rasprostranjena s obzirom da 25%
studenata ne prati inostrane kanale.Ostali, koji prate, veliku pažnju posvećuju muzičkim i naučnim kanalima
- najgledanija vrsta TV programa je filmsko-serijski program s tim da preferencija
televizijskog programa ne zavisi od godine studija, ali zavisi od pola i vrste fakulteta - 11% studenata je kvalitet domaćeg TV programa ocenilo ocenom 1, 33% studenata
ocenom 2, 44% ocenom 3, 11% ocenom 4 i 1% ocenom 5 - prosečna ocena kvaliteta domaćeg TV programa je 2,625 pri čemu ne postoje razlike u
ocenama, između prirodnih i društvenih fakulteta - popularnost ″španskih″ serija je opala s obzirom da 83% procenata studenata ne prati
″španske″ serije - najgledanija emisija ″Emotion″ – a je ″Veliki brat″; gledanost ove
emisije je bila podjednaka gledanošću svih ostalih emisija ″Emotion″ – a zajedno
- 81,5 % studenata je za sebe reklo da nisu zavisni od televizije pri čemu je nezavisnost ujednačena među polovima
- zavisnost od televizije je podjednaka na svim fakultetima
- godina studija ne određuje jačinu uticaja televizije na stavove studenata
- uticaj televizije na stavove studenata je podjednaka između polova i zavisi od vrste
fakulteta - gledanosti televizije može doprineti i veći broj TV prijemnika s obzirom da 74%
studenata ima 2 televizora
52
P R I L O GANKETA
KOLIKO STUDENTI FAKULTETA UNIVERZITETA U NOVOM SADU GLEDAJU TELEVIZIJU Anketa je anonimna! 1.Fakultet: ________________________ Godina studija:___________________________ 2.Pol M Ž 3.Koliko dnevno imate slobodnog vremena (sati)?________________________________ 4.Koliko dnevno vremena (sati) provedete u gledanju televizije?_____________________ 5.Koliko dana biste mogli da provedete bez televizije?_____________________________ 6.Nacionalna televizijska stanica, koju u proseku najviše gledate je (zaokružite samo jedan odgovor):
a) Pink b) B92 c) RTS d) Avala e) Košava f) Sos g) Ne gledam domaće televizije
7.Inostrani kanal koji najčešće gledate je:_________________________ 8.TV program koji uglavnom pratite (možete zaokružiti više odgovora):
a) Muzičko-zabavnog karaktera b) Naučno-obrazovni c) Informativno-politički d) Sportski e) Filmski i serijski f) Ostalo
9.Vaša opšta ocena (1-5) domaćeg televizijskog programa:____________ 10.Koliko televizija može da utiče na vaše stavove o određenim temama ?
a) Nimalo b) U velikoj meri c) I da i ne
11.Da li i koliko pratite informativni program (vesti) ? a) Ne pratim b) 1 dnevno c) 2 puta dnevno d) 3 puta dnevno e) ______________
12.Da li i koliko pratite ″španske″ serije (sapunice) ? a) Ne pratim b) Jednom nedeljno c) 2 puta nedeljno d) 3 puta nedeljno e) 4 puta nedeljno f) 5 puta nedeljno g) više od 5 puta nedeljno
13.Koje emisije ″Emotion″-a pratite ? a) ''Veliki brat'' b) ''Sve za ljubav'' c) ''48h svadba'' d) ''Leteći start'' e) ''Gledaj majku, biraj ćerku'' f) _____________________
14.Da li mislite da ste zavisnik od televizije ? DA NE 15.Kako rešavate porodičnu TV dilemu: sportska dešavanja ili TV serije (filmovi) ?
a) Imam 2 televizora b) Odem kod komšije c) Određuje "glava porodice"
16. Da li vam televizor radi i kada ništa ne gledate na njemu? Hvala na saradnji! DA NE Studenti ekonomskog fakulteta