Osnovi metodologije političkih nauka - vežbe -
Osnovi metodologije političkih nauka
- vežbe -
Koncepcija
• I deo – radionica, vežba, praktičan rad i sl.
• II deo – pojašnjavanje gradiva uz korišćenje primera
• III deo – rekapitulacija najbitnijeg
(I i II deo u zavisnosti od teme mogu da zamene mesta)
Kabinet II sprat, stari deo zgrade fakulteta
NAUKA i NAUČNO MIŠLJENJE
Procesi naučnog mišljenjaImenovanje, označavanje, značenje
JezikLogičke varijable i konstante
Logičke iskazne funkcijeLogičke vrednosti (valencije)
Oblici naučnog mišljenja
PojamDefinicija
Iskaz, stav, sudZaključak
Naučno mišljenje i teorijaNauka
Aksiomi, postulati i naučni zakoniNaučna teorija
Naučno objašnjenjeNaučno predviđanje
Naučno dokazivanje i opovrgavanje
NAUKA
POJAM NAUKE• Nauka je jedinstvo koncentrisanog
saznanja koje je objektivno i provereno, i delatnosti na sticanju istog takvog saznanja.
• Svaka nauka mora imati svoj PREDMET i METOD
ELEMENTI NAUKE1) Jezik2) Iskustvene činjenice3) Stavovi4) Metodološka pravila5) Iskazi6) Filozofske pretpostavke7) Način organizacije hipoteza,
činjenica, zakona i normi8) Istorija
PREDMET NAUKE
ZADACI NAUKE• Otkriva neposredno neopazive
činioce i odnose• Opisuje, klasifikuje i
sistematizuje• Formira naučne zakone• Objašnjava• Postavlja hipoteze i stvara
teorije• Pravi prognoze
OPISIVANJE
KLASIFIKACIJA
OTKRIĆE
OBJAŠNJENJE
PROGNOZA
KLASIFIKACIJA NAUKA Mihailo Marković
A) Fundamentalne i primenjeneB) Opšte i specijalneC) Normativne i faktičkeD) Teorijske i istorijskeE) Deskriptivne Eksplikativne Instrumentalne
AKSIOMI, POSTULATI i NAUČNI ZAKONI
POJAM AKSIOMA• Aksiomi su osnovne istine
naučnih sistema. Oni su očigledni i služe kao polazna tačka za izvođenje novih istina, jer nema ničega što im prethodi.
• Za razliku od teorema, aksiomi ne mogu biti izvedeni dedukcijom ili matematičkim formulama
TRI PRAVILA
• Pravilo konzistentnosti
• Pravilo kompletnosti
• Pravilo nezavisnosti
TRI PRISTUPA PROBLEMU
• Racionalistički• Empiristički• Mešoviti
* Nisu čisto racionalni stavovi, misaone fikcije, ali nisu ni čisto empirijski stavovi izvedeni iz prostog opažanja, bez aktivnosti mišljenja.
Lista aksioma
• Axiom of extensionality• Axiom of empty set• Axiom of pairing• Axiom of union• Axiom of infinity• Axiom schema of replacement• Axiom of power set• Axiom of regularity• Axiom of separation• Axiom schema of specification • Axiom of countable choice• Axiom of dependent choice• Boolean prime ideal theorem
• Axiom of uniformization• Axiom of Archimedes (real number)• Axiom of countability (topology)• Fundamental axiom of analysis • Gluing axiom (sheaf theory)• Haag-Kastler axioms (quantum field)• Huzita's axioms (origami)• Kuratowski closure axioms (topology)• Peano's axioms (natural numbers)• Probability axioms• Separation axiom (topology)• Wightman axioms (quantum field theory)• Parallel postulate• Birkhoff's axioms• Hilbert's axioms• Tarski's axioms
POSTULATI• Postulati su stavovi
pretpostavljene istinitosti, za razliku od aksioma koji su stavovi nužne istinitosti.
* “Moguće je upisati kružnicu sa bilo kojim centrom i bilo kojim radijusom”
NAUČNI ZAKON• Naučni zakoni su pravilnosti koje
se konstantno ili relativno konstantno ponavljaju. Oni su u suštini naučna saznanja, sistematizovana, proverena, dokazana ili potvrđena i jezički ili simbolički iskazana u određenoj formi.
FAZE1) Utvrđivanje više sličnih pojava
koje imaju zajednička svojstva koja se analiziraju.
2) Na osnovu analize postavljaju se hipoteze koje se proveravaju...
3) ...pa se na osnovu dobijenih rezultata formuliše opšti zakonski stav.
Šešićeva klasifikacija:• PO PREDMETU: 1. Zakoni veze 2. Strukturni zakoni 3. Zakoni skupa
• PO GNOSEOLOŠKOJ FUNKCIJI: 1. Deksriptivni 2. Eksplikativni
• PO VAŽENJU 1. Strogi 2. Verovatni
NAUČNA TEORIJA
POJAM• NAUČNA TEORIJA je sistem predmetnih,
smislenih iskaza o opštim odredbama ili odnosima predmeta nauke ili njenih delova.
• Svojstva: određen stepen istinitosti, unutrašnja sistematičnost i neophodan stepen koherentnosti, određeni stepen opštosti, proverljivost, komunikabilnost i razvojnost.
KLASIFIKACIJA TEORIJAKRITERIJUM PREDMETA: 1) Teorije nauka 2) Teorije unutar određenih nauka
SAZNAJNO POREKLO: 1) Teorijskih nauka 2) Empirijskih nauka
PO OPŠTOSTI: 1) Najopštije 2) Opšte 3) Posebne
PO STROGOSTI: 1) Empirijski induktivne, verovatne 2) Deduktivne
OSNOVNA RAZLIKA IZMEĐU TEORIJE I ZAKONA
K O M P L E K S N O S T• Zakon – objašnjava pojedinačan slučaj• Teorija – čitav splet povezanih slučajeva
BICIKL = ako nogama okrećemo pedale, lanac će kretanje preneti na točkove
AUTOMOBIL = startujemo, prtitisnemo kvačilo, ubacimo u brzinu, povučemo ručnu i dodamo gas
NAUČNO OBJAŠNJENJE
Odgovara na pitanje ZAŠTO se neka pojava, svojstvo, itd. javlja
Naučno objasniti neku pojavu znači pokazati da je ona nužno nastala iz nekog prethodnog činjeničnog stanja
ILI...
....saznati njen SADRŽAJ, STRUKTURU, FUNKCIJU, PONAŠANJE, kao i UZROKE njenog nastanka i njene promene, razvoja ili nestanka.
PREDMET OBJAŠNJENJA
• POJAVE npr. kiša, ustanak...
• ZAKONI npr. Gvozdeni zakon oligarhije
• TEORIJE npr. Teorija “Velikog praska”, Teorija igara
STRUKTURA
1. Explanandum – pojam, pojava
koja se objašnjava,
2. Činjenice, zakoni, uslovi, koje prethode pojavi koju objašnjavamo,
3. Dovođenje u vezu činjenica, zakona, uslova i pojave koju objašnjavamo.
2. i 3. zajedno čine EXPLANAS
PRIMERI “Sve planete Sunčevog sistema
se kreću oko Sunca, zato što gravitacija utiče na njih.”
“Političke partije se trude da ispune predizborna obećanja, da bi birači ponovo glasali za njih na izborima.”
• Osnovnim sredstvima NAUČNOG objašnjenja smatraju se ZAKONI i TEORIJE.
USLOVI ZA DOBRO OBJAŠNJENJE
• Stavovi explananduma moraju biti istiniti ili bar verovatni
• Stavovi explanansa takođe moraju biti istiniti ili verovatni
• Explanans mora biti dovoljan za ovjašnjenje explanaduma
• Između explanaduma i explanansa mora da postoji valjana logička veza implikacije
• Za realne predmete nužna je realna veza između explananduma i explanasa, za idealne predmete, veza je misaona
• Logička forma naučnog objašnjenja mora da odgovara tipu predmeta explananduma
Klasifikacija I Ernest Nejgel Prema karakteristikama veza između explananduma i
explanansa:
1. DEDUKTIVNA - zakoni
2. OBJAŠNJENJA PO VEROVATNOĆI – statistička pretpostavka
3. FUNKCIONALNA ili TELEOLOŠKA – uloga koju explanandum vrši
4. GENETIČKA – način nastanka explananduma
Klasifikacija II Mihailo Marković
A) Deduktivno / InduktivnoB) Prema odnosu E i E 1) Uzročno ili kauzalno 2) Genetičko 3) Funkcionalno - biologija 4) Teleološko – dr. ponašanje
Klasifikacija III Bogdan Šešić
• Po logičkoj formi: a) Induktivno: posebno – opšte b) Induktivno statističko c) Deduktivno – nomološko strogi zakon npr. “Čvrsta tela se privlače proporcionalno
svojim masama i obrnuto proporcionalno kvadratu njihovog rastojanja. Olovka i Zemlja su čvrsta tela. Ako pustimo olovku, ona će pasti na zemlju.”
d) Deduktivno – statističko e) Potencijalno
• Prema stepenu istinitosti: a) Istinita (verovatna, moguća, stvarno, nužno istinita) b) Prividno istinita c) Lažna ili pogrešna
• Prema prirodi veze između E i E a) Funkcionalna b) Kauzalna – bar jedan stav mora biti opšti
zakon c) Motivaciona
NAUČNO PREDVIĐANJE
POJAM
• Naučno predviđanje je najviši nivo naučnog saznanja i vrhunski naučni cilj istraživanja.
• Osnovno pitanje: KAKO se može predvideti budući ishod?
- nekritički racionalistički determinizam
- logički empiristički agnosticizam
Proroci, vidovnjaci i proročanstva
Naslućivanje i predosećaj
Naučno, racionalno zasnovano predviđanje
OBLICI PREDVIĐANJA• Naučna implikacija – na osnovu pojedinačne činjenice predviđa se
druga pojedinačna činjenica• Deduktivno – na osnovu opšteg stava (zakona) predviđamo pojedinačno
• Induktivno a) na osnovu poznavanja izvesnog broja pojava, članova skupa N, zaključuje se
da tu osobinu ima i naredni član skupa b) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N,
zaključuje se da tu osobinu imaju i više narednih pojava tog skupa c) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N,
zaključuje se da tu osobinu imaju svi ostali članovi tog skupa
• Induktivno – deduktivno pojedinačno – opšte, pa zatim se to opšte primenjuje na druge posebne
slučajeve
• Dijalektičko – deduktivno na osnovu protivrečnosti ranijih saznanja i novootkrivenih činjenica
INDUKTIVNO• a) na osnovu poznavanja izvesnog
broja pojava, članova skupa N, zaključuje se da tu osobinu ima i naredni član skupa
b) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N, zaključuje se da tu osobinu imaju i više narednih pojava tog skupa
c) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N, zaključuje se da tu osobinu imaju svi ostali članovi tog skupa
TEŠKOĆE PREDVIĐANJA
• Nepotpun broj činjenica• Analiza, tumačenje i
višeznačnost činjenica• Stepen osnovanosti hipoteze?
ZNAČAJ PREDVIĐANJA
• Provera adekvatnosti naših objašnjenja
• Omogućava nam da budemo aktivni učesnici, da menjamo, utičemo, a ne samo da budemo nemi posmatrači događaja
NAUČNO DOKAZIVANJE I
OPOVRGAVANJE
POJAM• Dokazivanje je izvođenje
istinitosti jednog stava na osnovu istinitosti drugog stava ili stavova za koje se zna da su istiniti, ili bar verovatni.
• Opovrgavanje je dokazivanje neistinitosti teze, direktnim ili indirektnim putem.
PROCEDURA (elementi) DOKAZIVANJA
• Teza – stav koji se dokazuje• Argumetni (razlozi) – stav(ovi)
na osnovu kojih se teza dokazuje
• Argumentacija ili demonstracija dokaza
- navođenje, izlaganje argumenata
- stavljanje u odnos teze i argumenata
PRIMER1. TEZA: “Kit nije riba”2. ARGUMENTI: “Sve ribe dišu
pomoću škrga” “Kit ne diše pomoću škrga”3. ARGUMENTACIJA: “Pošto
sve ribe dišu pomoću škrga, a kit ne diše pomoću škrga, dokazali smo da kit nije riba.”
PRAVILA DOKAZIVANJA• Stav teze mora da:
- bude predmetno određen i jasno i precizno iskazan
- proverljiv
- ima određeni smisao i značaj
- ostane isti (ne sme se menjati) u toku dokazivanja
PRAVILA DOKAZIVANJA• Argumenti moraju da budu: - određeni po značenju, jasni,
saznajno vredni i dovoljno verovatni, odnosno istiniti
- nezavisni i različiti od stava teze, ali u potrebnom odnosu
• Demonstracija razloga: - mora biti što strožija
VRSTE DOKAZA - ARGUMENATA
• Glavni razlog, argument (nervus probandi)
1) ANALITIČKI DOKAZI - analiza stavova argumenata - analiza stavova teze2) SINTETIČKI DOKAZI3) INDUKTIVNI DOKAZI4) DEDUKTIVNI DOKAZI5) DIREKTNI DOKAZI – iz razloga6) INDIREKTNI DOKAZI – iz nestabilnosti
antiteze
POGREŠKE U DOKAZIVANJU
1) Pogreške razloga
2) Pogreške demonsracije
razloga
POGREŠKE RAZLOGA
• Neodređenost i konfuznost
razloga
• Jednostranost razloga
• Nedovoljnost, slabost razloga
• Pogrešnost razloga
POGREŠKE DEMONSTRACIJE RAZLOGA
• “PARS PRO TOTO” – deo se zamenjuje celinom
• “NON SEQUITUR” – ne sledi• “PETITIO PRINCIPII” – greška
zahteva razloga ili “CIRCULUS VITITOSUS” – začaran krug
• “PARALELOGIZMI” i “SOFIZMI” – izmene i zamene teza
• Promašaj u predmetu dokazivanja
OPOVRGAVANJE• DIREKTNO – dokazivanje
neistinitosti teze• INDIREKTNO – dokazivanje
istinitosti antiteze - APAGOŠKI DOKAZ kojim se
teza kvalifikuje kao apsurdna (reductio ad absurdum)