etniTema istraivanja
METODOLOGIJA PEDAGOGIJSKIH ISTRAIVANJA
Tema istraivanja
- imbenici koji utjeu na izbor: potrebe odgojne prakse, interes
razvoja znanosti, osobni afiniteti istraivaa, metodoloke mogunosti,
raspoloivi struni suradnici, materijalne mogunosti, interesi izvan
podruja oio izvanznanstveni interesi(dru, gosp) - iz ope teme (ire
tematike), bira se konkretni, ui problem koji se artikulira
postavljanjem istraivakog pitanja
- u obzir se moraju uzeti: specifian fokus na odreeno okruenje,
ispitanike; mjerljivost (mogunost promatranja, dokumentiranja,
kvantificiranja); primjenjivost (primjena steenih znanja i
iskustava u praksi)
- tipine greke: preiroke, preuske, prebanalne teme
Tipovi istraivakih pitanja
OPISNA PITANJA
- pitanja o prirodi nekog fenomena, situacije, ponaanja osobe
ili grupe; na njih se moe odgovoriti kvalitativnim i kvantitativnim
podacima (koji su stilovi uenja djece u nekoj skupini?)
KOMPARATIVNA PITANJA
- pitanja o odnosu izmeu razliitih grupa ili obiljeja ljudi i
situacija, nekih standarda i oekivanja (u kojoj mjeri visina ove
djece odgovara prosjenoj visini djece njihove dobi?)
UZRONA PITANJA
- pitanja o uinku posebnih intervencija ili okolnosti na
pojedince ili grupe (uinkovitost obuke predkolske djece-neplivaa u
pogledu svladavanja plivanja?)
Etape znanstvenog istraivanja
PREPOZNAVANJE PROBLEMA
- rezultat nedostatka znanja o nekom problemu, nekonzistentnosti
rezultata ve provedenih istraivanja; nuno je postaviti istraivako
pitanje ono se obino temelji na promatranjima i ve postojeim
informacijama; bitno je razgovarati sa strunjacima, prouiti
relevantnu literaturu
- generiranje ideja o istraivanju iz 'zdravoga razuma':
propitivanje ve prihvaenih istina i praktinih problema
- -II- na osnovi ranijih istraivanja: poboljanje validnosti,
proirenje problema, rjeavanje suprotstavljenih rezultata
FORMULIRANJE HIPOTEZA
- provjerljiva pretpostavka, objanjenje, koje se tie odnosa
odreenog seta varijabli u prikupljenim podacima
- mora biti provjerljiva (prikupljanje podataka, odnosno
testiranje mora biti izvedivo), testira se promatranjem ili eksp.-
istraivaka pitanja nastaju promatranjem fenomena i javljanjem elje
za objanjenjem; njihovim izborom se suavaju mogue teme istraivanja,
moraju biti odreena, specificirana
- hipoteze se formuliraju na osnovi preliminarnih promatranja i
istraivanja
- moraju biti svrhovite, provjerljive, plodne, u suglasnosti s
provjerenim i prihvaenim znanjem, jednostavne- tekoe vezane za
postavljanje hipoteza mogu biti nedovoljno temeljno ili detaljno
poznavanje podruja, nedostatak teorijskog okvira
- nul-hipoteza: ne oekuje se postojanje razlika meu varijablama
ili ne oekuje se djelovanje nezavisne varijable na zavisnu, najee
se postavlja u svrhu odbacivanja- alternativna hipoteza:
pretpostavlja postojanje razlike ili uinka; moe biti direktivna
(pretpostavka o smjeru relacija meu varijablama), ili indirektivna
(pretpostavlja se samo postojanje utjecaja, ali ne i njegov
smjer)
- prema sadraju mogu biti deskriptivne, klasifikacijske,
objanjavajue, prognostike- prema opsegu: generalne(odnose se na
ukupni problem), kolateralne(popratne, razraujue)
- znanstvena hipoteza nagaanje, nasluivanje i pretpostavke koje
motiviraju istraivanje, iz nje se izvodi statistika hipoteza
matematiki izraz koji predstavlja polaznu osnovu na kojoj se
temelji kalkulacija statistikog testa
- hipoteza mora biti valjana (odnositi se na problem koji se
istrauje), pojmovno jasna (koriteni pojmovi moraju biti sadrajno i
precizno definirani), iskustveno provjerljiva (odnositi se na
obiljeja koja se mogu (ne)izravno osjetno doivjeti), u vezi s
raspoloivom metodologijom(svaka hipoteza nije provjerljiva svakom
tehnikom), specifina(ope=obilno), u vezi s teorijom(ona je
deduktivna jezgra problema)TESTIRANJE HIPOTEZA
- operacionalizacija definiranje varijabli koje se koriste u
testiranju hipoteze
- pri testiranju treba voditi rauna o praktinosti, preciznosti i
etinosti- hipoteza mora biti provjerljiva mogunost empirijske
provjere
- postupak provjeravanja istinitosti postavljene hipoteze; to je
stupanj vjerojatnosti vei, vea je i sigurnost verificiranja
hipoteze; ako je nul-hipoteza odbaena, alternativna je tona, ako
nije odbaena: ne postoje dovoljni dokazi koji podupiru alternativnu
hipotezu
ANALIZA PODATAKA
INTERPRETACIJA, ZAKLJUIVANJA
RAZVOJ NOVIH ISTRAIVAKIH PITANJA
VARIJABLE
- promjenjiva obiljeja pojava ili procesa koje se
kvantitativno/kvalitativno istrauju
UZORCI- svrha ped istraivanja je pronalaenje zakonitosti u
pojedinim pojavama, odnosno generalizacija
- potpuna indukcija: generalizacija na osnovi poznavanja svih
moguih pojedinanih sluajeva
nepotpuna indukcija: na osnovi poznavanja dovoljnog broja
sluajeva
STATISTIKA/REPREZENTATIVNA METODA- metodoloki postupak nepotpune
indukcije, povezan s metodom uzorka koja pri stvaranju
generalizacija polazi od reprezentativnog dijela cijele
populacije
- skup postupaka pomou kojih se na osnovi poznavanja ogranienog
broja pojava zakljuuje o karakteristikama cjeline cijele
populacije, osnovnog skupa
- postupak izbora uzorka mora se provoditi pomou odgovarajuih
znanstvenih pravila
UZORAK broj elemenata koji uzimamo iz osnovnog skupa s ciljem da
pomou njega istraimo populaciju
- pristranost uzorka: kazuje da su vrijednosti populacije
precijenjene ili podcijenjene; nepristranost: uzorak pokazuje da
oekivan vrijednost odgovara stvarnoj vrijednosti populacije
- reprezentativnost: uzorak svojom strukturom mora predstavljati
osnovni skup u malom; na to utjee metoda uzorkovanja, veliina
uzorka i varijabilnost obiljeja
- ostvarivanjem metode uzoraka dolazi se do nepotpune indukcije
tada u istraivanju teimo za dovoljno vjerojatnou da je
generalizacija ispravna (visoka vjerojatnost = sigurnost)
- uzorkom se dolazi do procjene karakteristika osnovnog skupa, a
statistikom metodom odreuje se preciznost i pouzdanost te procjene
svi ti postupci ine metodu uzoraka/reprezentativnu metodu:
odreivanje uzorka(reprezentativne jedinice), ispitivanje (mjerenje
neke pojave) i statistika obrada (dobivanje karakteristika uzorka
art. sredina, standardna devijacija..)
PARAMETRI karakteristike na osnovnom skupu koje su nam u
primjeni metode uzoraka nepoznati
- sljedei korak je ocjenjivanje stupnja tonosti procjene,
odnosno njezine vjerojatnosti, to se vri posebnim statistikim
postupcima koji polaze od zakona vjerojatnostiOSNOVNI SKUP
(populacija) - skup svih jedinica koje se promatraju, ije se
karakteristike istrauju
KONANI OSNOVNI SKUP skup koji je odreen i koji se moe vremenski
i koliinski tono definirati (tono znamo broj njegovih lanova)
BESKONANI OSNOVNI SKUP skup koji nije vremenski, a stoga ne moe
biti ni koliinski definiran (onaj koji obuhvaa sve sadanje, ali i
budue lanove nekog skupa)
Vrste uzoraka prema metodama uzorkovanja
SLUAJNI IZBOR zasniva se na teoriji vjerojatnosti sluajni
uzorak
NAMJERNI IZBOR ne zasniva se na teoriji vjerojatnosti hotimini
uzorak svrha ped istraivanja je pronalarnje zakontiosti u pjedninim
pojavama, odnosono generalizaciojatavka o smjeru relacija meu eresi
izvan podruja oio, izvanznanstveni interesi (drutveni, gospodarski)
metodoloke mogunosti, raspoloivi struni surPROBABILISTIKE METODE -
jednostavni sluajni, sustavni, stratificirani uzorak, uzorak
skupina
- takvi uzroci podrazumijevaju uporabu tehnika sluajnog izbora
jedinica iz populacije u kojem izbor jedne jedinice ne uvjetuje
izbor druge
JEDNOSTAVNI SLUAJNI UZORAK
- osnovna karakteristika je jednaka vjerojatnost svake jedinice
osnovnog skupa da bude odabrana u uzorak; izbor se ostvaruje na
temelju popisa jedinica osnovnog skupa(jedinice se numeriraju i
'izvlae') ili temeljem izvlaenja listia ili na temelju sluajnih
brojeva(generator sluajnih brojeva sklop ili program iji je
rezultat djelovanja sluajni broj, kreira niz sluajnih brojeva koji
se nikada ne ponavljaju)- izbor je sluajan ako svaka jedinica OS
ima poznatu vjerojatnost da bude odabrana u uzorak; taj postupak
zahtijeva pripremu, poznavanje OS, pridravanje naela izbora
jedinica uzorka
- prednosti koritenja sluajnog uzorka: jednostavnost, nije
potrebno prethodno poznavati strukturu OS, posjeduje tendenciju
podjednakog reprezentiranja svakih aspekata OS, najrazraenija
teoretska osnova, jednostavnost raunskih postupaka u vezi
testiranja hipoteza
SLUAJNI SUSTAVNI (SISTEMATSKI) UZORAK
- samo pokuaj prilagodbe jednostavnog uzorka praktinoj situaciji
u kojoj istraiva ne mora imati potpuni popis svih jedinica koje ine
uzorak sluajno se odabere poetak i onda se u uzorak svaka i-ta
jedinica odreena na temelju veliine populacije i uzorka, interval
ovisi o stopi odabiranja- problem je ako u popisu nekih jedinica
postoji neki sustav ili trend, ako i ako postoji periodinost u
rasporedu
STRATIFICIRANI UZORAK
- podrazumijeva izbor jedinica iz osnovnog skupa podijeljenog na
stratume(slojeve); prilikom odreivanja broja jedinica koriste se
dva naina: proporcionalni(postotak) ili optimalni stratificirani
uzorak(standardna devijacija)
- nakon utvrivanja broja jedinica iz svakog stratuma, izbor se
ostvaruje na sluajan nain
- zahtijeva prethodnu podjelu populacije u skupine(stratume),
sastavljene od jedinica koje su meu sobom homogene po nekoj
varijabli, a heterogene u odnosu na jedinice iz drugog stratuma
-svaka statistika jedinica moe pripadati samo jednom stratumu, a
nakon toga se unutar stratuma sluajnim odabirom odreuje uzorak
UZORAK SKUPINA(KLASTERA)
- umjesto da u okvir uu jedinice iz OS, taj okvir ine skupine
tih jedinica(uenici jedne kole, umjesto pojedinih uenika); skupina
mora karakteristikama biti to slinija znaajkama OS- ukoliko je
geografski prostor uzorka velik, moe se pristupiti viekratnom
izboru klastera
NEPROBABILISTIKE METODE prigodni, kvotni, namjerni uzorak,
tehnika 'snjene grude'NAMJENI(HOTIMINI) UZORAK ne temelji se na
sluajnosti, jedinice se izabiru prema odluci istraivaa, ispituju se
dostupni lanovi skupa
- veliina uzorka to je uzorak vei, zakljuci e biti kvalitetniji;
ovisi o homogenosti populacije s obzirom na ispitivano obiljeje,
ako i o uestalosti ispitivanog obiljeja u populaciji
- premali poveava mogunost greke uzorkovanja; preveliki reducira
uinkovitost istraivanja
- manji uzorak se odabire ako nije potrebna velika preciznost te
ako je grupa homogena
SIMBOLI
N = simbol za broj jedinica, n= broj jedinica u uzorku
- pri odreivanju odnosa veliine OS i uzorka treba staviti u
odnos te dvije veliine: stopa odabiranja vjerojatnost da e jedna
jedinica OS biti izabrana u uzorak: n/N
- interval izbora: N/n reciprona vrijednost stope odabiranja
G. H. GALLUP
- osniva Am. Instituta za Javno Mnijenje provodio istraivanja
drutvenog i pol. raspoloenja javnostiANKETIRANJE-postupak kojim se
ispitanicima(u pravilu pismeno) postavljaju pitanja u vezi s
injenicama od znanstvenog interesa
- anketiranje je uspjeno ukoliko je anketni upitnik dobro
dizajniran, adekvatno primijenjen, ako su prikupljeni podatci
metodoloki korektno analizirani
- putem AU cilj istraivanja pretaemo u specifina pitanja;
odgovori na ta pitanja osiguravaju podatke za propitivanje
hipoteze; pitanja moraju zanimati i ispitanike da bi pristali
sudjelovati u anketiranju- koraci u provedbi ankete:
ustanovljavanje cilja, izbor uzorka, izbor metodologije,
dizajniranje upitnika, pre-test, provedba ispitivanja, analiza
podataka
- pri kreiranju upitnika potrebno je obratiti panju na:
- to elimo saznati: 3 tipa podataka: o injenicama(dob, spol,
edukacija), o miljenjima ili preferencijama(ne/zadovoljstvo,
ne/slaganje, ne/prihvaanje), o ponaanjima(motivacija, spremnost,
blagonaklonost)
- naini primjene: okupljeni ispitanici odgovaraju na PISANA
PITANJA: prednosti su to je mogue postavljati pitanja s duim,
kompleksnim i uoljivim kategorijama odgovora, postavljanje baterija
slinih pitanja, privatnost ispitanika; nedostaci: zahtijeva briljiv
dizajn upitnika, ne podnosi otvorena pitanja, zahtijeva viu razinu
pismenosti, ne omoguuje kontrolu kvalitete prilikom provedbe
USMENA PROVEDBA ANKETE
- anketar ita pitanja ispitaniku i biljei njegove odgovore;
takav postupak omoguuje bolju kontrolu nad procesom
- pitanja se postavljaju na kontrolirani i standardizirani nain,
velika je mogunost prilagodbe ispitaniku i uvjetima, omogueno je
koritenje dodatnih materijala
DISTRIBUCIJA UPITNIKA POTOM
- postavljanje osjetljivih pitanja, ispitanici odgovaraju sam,
tj. iskrenije, koristi se u sluajevima kada su ankete preopirne-
anketar osigurava povrat upitnika, ako ne bude vraen, alje se krai
oblik uz dodatnu motivaciju
TELEFONSKA ANKETA
- anketar i ispitanik razgovaraju telefonom; pitanja moraju biti
posebno oblikovana
- kompjutorski podrano telefonsko anketiranje anketari
ispunjavaju upitnik s odgovorima ispitanika na raunaluWEB
ANKETA
- prezentira se na internetu, koriste se specifino oblikovana
pitanja(oznaavanje odgovora), rezultati se obrauju koritenjem
specijaliziranih softvera
- prednosti: uinkovita suradnja s ispitanikom, kvaliteta
podataka, mogunost uspostave kontakta s pojedincima i gradnja
povjerenja; nedostaci: cijena, vrijeme, adekvatan trening
ispitivaa, dostupnost uzorka
UZORAK POPULACIJE
- potrebno je u poetku razmotriti karakteristike respondenata:
razina educiranosti, ogranienje pozornosti, motivacija
TIPOVI ANKETNIH PITANJAOTVORENA PITANJA
- omoguuju ispitaniku slobodno oblikovanje odgovora; mogu biti
tekstualna, numerika,
- prednosti: bolje odraavaju misli/vjerovanja ispitanika,
primjerena su kada ispitiva ne zna mogue odgovore; nedostaci:
fleksibilnost oteava kodiranje i analiziranje, odgovori mogu biti
nepotpuniZATVORENA PITANJA
- ispitanik bira meu unaprijed ponuenim odgovorima
- check liste ispitanik bira odreeni broj unaprijed specifiranih
kategorija
- pitanja dvostrukog izbora izbor izmeu dvije alternative-
pitanja viestrukog izbora ispitanik moe izabrati izmeu niza
ponuenih odgovora
- rangiranje ispitanik rangira ponuene kategorije prema vanosti
ili vrijednosti
- multipli izbor/Likert skala ispitanik bira izmeu mogunosti na
unaprijed specifiranom kontinuumu
- prednosti zatvorenih pitanja: ispitanik ne gubi vrijem na
artikulaciju odgovora, oni su pouzdaniji, smisleniji i lake ih je
obraditi i analizirati; nedostaci: odgovori se ne moraju nuno
uklapati u ponuenu skalu, izbor se ne mora svest na ponuene opcije,
navedene mogunosti mogu sugerirati odgovorKOMBINIRANA PITANJA
- uz izbor meu ponuenim odgovorima, ispitaniku se nudi mogunost
slobodne formulacije vlastitog odgovora
DOBRA PITANJA
- razlike u odgovorima bi trebale odraavati razlike meu
ispitanicima, a ne stimulusima (oblik pitanja)- pitanja moraju biti
precizno formulirana, razumljiva svim ispitanicima, reenice moraju
biti jednostavne, bez dvostrukih negacija ili bilo kakvih nejasnoa,
treba eliminirati irelevantna pitanja, ponuditi specifirane,
nedvosmislene kategorije, izbjegavati delikatna pitanja, uzajamno
ukljuujue kategorije, dvostruka ili sugestivna pitanja, pruiti
ravnomjerne kategorije, skale odgovora uskladiti s predmetom
pitanja(frekvencija, Likert, kvaliteta)DIZAJN UPITNIKA
- ope upute: uvodno obraanje pojedincima, informacija o
nositelju istraivanja, cilju, uvodna motivacija(altruizam, korist
za ispitanike, garancija anonimnosti)
- optimalna duljina: uvjet uspjenost; predug demotivira
ispitanike, optimalno 10-20 minuta; ne postavljati trivijalna
pitanja ili ono to moemo saznati drugdje, pitati samo ono to je
bitno za predmet, zatvorena pitanja
- zapoeti s jednostavnijem, zatvorenim pitanjima, krenuti od
opih ka specifinim, slijediti logiku teme ispitivanja, grupirati
srodna ispitivanja, varirati tip radi razbijanja monotonije,
uskladiti skale, koristiti usmjeravajua pitanja(ako je odgovor 'da'
prijeite na 8. pitanje), ponuditi upute o nainu
odgovaranja(podcrtaj, zaokrui, zaokrui sam jedno, sve to se odnosi
tebe)
- stranice motaju biti pregledne, ne natrpane, pitanja i
stranice numerirane, slova optimalne veliine, upute uz pojedina
pitanja
GREKE U PRIKUPLJANJU I OBRADI PODATAKA
- u uzorkovanju ispitanika: neukljuivanje potrebnih ili
ukljuivanje nepotrebnih, neadekvatna zamjena ispitanika tijekom
ispitivanja promjena sastava uzorka
- pogreke neodgovaranja izostanak brojnih odgovora kod veeg
broja ispitanika
- pogreke u prikupljanju podataka: u pitanjima(loa formulacija),
u provedbi(loe upute), u biljeenju(odgovor krivo zabiljeen), u
kodiranju(pogreno kodirani podaci u preliminarnom kodiranju)
- u procesuiranju podataka: raunske pogreke(pri provedbi
statistikih postupaka), neadekvatne mjere(koritenje neprimjerenih
analitikih tehnika)
PREGLED SIROVOG MATERIJALA
- pregledati upitnike i uoiti je li odgovoreno na svako pitanje,
ima li netonosti, jesu li svi odgovori uporabljivi, jesu li se
anketari pridravali uputa
PROIAVANJE PODATAKA
- utvrditi jesu li biljeke kompletne, otkloniti pogrene kodove,
usporediti podatke s onima iz originalnog upitnika
- uvidom u cjelinu m,materijala postie se uoavanje veza meu
odgovorima na razliita pitanja te dopunjavanje polazinih
hipoteza
FAZE OBRADE- poetna obuhvaa preliminarne postupke sumiranja i
prezentiranja podataka, kasnija sloenije statistike i grafike
metode- organizacije podataka nain na koji e se organizirat, nain
statistike obrade podataka
- sreivanje podataka- set pravila koja omoguuju kvantifikaciju
odgovora
- kodiranje pridavanje oznake kategorije svakom podatku saimanje
u smislenije cjeline, istovrsni podaci se grupiraju zajedno; kod
kodiranja odgovora na zatvorena pitanja treba odabrati to
jednostavniji nain time se izbjegavaju greke i minimalizira napor,
a interpretacija olakava; odgovori jesu kategorije
- numeriki kod pridavanje brojanih oznaka odgovorima;
alfanumeriki istovremeno abecedni i redoslijed brojeva, relativno
jednostavan, veliki broj kombinacija- kod otvorenih pitanja
kategorije se ustanovljavaju a posteriori - nakon uvida u sirovu
grau- podatci koji nedostaju mogu se grupirati kao neprovjerene
informacije(nisu prikupljeni zbog ispitanikove izvedbe); nedostatak
odgovora(nemogunost davanja traenog odgovora-neprimjereni odgovor
ili odbijanje odgovora); odgovori 'ne znam' posebna kategorija
- kod grupiranja podataka biljei se frekvencija unutar svake
kategorije tablica frekvencija- kvalitativni podaci: relativne
frekvencije (proporcija frekvencija unutar kategorije podijeljena s
ukupnim brojem N; postotak)
- kvantitativni podaci: kumulativne frekvencije
(proporcija/postotak, kumulativne frekvencije, kumulativni
postotci
NAELA PRI IZRADI TABLICA
- u svaki razred tablice dolazi, po pravilu, isti raspon moguih
rezultata; interval se ne mijenja
- broj razreda se kree izmeu 8 i 15, ovisi o broju podatak i
specifinosti pojave
- granica izmeu razreda mora biti nedvosmislena(isti podatak ne
smije ulaziti u dva razreda)
- u tablici ne smije biti praznog polja ( - nema pojave ili ne
raspolae se podatkom)
GRAFIKO PRIKAZIVANJE
- kvalitativni podaci: grafikoni visina stupca ukazuje na
frekvenciju
- kvantitativni podaci: histogram(visina stupca prikazuje
stvarne granice), poligon frekvencija(vrijednosti su prikazane u
vidu toaka), grafikoni(linijski, stupci, kruni grafikon)
STATISTIKA OBRADA PODATAKA
- mogunost primjene razliitih 'gotovih' statistikih programa, uz
nuno shvaanje svrhe i logike pojedinih postupaka
STATISTIKA obrada brojanih podataka radi jasnijeg prikazivanja,
a ukljuuje praenje literature, deskripciju i analizu rezultata,
zakljuivanje iz konkretnog na opi sluaj, planiranje eksperimenta i
istraivanje
PREDNOSTI STATISTIKIH PROGRAMA
- jednostavni za koritenje, nije potrebno poznavati stat/mat
metode, pruaju pomo pri izboru test, daju izvjetaje s tumaenjem,
imaju dobre prirunike i rade u Windowsima
- potrebno je znati to elimo analizirati, vrste varijabli,
distribucija(Kolmorgov-Smirnovljev test)
- vrste obiljeja: kvalitativno(kategoriko),
kvantitativno(numeriko)
- mjerenje obiljeja: nominalna i ordinalna ljestvica, intervalna
i omjerna(kontinuirana; diskretna)
- potrebno je uzeti u obzir mogue razlike izmeu verbalnog i
stvarnog ponaanja ispitanikaPROCJENJIVANJE I PROSUIVANJE
- koriste se za prikupljanje podataka procjenom svojstava neke
pojave
- mjerni mehanizam pojmovi i kriteriji o pojavi; mjerna skala -
sustav jedinica pomou kojih izraavamo kvantitetu svojstva koje je
predmet mjerenja
- nominalna skala mjerenjem klasificira i definira skupine,
brojevi slue samo za oznaku kategorije, najmanje precizne
- ordinalna ima za kriterij mjerenja veliinu svojstva,
svojevrsno rangiranje, ali nepoznat interval/razlika izmeu
jedinica
- intervalna poznate su veliine razlika svojstava koja se mjere,
no ne polazi se od apsolutne nego arbitrarne nule
- omjerena najpreciznija, poznat je redoslijed veliina i razlika
meu njima, u drutvenim znanostima?
- skale procjene tim postupcima se prikupljaju podaci o
miljenjima ispitanika o svojstvima nekih pojava; slue za
registraciju veliine procjenjivanog svojstva, mogu biti usmene,
pismeni, usmene i pismene
DESKRIPTIVNA SKALA- sadri niz ponuenih tvrdnji od kojih
ispitanik bira onu koja se najvie podudara s njegovom procjenom;
koriste se i pitanja u obliku ljestvica modaliteti su poredani po
intenzitetu
- najee se koristi Likertova skala od pet modaliteta prosudbe,
opcije moraju biti formulirane kao izjave, interval meu njima mora
biti jednak, nuno je izbjei preklapanja opcija, mora biti isti broj
+ i tvrdnji, postoji neutralna opcija- kod Likertove metode se moe
ponuditi niz tvrdnji za koje ispitanik brojem 1-5 iskazuje stupanj
slaganja, prihvaanja, zadovoljstva, svianja ili uestalosti,
vanosti, kvaliteteGRAFIKA SKALA najee se sastoji od vodoravne crte
na ijim su krajevima oznaeni ekstremi nekih izjava, a ispitanik
oznaava mjesto na kontinuumu koje se podudara s njegovom procjenom
tog svojstva; tee obraditi traka s jedinicama
- kontrolna lista alternativna skala, niz karakteristika ije
ne/postojanje procjenjuje ispitanik
- odredi tko skala ispitanik prosuuje na koje se osobe odnose
pojedine karakteristike (+ zaboravljeni, - pisanje imena)
- skala rangova ispitanik odreuje redoslijed maksimalnog i
minimalnog intenziteta svojstva neke pojave
- usporeivanje parova ispitanik bira opciju kod koje je
izraenije neko svojstvo
- skalogram tei se jednodimenzionalnosti skale, da svaka
kategorija obuhvaa one nie od nje kumulativno svojstvo (odaberi 1,
1+2, 1+2+3..)
- sociogram grafiki nain iznoenja socijalne prihvatljivosti
lanova nekog kolektiva u oima drugih (parovi, lanci, otoci,
trokuti, krugovi)
IZVORI POGREAKA U SKALAMA SUDOVA
- osobna jednadba procjenjivaa: procjena ovisi o upoznatosti
ispitanika s pojavom te o njegovoj 'strogosti'; razlikovanje
procjenjivaa po rasprenosti odgovora: neki naginju ekstremima, neki
vole biti neutralni; pogreka kontrasta: ispitanik u procjeni drugih
polazi od sebe; halo efekt: prvi dojam o nekomu/neemu modificira
kasnije procjene; pogreka blizine: raspored skala sudova utjee na
procjenu ispitanika; logika pogreka: djelovanje preduvjerenje
procjenjivaa o funkcionalnoj povezanosti nekih karakteristika, iako
ona ne postoji
PREVENCIJA
- odreivanje dovoljnog broja ispitanika, garancija anonimnosti i
molba za iskrenost u uvodnim uputama, isticanje injenice da
procjene nee nositi nikakve posljedice, te da se ispitanici
pridravaju pojmova koje daje skala, makar se ne slagali s njima
INTERVJUIRANJE- postupak prikupljanja kvantitativnih i
kvalitativnih podataka, provodi se na malom uzorku; planski se
izazivaju emocionalne, verbalne i orijentacijske reakcije
ispitanika
- moe se provoditi izravno ili telefonski, pogodno je za
ispitanike mlae dobi, nie obrazovane
- kod vezanog/strukturiranog intervjua pitanja su tono i
precizno formulirana, postoji odreeni redoslijed; lake je izvediv,
vea je preciznost, kategorije odgovora se ustanovljavaju a priori-
kod slobodnog pitanja slue kao ishodite, redoslijed i formulacija
se prilagoavaju ispitaniku; zahtjeva veu strunost, prirodniji je,
no postoji opasnost od skretanja s teme, kategorije se
ustanovljavaju a posterioriPROTOKOL: zaglavlje: naslov, datum,
ifra, ispitiva, tijelo: pitanja, mjesto za odgovore, zaglavlje:
opaske ispitivaa- odgovori se mogu biljeiti (slobodnije ponaanje,
ali neto se moe propustiti ili krivo zapisati) ili snimati
(ispitanik moe promijeniti odgovore, ali e oni biti tono
formulirani)STUDIJA SLUAJA
SLUAJ moment dogaanja nekog jedininog sustava kojeg je mogue
izuiti za kratko vrijeme i pomou jednostavnih metoda; prouavanja
sluaja je posebna metoda kojom se podaci sreuju i iskazuju s ciljem
da se ouva jedinstveni karakter predmeta
- studija sluaja se provodi na temelju jednog primjera iz mogue
klase drutvenih pojava, bilo da je rije o pojedinanim osobama,
skupinama, institucijama ili irim zajednicama
CILJEVI STUDIJE SLUAJA
- vrijedne prethodnice temeljnim istraivanjima daju bogate opise
identificiranih varijabli mogue hipoteze
- dubinsko ispitivanje i intenzivno analiziranje nekog fenomena
s namjerom generaliziranja na cijelu populaciju iz potjee
- pruanje anegdotskih dokaza koji ilustriraju neke openitije
nalaze
- opovrgavanje univerzalnih generalizacija kritini sluaj koji
inicira, potvruju ili negira neku teoriju
- koritenje u sluajevima kad istraiva ne moe manipulirati
relevantnim ponaanjem- vrijednost sama po sebi kao jedinstveni
sluajTIPOVI STUDIJE SLUAJA
- povijesne prate 1 sluaj kroz odreenom vremensko razdoblje,
ovise o pisanim dokumentima
- opservacijske fokusiraju se na manje kolektive (promatranje,
sudjelujue, intervjuiranje, dubinsko intervjuiranje
- narativne kroz dobro voene narativne intervjue gdje se
prepriavaju kljuni dogaaju, oslanjanje na pamenje
- situacijske analiza pojedinanih dogaaja od strane svih
sudionika situacije radi dobivanja potpunijeg uvida
- klinike dubinsko razumijevanje odreenog pojedinca u posebnoj
situaciji/ambijentu (intervjui, sustavno promatranje, dok.)
- viestruke/agregatne repliciranje viestrukih eksperimenta kako
bi se poboljala intervencija, najbolja alternativaPLANIRANJE
STUDIJE SLUAJA
- upoznavanje stanja fenomena, prikupljanje podataka o svim
imbenicima, dijagnoza(sagledavanje kauzalnih veza), primjena
tretmana/intervencija, monitoring/evaluacija nakon intervencije
SINGLE-SYSTEM NACRT ISTRAIVANJA
- planirani aranman za prikupljanje podataka koji identificira
promjene i ukazuje na utjecaj intervencijskog programa
KARAKTERISTIKE: specifikacija problema, mjerenje problema,
ponavljanje mjerenja, bazina linija, nacrt istraivanja, jasno
definiranje intervencije, analiza podataka
PREDNOSTI: lako se ugrauje u istraivaku praksu, ne naruava se
etika, nacrt osigurava sredstva za evaluaciju prakse, fokusira se
na studiju sluaja ili sustava, problem se kontinuirano prati i
registriraju se promjene, stalna procjena rezultata, testiranje
hipoteze, nema teorijske orijentacije
ZAJEDNIKI ELEMENTI S METODOM EKSPERIMENTA- specifikacija
problema kao polazite, stvaranje nacrta, strogo definiranje
pojmova, varijabli, ciljeva, tono mjerenje, primjena statistike
RAZLIKE
- kod metode sluaja promatra se jedan sustav, a kod eksperimenta
vie, kod eksperimenta hipoteze i ciljevi se izvode iz teorije, a iz
njih varijable, iji broj nije ogranien kao kod studije sluaja;
rezultati studije sluaja se koriste izravno, a metode eksperimenta
posredno
TIPOVI ANALIZE SLUAJA: razjanjavajui, izviajni, opisni
TESTIRANJE
- test standardizirani postupak kojim se izaziva aktivnost iji
se uinak mjeri i vrednuje usporeivanjem individualnog rezultata s
rezultatima drugih subjekata u jednoj situaciji ili s jednoznano
postavljenim kriterijem
- pozitivna ili negativna uloga testa ovisi o svrsi, nainu
primjene i karakteristikama instrumentaTESTOVI PREMA OSOBINAMA
ISPITANIKA
- glavna svrha to tonije odrediti pojedine osobine ispitanika da
bi se moglo zakljuivati o razini znanja ili za utvrivanje
inicijalnog i finalnog stanja- testovi znanja u kojoj je mjeri
ispitanik usvojio znanja, vjetine ili navike, njima se mjeri efekt
obrazovnog utjecaja, dijele se na testove znanja u uem smislu ili
testove sposobnosti primjene znanja- testovi sposobnosti nastoje se
odrediti osobine koje su preduvjet za uspjeh u nekom podruju
aktivnosti (senzorni, mentalni, t. mehanikih sposobnosti, t.
motorike spretnosti)
- testovi linosti mjere sloenije crte linosti: interesi,
stavovi, temperament, karakter, emotivne osobineTESTOVI PREMA NAINU
RJEAVANJA
- pismeni testovi ispitanik pie svoja rjeenja, uteda vremena,
zadaci se mogu zadavati pismeno ili usmeno
- usmeni testovi ispitanici odgovaraju usmeno, primjena je
individualna, test ima oblik intervjua
- testovi ina rezultat se vrednuje na osnovi dva kriterija:
tehnika rada i rezultata(gotovi proizvod)TESTOVI UINKA
- potrebno je tono odrediti koji se aspekti znanja i sposobnosti
ele ispitati
- test razine vrednuje se tonost rjeenja, vrijeme je teoretski
neogranieno, ali test se prekida kad je 95% gotovo
- test brzine vrijeme je strogo ogranieno, raspored zadataka je
gradiran
- u veini sluajeva postoji pozitivna korelacija izmeu razine i
brizne rijeenosti
KONSTRUKCIJA TESTA ZA ISTRAIVANJE
- ovisi o vrsti testa, o pojavi koja se ispituje, o paralelnim
formama testa
- odreuje se podruje, eliminiraju se nevaljali zadaci, sondano
testiranje, primjena testa na odabranom uzorku
TIPOVI ZADATAKA
- tip dosjeanja, nadopunjavanje, dvolani izbor, viestruki izbor,
viestruki izbor eliminacijom, usporeivanje/sparivanje,
sreivanje/rangiranje, eliminacija, ope sposobnosti
TEHNIKA PRIMJENE TESTA
- kolektivno ili individualno (kada to zahtijevaju zadaci ili
ispitanici)
- priprema za testiranje(prostor, materijali),
tijek(asistencija, nadzor), analiza(tablica) - metrijske
karakteristike valjanost, pouzdanost, osjetljivost,
objektivnostOCJENJIVANJE
- relativno unaprijed se odredi koliko e ispitanika proi, nakon
testa se izvri rangiranje prema bodovima, loe je to to uvijek netko
mora pasti, makar svi bili izvrsni, i to uvijek netko prolazi
premda su svi loi
- objektivni apsolutni standard postie se ocjenjivanjem teine
svakog pitanja i na temelju toga teine cijelog testa, ako je teak,
prag ide dolje, ako je lagan, gore
- poslije testa se mogu odrediti indeks teine i indeks
diskriminativnosti pojedinog pitanjaNIZOVI ZADATAKA OBJEKTIVNOG
TIPA- pitanja otvorenog tipa lako ih je sastaviti, pitanja nalikuju
problemima u stvarnom ivotu, moe se vidjeti proces, a ne samo
rezultat, pozitivno utjeu na proces uenja; sadraji su usmjereni na
mali dio sadraja, bodovanje i ocjenjivanje je komplicirano i
podlono subjektivnosti
- pitanja zatvorenog tipa odgovaranje je bre, ocjenjivanje
jednostavno, objektivno i brzo; no, ne moe se sve tako
provjeravati, teko je sastaviti kvalitetno pitanje, teko ih je
itati, ispitanik moe pogoditi toan odgovor
- esejska pitanja zbog vremenskog ogranienja, ispitanici ponekad
ne mogu iskazati u potpunosti vjetinu pisanja, usredotoeni su na
to, a ne na razmiljanje i provjeravanje odgovoraotvorenih pitanja
kategorije se ustanovaljavaju nakon olakava
ima na razliita pitanja te dopunjavanje polazinih
hipotezPROMATRANJE(OPAANJE)- protokol promatranja: predmet
promatranja, datum promatranja, vrijeme promatranja, promatra;
biljeenje sekvenci promatranja
- promatranje ovisi o onome tko promatra(iskustva, kompetencije,
vrijednosni sustav); razliiti utjecaji modeliraju individualno
zapaanje(fiz. i emoc. stanje promatraa, vanjski uvjeti)
-zapreke objektivnom promatranju: prethodna znanja, oekivanja,
osobni interesi, predrasude promatraa
- uzroci distorzije promatranja: emocije, predrasude, motivi,
mentalna stanja, vrijednosti, interferencija opaanja
- promatra koji posjeduje teorijske spoznaje o promatranju ako
postupke prikupljanja podataka i koji je proao 'trening u
promatranju' u stanju je osvijestiti i staviti pod kontrolu svoju
subjektivnost (npr. prikupiti brojne podatke o djetetu, promatrati
osobne reakcije upoznavati sebe, razlikovati opisivanje od
tumaenja)
KARAKTERISTIKE ZNANSTVENOG OPAANJA
- sustavno i objektivno; obavlja se u strogo utvrenim uvjetima,
rezultati promatranja se pomno biljee prema unaprijed odreenim
pravilima
- promatranje kao postupak prikupljanja podataka moe biti:
NEFORMALNO nestrukturirano; obino se provodi kada istraiva ima
malo znanja o populaciji ispitanika i njihovu ponaanju te eli
ostvariti prvi, opi uvid; cilj mu je postavljanje hipoteza koje e
se kasnije provjeravati sistematski promatranjemFORMALNO
strukturirano, sustavno: istraiva promatra ispitanike u odabranim
situacijama i biljei njihova ponaanja; uoavaju se odreeni tipovi
ponaanja te se registrira uestalost njihova pojavljivanja- takvo
promatranje je usmjereno ka izabranom predmetu, vri se prema
unaprijed ustanovljenom planu, praeno je biljekom o promatranju
OGRANIENJA neke vrste ponaanja je teko podvrgnuti promatranju,
ogranieno je na jednog pojedinca ili grupu te na odreena ponaanja
to oteava generalizaciju iz prikupljenih podataka
SVRHA to tonije evidentiranje promatrane pojave u njenu razvoju
i povezanosti s drugim pojavama
TEHNIKE PROMATRANJA I BILJEENJA
- promatranje pomou tehnikih pomagala osigurava objektivnost i
potpunost biljeke/snimke
- izravno promatranje prua mogunost usmjeravanja pozornosti na
finije nijanse dogaaja
- prednosti promatranja: izravnost(istraiva se ne mora oslanjati
na samoiskaz), neposrednost(o ponaanju se saznaje na temelju
odreenih, neposrednih i promotrivih pokazatelja), vea prirodnost u
usporedbi s eksperimentom i laboratorijskim uvjetima(kontrola moe
rezultirati naruavanjem prirodnosti situacije)PODJELE PROMATRANJA-
opaanje s ili bez ukljuivanja; promatranje cjelokupnog ponaanja ili
samo nekih izdvojenih jedinica, prema stupnju
strukturiranosti(stupanj do kojeg je promatra strukturirao ambijent
promatranja i do kojeg je odredio jedinice promatranja)- u
strukturirana promatranja moemo uvrstiti ona koja su zasnovana na
prethodno pripremljenim protokolima(Flandersov protokol
interakcijske analize)
- kategorije promatranja se ne smiju preklapati, odnosno svakom
promatranom segmentu moe se pridruiti samo jedna kategorija;
kategoriziranje se mora uvjebavati tako da ga istraiva moe
ostvariti brzo i konzistentno
- ukoliko elimo utvrditi to se dogaalo u odreenom vremenu tada
koristimo vremensko uzorkovanje svakih nekoliko sekundi ili
minuta
PROMATRANJE U PRIRODNIM UVJETIMA
- promatra uope ne utjee na praeno ponaanje; on je sam pasivni
opaa koji biljei dogaaje, promatraju se prirodna ponaanja, ne ona
izazvana namjerno u svrhu promatranja; osnovni cilj je opaanje
svojstvenog ponaanja i prouavanje veza izmeu ponaanja i
situacijskih odrednica
- u idealnim se sluajevima promatra bez znanja osobe etika?
UMANJIVANJE UINKA PRISUTNOG PROMATRAA
- desenzitizacija postupno pribliavanje objektu promatranja;
habitualizacija privikavanje objekata na promatraevu prisutnost;
neutralno dranje promatraa
KORACI U SISTEMATSKOM PROMATRANJU
- izbor objekta: osobe(reprezentativan uzorak; pojedinci,
grupe), ponaanja(uzorak aktivnosti koji e se promatrati), aspekta
ponaanja(specifina ponaanja)- promatranju prethodi trening
promatraa radi ujednaavanja i standardizacije, izbor i dizajniranje
postupaka biljeenja
BILJEENJE
- 'snimanje' istodobno s dogaajem; biljeka mora biti dostupna
opoj verbalnoj deskripciji i kvantifikaciji
- protokol promatranja moe imati razliite oblike, ovisno o
predmetu i svrsi promatranja(protokol registracije uestalih pojava,
protokol slijeda radnih operacija, skala sudova za procjenu
ispitanikove aktivnosti)
FLANDERSOV PROTOKOL INTERAKCIJSKE ANALIZEsluei se sustavom od 10
kategorija promatra oznauje u periodima od 3 sekunde onu kategoriju
koja odgovara ostvarenom nainu interakcije uitelj-uenik
POTEKOE U PROMATRANJU
- pretpostavljanje bez evidentiranja injenica, zakljuivanje bez
dovoljno dokaza, uopavanje umjesto opisivanja, izostavljanje
konteksta, izostavljanje opisa obiljeja radnji, unoenje nevanih
detalja, nepostojanje razlike izmeu promatranja i komentaraAKCIJSKA
ISTRAIVANJA
- podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih, ne
provode se na, ve s ljudima, utemeljitelj je Kurt Lewin (smatra se
da je mogue razumjeti neki sustav samo ako ga pokuamo promijeniti
spoznaja ima smisla jedino ako je povezana s intervencijom); radi
se o eksperimentalnom istraivanju usmjerenom na rjeavanje
socijalnih problema
- 4 tipa akcijskih istraivanja prema Lewinu:
dijagnostika: slue za izradu plana akcije
suradnika: sudionici ukljueni u analizu podataka predlau
vlastita rjeenja za poboljanje istraivanih aktivnosti
empirijska: prikupljanje podataka o svakodnevnoj praksi kako bi
se ustanovili principi koji mogu pomoi njenom unaprjeenju
eksperimentalna: kontrolirane studije u kojima se nastoji
utvrditi relativna uinkovitost razliitih tehnika u sl. soc.
situacijama
EDUKACIJSKA AKCIJSKA ISTRAIVANJA: uiteljevi intencionalni
pokuaji interveniranja u vlastitu praksu sa svrhom poboljanja-
vrijednosna utemeljenost akcijskih istraivanja: istraiva sam bira
koja je vrsta vrijednost bitna za njegovo istraivanje; vrijednosti
su za njega standard za procjenu kvalitete ostvarenog istraivanja-
preuzimajui aktivnu ulogu u promjenama uitelji postaju: refleksivni
praktiari(kroz proces refleksije poveavaju svoje profesionalno
umijee to se oituje u osobnoj odgojnoj praksi), istraivai
praktiari(kvalitativnim istraivakim pristupom dobivaju povratnu
informaciju o rezultatima i tako unaprjeuju svoje djelovanje
izrauju se novi kurikulumi, radionice i sl.); akcijski
istraivai(oni rade sve to i jo na kraju objavljuju izvjetaj)-
uiteljska akcijska istraivanja blia su paradigmi razumijevanja
interpretativna, kvalitativna istraivanja
IVOTNO-EDUKACIJSKA ISTRAIVANJA, KRITIKO-EMANCIPACIJSKA: tu se
podrazumijeva suradniko, kritiko i samokritiko istraivanje koje
poduzimaju praktiari polazei od vanog problema, sadraj ili interesa
za svoju praksu
- vano je postaviti 'ivotno ja' u sredite svog istraivanja i
prepoznati svoje ivotne kontradikcije(raskorak izmeu onoga u to
vjerujemo i onoga to inimo)
ETAPE AKCIJSKOG ISTRAIVANJA: promatranje, opisivanje,
planiranje, djelovanje, refleksija i evaluacija ne moraju biti
ostvarene u tom redoslijedu, ve se esto isprepliu
VALIDACIJA: istinitost onoga to istraivai govore o svojoj
praksi, koritenje razumljivih izraza, izbjegavanje obmane,
prikladnost situacije za raspravljanje o tom sadraju; kvaliteta
istraivanja ne ovisi samo o kvaliteti izvjetaja, ve i o kvaliteti
same akcije
REFLEKSIVNA NASTAVA podrazumijeva aktivno bavljenje ciljevima,
posljedicama, sredstvima i uinkovitou; kombinira istraivake vjetine
s predanou i sklonou novim idejama; ostvaruju se kroz cikliki
proces; zasniva se dijelom na samorefleksiji, a dijelom na
poznavanju edukacijskih disciplinaSAMOKRITIKA REFLEKSIJA: pisanje
autobiografije kao uenika i uitelja, promatranje sebe iz uenikove
perspektive, razmjena iskustava izmeu suradnika, itanje teorijske
literatureISTRAIVAKI DNEVNIK
- slui za evidentiranje slijeda dogaaja, ilustraciju opih toaka
istraivanja, kao izvor podataka i prezentacija napretka
- koriste se kada uitelji istrauju osobne reakcije na dogaaje,
pitanja ili probleme na nastavi, opis vanijih aspekata kolskih
dogaaja te ideje za buduu analizu/akciju
REFLEKSIJA KRITIKIH PRIJATELJA: osobe koje dobro poznaju
istraivaki kontekst i redovito razgovaraju s istraivaima;
formuliraju odmjerene i konstruktivne kritike primjedbe
KRITIKA REFLEKSIJA U ZAJEDNICI UENJA: to je soc. struktura koja
omoguuje povezivanje ob. sadraja s mogunou poveane interakcije
izmeu uenika i uitelja koji i sami postaju sudionici u izazovu
uenja; njihova uloga je kritiko propitivanje nastavne prakse to
zahtijeva odnose povjerenja i meusobnog potovanja
KRITIKA REFLEKSIJA POSREDNITVOM MRENE SURADNJE: suradnja s
ljudima izvan lokalnog konteksta- refleksivni pristup u akcijskom
istraivanju se provodi na vie razina: individualnoj,
institucionalnoj, intra i interkulturalnoj
- mrena suradnja se ostvaruje dopisivanjem ili digitalnim
videozapisimaIZVJETAJ
- nuno je: opisati proces kako bi svatko mogao zamisliti to se
dogodilo(naracija, deskripcija, analiza); pokazati promjene koje su
se dogodile za vrijeme projekta(kvalitativna i kvantitativna
analiza); pokazati kako ispunjavamo svoje vrijednosti(istraivanje
je prvenstveno proces osobnog uenja na temelju promjena koje smo
pokuali ostvariti); navesti probleme koji su uoeni prilikom
provedbe projektaDESKRIPTIVNA METODA
- skup znanstveno-istraivakih postupaka s kojima se opisuju
pojave u oio, bez obzira na njihove uzroke
- rad na deskripciji u znanstvenom istraivanju usmjeren je ka
generalizaciji pronalaenju zajednikih karakteristika istovrsnih
pojava; obuhvaa prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka kao i
njihovu interpretaciju, izvoenje zakljuakaPROJEKT DESKRIPCIJE
PEDAGOKE POJAVE
- obavjetava o tome to e se, kada i kako opisivati
KAUZALNA METODA
- skup znanstveno-istraivakih postupaka kojima se ispituju
uzrono-posljedine povezanosti meu pojavama; nuno je istraiti
kauzalnu povezanost kako bi se upoznale zakonitosti u pedagokim
pojavama; primjenjuje se ee i daje plodnije rezultate
- zakljuivanje io uzronosti: uzrok mora prethoditi posljedici,
moraju biti povezani i ostala mogua objanjenja moraju biti
iskljuena temelj logike eksperimentalne metodeEKSPERIMENT
- oblik primjene kauzalne metode kojim se istrauje sadanjost
pojava
- eksperimentalno istraivanje je dizajnirano radi ispitivanje
relacije uzrok-posljedica; provjerava se utjee li mijenjanje
nezavisnih varijabli na promjene u zavisnoj varijabli
- obino se sastoji od promatranja i mjerenja ponaanja osoba koje
su bile izloene odreenim uvjetima nakon ega ih se usporeuje s onima
koji nisu bili izloeni; drugi nain je promatranje iste osobe u
dvije razliite situacije
ETIKA PITANJA
- zbog sloenosti pedagokih pojava plodnost zakljuaka ovisi o
realnosti okolnosti odvijanja eksperimenta; ispitanici su djeca ili
mlade osobe
KORACI U EKSPERIMENTU
- identificiranje problema, formuliranje hipoteza, konstruiranje
eksperimentalno dizajna, provedba eksperimenta, kompiliranje
sirovih podataka i njihovo reduciranje na upotrebljiv oblik,
testiranje znaajnosti
- za eksperiment je bitna manipulacija nezavisnom varijablom i
kontrola nad svim varijablama osim zavisne
- varijabla je svako svojstvo ispitanika, podraaja ili situacije
koje moe poprimati razliite vrijednosti
NEZAVISNA(EKSPERIMENTALAN) VARIJABLA uvodi je istraiva (mora
imati odlike varijable mogunost variranja, njezine promjene moraju
biti pod kontrolom eksperimentatora)- mogu biti
dihotomne(ne/postojanje) ili koliinske/kvantitativne(intenzitet)
ili kvalitativne(ispitivanje uinkovitosti terapija)
ZAVISNA VARIJABLA rezultat djelovanja eksperimentalne
varijable
PARAZITARNE VARIJABLE postaju izvor pogreke u eksperimentu
KVAZI-EKSPERIMENT posjeduje karakteristike klasinog, ali zbog
nemogunosti kontroliranja vanjskih varijabli, spoznajna snaga je
manja, a zakljuci nesigurni
ISTINSKI EKSPERIMENT mogue je upravljati nezavisnom varijablom,
eksperimentalna i kontrolna grupa su poetno izjednaene, razliiti
uvjeti su primjereno uravnoteeni
EKSPERIMENTALNI NACRTI/MODELI
- plan provedbe eksperimenta, njegova opa struktura, naznaka o
nainima prikupljanja podataka, izbora ispitanika, provedbe, analize
podataka
- potrebno je voditi rauna o broju nezavisnih varijabli, broju
eksperimentalnih i kontrolnih uvjeta potrebnih za provjeru hipoteze
i ne/mogunosti izvoenja istraivanja na istim ispitanicima u svim
eksperimentalnim uvjetima
PRINCIPI EKSPERIMENTALNOG DIZAJNA
- kontrola uinaka eksperimentalnih varijabli, sluajni
izbor(randomizacija) uzorka sluajni izbor-vanjska validnost eksp.,
sluajna dodjela postupka-unutarnja validnost eksp.,
replikacija(kontrola ponavljanjem)TIPOVI REPLIKACIJE
EKSPERIMENTA
- direktna: isti istraiva, ponavljanje s razliitim
ispitanicima
- sistematska: drugi istraiva, druga sredina, drugi uvjeti
EX-POST-FACTO POSTUPAK
- posljedice se objanjavaju imbenikom koji djeluje od
ranije(npr. kolska reforma)
EKSPERIMENT S JEDNOM GRUPOM
- prati se utjecaj jedne varijable, bez usporedbe s drugima
(koliki je napredak djece?)
- djelovanje vie faktora eksperiment s jednom grupom u
ciklusima: prvi ciklus-jedan faktor, drugi ciklus-drugi faktor
eksperimentalni faktori se sukcesivno uvode u istu grupu;
ustanovljuje se razlika u prosjenoj efikasnosti i taj se rezultat
generalizira na OS
EKSPERIMENT S PARALELNIM GRUPAMA
- eksperimentalni faktori se simultano uvode u razliitim grupama
izbjegavaju se ogranienja sukcesivnosti- kontrolna(nul) grupa ne
uvodi se novi faktor; eksperimentalna grupa: uveden; inicijalna i
finalna stanja se simultano ispituju u obje grupe
- ekvivalentnost grupe moraju biti izjednaene kako bi se razlika
mogla pripisati nezavisnoj varijabli, a ne diferentnosti grupa;
postie se odreivanjem parova ispitanika ili podgrupa i eliminacijom
onih koji naruavaju ravnoteu)EKSPERIMENT S ROTACIJOM FAKTORA-
kombinacija eksp. s jednom i paralelnim grupama; u prvom ciklusu u
jednoj grupi istovremeno djeluje jedan, a u drugoj drugi faktor, a
u drugom ciklusu faktori mijenjaju pozicije
- razlika u efikasnosti se odreuje posebno za svaki ciklus,
dobiveni rezultat se generalizira na osnovni skup
SLOENIJI MODELI
- ponovljeni sluajni izbor grupa, jedna kola jedan postupak,
faktorski model, lat. i lat.-gr. kvadrat
PRIJETNJE UNUTARNJOJ VALIDNOSTI EKSPERIMENTA
- karakteristike subjekata: predrasude pri njihovoj
selekciji(razliite grupe), gubitak subjekata, lokacija
eksperimenta, djelovanje osobina ispitivaa, njegove predrasude,
razliita 'povijest' grupa, sazrijevanje(rezultat je ishod
maturacije, a ne djelovanja neko faktora), Hawthornov efekt(ljudi
drugaije reagiraju zbog ispitivanja), demoralizacija kontrolne
grupe, nekontrolirani utjecaj na njuPRIJETNJE VANJSKOJ VALIDNOSTI
EKSPERIMENTA
- nedostatan opis postupka ispitivanja, efekt katalize(ishod je
rezultat kombinacije djelovanja vie faktora), neadekvatnost uzorka,
utjecaj novstva, uinak eksperimentatora, uinak
predtest-senzibilizacija
KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI PRISTUP ISTRAIVANJU
- istraiva se koristi razliitim izvorima podataka: vlastitim
iskustvima ili iskustvima drugih(kroz njihove izgovorene/napisane
iskaze, ponaanja ili produkte)
- kvantofrenija prenaglaen kvantitativni pristup pedagokom
istraivanju temeljen na tradicionalnoj pozitivistikoj
metodologiji
- kvalitativno se razlikuje od kvantitativnog prema upotrebi
postpozitivistike metodologije, prihvaanju postmodernistikog
senzibiliteta, istraivanju subjekata iz njihove perspektive i
unutar konteksta, istraivanju svakodnevice, osiguravanju bogatijih
deskripcija pojava.
TEMELJNI POSTULATI KVALITATIVNOG ISTRAIVANJA1. predmet
istraivanja su ljudi, oni moraju biti polazite i cilj istraivanja
klijentocentriki pristup2. na poetku svake kvalitativne analize
mora stajati opsean opis predmetnog podruja
3. predmeti nisu u potpunosti jasni pa se trebaju objasniti kroz
proces razumijevanja i interpretacije
4. predmeti se moraju istraivati u prirodnom okruenju
5. generalizacija se ne uspostavlja nakon finalne analize, ve
indukcijom koja poinje na pojedinanom sluaju
- introspekcija vaan izvor informacija, provodi se sustavno, na
temelju protokola samopromatranja
- kvalitativna istraivanja karakterizira dinamina interakcija
subjekt-istraiva
- holistiki pristup- ljudi su cjeline, fokus je na
makroprocesima
- genealoki pristup longitudinalno istraivanje porijekla,
tendencija, tempa, tipa i granica razvoja nekog sustava- osnovna
funkcija kvalitativnih istraivanja je omoguavanje smislene
kvantifikacije empirijskih sadraja- istraivanje je kvalitativno ako
je u proces ukljuena studija sluaja, ako je otvoren revizijama i
nadopunama, ako postoji kontrola nad postupcima i metodama, ako je
empirijski materijal dobiven introspekcijom pogodan za analizu, ako
postoji dinamina interakcija sudionika, ako se predmet promatra
razvojno i kontekstualno, ak je problemski usmjereno, ako postoji
argumentirana generalizacija rezultata utemeljena na indukciji, ako
je mogua kategorizacija, ako je pristup kritiki, racionalan,
holistiki i longitudinalan
META-ANALIZA
- naziv za mnotvo kvantitativnih tehnika koje doputaju saimanje
rezultata velikog broja studija, omoguujui izvoenje velikog broja
opih zakljuaka prikupljaju se rezultati svih radova relevantnih za
problem i dovode u oblik u kojem ih je mogue skupno analizirati;
jedinice nisu ispitanici, nego istraivanja
- potrebna je zbog oskudne kumulacije nalaza, malih uinaka i
poveanja broja istraivanja- termin se javlja 70-ih god. 20. st.
Glass: statistika tehnika zdruivanja rezultata pojedinanih
istraivanjaUTVRIVANJE PROBLEMA: pitanje uzrono-posljedine
povezanosti(ne mogu zamijeniti primarna istraivanja, ali ih mogu
usmjeriti), mogunosti uopavanja(takve studije se temelje na velikom
broju razliitih istraivanje razlika u zavisnim i nezavisnim
varijablama) i razvoja teorije(meta-analiza ima veu upotrebljivost
pri razvoju i testiranju teorijskih modela)STRATEGIJE: jednostavno
zdruivanje studija koje se bave istim problemom kako bi se na njega
preciznije i vjerodostojnije odgovorilo(nalaenjem zajednike veliine
uinka); meusobno usporeivanje raznorodnih studija kako bi se
odgovorilo na problem razliit od onoga kojemu se obraaju primarna
istraivanja
PRIKUPLJANJE PODATAKA: ukljuuje sve dostupne ranije provedene
studije o odabranom fenomenu (problem dostupnosti baze
istraivanja)
- 4 vrste izvora: knjige, lanci u asopisima, kvalifikacijski
radovi, neobjavljeni radovi
- naini dolaenja do studija: pregled literature tuih radova,
savjetovanje, pretraivanje baza podataka, indeks citiranosti,
fiziko pretraivanje
VREDNOVANJE PODATAKA: procjena kvalitete i vjerodostojnosti
radova- vodi se rauna o primjerenosti, prihvatljivosti i
pristranosti
ANALIZA I TUMAENJE: cilj je sabrati sve radove koji udovoljavaju
kriteriju relevantnosti i metodoloke kvalitete i saeti ih u
jedinstveni zakljuak o istraivanom problemu
POSTUPCI KODIRANJA PODATAKA: svoenje i opisivanje prikupljenih
radova putem unaprijed odreenih kategorija
- odabiru se varijable za koje se oekuje da su povezane s
teorijskim oekivanjima; ovisi o cilju sinteze, teorijskoj
relevantnosti moguih nalaza, primjerenosti, kvaliteti i
vjerodostojnosti informacija u radu, cijeni i mogunostima
objektivnog kodiranja
- varijable mogu biti bilo koje metodoloke ili sutinske
odrednice kodiranja: osnovni podaci o radu, ispitanici,
metodologija, tretman, zahtjevnost postupka, veliina
uinkaIZVJETAVANJEuvod: upoznavanje sa svrhom istraivanja i
temeljnim problemom
metoda: obuhvaa osnovne podatke o nainu koncipiranja i provoenja
studije (odabir, traenje, kodiranje, statistika obrada)rezultati:
zbirni opis ukljuenih studija, empirijska graa za konane
zakljuke)
rasprava: naena veliina uinka i njeno znaenje pod vidom
testiranih teorija, tumaenje rezultata i usporeivanje s prijanjim
sintetikim studijamaNEDOSTACI META-ANALIZE: ogranieni spoznajni
doseg metode, nedovoljna kontrola initelja koji u konanici mogu
utjecati na rezultate
prijetnje unutarnjoj valjanosti: greke pri izboru ispitanika,
nedostaci vezani za primjenu tretmana
prijetnje konstruktnoj valjanosti: pristran nereprezentativan
uzorak ispitanika, situacija ili uvjeta na koje se zakljuci nastoje
proiriti prijetnje valjanosti statistikog zakljuka: manjkavost
primarnih istraivanja; neobjektivnost kodiranja; nevoenje rauna o
sluajno dobivenim nalazima(pristranost literature zbog selekcije
ili dostupnosti, pristranost izbora meu mjerama veliine uinka)
ETIKA ZNANSTVENIH ISTRAIVANJA
NORMATIVNA ETIKA temeljno pitanje: razvoj sustava moralnih
pravila koja rukovode istraivanjem
DESKRIPTIVNA ETIKA identifikacija moralnih pravila koja rukovode
stvarni istraivanjima
- potivanje osobe i njezine autonomije(poseban briga o zatiti
osoba sa smanjenom autonomijom-djeca, zatvorenici, ovisnici),
dobrobit i nekodljivost za ispitanike, pravednost(ravnopravna
pozicija istraivaa i ispitanika, zatita od zlouporabe),
povjerljivost(odnos povjerenja izmeu istraivaa i ispitanika,
pristanak, svijest o posljedicama), znanstveni integritet
(promoviranje istine, beskompromisnost, bez falsifikacije)PODRUJA
ETIKIH PITANJA
- meuodnos drutva i znanosti: autonomija istraivanja,
odgovornost prema drutvenim potrebama ne/izravni socijalni
utjecaj
- profesionalna pitanja: profesionalne udruge nadziru
pridravanje etike, prekraji(pri obradi, publiciranju i recenziranju
radova)
-provedba: kraa ideje, selektivno prikazivanje, friziranje
podataka, usklaivanje poetne hipoteze s rezultatima, friziranje
uzorka, preuivanje kontradiktornih podataka, interpretacija
korelacije kao kauzalnosti
- pisanje i publiciranje: plagiranje, autorstvo i ko-autorstvo,
dualno publiciranje financijski sukob interesa
- recenziranje: kraa ideja, preuivanje ili prenaglaavanje
nedostatka, uzvraanje usluga, neznanstvena procjena PAGE 18