Page 1
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
1
EVIDENCIJA NABAVKE I TROŠENJA MATERIJALA
Materijal je stvar koja se u procesu proizvodnje troši kao predmet rada.
Podela se se u najširem smislu vrši na proizvodni materijal (u koji spadaju sirovine i
osnovni i pomoćni proizvodni materijal) i neproizvodni materijal. Pod materijalom se
podrazumevaju još i pomoćni neproizvodni materijal, gorivo i mazivo, sitan inventar,
ambalaţa, autogume, otpaci itd.
Sirovine su proizvod primarne industrije i u proizvodnju dolaze nepreraĎene (šećera
repa).
Osnovni materijal je proizvod preraĎivačke industrije (šećer) i zajedno sa sirovinama
čini osnovni sadrţaj proizvoda.
Pomoćni proizvodni materijal takoĎe ulazi u sastav proizvoda ali nije njegova osnovna
sadrţina (boja, lak i lepak u industriji nameštaja).
Pri tom jedan isti materijal moţe u proizvodnji jednog proizvoda biti osnovni, a u
proizvodnji drugog pomoćni proizvodni materijal.
Pomoćni neproizvodni materijal ne ulazi u sastav proizvoda ali omogućava neometano
funkcionisanje proizvodnje (materijali za odrţavanje mašina, čistoće itd.)
Gorivo moţe da bude tehnološko, energetsko ili za ogrev.
Sitan inventar čine sredstva za rad čiji je rok trajanja manji od godinu dana ili im je
vrednost manja od propisanog limita za OS.
Ambalaţu čine raznovrsni materijali i stvari koji sluţe za očuvanje kvaliteta i kvantiteta
proizvoda. Prema funkciji ambalaţa se moţe podeliti na onu koja ima karakter OS i onu
koja ima karakter obrtnog sredstva. Prema vezanosti za proizvod ambalaţa moţe da bude
neodvojiva i odvojiva. Neodvojiva ambalaţa čini sa proizvodom jednu funkcionalnu
celinu, a odvojiva u zavisnosti od vrednosti moţe da bude povratna i nepovratna.
MATERIJAL
PROIZVODNI NEPROIZVODNI
SIROVINE
OSNOVNI MATERIJAL
POMOĆNI MATERIJAL
POMOĆNI NEPR.MATERIJAL
GORIVO
SITAN INVENTAR
AMBALAŽA
Page 2
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
2
DOKUMENTACIJA U VEZI SA MATERIJALOM
U preduzeću se prijemom materijala bave komisije, koje utvrĎuju kvalitativnu i
kvantitativnu ispravnost pošiljke, pa ukoliko je sve u redu i u skladu sa zaključnicom,
sastavlja se prijemnica materijala koja se pripaja fakturi dobavljača (kao dokaz da je
materijal preuzet) i na osnovu toga vrši knjiţenje.
Ukoliko komisija utvrdi da pošiljka nije ispravna, sastavlja se komisijski zapisnik i
prosleĎuje dobavljaču zajedno sa reklamacijom, a materijal se ne preuzima sve dok se ne
reše odstupanja
Dokumentacija u vezi sa nabavkom materijala :
1. Ugovor ili Zaključnica
2. Faktura/Otpremnica
3. Prijemnica
4. Komisijski zapisnik o višku/manjku
5. Knjiţno pismo o odobrenju ili zaduţenju
Dokumentacija u vezi sa trošenjem materijala
1. Trebovanje materijala
2. Povratnica materijala
KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA MATERIJALA
Evidencija o materijalu, sitnom inventaru, ambalaţi itd se vodi u:
1) Finansijskom knjigovodstvu, gde se vodi sintetička evidencija materijala po vrednosti.
To znači da račun Materijal pokazuje stanje i kretanje vrednosti ukupnih zaliha
materijala.
Sintetički konto materijala
datum Temeljnica vrednost
duguje potraţuje saldo
2) Materijalnom knjigovodstvu (pomoćnoj knjizi materijala, analitičkom knjigovodstvu
materijala). U materijalnom knjigovodstvu se vodi analitička evidencija o materijalu po
vrsti, količini i vrednosti.Pojavljuje se onoliko analitičkih računa koliko ima vrsta
materijala, a računi pokazuju i količinsko i vrednosno kretanje zaliha konkretnog
materijala.
Analitički konto materijala
datum Temeljnica količina cena vrednost
ulaz izlaz sta
nje
duguje potraţuje saldo
Page 3
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
3
3) Magacinskom knjigovodstvu, koje je takoĎe analitička evidencija, gde se prati kretanje zaliha
pojedinačnih vrsta materijala samo u naturalnim pokazateljima (dakle po vrsti i količini). Smatra
se da su za potrebe kontrole rada magacionera dovoljni ovakvi pokazatelji.
Magacinska kartica materijala
datum Temeljnica količina
ulaz izlaz stanje
Nakon prijema materijala i sastavljanja prijemnice a pre knjigovodstvene evidencije materijala
sastavlja se KALKULACIJA NABAVNE CENE MATERIJALA. Ovo je računski postupak
utvrĎivanja cene materijala. Cena po kojoj se u knjigovodstvu evidentira materijal moţe biti :
1. PLANSKA NABAVNA CENA
2. KOMBINOVANA NABAVNA CENA I
3. STVARNA NABAVNA CENA
NABAVNA VREDNOST MATERIJALA sastoji se iz :
1. neto fakturne vrednosti dobavljača (fakturna vrednost bez pdv-a minus odobreni popusti)
+
2. zavisni troškovi nabavke (troškovi prevoza, istovara, utovara, osiguranja iskazani u fakturi tj
računima)
Za sva preduzeća koja su obveznici PDV-a Nabavna cena materijala ne sadrţi pdv-e iz faktura
dok preduzeća koja nisu obveznici pdv-a pa zato nemaju pravo na njegov odbitak i vrednost pdv-
a iz fakture dobavljača (pod uslovom da je dobavljač obveznik pdv-a) moraju uključiti u
nabavnu vrednost materijala.
KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA NABAVKE MATERIJALA KADA SE ZALIHE VODE
PO PLANSKIM NABAVNIM CENAMA
UvoĎenje planskih (obračunskih) nabavnih cena se vrši sa ciljem:
- ubrzanja knjiţenja nabavke i utroška materijala, jer planske cene eliminišu potrebu
čekanja dokumenta na osnovu kojih se utvrĎuje stvarna nabavna cena
- omogućavanja kontrole rada nabavne sluţbe putem uporeĎenja stvarnih i planskih
fakturnih cena.
Plansku nabavnu cenu čine planirana fakturna cena i planirani ZTN.
Planiranje nabavnih cena se vrši na kraju jedne za narednu poslovnu godinu, i to za svaku vrstu
materijala posebno.
Planiranje se vrši na osnovu postojećih cena i očekivanog trenda kretanja cena za narednu
godinu.
Obzirom da se ovako utvrĎene planske vrednosti ne menjaju tokom godine, obračun i knjiţenje
nabavke, kao i utroška materijala se u toku godine vrši po unapred utvrĎenim stalnim cenama.
MeĎutim, pošto se zalihe na kraju godine u bilansu iskazuju po stvarnim nabavnim vrednostima
neophodno je da se nakon prikupljanja dokumentacije paralelno utvrĎuje i stvarna nabavna
vrednost.
Razlike izmeĎu stvarne i planske nabavne vrednosti se vode na računu Odstupanje od planskih
nabavnih cena materijala.
Page 4
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
4
Knjiţenje nabavke se vrši zaduţivanjem računa Materijal po planskoj nabavnoj vrednosti i
odobravanjem računima Dobavljači ili Tekući račun (Blagajna) za stvarnu fakturnu vrednost i
stvarne ZTN.
Ukoliko je stvarna nabavna vrednost niţa od planske ostvareno je sniţenje ili pozitivno
odstupanje (manje smo potrošili nego što je planirano).
Sniţenje se knjiţi na potraţnoj strani računa Odstupanje od planskih nabavnih cena materijala.
Nasuprot tome, ako je materijal nabavljen po stvarnim cenama koje su više od planiranih, razlika
predstavlja negativno odstupanje (prekoračenje) i knjiţi se na dugovnoj strani računa Odstupanje
od planskih nabavnih cena materijala.
Primer 1. :
1. Od dobavljača je primljena faktura za kupljeni materijal na iznos od 10.620 dinara sa pdv-om
(120 kg šećera po 75 dinara bez pdv-a), prema priznanici br.4 plaćeni su u gotovu troškovi
prevoza i istovara u iznosu od 600 dinara.
Prema prijemnici br.2 primljeno je materijala po planskoj vrednosti od 8.160 dinara.
Planske nabavne cene su odreĎene na početku godine i u ovom slučaju one iznose: za šećer 68
din/kg (uključuju i planiranu fakturnu cenu i planirane ZTN).
Kalkulacija cene materijala :
r.br. elementi za 1 kg za 120
kg
1. fakturna cena,
vrednost
75 9000
2. zavisni troškovi
- prevoz, istovar
5 600
I Stvarna nabavna cena 80 9.600
II Planska nabavna cena 68 8.160
III Odstupanje od PNC
- negativno,
prekoračenje
12 1.440
pdv u fakturi dobavljača – 1.620 dinara
Stvarna nabavna vrednost se utvrĎuje nakon kompletiranja dokumentacije i ona iznosi 9.600
dinara:
- 9.000 fakturna cena – po fakturi dobavljača,
- 600 dinara troškovi prevoza i istovara – prema priznanici br.4 i
Planska nabavna vrednost materijala je 8.160 dinara, a stvarna 9.600, što znači da je došlo do
prekoračenja ili negativnog odstupanja od 1.440 dinara.
• Drugim rečima materijal smo nabavili po 12 dinara skupljoj ceni nego što je planirano.
• Ukupno prekoračenje potiče od prekoračenja cena šećera 120 kg x (80 - 68) = 1.440
dinara.
Saldo računa Odstupanje od planskih nabavnih cena materijala je u ovom slučaju dugovni i
pokazivaće za koliko je stvarna nabavna vrednost materijala bila veća od planirane (1.440
dinara).
Page 5
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
5
Račun Odstupanje od planskih nabavnih cena materijala je korektivni račun računa
Materijal, jer posredno svodi njegovu plansku nabavnu vrednost na stvarnu.
On pokazuje za koliko se planska nabavna cena materijala razlikuje od stvarne.
Dugovni saldo se javlja kada su stvarne nabavne cene više od planskih i pokazuje za
koliko je planska vrednost zaliha materijala niţa od njihove stvarne vrednosti.
Zato se pri izradi bilansa stanja tj pri bilansiranju zaliha materijala dugovni saldo računa
Odstupanja dodaje saldu računa Materijal (koji iskazuje planske vrednosti) kako bi se
dobila stvarna vrednost zaliha koja će se iskazati u bilansu.
Potraţni saldo računa Odstupanja se javlja kada su stvarne nabavne cene niţe od planskih
i pokazuje za koliko je planska vrednost zaliha materijala viša od njihove stvarne
vrednosti.
Stoga se potraţni saldo ovog računa oduzima od salda računa Materijal kako bi se dobila
stvarna (bilansna) vrednost zaliha.
VAŢNO : Zalihe materijala se evidentiraju po Planskoj nabasvnoj ceni ali se u bilasu vrednuju ili
bilansiraju po Stvarnoj nabavnoj ceni
Knjiţenje
101. materijal
1) 8.160
1019. odstupanje od PNC
1) 1.440
270. pdv sa ulaznih fa po op.stopi
1) 1620
433. dobavljači u zemlji
10.620 (1
243. blagajna
S 600 (1
Dnevnik :
r.br. br. konta OPIS DUGUJE POTRAŢUJE
1. 101.
1019.
270.
433.
243.
Materijal
Odstupanje od PNC materijala
pdv sa ul. faktura
Dobavljači u zemlji
Blagajna
-prijemnica materijala
8.160
1.440
1.620
10.620
600
Primer br.2.
Po fakturi 56 kupljeno je od dobavljača "Dunav promet" N.Sad 500 kg materijala za izradu
"A" za iznos od 37.760,00 din. sa pdv-om. Za troškove transporta primljena je od prevoznika
ATP"Transport" faktura broj 29 na iznos od 3.540,00 din
Materijal se vodi po planskoj nabavnoj vrednosti 36.000.
STVARNA NABAVNA VREDNOST = 9.600
Page 6
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
6
Kalkulacija cene materijala :
r.br. elementi iznos
1. fakturna cena, vrednost 32.000
2. zavisni troškovi
- prevoz
3.000
I Stvarna nabavna cena 35.000
II Planska nabavna cena 36.000
III Odstupanje od PNC
- pozitivno, sniţenje 1.000
pdv u fakturi dobavljača za materijal – 5.760
pdv u računu za prevoz - 540
Knjiţenje
101. materijal
1) 36.000
1019. odstupanje od PNC
1.000 (1
270. pdv sa ulaznih fa po op.stopi
1) 6.300
433. dobavljači u zemlji
41.300 (1
Dnevnik :
r.br. br. konta OPIS DUGUJE POTRAŢUJE
1. 101.
270.
1019.
433.
Materijal
pdv sa ul. faktura
Odstupanje od PNC materijala
Dobavljači u zemlji
-prijemnica materijala
36.000
6.300
1.000
41.300
OBRAČUN I KNJIŢENJE TROŠKOVA MATERIJALA PO PLANSKIM NABAVNIM
CENAMA
Visina troškova materijala se odreĎuje mnoţenjem stvarno utrošene količine sa planskom
nabavnom cenom po jedinici, koja je stalna, unapred utvrĎena za period od godinu dana.
MeĎutim, pošto se i vrednost zaliha i visina troškova materijala u bilansu moraju
iskazivati po stvarnim nabavnim vrednostima, neophodno je izvršiti svoĎenje planske
nabavne vrednosti utrošenog materijala na stvarnu.
Razlika izmeĎu stvarnih i planskih nabavnih cena materijala se obuhvata preko računa
Odstupanje od PNC materijala.
STVARNA NABAVNA VREDNOST = 35.000
Page 7
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
7
Dugovni saldo ovog računa pokazuje za koliko je stvarna nabavna vrednost zaliha viša od
planske, što znači da je došlo do prekoračenja ili negativnog odstupanja (nabavlčjeno je
po višoj vrednosti nego što je planirano).
Obrnuto, potraţni saldo ovog računa pokazuje za koliko je stvarna nabavna vrednost
materijala niţa od planske, što znači da je ostvareno sniţenje ili pozitivno odstupanje
(materijal je nabavljen po niţim cenama i vrednosti od planiranih).
Pošto se u praksi obično ne utroši odjednom cela količina materijala sa zaliha, već samo
deo, neophodno je utvrditi srazmerni deo odstupanja od planskih nabavnih cena (koji se
odnosi na utrošeni materijal) kako bi se došlo do stvarne nabavne vrednosti
utrošenog materijala.
101. Materijal
PNC trošk. materijala
po PNC
1019. odstupanje od pnc
srazmerni deo odstupanja
za utrošeni materijal
Izračunavanje srazmernog dela odstupanja koji se odnosi na utrošeni materijal
1. procenat utrošenog materijala = vrednost utrošenog materijala po PNC x 100
vrednost zaliha materijala po PNC
srazmerni deo odstupanja = Saldo konta 1019. x procenat utrošenog materijala
2. procenat odstupanja od PNC = Saldo konta 1019 x 100
vrednost zaliha materijala po PNC
srazmerni deo odstupanja = vrednost utrošenog materijala po PNC x procenat odstupanja
3. Direktan način = vrednost utrošenog materijala po PNC x Saldo konta 1019
vrednost zaliha materijala po PNC
ili
potr.101 x Ş 1019
dug.101
? Ş (sniženje)
Page 8
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
8
Knjiţenje srazmernog dela odstupanja od PNC za utrošeni materijal:
Trošenje materijala čije se zalihe vode po PNC knjiţimo tako što za PNC utrošenog materijala
duguje konto 511. Troškovi materijala a potraţuje konto 101. Materijal. Kod obračunatog
srazmernog dela odstupanja vodićemo računa o tome da će se knjiţenje razlikovati u zavisnosti
od toga da li je prilikom nabavke materijala odstupanje od PNC bilo prekoračenje ili sniţenje.
Ako je prilikom nabavke materijala po PNC Odstupanje od PNC bilo pozitivno tj sniţenje
(knjiţeno na stranu potraţuje) srazmerni deo odstupanja za utrošeni materijal knjiţićemo na
stranu duguje ovoga konta što će umanjiti vrednost konta troškovi materijala – knjiţenjem na
ovom kontu na potraţuje ili u storno stavu na duguje.
511. troškovi materijala
troškovi po
PNC
srazmerni deo
odstupanja
101. materijal
1019. odstupanje od PNC
Ako je prilikom nabavke materijala po PNC Odstupanje od PNC bilo negativno tj povećanje
(knjiţeno na stranu duguje) srazmerni deo odstupanja za utrošeni materijal knjiţićemo na stranu
potraţuje ovoga konta što će povećati vrednost konta troškovi materijala – knjiţenjem na ovom
kontu na stranu duguje
511. troškovi materijala
troškovi po
PNC
srazmerni deo
odstupanja
101. materijal
1019. odstupanje od PNC
PNC troškovi po PNC
srazmerni deo
odstupanja
sniţenje
PNC troškovi po PNC
povećanje srazmerni deo
odstupanja
Page 9
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
9
Korigovanje planske nabavne vrednosti utrošenog materijala radi njenog svoĎenja na stvarnu
nabavnu vrednost utrošenog materijala se vrši:
a) Planska nabavna vrednost utrošenog materijala – Srazmerni deo
pozitivnog odstupanja od PNC = Stvarna nabavna vrednost utrošenog materijala
b) Planska nabavna vrednost utrošenog materijala + Srazmerni deo
negativnog odstupanja od PNC = Stvarna nabavna vrednost utrošenog materijala
Ovim se planski trošak materijala svodi na STVARNI TROŠAK materijala.
Primer: Na zalihama se nalazi 6.000 kg šećera planske nabavne cene od 49 din / kg i
planske nabavne vrednosti od 294.000 dinara. Stvarna nabavna vrednost zaliha je 266.000.
1.) Prema trebovanju izdato je u proizvodnju 1.300 kg šećera. Obračunati i proknjiţiti
srazmerni deo odstupanja od PNC materijala.
Planska nabavna vrednost utrošenog materijala = 1.300kg x 49 din / kg = 63.700
511. troškovi materijala
1) 63.700
2) 6.067
101. materijal
0) 294.000 63.700 (1
1019. odstupanje od PNC
2) 6.067 28.000 (0
1. procenat utrošenog materijala = 63.700 x100 = 21,67 %
294.000
srazmerni deo odstupanja = 28.000 x 21,67% = 6.067
2. procenat odstupanja od PNC = 28.000 x 100 = 9,52%
294.000
srazmerni deo odstupanja = 63.700 x 9,52% = 6.067
3. Direktan način = 63.700 x 28.000 = 6.067
294.000
U praksi se često obračun i knjiţenje srazmernog dela odstupanja od PNC materijala ne vrši
nakon svakog izdavanja materijala u proizvodnju, već na kraju obračunskog perioda (meseca,
kvartala).
Do tada se račun Troškovi materijala zaduţuju sa planskom nabavnom vrednošću utrošenog
materijala, a tek na kraju se ova vrednost koriguje dodavanjem srazmernog dela prekoračenja ili
oduzimanjem srazmernog dela sniţenja
Page 10
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
10
Zadaci za veţbu :
1. zadatak
4. Prema prijemnici primljen je materijal a faktura još nije, prema zaključnici očekivani iznos
fakture je 74.000, faktura za prevoz glasi na 6000 bez pdv-a, isplaćeno je u gotovu na ime
istovara i utovara 1300 dinara, sastavi kalkulaciju i knjiţi prenos na zalihe po pnc 79.000
5. Stigla je faktura za nabavljeni materijal na 88.500 sa pdv-om
6. Prema prijemnici primljen je materijal a faktura glasi na 33.000 bez pdv-a faktura za prevoz
glasi na 2360 sa pdv-om sastavi kalkulaciju i knjiţi prenos na zalihe po pnc 35.400
7. Prema trebovanju utrošeno je materijala za 100.000 obračunaj i knjiţi odstupanje od pnc za
utrošeni materijal.
Kalkulacija br. 1 cene materijala :
r.br. elementi iznos
1. fakturna cena, vrednost 74.000
2. zavisni troškovi
- prevoz, istovar
6.000
1.300
I Stvarna nabavna cena 81.300
II Planska nabavna cena 79.000
III Odstupanje od PNC
- negativno, povećanje 2.300
pdv u računu za prevoz - 1.080
Kalkulacija br. 2 cene materijala :
r.br. elementi iznos
1. fakturna cena, vrednost 33.000
2. zavisni troškovi
- prevoz, istovar
2.000
I Stvarna nabavna cena 35.000
II Planska nabavna cena 35.400
III Odstupanje od PNC
- pozitivno, sniţenje 400
pdv u fakturi dobavljača za materijal – 5.940
pdv u računu za prevoz - 360
Page 11
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
11
Dnevnik :
r.br. br. konta OPIS duguje potraţuje
dug potr
1.
2.
3.
4.
4a.
101.
270.
1019.
4338.
270.
1019.
101.
270.
511.
511.
4338.
433.
243.
433.
433.
1019.
101.
1019.
Materijal
pdv sa ul. faktura
Odstupanje od PNC materijala
Dobavljači za nefakt. obaveze
Dobavljači u zemlji
Blagajna
-prijemnica materijala
79.000
1.080
2.300
74.000
13.500
1.000
35.400
6.300
100.000
2.535
74.000
7.080
1.300
88.500
41.300
400
100.000
2.535
Dobavljači za nefakt. obaveze
pdv sa ulaznih faktura
Odstupanje od PNC materijala
Dobavljačo u zemlji
- po fakturi
Materijal
pdv sa ul. faktura
Dobavljači u zemlji
Odstupanje od PNC materijala
- prijemnica materijala
Troškovi materijala
Materijal
- trebovanje
Troškovi materijala
Odstupanje od PNC materijala
- obračun srazm.dela odstupanja
511. troškovi materijala
4) 100.000
4a) 2.535
101. materijal
1) 79.000
3) 35.400
100.000 (4
1019. odstupanje od PNC
1) 2.300
2) 1.000
400 (3
2.535 (4a
Obračun srazmernog dela odstupanja = 100.000 x 2.900 = 2.535
114.400
Page 12
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
12
Na kraju perioda moţemo odgovoriti na sledeća pitanja :
1. Kolika je planska nabavna vrednost materijala ?
114.400 – 100.000 = 14.400
2. Koliko i kakvo je odstupanje od PNC ?
3.300 – 400 – 2.535 = 365 – negativno, povećanje
3. Kolika je stvarna nabavna vrednost materijala ? (kolika je vrednost materijala u bilansu ?)
14.400 + 365 = 14.765
4. Koliki je planski trošak materijala ?
100.000
5. Koliki je stvarni trošak materijala ?
100.000 + 2.535 = 102.535
2. Zadatak
1. Kupljeno je materijala po fakturi br.200/11 za 105.000 bez pdv-a, troškovi prevoza su
obračunati na 5.000, prenos materijala na zalihe po PNC od 120.000
2. Primljen je račun br. 17 za prevoz materijala na 5.192 sa pdv-om
3. Kupljeno je materijala po fakturi br.200/11 za 103.000 bez pdv-a, troškovi prevoza po
računu 13 iznose 3.540 sa pdv-om, prenos materijala na zalihe po PNC od 105.000
4. Prema trebovanju utrošeno je materijala za 115.000, obračunaj srazmerni deo odstupanja
koji se odnosi na utrošeni materijal ( procentom utrošenog materijala)
Kalkulacija br. 1 cene materijala :
r.br. elementi iznos
1. fakturna cena, vrednost 105.000
2. zavisni troškovi
- prevoz,
5.000
I Stvarna nabavna cena 110.000
II Planska nabavna cena 120.000
III Odstupanje od PNC
- pozitivno, sniţenje 10.000
pdv u fakturi dobavljača za materijal – 18.900
Page 13
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
13
Kalkulacija br. 2 cene materijala :
r.br. elementi iznos
1. fakturna cena, vrednost 103.000
2. zavisni troškovi
- prevoz,
3.000
I Stvarna nabavna cena 106.000
II Planska nabavna cena 105.000
III Odstupanje od PNC
- negativno, povećanje 1.000
pdv u fakturi dobavljača za materijal – 18.540
pdv u računu za prevoz - 540
Dnevnik :
r.br. br. konta OPIS duguje potraţuje
dug potr
1.
2.
3.
4.
4a.
101.
270.
.
439.
270.
101.
270.
1019
511.
511.
439.
433.
1019
433.
1019.
433.
.
101.
1019.
Materijal
pdv sa ul. faktura
Razgraničeni ZTN
Dobavljači u zemlji
Odstupanje od PNC materijala
-prijemnica materijala
120.000
18.900
5.000
792
105.000
19.080
1.000
115.000
5.000
123.900
10.000
5.192
600
125.080
115.000
Razgranileni ZTN
pdv sa ulaznih faktura
Dobavljačo u zemlji
Odstupanje od PNC materijala
- po fakturi
Materijal
pdv sa ul. faktura
Odstupanje od PNC materijala
Dobavljači u zemlji
- prijemnica materijala
Troškovi materijala
Materijal
- trebovanje
Troškovi materijala
Odstupanje od PNC materijala
- obračun srazm.dela odstupanja
511. troškovi materijala
4) 115.000
4a) 4.907
101. materijal
1) 120.000
3) 105.000
115.000 (4
Page 14
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
14
1019. odstupanje od PNC
3) 1.000
4a) 4.907
10.000 (1
600 (2
Obračun srazmernog dela odstupanja
procenat utrošenog materijala = 115.000 x 100 = 51,11%
225.000
srazmerni deo odstupanja = 9.600 x 51,11% = 4.907
Na kraju perioda moţemo odgovoriti na sledeća pitanja :
1. Kolika je planska nabavna vrednost materijala ?
225.000 – 115.000 = 110.000
2. Koliko i kakvo je odstupanje od PNC ?
10.600 – 5.907 = 4.693 pozitivno, sniţenje
3. Kolika je stvarna nabavna vrednost materijala ? (kolika je vrednost materijala u bilansu ?)
110.000 – 4.693 = 105.307
4. Koliki je planski trošak materijala ?
115.000
5. Koliki je stvarni trošak materijala ?
115.000 – 4.907 = 110.093
KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA NABAVKE MATERIJALA KADA SE ZALIHE VODE
PO STVARNIM NABAVNIM CENAMA
Na dugovnoj strani računa Materijal se kompletira nabavna vrednost materijala
obuhvatanjem fakturne vrednosti i svih zavisnih troškova nabavke, dok se odobrava
računu Dobavljači (ukoliko je primljena faktura) ili Tekućem računu/Blagajni (ukoliko je
plaćanje izvršeno odmah).
Dakle, stvarnu nabavnu vrednost materijala čine stvarna fakturna cena i stvarni ZTN.
Knjiţenju prijema materijala obavezno prethodi izrada kalkulacije nabavne cene po
jedinici i zbirne kalkulacije nabavne vrednosti koja se vrši na prijemnici materijala.
Dakle kalkulacija moţe da bude zbirna i jedinična a njen sadrţaj je sledeći:
fakturna vrednost
– komercijalni popusti
+ zavisni troškovi nabavke
= nabavna vrednost
Page 15
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
15
• Primer:
Prema prijemnici br.2 i fakturi dobavljača primljeno je materijala ukupne fakturne
vrednosti 9.000 dinara bez pdv-a, i to:
- 10 kg kakao praha čija je fakturna cena 600 din/kg što iznosi 6.000 dinara
- 50 kg šećera čija je fakturna cena 60 din/kg, što iznosi 3.000 dinara.
Na ime troškova prevoza primljena je faktura na 600 dinara.bez pdv-a
Na ime troškova istovara plaćeno je u gotovini 300 dinara.
Uraditi zbirnu i pojedinačnu kalkulaciju nabavne vrednosti/cene i proknjiţiti prijem
materijala.
Magacin br.1 Beograd, 15.3.2010. PRIJEMNICA MATERIJALA BR.2 sa jediničnom kalkulacijom
Naziv materijala Jed.mere Količina Stvarna nabav. cena
Stvarna nab.vrednost
1. Kakao prah 2. Šeder
kg. kg.
10 50 60
615 75
6.150 3.750 9.900
Pojedinačna nabavna vrednost je utvrĎena kao zbir pojedinačne fakturne vrednosti i pripadajućeg
dela ZTN. Za raspodelu troškova prevoza i istovara kao ključ je korišćena teţina.
Ključevi za alokaciju ZTN:
1. Troškovi prevoza: 600/60kg=10 din po kg.
- za kakao prah 10 din x 10 kg. = 100 dinara
- za šećer 10 din x 50 kg. = 500 dinara
2. Troškovi istovara : 300/60kg= 5 din po kg.
- za kakao prah 5 din x 10 kg. = 50 dinara
- za šećer 5 din x 50 kg. = 250 dinara
Pojedinačne i zbirna kalkulacija nabavke materijala
r.br Elementi kakao prah šećer ukupno
1 kg 10 kg 1 kg 50 kg
1. Fakturna vrenost 600 6.000 60 3.000 9.000
2. ZTN - prevoz 10 100 10 500 600
-istovar 5 50 5 250 300
I Stvarna nabavna
cena
615 6.150 75 3.750 9.900
pdv u fakturi dobavljača za materijal – 1.620
pdv u računu za prevoz - 108
Page 16
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
16
• Podaci o pojedinačnim nabavnim cenama (zbir pojednačne fakturne cene i pojedinačnih
ZTN) i nabavnim vrednostima za svaki materijal zasebno neophodni su za knjiţenja na
analitičkim računima materijala.
• Pojedinačna nabavna cena se koristi i pri obračunu troškova materijala i uporeĎivanju
knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem zaliha.
• Podaci o nabavnoj vrednosti primljenog materijala iz zbirne kalkulacije osnova su za
knjiţenje na računima glavne knjige
101, materijal 433. dobavljači u zemlji
11.328 (1
270. pdv sa ul. faktura
243. blagajna
Knjiţenje na analitičkim računima :
101-1 Kakao prah
1) 10 kg x 615 = 6150
9.900
101-2 Šećer
1) 50 kg x 75 = 3.750
KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA NABAVKE MATERIJALA KADA SE ZALIHE VODE
PO KOMBINOVANIM NABAVNIM CENAMA
Knjiţenje prijema materijala po stvarnoj nabavnoj vrednosti se vrši tek nakon što se na
osnovu primljene dokumentacije izvrši kalkulacija pojedinačne i zbirne nabavne
vrednosti.
Fakturna cena i vrednost su obično unapred poznate iz ugovora sa dobavljačima, ali
nabavnu vrednost nije moguće kompletirati bez ZTN.
Prikupljanje dokumentacije o visini ZTN moţe da potraje, pa se pristupa njihovom
planiranju kako bi se povećala aţurnost.
Kombinovana nabavna cena predstavlja zbir stvarne fakturne cene i planiranih ZTN.
ZTN se planiraju na osnovu tekućih tarifa i očekivanog kretanja cena i mogu se
iskazivati u apsolutnim iznosima (na primer, planirani ZTN su 2 din po kg.) ili
procentualno (na primer, 5% na fakturnu vrednost).
Planirani ZTN se knjiţe na potraţnoj strani računa Razgraničenje ZTN i na njemu se u
toku godine knjiţe svi planirani ZTN, čime se omogućava aţurnije knjiţenje i obračun
periodičnih rezultata (mesečnih, šestomesečnih).
Po prijemu faktura za stvarne ZTN vrši se njihovo knjiţenje na dugovnoj strani računa
Razgraničenje ZTN .
Ovaj račun se na kraju godine (uoči bilansa) zaključuje prenosom salda na račun
Troškovi materijala ili, češće, na račun Ostali rashodi/rashodi.
Saldo ovog računa predstavlja razliku izmeĎu stvarnih i planiranih ZTN, odnosno stvarne
i kombinovane vrednosti zaliha materijala.
1) 9.900
1)1.728 S 300 (1
Page 17
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
17
Ako su stvarni ZTN veći od planiranih zaduţuju se računi rashoda (povećavaju se), a ako
su niţi onda se knjiţenja vrše u storno stavu na dugovnoj strani rashoda, čime se rashodi
smanjuju.
Polazi se iz razloga racionalnosti od pretpostavke da je sav nabavljani materijal i utrošen,
jer bi u suprotnom trebalo korigovati vrednost zaliha.
• Primer:
1) Prema prijemnici br.2 i fakturi dobavljača primljeno je materijala u vrednosti od 9.000
dinara baz pdv-a, i to:
- 10 kg kakao praha čija je fakturna cena bez pdv-a 600 din/kg što iznosi 6.000
dinara
- 50 kg šećera čija je fakturna cena bez pdv-a 60 din/kg, što iznosi 3.000 dinara.
Planirani ZTN nabavke su 14 din/kg.
2) Za troškove prevoza je prispela faktura dobavljača na iznos od 600 dinara bez pdv-a, a
plaćeno je u gotovini 300 dinara na ime troškova istovara.
3) Zaključiti račun Razgraničenje ZTN.
Magacin br.1 Beograd, 15.3.2010. PRIJEMNICA MATERIJALA BR.2 sa jediničnom kalkulacijom
Naziv materijala Jed.mere Količi-na Kombinovana nabav. cena
Kombinovana nab.vrednost
1. Kakao prah 2. Šeder
kg. kg.
10 50 60
614 74
6.140 3.700 9.840
Pojedinačna kombinovana nabavna vrednost je utvrĎena tako što su na pojedinačne
fakturne cene dodati planirani ZTN (za Kakao prah 600 din/kg + 14 din/kg = 614 din/kg;
za Šećer 60+14=74 din/kg)
• Zbirna kalkulacija:
1. Materijal po fakturi dob.
2. Planirani ZTN (60 kg x 14 din.)
9.000
840
Svega: 9.840
Izradom pojedinačne i zbirne kalkulacije stvorene su pretpostavke za knjiţenje na
računima glavne knjige i u materijalnom knjigovodstvu:
Page 18
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
18
101, materijal 433. dobavljači u zemlji
270. pdv sa ul. faktura
439. Razgraničeni ZTN
243. blagajna 511. Troškovi materijala
OBRAČUN I KNJIŢENJE TROŠKOVA MATERIJALA PO STVARNIM NABAVNIM
CENAMA
U trenutku kada se na osnovu trebovanja materijal sa zaliha izda u upotrebu (proizvodnju) polazi
se od pretpostavke da je on i utrošen, pa se knjiţi porast troškova (duguje račun Troškovi
materijala) i smanjenje zaliha (potraţuje račun Materijal).
Utrošak (količina potrošenog materijala) se moţe utvrditi pomoću metode stalnog inventara ili
metode umetnutog inventara
METODA STALNOG INVENTARA
prilikom obračuna utroška materijala polazi od pretpostavke da se nakon svakog izdavanja
materijala u upotrebu knjiţi smanjenje zaliha (skontiranje).
U zavisnosti od načina organizacije analitičke i magacinske evidencije utrošak se moţe
obračunavati: a) po partijama; b) po vrstama materijala.
A) Obračun utroška po partijama zahteva da se materijal u magacinskoj i analitičkoj evidenciji
obuhvata po nabavkama (partijama).
To znači da se za jednu vrstu materijala otvara onoliko analitičkih kartica koliko se puta taj
materijal nabavlja.
TakoĎe, potrebno je da zalihe u magacinu budu fizički odvojene i označene po partijama.
Izdavanje materijala se vrši po partijama, pa se u svako trebovanje unosi broj partije, a troškovi
se utvrĎuju mnoţenjem izdate količine sa nabavnom cenom odnosne partije.
Primer:
Šećer u kristalu je nabavljen tri puta u toku obračunskog perioda, i to: 1.3. 2.000 kg po
nabavnoj ceni od 42 din/kg; 3.5. 1.000 kg po ceni od 44 din/kg i 8.6. 3.000 kg po ceni od
46 din/kg. Prema trebovanju u upotrebu je izdato 1.300 kg materijala nabavljenog u prvoj
partiji.
Šećer u kristalu Partija 1
1.3: 2.000x42=84.000 1.300x42=54.600
Šećer u kristalu Partija 2
3.5: 1.000x44=44.000
10.620 (1
708 (2
1)9.840
1)1.620
2)108
2) 900 840 (1
60 (3
3) 60
S 300 (2
Page 19
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
19
Šećer u kristalu Partija 3
Ovakav način obračuna utroška materijala je racionalno koristiti samo u preduzećima koja
nemaju veliki broj vrsta materijala i gde nabavke nisu česte.
B) Obračun utroška po vrstama podrazumeva da se svaka vrsta materijala ima svoj analitički
račun na kome se vode sve nabavke tog materijala u toku perioda.
Šećer u kristalu
Kod ovog načina evidencije zalihe materijala se ne moraju fizički deliti po partijama, već se sve
nabavke istog materijala mešaju, što je velika prednost.
MeĎutim, nedostatak ove metode je u tome što se stvarne nabavne cene materijala razlikuju od
partije do partije, pa se postavlja problem odabira cene koju treba pomnoţiti sa utrošenom
količinom da bi se dobili troškovi materijala.
Čak i u slučaju mirovanja trţišnih cena, nabavne cene se razlikuju od partije do partije zbog
različitih ZTN.
Svaka od nabavnih cena je realna i prava.
U konkretnom primeru, neophodno je odabrati jednu od 3 nabavne cene šećera (42, 44 i 46
din/kg) koju treba pomnoţiti sa utroškom od 1.300 kg kako bi se dobili troškovi materijala.
Metode koje se koriste za razrešenje ovog problema su: a) metoda prosečne nabavne cene, b)
FIFO metoda i v) LIFO metoda.
A) METODA PROSEČNE NABAVNE CENE
podrazumeva da se troškovi materijala dobijaju mnoţenjem utrošene količine sa prosečnom
nabavnom cenom svih nabavki za datu vrstu materijala.
Prosečna nabavna cena = ukupna nabavna vrednost zaliha konkretnog materijala/ukupna
količina.
Prosečne nabavne cene se moraju utvrĎivati nakon svake nove nabavke jer svaka nova nabavka
sa svojom cenom obično odstupa od prethodno obračunate prosečne cene.
8.6: 3.000x46=138.000
1) 1.3: 2.000x42=84.000
2) 3.5: 1.000x44=44.000
3) 8.6: 3.000x46=138.000
6.000 266.000
Page 20
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
20
Šećer u kristalu
Prosečna nabavna cena neophodna za utvrĎivanje troškova materijala je 266.000/6.000=44,33, a
troškovi su 1.300x44,33=57.630 dinara.
Samo u slučaju da cena nove nabavke odgovara prosečnoj ceni od 44,33 dinara preduzeće neće
morati da ponovo obračunava prosečnu cenu.
B) METODA PRVA ULAZNA = PRVOJ IZLAZNOJ CENI (FIFO METODA – FIRST IN
= FIRST OUT)
Pretpostavka da se materijal troši onim redosledom kojim se pribavlja, dok na zalihama ostaje
materijal iz poslednjih nabavki.
Ovo se odnosi samo na odabir partije čije se cene uzimaju za obračun troškova, a ne na stvarno
trošenje, zato što su sve nabavljene partije izmešane na zalihama.
Dakle relevantna za obračun troškova je nabavna cena prve nabavke (first in) – prvo se uzima
cena partije koja je prva “ušla”.
Šećer u kristalu
Relevantna je stvarna nabavna cena prve ulazne partije od 42 din/kg, a troškovi su
1.300x42=54.600 dinara.
Cena od 42 dinara će se koristiti sve dok se ne utroši materijal iz prve partije od 2.000 kg, nakon
čega će se kao cena za obračun troškova koristiti cena druge nabavke od 44 din/kg .
V) METODA POSLEDNJA ULAZNA = PRVOJ IZLAZNOJ CENI (LIFO– LAST IN =
FIRST OUT)
polazi od pretpostavke da se kao cena za obračun troškova materijala prvo koristi cena poslednje
nabavke, dok na zalihama ostaje materijal iz najstarijih nabavki.
1) 1.3: 2.000x42=84.000
2) 3.5: 1.000x44=44.000
3) 8.6: 3.000x46=138.000
6.000 266.000
1.300x44,33=57.630 (4)
1) 1.3: 2.000x42=84.000
2) 3.5: 1.000x44=44.000
3) 8.6: 3.000x46=138.000
6.000 266.000
1.300x42=54.600 (4)
Page 21
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
21
Šećer u kristalu
Relevantna je stvarna nabavna cena poslednje nabavke od 46 din/kg, a troškovi su
1.300x46=59.800 dinara.
Ova cena će se koristiti sve dok se ne izda u proizvodnju i utroši 3.000 kg materijala iz poslednje
partije, nakon čega će se kao cena za obračun troškova koristiti cena druge nabavke od 44
din/kg, i tako redom, sve dok se ne izvrši nova nabavka.
METODA UMETNUTOG INVENTARA
podrazumeva da se visina utrošaka materijala utvrĎuje kao razlika izmeĎu početnih zaliha
uvećanih za sve nabavke izvršene u toku obračunskog perioda i krajnjih zaliha.
Visina krajnjih zaliha se utvrĎuje inventarisanjem, pa otud ova metoda i nosi svoj naziv.
Nedostaci ove metode su:
1. Onemogućena je kontrola rada odgovornih lica/računopolagača (u ovom slučaju
magacionera)
2. Dobijeni troškovi materijala se ne mogu kao kod metode stalnog inventara alocirati na
mesta i nosioce troškova (na radne naloge preko trebovanja), jer se troškovi utvrĎuju samo
ukupnoj visini na kraju obračunskog perioda. Stoga se ova metoda koristi samo u takozvanim
procesnim industrijama.
.................o odabiru metoda za obračun trošenja
U prethodnim primerima su korišćene različite stvarne nabavne cene zbog čega se troškovi
materijala razlikuju iako je utrošak u svim primerima isti.
TakoĎe, kao posledica se javljaju i različite vrednosti preostalog materijala na zalihama.
Ovaj problem posebno dolazi do izraţaja uslovima inflacije ili deflacije.
Ukoliko cene u toku perioda miruju, ne postavlja se problem njihovog izbora, a troškovi
materijala će biti isti nezavisno od korišćene metode.
MeĎutim, u uslovima inflacije/deflacije, različite metode imaju za rezultat različite troškove
materijala i različitu vrednost zaliha.
Ukoliko se završeni proizvodi (za koje je materijal potrošen) u toku istog obračunskog perioda
prodaju, javiće se i različiti periodični rezultati, što znači da se izborom metode moţe uticati na
rezultat.
1) 1.3: 2.000x42=84.000
2) 3.5: 1.000x44=44.000
3) 8.6: 3.000x46=138.000
6.000 266.000
1.300x46=59.800 (4)
Page 22
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
22
KOMPARACIJA TROŠKOVA I VREDNOSTI ZALIHA MATERIJALA
Metoda obračuna troškova
Zalihe 4.700 kg
Trošak za 1.300 kg utroška
Rezultat (za prihod od 100.000)
Prosečna nabavna cena
208.370 57.630 (1.300x44,33) 42.370
Fifo metoda 211.400 54.600 (1.300x42) 45.400
Lifo metoda 206.200
59.800 (1.300x46 40.200
Polazi se od pojednostavljenih pretpostavki: da je celokupna proizvodnja završena i realizovana
(prihod je 100.000), da nema drugih troškova osim troškova materijala i da postoji inflacija –
produţeni rast cena
Krajnja vrednost zaliha kod Fifo metode:
700x42 + 1.000x44 + 3.000x46 = 211.400
Krajnja vrednost zaliha kod Lifo metode:
2.000x42 + 1.000x44 + 1.700x46 = 206.200
Krajnja vrednost zaliha kod metode prosečne cene:
4.700x44,33 = 208.370
Kod Fifo metode krajnje zalihe sadrţe materijal iz poslednjih (najnovijih) nabavki, kod Lifo
metode krajnje zalihe sadrţe početne zalihe i materijal iz prvih (najstarijih) isporuka, dok kod
prosečne cene krajnje zalihe sadrţe podjednako i početne zalihe i naredne nabavke.
Kod Fifo metode utrošeni materijal potiče iz početnog stanja i prvih nabavki, kod Lifo metode
potiče iz poslednjih nabavki, dok su kod metode prosečne cene utrošene iste količine materijala
iz početnog stanja i kasnijih nabavki.
Najviši rezultat je ostvaren kod Fifo metode, jer su troškovi utvrĎeni na osnovu najstarijih i
najniţih nabavnih cena.
Ovaj rezultat u sebi sadrţi i inflatorne efekte, jer su sučeljeni prihodi koji su obračunati po
tekućim prodajnim cenama sa troškovima obračunatim po ranijim (niţim) nabavnim cenama.
Stoga, kako se vidi iz primera, odabir metode za obračun troškova materijala odreĎuje ne samo
visinu troškova, već i vrednost zaliha.
Iako se u primeru na zalihama nalazi 4.700 kg šećera, vrednost tih zaliha se razlikuje u zavisnosti
od primenjene metode.
Realnoj tekućoj vrednosti zaliha je najbliţi iznos od 211.400 dinara, koji je utvrĎen Fifo
metodom, koja podrazumeva da se na zalihama nalazi materijal iz poslednjih nabavki, obzirom
da se prvo troši onaj iz prvih nabavki.
MeĎutim, iako daje najrealniju vrednost zaliha Fifo metoda daje i najpotcenjenije troškove i,
samim tim, najprecenjeniji rezultat.
Stoga je u inflatornim uslovima bolje pridrţavati se Lifo metode, koja daje najrealniji rezultat
iako, sa druge strane, daje i najpotcenjeniju vrednost zaliha (206.200) polazeći od fikcije da se na
zalihama nalazi materijal iz najstarijih nabavki izvršenih po najniţim cenama
OPASNOST OD POTCENJIVANJA AKTIVE JE MNOGO MANJA OD OPASNOSTI
PRECENJIVANJA REZULTATA. !
Obzirom da primena različitih metoda rezultira različitim periodičnim rezultatima, neophodno je
da se računovodstvenim politikama odabere jedna metoda koja će se konzistentno primenjivati.
Page 23
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
23
Zadaci za veţbu :
1. zadatak
Početno stanje u materijalnom i finansijskom knjigovodstvu:
Materijal ( brašno tip 400 = 200 kg po 25 din, tip 500 = 350 kg po 30 din)
1. Po fakturi 33. kupljeno je brašna tip 400. 55 kg po 23 din, i brašna tip 500. 25 kg po 26
din, (cene su bez pdv-a, obračun pdv-a po opštoj stopi). Troškovi prevoza materijala po
računu iznose 708 din sa pdv-om, (ztn se rasporeĎuju srazmerno nabavljenim
količinama) sastavi kalkulaciju materijala i knjiţi prenos materijala na zalihe po SNC
2. Prema rekapitulaciji trebovanja utrošeno je 212 kg brašna tip 400 i 355 kg brašna tip 500
knjiţi trošenje materijala uz primenu FIFO, LIFO metode i metode prosečne nabavne
cene i utvrdi koja metoda obračuna trošenja je najjeftinija za preduzeće
2. zadatak
Materijal 120.000 (materijal X 150 l po snc 350 din; materijal Y 360 kom po snc 15 din i
materijal Z 621 m po snc100 din)
1. Kupljeno je po fakturi 20 materijala i to : materijala Z 200m po ceni 102.6 din sa pdv-
om po posebnoj stopi i materijala X 25 l po ceni od 354 din sa pdv-om po opštoj stopi Franco
magacin kupca. Materijal je primljen i uskladišten po SNC
2. Prema rekapitualaciji trebovanja ovog meseca utrošeno je materijala i to ( Z 650 m X
140 l i Y 280 kom. Knjiţi trošenje materijala uz primenu FIFO, LIFO metode i metode prosečne
nabavne cene i utvrdi koja metoda obračuna trošenja je najjeftinija za preduzeće
3. zadatak
Materijal 46.354 ( jabuke = 712 kg po 25 din, jagode = 230kg po 75 din, kruška = 314 kg po
36 din)
1. Po fakturi 39. kupljeno je jabuka : 850 kg po ceni od 28.32 sa obr. pdv-om, krušaka: 300
kg po ceni od 41.3 sa obr. pdv-om, jagoda : 418 kg po ceni od 82.6 din sa obr. pdv-om.
Troškovi prevoza materijala iznose 2.360 sa obr.pdv-om (ztn se rasporeĎuju srazmerno
fakturnim vrednostima) sastavi kalkulaciju materijala i knjiţi prenos materijala na zalihe
po SNC
2. Prema rekapitulaciji trebovanja utrošeno je : 1000 kg jabuka, 620 kg jagoda i 600 kg
krušaka. Knjiţi trošenje materijala uz primenu FIFO, LIFO metode i metode prosečne
nabavne cene i utvrdi koja metoda obračuna trošenja je najjeftinija za preduzeće
Page 24
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
24
OBRAČUN I KNJIŢENJE TROŠKOVA SITNOG INVENTARA I AMBALAŢE
Osnovna razlika u odnosu na obračun i knjiţenje troškova materijala leţi u različitom roku
trajanja ovih oblika obrtnih sredstava.
Kada se materijal izda u upotrebu polazi se od fikcije da je odmah i utrošen, što je najčešće
tačno, jer i ukoliko se ne utroši odmah to će se desiti u toku obrač.perioda
Sitan inventar i ambalaţa obuhvataju širok spektar stvari koji se troše trenutno ili im vek trajanja
odgovara jednom obračunskom periodu (mesec, godina) ali taj vek moţe da se protegne i na više
obračunskih perioda.
Stoga se i obračun i knjiţenje troškova vrši na jedan od sledeća 2 načina:
a) Otpisivanjem u potpunosti (jednokratno)
b) Kalkulativnim otpisom
Autogume, kao oblik materijala, obzirom na duţi vek trajanja uvek treba otpisivati kalkulativno.
Za SI i ambalaţu koji se troše jednokratno ili u okviru jednog obračunskog perioda obračun i
knjiţenje troškova se vrši otpisivanjem u potpunosti (kao i kod materijala).
Ukupna vrednost izdatog SI i ambalaţe se priznaje kao trošak na računu Troškovi materijala, a
smanjuje se vrednost zaliha.
Primer:
Stanje na računu SI na zalihi je 6.000 dinara. Po trebovanju izdato je u upotrebu SI, koji se troši
u toku obračunskog perioda u vrednosti od 4.000 dinara.
Knjiţenje
103. Sitan inventar
0) 6.000 4.000 (1
511. Troškovi materijala
1) 4.000
Trošenje SI i ambalaţe sa duţim vekom trajanja od jednog obračunskog perioda (meseca)
evidentira se metodom kalkulativnog otpisa.
To znači da se kompletna vrednost izdatog SI obuhvata na računu SI u upotrebi.
Nakon toga se polazeći od pretpostavke o njegovom ravnomernom trošenju vrši obračun
mesečnih troškova deljenjem nabavne vrednosti izdatog SI sa procenjenim vekom trajanja u
mesecima.
Izračunati mesečni iznos troškova se knjiţi zaduţivanjem računa Troškovi materijala, dok
potraţuje korektivni račun Ispravka vrednosti SI (ambalaţe) u upotrebi.
Kada se SI (ambalaţa) u potpunosti utroši, kompletna njegova vrednost je kroz mesečne otpise
preneta sa računa Ispravka vrednosti SI (ambalaţe) u upotrebi na Troškove materijala.
Na kraju se vrši rashodovanje SI u upotrebi tako što se zaduţuje račun Ispravka vrednosti SI u
upotrebi, a potraţuje račun SI u upotrebi, čime se oba ova računa gase.
Metoda kalkulativnog otpisivanja dovodi do ravnomernog terećenja obračunskih perioda
troškovima SI i ambalaţe.
Page 25
Nataša Nikolovski – Fa lekcije
25
Primer:
Stanje na računu SI na zalihi je 50.000 dinara, na računu SI u upotrebi 8.000 dinara, a na računu
Ispravka vrednosti SI u upotrebi 5.000 dinara.
1) Na osnovu trebovanja izdato je u upotrebu SI u vrednosti od 1.800 dinara. Procenjeni vek
trajanja izdatog inventara je 9 meseci.
2) Knjiţiti mesečni iznos troškova prethodno izdatog SI u upotrebu.
3) Rashodovan je SI u upotrebi u vrednosti od 3.000 dinara.
103. Sitan inventar
0) 50.000 1.800 (1)
1031. Sitan inv. u upotrebi
0) 8.000
1) 1.800
3.000 (3)
1039 Ispravka vrednosti sitnog inventara
3) 3.000 5.000 (0
200 (2
511. Troškovi materijala
2) 200