Neke invazivne biljke na poplavnim pašnjacima Sisačko-moslavačke županije Tek smo se unazad nekoliko desetljeća počeli baviti invazivnim vrstama kojih na području Europe ima oko 11.000. Stotinjak ih se smatra „najgorima“, a mnoge su od njih prisutne i u Hrvatskoj. Uz izravno uništavanje staništa strane su vrste prijetnja biološkoj raznolikosti nekog područja. Prema podacima iz 2008. godine, Europska je unija od invazivnih biljnih i životinjskih vrsta pretrpjela štetu između 10 i 12 milijardi eura. Na borbu protiv invazivnih vrsta Sjedinjene Američke Države troše oko 80 milijardi dolara godišnje. Sisačko-moslavačka županija obiluje prirodnim poplavnim pašnjacima i u tom pogledu najbogatija je u Hrvatskoj. Tom se relativnom prednošću stočari stoljećima koriste u tradicionalnom ekstenzivnom uzgoju stoke, osobito goveda i konja. Svinje i guske gotovo su nestale iz ekosustava pašnjaka. Nedovoljna opterećenost pašnjaka stokom uzrok je njihova zarastanja neželjenom vegetacijom. Alohtone su invazivne biljke počele agresivno istiskivati one zavičajne i mijenjati stoljećima stvarane krajobraze. Na području Lonjskog polja zabilježeno je 17 stranih invazivnih vrsta. Neke su se toliko udomaćile da je za njihovo učinkovito uklanjanje već prekasno. Tablica 1. Strane invazivne vrste biljaka Parka prirode Lonjsko polje prema FCD-u (Nikolić 2010). Izvor: Aljoša Duplić,Igor Boršić: Državni zavod za zaštitu p rirode Invazivne vrste u Hrvatskoj i Parku prirode Lonjsko polje, Bilten parka prirode Lonjsko polje, Vol. 11/No. ½, 2009. Najuspješnija je metoda borbe protiv invazivnih vrsta preventiva. Edukacija stanovništva i podizanje svijesti o štetnosti invazivne flore jedan je od uvjeta učinkovite borbe protiv širenja alohtonih biljnih vrsta. U toj borbi svoje mjesto ima i javna poljoprivredna savjetodavna služba koja informira i obrazuje lokalno ruralno stanovništvo i određene interesne skupine o tom problemu. Za poljoprivrednike i šumare Sisačko-moslavačke županije najomraženija je strana invazivna vrsta amorfa (Amorpha fruticosa). Amorfa je na poplavnim područjima uspostavila snažnu populaciju koju je, i uz današnje znanje i tehnologiju, nemoguće ukloniti iz ekosustava. Pojedina područja gotovo su monokultura tog neofita čija je domovina Sjeverna Amerika, a u Hrvatsku je dospio početkom 20.
5
Embed
Neke invazivne biljke na poplavnim pašnjacima Sisačko ... · PDF fileAlohtone su invazivne biljke počele agresivno istiskivati one zavičajne i mijenjati stoljećima stvarane...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Neke invazivne biljke na poplavnim pašnjacima Sisačko-moslavačke županije
Tek smo se unazad nekoliko desetljeća počeli baviti invazivnim vrstama kojih na području Europe ima
oko 11.000. Stotinjak ih se smatra „najgorima“, a mnoge su od njih prisutne i u Hrvatskoj. Uz izravno
uništavanje staništa strane su vrste prijetnja biološkoj raznolikosti nekog područja. Prema podacima
iz 2008. godine, Europska je unija od invazivnih biljnih i životinjskih vrsta pretrpjela štetu između 10 i
12 milijardi eura. Na borbu protiv invazivnih vrsta Sjedinjene Američke Države troše oko 80 milijardi
dolara godišnje.
Sisačko-moslavačka županija obiluje prirodnim poplavnim pašnjacima i u tom pogledu najbogatija je
u Hrvatskoj. Tom se relativnom prednošću stočari stoljećima koriste u tradicionalnom ekstenzivnom
uzgoju stoke, osobito goveda i konja. Svinje i guske gotovo su nestale iz ekosustava pašnjaka.
Nedovoljna opterećenost pašnjaka stokom uzrok je njihova zarastanja neželjenom vegetacijom.
Alohtone su invazivne biljke počele agresivno istiskivati one zavičajne i mijenjati stoljećima stvarane
krajobraze. Na području Lonjskog polja zabilježeno je 17 stranih invazivnih vrsta. Neke su se toliko
udomaćile da je za njihovo učinkovito uklanjanje već prekasno.
Tablica 1. Strane invazivne vrste biljaka Parka prirode Lonjsko polje prema FCD-u (Nikolić 2010).
Izvor: Aljoša Duplić,Igor Boršić: Državni zavod za zaštitu p rirode Invazivne vrste u Hrvatskoj i Parku prirode Lonjsko polje,
Bilten parka prirode Lonjsko polje, Vol. 11/No. ½, 2009.
Najuspješnija je metoda borbe protiv invazivnih vrsta preventiva. Edukacija stanovništva i podizanje
svijesti o štetnosti invazivne flore jedan je od uvjeta učinkovite borbe protiv širenja alohtonih biljnih
vrsta. U toj borbi svoje mjesto ima i javna poljoprivredna savjetodavna služba koja informira i
obrazuje lokalno ruralno stanovništvo i određene interesne skupine o tom problemu.
Za poljoprivrednike i šumare Sisačko-moslavačke županije najomraženija je strana invazivna vrsta
amorfa (Amorpha fruticosa). Amorfa je na poplavnim područjima uspostavila snažnu populaciju koju
je, i uz današnje znanje i tehnologiju, nemoguće ukloniti iz ekosustava. Pojedina područja gotovo su
monokultura tog neofita čija je domovina Sjeverna Amerika, a u Hrvatsku je dospio početkom 20.
stoljeća nesmotrenom aktivnošću pojedinih interesnih skupina. U ovom trenutku moguće je raditi
samo na sprečavanju širenja ove invazivne vrste na nova područja.
Optimalnom opterećenošću pašnjaka stokom krupnog zuba amorfa se može držati u pokornosti.
Goveda u sustavu krava-tele koja tijekom vegetacijske sezone neprekidno borave na pašnjacima vrlo
su uspješna u suzbijanju amorfe.
Amorfa agresivno „proždire“ pašnjačke, oranične i šumske površine
u nizinskim dijelovima Sisačko-moslavačke županije.
Goveda su se pokazala vrlo uspješnima u suzbijanju amorfe.
Životinje vrlo rado brste vegetativne vrhove, pri čemu se služe određenim vještinama. Naime, da bi
dohvatilo najbujnije izbojke, koji su nekad i na visini 4-6 m, govedo spretno zajaše biljku
i savija je sve do zone usta, kad može brstiti mlade izbojke.
Stado goveda u sustavu krava-tele vraća pašnjak, zarastao u amorfu, u stanje za
ispašu. Amorfi su obršteni vegetativni vrhovi a velik je broj biljaka slomljen i ugažen.
Dobivši svjetlost, trava u proljeće bujno prirasta.
U kombinaciji s amorfom, na pašnjacima Odranskog i Lonjskog polja