NASTAVA POVIJESTI USMJERENA PREMA KOMPETENCIJAMA I ... · 6. Analizirati slikovni materijal o najstarijem gradu u dolini Inda i odgovoriti na pitanja: Koji dokazi mogu poduprijeti

NASTAVA POVIJESTI USMJERENA NASTAVA POVIJESTI USMJERENA PREMA KOMPETENCIJAMA I ISHODIMA PREMA KOMPETENCIJAMA I ISHODIMA

UUČČENJAENJA

mrmr..scsc. Marijana . Marijana MarinoviMarinovićć

Agencija za odgoj i obrazovanjeAgencija za odgoj i obrazovanje

studeni 2011.studeni 2011.

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUMNACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na predpred šškolskoj, osnovnokolskoj, osnovno šškolskoj i kolskoj i srednjosrednjo šškolskoj razini U Republici Hrvatskoj kolskoj razini U Republici Hrvatskoj

Temeljno obiljeTemeljno obilje žžje NOKje NOK --a je prelazak na a je prelazak na kompetencijski sustav i ishode ukompetencijski sustav i ishode u ččenja. enja.

NOK je polaziNOK je polazi ššte za ureñenje predmetne te za ureñenje predmetne strukture i odgojnostrukture i odgojno --obrazovne jezgre obrazovne jezgre nastavnih predmeta.nastavnih predmeta.

ŠŠTO SU KOMPETENCIJE?TO SU KOMPETENCIJE?

Kompetencije Kompetencije predstavljaju dinamipredstavljaju dinamiččnu nu kombinaciju kognitivnih i kombinaciju kognitivnih i metakognitivnihmetakognitivnihvjevješština, znatina, znanja i razumijevanja, nja i razumijevanja, meñuljudskih i praktimeñuljudskih i praktiččnih vjenih vješština te etitina te etiččkih kih vrijednosti. vrijednosti.

((TuningTuning pojmovnik, 2007. pojmovnik, 2007. –– Vlasta Vlasta VizekVizek VidoviVidovićć: : Ishodi Ishodi uuččenja u obrazovanju uenja u obrazovanju uččitelja i nastavnika itelja i nastavnika –– konceptualni konceptualni okvir, okvir, Zagreb, 2008.)Zagreb, 2008.)

ŠŠTO SU ISHODI UTO SU ISHODI UČČENJA?ENJA?

Ishodi Ishodi uuččenja enja su su jasno iskazane tvrdnje jasno iskazane tvrdnje napisane od strane unapisane od strane uččitelja o tome itelja o tome ššto se od to se od uuččenik oenik oččekuje da zna, razumije i/ili da je ekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon zavrsposoban pokazati nakon završšetka procesa etka procesa uuččenja. enja. Ishodi uIshodi uččenja enja susu operacionalizacija kompetencija operacionalizacija kompetencija pomopomoćću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive. u aktivnosti koje su mjerljive i vidljive.

((TuningTuning pojmovnik, 2007. pojmovnik, 2007. –– Vlasta Vlasta VizekVizek VidoviVidovićć: : Ishodi uIshodi uččenja u enja u obrazovanju uobrazovanju uččitelja i nastavnika itelja i nastavnika –– konceptualni okvir, konceptualni okvir, Zagreb, Zagreb, 2008.)2008.)

�� Ishodi uIshodi uččenja enja nisunisu iskazi koji nabrajaju ili iskazi koji nabrajaju ili opisuju nastavne sadropisuju nastavne sadržžaje kao aje kao ššto je to je nprnpr. . slusluččaj s nastavnim programima niti govore aj s nastavnim programima niti govore ššto uto uččitelji ili nastavnici trebaju raditi u itelji ili nastavnici trebaju raditi u razredu. razredu.

�� Ishodi Ishodi susu usmjereni na uusmjereni na uččenikeenike i njihove i njihove aktivnosti i zato se uvijek aktivnosti i zato se uvijek iskazuju iskazuju aktivnim glagolimaaktivnim glagolima koji izrakoji izražžavaju avaju uuččenieniččku aktivnost.ku aktivnost.

KOJU KOMPETENCIJU RAZVIJAMO KOD KOJU KOMPETENCIJU RAZVIJAMO KOD UUČČENIKA KROZ NASTAVU POVIJESTI?ENIKA KROZ NASTAVU POVIJESTI?

KOMPETENCIJA POVIJESNOG MIKOMPETENCIJA POVIJESNOG MI ŠŠLJENJALJENJA

Do nje dolazimo usvajanjem Do nje dolazimo usvajanjem TEMELJNIH POVIJESNIH TEMELJNIH POVIJESNIH ZNANJAZNANJA ::

a. poznavanjem najvaa. poznavanjem najvažžnijih nijih ččinjenica, datuma i injenica, datuma i povijesnih osoba, tepovijesnih osoba, te

b. razumijevanjem temeljnih povijesnih pojmova,b. razumijevanjem temeljnih povijesnih pojmova,

kao i stjecanjem kao i stjecanjem PET VJEPET VJEŠŠTINA:TINA:

1. VJE1. VJEŠŠTINE KRONOLOTINE KRONOLO ŠŠKOG MIKOG MIŠŠLJENJA,LJENJA,

2. VJE2. VJEŠŠTINE RAZUMIJEVANJA POVIJESNE TINE RAZUMIJEVANJA POVIJESNE NARACIJE,NARACIJE,

3. VJE3. VJEŠŠTINE ANALIZE POVIJESNIH DOGA ðAJA I TINE ANALIZE POVIJESNIH DOGA ðAJA I NJIHOVE INTERPRETACIJE,NJIHOVE INTERPRETACIJE,

4. VJE4. VJEŠŠTINE POVIJESNOG ISTRATINE POVIJESNOG ISTRAŽŽIVANJA iIVANJA i

5. VJE5. VJEŠŠTINE ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH TINE ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJA STAVOVA.TEMA I ZAUZIMANJA STAVOVA.

Svaka slijedeSvaka slijede ćća vjea vje šština ovisi o dovoljno razvijenim tina ovisi o dovoljno razvijenim vjevje šštinama na prethodnim razinama tinama na prethodnim razinama -- te su vjete su vje šštine, dakle, tine, dakle, kumulativne.kumulativne.

�� Temeljna povijesna znanjaTemeljna povijesna znanja osnovaosnova su za su za razvijanje kompetencije povijesnog mirazvijanje kompetencije povijesnog miššljenja. ljenja.

Dakle, Dakle,

cilj nastave povijesti cilj nastave povijesti nije samonije samo usvajanje usvajanje temeljnih temeljnih ččinjeniinjeniččnih podataka inih podataka i razumijevanje razumijevanje temeljnih temeljnih povijesnih pojmovapovijesnih pojmova vevećć i i razvijanje pet razvijanje pet temeljnih vjetemeljnih vješština tina koje koje ćće dovesti do toga da e dovesti do toga da uuččenik stekne enik stekne kompetenciju povijesnog kompetenciju povijesnog mimiššljenja.ljenja.

1. VJE1. VJEŠŠTINA KRONOLOTINA KRONOLO ŠŠKOG KOG MIMIŠŠLJENJALJENJA

� Kronološko mišljenje je srce povijesnog mišljenja.

� Bez jakog kronološkog osjećaja tj. redoslijeda dogañaja, učeniku je nemoguće istražiti odnose izmeñu tih dogañaja ili objasniti povijesni kauzalitet.

� Kronologija nam pruža mentalni kostur za organizaciju povijesnog mišljenja.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. U1. Uččenik razlikuje proenik razlikuje proššlost, sadalost, sadaššnjost i budunjost i buduććnost.nost.2. U2. Uččenik u povijesnoj prienik u povijesnoj pričči uoi uoččava njezinu vremenskuava njezinu vremensku

strukturu.strukturu.3. U3. Uččenik je sposoban utvrditi vremenski redoslijed u enik je sposoban utvrditi vremenski redoslijed u

konstruiranju vlastite povijesne prikonstruiranju vlastite povijesne pričče.e.4. U4. Uččenik je sposoban izmjeriti i izraenik je sposoban izmjeriti i izraččunati kalendarskounati kalendarsko

vrijeme.vrijeme.5. U5. Uččenik moenik možže rekonstruirati tijek povijesnog e rekonstruirati tijek povijesnog

dogañaja i njegovo trajanje dogañaja i njegovo trajanje..6. U6. Uččenik je sposoban usporeñivati alternativne enik je sposoban usporeñivati alternativne

modele modele periodizacijeperiodizacije..

2. VJE2. VJEŠŠTINA RAZUMIJEVANJA TINA RAZUMIJEVANJA POVIJESNE NARACIJEPOVIJESNE NARACIJE

� Važan je zadatak nastave povijesti da učenik nauči povijesno misliti, a to se najbolje postiže na tekstovima znanstvenika.

� Pristupajući analizi povijesne naracije mi razumijevamo povijesne dogañaje i procese i dajemo svoju ocjenu. � Bez tih dimenzija čitanje povijesnog teksta gubi svoj

smisao. � Dakle, nisu odlični oni učenici koji mogu najtočnije izreći

o kojim povijesnim dogañajima i osobama tekst govori i najtočnije ponoviti što su pojedine osobe rekle, već su odlični oni učenici koji na temelju tih činjenica mogu raspravljati.(Tekst nije predmet upamćivanja već sadržaj razgovora.)

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. U1. Uččenik moenik možže razlikovati literarni tekst s povijesnom e razlikovati literarni tekst s povijesnom podlogom od znanstvenog povijesnog teksta. podlogom od znanstvenog povijesnog teksta.

2. U2. Uččenik moenik možže identificirati sredie identificirati središšnje pitanje povijesne nje pitanje povijesne pripričče.e.

3. U3. Uččenik se moenik se možže ue užživjeti u povijesnu priivjeti u povijesnu pričču.u.4. U4. Uččenik moenik možže uoe uoččiti povijesne perspektive. iti povijesne perspektive.

Radi se o sposobnosti opisivanja prošlosti njezinimpojmovima, kroz oči i iskustva onih koji su bili tamo. Ne smijemo suditi o prošlosti prema normativima i vrijednostima današnjice.

5. U5. Uččenik moenik možže pretvoriti podatke iz teksta ue pretvoriti podatke iz teksta utablitabliččni prikaz.ni prikaz.

6. U6. Uččenik zna koristiti vizualne i brojenik zna koristiti vizualne i brojččane ane podatke na povijesnim i geografskim podatke na povijesnim i geografskim kartama, grafikonima, tablicama i drugim kartama, grafikonima, tablicama i drugim grafigrafiččkim prikazima.kim prikazima.

7. U7. Uččenik se zna sluenik se zna služžiti vizualnim podacima, iti vizualnim podacima, te literarnim i glazbenim izvorima.te literarnim i glazbenim izvorima.

3. VJE3. VJEŠŠTINA ANALIZE POVIJESNIH TINA ANALIZE POVIJESNIH DOGAðAJA I NJIHOVA DOGAðAJA I NJIHOVA

INTERPRETACIJAINTERPRETACIJA

� Jedan od najčešćih problema u nastavi povijesti je poriv koji osjećaju učenici, a nerijetko i učitelji/nastavnici, da pronañu jedan pravi odgovor, jednu bitnu činjenicu, jednu autoritarnu interpretaciju.

� Ovi problemi su duboko ukorijenjeni u uobičajenom načinu kojim udžbenici predstavljaju povijest: to je niz dogañaja koji idu ravno prema predviñenoj interpretaciji.

Povjesničari se razlikuju po izboru činjenica koje uključuju u svoju priču i po njihovoj

interpretaciji, te se mogu meñusobno razilaziti u mišljenju kako su te činjenice interpretirane.

Konačne istine nema kaže Talmud : "Čovjek je mudar dok traži istinu, postaje budala čim pomisli da ju je našao“.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1.1. UUččenik zna identificirati autora ili izvor enik zna identificirati autora ili izvor povijesnog dokumenta odnosno pripovijesnog dokumenta odnosno pričče.e.

2.2. UUččenik zna usporediti i suprotstaviti razlienik zna usporediti i suprotstaviti različčite ite ideje, vrijednosti, osobe, ponaideje, vrijednosti, osobe, ponaššanja i ustanove.anja i ustanove.

3.3. UUččenik zna razliku izmeñu povijesnih enik zna razliku izmeñu povijesnih ččinjenica injenica i povijesnih interpretacija.i povijesnih interpretacija.

4.4. UUččenik uzima u obzir vienik uzima u obzir viššestruke perspektive.estruke perspektive.5.5. UUččenik zna analizirati uzroenik zna analizirati uzroččnono--posljediposljediččne ne

odnose i viodnose i viššestruke uzroke ukljuestruke uzroke uključčujuujućći vai važžnost nost pojedinca, utjecaj ideja i ulogu slupojedinca, utjecaj ideja i ulogu sluččaja u aja u povijesnim dogañajimapovijesnim dogañajima..

6.6. UUččenik zna prosuditi argumente o povijesnoj enik zna prosuditi argumente o povijesnoj neizbjeneizbježžnosti.nosti.

7.7. UUččenik zna usporediti razlienik zna usporediti različčite povijesne ite povijesne pripričče.e.

8.8. UUččenik zna da su povijesne interpretacije enik zna da su povijesne interpretacije podlopodložžne promjenama.ne promjenama.

9.9. UUččenik zna uoenik zna uoččiti i ocijeniti glavne dileme iti i ocijeniti glavne dileme meñu povjesni meñu povjesniččarima.arima.

10.U10.Uččenik zna postavljati hipoteze o utjecaju enik zna postavljati hipoteze o utjecaju proproššlosti na sadalosti na sadaššnjost.njost.

4.VJE4.VJEŠŠTINA POVIJESNOG TINA POVIJESNOG ISTRAISTRAŽŽIVANJAIVANJA

� Povijesno istraživanje u smislu "stvaranja povijesne priče" učenicima je vrlo zanimljivo inajčešće stvara u njima duboku motivaciju za rad.

� Samostalni istraživački radovi učenika mogu nastati uvidom u povijesne dokumente, slušanjem priča živih svjedoka, čitanjem pisama, dnevnika, opisivanjem artefakata, fotografija, posjeta povijesnoj lokaciji, zapisima usmene povijesti ili drugih dokaza iz prošlosti te njihovom spretnom kombinacijom.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. U1. Uččenik zna formulirati povijesna pitanja.enik zna formulirati povijesna pitanja.

2. U2. Uččenik zna pronaenik zna pronaćći povijesne podatke.i povijesne podatke.

3. U3. Uččenik zna preispitati povijesne izvore i enik zna preispitati povijesne izvore i interpretacije.interpretacije.

4. U4. Uččenik zna identificirati praznine u dostupnim enik zna identificirati praznine u dostupnim povijesnim izvorima, upotrebljavati povijesnim izvorima, upotrebljavati kontekstualno znanje i perspektive vremena kontekstualno znanje i perspektive vremena i prostora i konstruirati razumnu povijesnu i prostora i konstruirati razumnu povijesnu interpretaciju.interpretaciju.

5. VJE5. VJEŠŠTINA ANALIZE VRIJEDNOSNIH TINA ANALIZE VRIJEDNOSNIH POVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJE STAVOVAPOVIJESNIH TEMA I ZAUZIMANJE STAVOVA

� Analiza usredotočena na zauzimanje stavova i donošenje odluka dovode učenike u samo središte povijesnih dilema i problema s kojima su bili suočeni ljudi u kritičnim trenucima prošlosti i bliske sadašnjosti.

� Ulazak u takve momente, suprotstavljanje posljedica ili problema onog vremena, analiza dostupnih alternativa, vrednovanje posljedica koje su mogle slijediti nakon takvih opcija i onih koje su se dogodile jesu aktivnosti koje unapreñuju učenikovo duboko osobno uključivanje u te dogañaje.

POKAZATELJI:POKAZATELJI:

1. U1. Uččenik zna identificirati teme i probleme u proenik zna identificirati teme i probleme u proššlosti.losti.2. U2. Uččenik se zna sluenik se zna služžiti izvorima o nekadaiti izvorima o nekadaššnjim dogañajima njim dogañajima

i suvremenim i suvremenim ččinjenicama koji pridonose rjeinjenicama koji pridonose rješšavanju avanju problema i alternativnih tijekova akcije.problema i alternativnih tijekova akcije.

3. U3. Uččenik zna identificirati relevantne prethodne povijesne enik zna identificirati relevantne prethodne povijesne dogañajedogañaje. .

4. U4. Uččenik zna vrednovati alternativne tijekove dogañanjaenik zna vrednovati alternativne tijekove dogañanja..5. U5. Uččenik zna formulirati utjecaj tijeka povijesnog dogañaja enik zna formulirati utjecaj tijeka povijesnog dogañaja

na povijesnu temu.na povijesnu temu.6. U6. Uččenik zna vrednovati primjenu neke odluke.enik zna vrednovati primjenu neke odluke.

�� Pet navedenih vjePet navedenih vješština treba tina treba kontinuirano kontinuirano i planski uvjei planski uvje žžbavatibavati s us uččenicima tijekom enicima tijekom njihova vinjihova viššegodiegodiššnjeg njeg šškolovanja. Jedino kolovanja. Jedino tako utako uččenici mogu steenici mogu stećći kompetenciju i kompetenciju povijesnog mipovijesnog miššljenja.ljenja.

�� Okvir za takav rad je Okvir za takav rad je taksonomskataksonomska tablica.tablica.

PRIMJERI ISHODA UPRIMJERI ISHODA UČČENJA ZA ENJA ZA NASTAVNU TEMU na tri razine uNASTAVNU TEMU na tri razine uččenjaenja

NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH RIJEKAVELIKIH RIJEKA

UUččenici enici ćće biti sposobni:e biti sposobni:

1.1. Analizirati kako je prirodno okruAnalizirati kako je prirodno okružženje u dolinama enje u dolinama velikih rijeka Nila, Eufrata, velikih rijeka Nila, Eufrata, TigrisaTigrisa, Inda i , Inda i HoangaHoangautjecalo na pojavu prvih civilizacijautjecalo na pojavu prvih civilizacija

2.2. Usporediti urbani razvoj u Mezopotamiji i Egiptu i Usporediti urbani razvoj u Mezopotamiji i Egiptu i objasniti sliobjasniti sliččnosti i razlikenosti i razlike

3.3. Usporediti pisma u Egiptu, Mezopotamiji,Indiji i Kini Usporediti pisma u Egiptu, Mezopotamiji,Indiji i Kini te objasniti kako je pisanje utjecalo na gospodarski, te objasniti kako je pisanje utjecalo na gospodarski, politipolitiččki, religijski i kulturni ki, religijski i kulturni žživot u tim podruivot u tim područčjimajima

4. Usporediti razvoj religije i eti4. Usporediti razvoj religije i etiččkih vrijednosti u kih vrijednosti u

ččetiri civilizacijska krugaetiri civilizacijska kruga

5. Analizirati oblik vladavine, politi5. Analizirati oblik vladavine, političčke i vojne ke i vojne

institucije u institucije u ččetiri civilizacijska kruga i objasniti naetiri civilizacijska kruga i objasniti na

koji je nakoji je naččin centralna vlast utjecala na in centralna vlast utjecala na

gospodarstvo i ubirala porezegospodarstvo i ubirala poreze

6. Opisati najzna6. Opisati najznaččajnija znanstvena, tehnoloajnija znanstvena, tehnološška i ka i

kulturna dostignukulturna dostignućća naroda Staroga istokaa naroda Staroga istoka

PRIMJERI ISHODA UPRIMJERI ISHODA UČČENJA U ENJA U NASTAVNIM JEDINICAMA NASTAVNIM JEDINICAMA –– OSNOVNA OSNOVNA

ŠŠKOLAKOLANASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH

RIJEKA RIJEKA UUččenici enici ćće biti sposobni:e biti sposobni:

1.1. Pokazati na povijesnom zemljovidu velike rijeke i Pokazati na povijesnom zemljovidu velike rijeke i

pokazati na kojem su prostoru pokazati na kojem su prostoru žživjeli pojedini narodiivjeli pojedini narodi

2.2. Objasniti geografske karakteristike prostora koristeObjasniti geografske karakteristike prostora koristećći se i se geografskom kartom, fotografijama i drugim prikladnim geografskom kartom, fotografijama i drugim prikladnim slikovnim materijalimaslikovnim materijalima

3.3. Ucrtati na slijepi zemljovid najstarije gradove i objasniti zaUcrtati na slijepi zemljovid najstarije gradove i objasniti zaššto to su se prvi gradovi pojavili uz velike rijekesu se prvi gradovi pojavili uz velike rijeke

4.4. Objasniti uz pomoObjasniti uz pomoćć slikovnog priloga kako je bilo organizirano slikovnog priloga kako je bilo organizirano upravljanje u prvim drupravljanje u prvim držžavama Starog istokaavama Starog istoka

5. nabrojiti i opisati najve5. nabrojiti i opisati najvećća graditeljska dostignua graditeljska dostignućća a naroda Starog istoka koristenaroda Starog istoka koristećći se fotografijama i i se fotografijama i drugim slikovnim materijalimadrugim slikovnim materijalima

6. Objasniti kako su nastale prve dr6. Objasniti kako su nastale prve držžave u Egiptu i ave u Egiptu i Mezopotamiji i koje su razlike meñu njima Mezopotamiji i koje su razlike meñu njima

7. Objasniti kako su 7. Objasniti kako su žživjeli slobodni ljudi viivjeli slobodni ljudi višših staleih staležža , a a , a kako slobodni ljudi nikako slobodni ljudi nižžih staleih staležža i neslobodni ljudi u a i neslobodni ljudi u drdržžavama Staroga istokaavama Staroga istoka

8. 8. Objasniti razliku izmeñu sela i grada kao srediObjasniti razliku izmeñu sela i grada kao središšta ta proizvodnje i s obzirom na kulturni proizvodnje i s obzirom na kulturni žživotivot

9. Prepoznati na slikovnom materijalu pisma naroda 9. Prepoznati na slikovnom materijalu pisma naroda Staroga istoka i materijal na kojemu se pisaloStaroga istoka i materijal na kojemu se pisalo

�� Tijekom petog, Tijekom petog, ššestog i sedmog razreda kod estog i sedmog razreda kod uuččenika enika sese razvija sposobnost za apstrakciju.razvija sposobnost za apstrakciju. To To je za nastavu povijesti izuzetno vaje za nastavu povijesti izuzetno važžno. Uno. Uččitelj itelj mora imati na umu ove mora imati na umu ove ččinjenice kada odreñuju injenice kada odreñuju ishode uishode uččenja i kriterije ocjenjivanja. enja i kriterije ocjenjivanja.

�� Spoznaje koje je uSpoznaje koje je uččenik do toga doba dobivao o enik do toga doba dobivao o svijetu sadrsvijetu sadržžavale su avale su spoznajni proces u spoznajni proces u konkretnoj situacijikonkretnoj situaciji (razredna nastava).(razredna nastava). KaKažžemo emo da je dijete upoznavalo svijet s "vanjske straneda je dijete upoznavalo svijet s "vanjske strane““. .

�� Primjena raznolikih nastavnih metoda, osobito Primjena raznolikih nastavnih metoda, osobito onih koje razvijaju apstraktno mionih koje razvijaju apstraktno miššljenje u petom, ljenje u petom, ššestom i sedmom razredu postaje izuzetno estom i sedmom razredu postaje izuzetno vavažžna. Bez njihove primjene una. Bez njihove primjene uččenje ostaje na enje ostaje na razini usvajanja razini usvajanja ččinjeniinjeniččnih podataka i temeljnih nih podataka i temeljnih pojmova bez njihova dubljeg razumijevanja.pojmova bez njihova dubljeg razumijevanja.

�� U osnovnoj U osnovnoj šškoli ukoli uččitelj radi u razredu na tri itelj radi u razredu na tri razine: 1. urazine: 1. uččenici s poteenici s potešškokoććama u uama u uččenjuenju

2. prosje2. prosječčni uni uččenicienici3. nadareni u3. nadareni uččenici enici

PRIMJERI ISHODA UPRIMJERI ISHODA UČČENJA U NASTAVNIM ENJA U NASTAVNIM JEDINICAMA JEDINICAMA -- STRUKOVNA STRUKOVNA ČČETVEROGODIETVEROGODIŠŠNJA NJA ŠŠKOLAKOLA

NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH RIJEKA RIJEKA

UUččenici enici ćće biti sposobni:e biti sposobni:

1.1. Napraviti popis glavnih karakteristika Napraviti popis glavnih karakteristika civilizacijecivilizacije i odgovoriti na i odgovoriti na pitanje Prema kojim kriterijima se razvoj drupitanje Prema kojim kriterijima se razvoj drušštva u dolinama tva u dolinama velikih rijeka movelikih rijeka možže nazvati e nazvati civilizacijskimcivilizacijskim??

2.2. Objasniti zaObjasniti zaššto su se prve to su se prve civilizacijecivilizacije razvile u dolinama velikih razvile u dolinama velikih rijekarijeka

3.3. Opisati u pisanom sastavu na temu Opisati u pisanom sastavu na temu ““Jedan dan Jedan dan žživota u gradu ivota u gradu Uru kaoUru kao…”…” (vladar, sve(vladar, sveććenik, vojnik, pisar, obrtnik, trgovac, rob, enik, vojnik, pisar, obrtnik, trgovac, rob, majka, otac, umajka, otac, uččenik) naenik) naččin in žživota pojedinih druivota pojedinih drušštvenih slojevatvenih slojeva

5. Objasniti koriste5. Objasniti koristećći odlomke iz Epa o Gilgamei odlomke iz Epa o Gilgameššu, u,

kako se prikako se pričča o kraljua o kralju--junaku odrazila na najstarije junaku odrazila na najstarije

mezopotamske vjerske i kulturne vrednotemezopotamske vjerske i kulturne vrednote

6. Analizirati slikovni materijal o najstarijem gradu u 6. Analizirati slikovni materijal o najstarijem gradu u

dolini Inda i odgovoriti na pitanja: dolini Inda i odgovoriti na pitanja: Koji dokazi mogu Koji dokazi mogu

poduprijeti tvrdnju daje grad nastao kao planirana poduprijeti tvrdnju daje grad nastao kao planirana

zajednica? Koje su osobitosti u njegovoj gradnji ?zajednica? Koje su osobitosti u njegovoj gradnji ?

7. 7. Usporediti veliUsporediti veliččinu i trajanje pojedinih civilizacija u inu i trajanje pojedinih civilizacija u

dolinama velikih rijekadolinama velikih rijeka

PRIMJERI ISHODA UPRIMJERI ISHODA UČČENJA U ENJA U NASTAVNIM JEDINICAMA NASTAVNIM JEDINICAMA -- GIMNAZIJAGIMNAZIJA

NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA NASTAVNA TEMA: PRVE CIVILIZACIJE U DOLINAMA VELIKIH RIJEKAVELIKIH RIJEKA

UUččenici enici ćće biti sposobni:e biti sposobni:

1. 1. Objasniti razliku izmeñu uporabe pojma Objasniti razliku izmeñu uporabe pojma ““kulturakultura”” i i

pojma pojma ““civilizacijacivilizacija””

2. Objasniti nastanak irigacijskog sistema u dolinama 2. Objasniti nastanak irigacijskog sistema u dolinama

velikih rijeka i odgovoriti na pitanja: velikih rijeka i odgovoriti na pitanja: Kako je irigacijski Kako je irigacijski

sistem utjecao na opskrbu hranom stanovnisistem utjecao na opskrbu hranom stanovnišštva?tva? te te

Kako je izgradnja velikih irigacijskih sistema utjecala Kako je izgradnja velikih irigacijskih sistema utjecala

na politina političčku i upravljaku i upravljaččku strukturu drku strukturu držžave?ave?

3. 3. objasniti etiobjasniti etiččke norme, druke norme, drušštvenu hijerarhiju i polotvenu hijerarhiju i položžaj aj žžena i ena i

djece u djece u sumeranskojsumeranskoj drdržžavi koristeavi koristećći se primjerima iz i se primjerima iz

HamurabijevaHamurabijeva zakonika te usporediti njihov sustav vrednota zakonika te usporediti njihov sustav vrednota

sa suvremenim etisa suvremenim etiččkim i zakonskim standardima u kim i zakonskim standardima u

suvremenim demokratskim drusuvremenim demokratskim drušštvima tvima

4. analizirati pri4. analizirati pričče o potopu u razlie o potopu u različčitim knjiitim knjižževnim djelima i evnim djelima i

suprotstaviti razlisuprotstaviti različčita vjerovanja koje te priita vjerovanja koje te pričče odrae odražžavajuavaju

5. objasniti razvoj pisma i njegovo zna5. objasniti razvoj pisma i njegovo značčenje za razvoj druenje za razvoj drušštva, tva,

tehnologije i znanostitehnologije i znanosti

6. Objasniti za6. Objasniti za ššto se u dolina Nila u starome vijeku razvila to se u dolina Nila u starome vijeku razvila jedinstvena drjedinstvena dr žžava pod vlaava pod vla ššćću faraona dok je u faraona dok je MezopatijaMezopatija bila bila ratno popriratno popri ššte zarate zaraććenih gradovaenih gradova --drdr žžava i nañi dokaze za svoju ava i nañi dokaze za svoju

tvrdnju tvrdnju

7. 7. Usporediti gra ñevine u dolinama velikih rijeka i odgovoriti na Usporediti gra ñevine u dolinama velikih rijeka i odgovoriti na pitanja: pitanja: Koji su ekonomski i druKoji su ekonomski i dru šštveni preduvjeti morali postojati tveni preduvjeti morali postojati

kako bi se te grañevine izgradile kako bi se te grañevine izgradile? Koji su motivi potaknuli njihovu ? Koji su motivi potaknuli njihovu izgradnju? Kakve su razlike u izgradnju? Kakve su razlike u žživotima ljudi (onih koji naredili ivotima ljudi (onih koji naredili izgradnju i onih koji su sudjelovali u njihovoj gra dnjizgradnju i onih koji su sudjelovali u njihovoj gra dnj i) i) nastale kao nastale kao

posljedica izgradnji tih grañevina posljedica izgradnji tih grañevina ??

8. 8. Usporediti naUsporediti na ččin nastanka gradova u Egiptu, Mezopotamiji, Indiji i Kini i in nastanka gradova u Egiptu, Mezopotamiji, Indiji i Kini i odgovoriti na pitanja:odgovoriti na pitanja: ŠŠto ove to ove ččinjenice govore o obiljeinjenice govore o obilje žžjima vladavine u jima vladavine u pojedinim podrupojedinim podru ččjima i njezinim vrijednostima? Koja vrsta centraliz irane jima i njezinim vrijednostima? Koja vrsta centraliz irane uprave je bila potrebna da se izgrade i odruprave je bila potrebna da se izgrade i odr žžavaju takvi gradovi?avaju takvi gradovi?

Literatura:Literatura:

Standarde za nastavu povijesti izradio je Standarde za nastavu povijesti izradio je Nacionalni centar za nastavu povijesti Nacionalni centar za nastavu povijesti SveuSveuččiliiliššta u Kaliforniji (ta u Kaliforniji (NationalNational Centar Centar forforHistoryHistory in in thethe SchoolsSchools UniversityUniversity of of CaliforniaCalifornia, , Los Los AngelesAngeles) tijekom reforme obrazovanja u ) tijekom reforme obrazovanja u SAD koja je zapoSAD koja je započčela 1994. a zavrela 1994. a završšila 2000. ila 2000. godine donogodine donoššenjem enjem Nacionalnih standarda za Nacionalnih standarda za poupouččavanje povijesti.avanje povijesti.Ovom velikom reformom i izradom nacionalnih Ovom velikom reformom i izradom nacionalnih standarda za sve nastavne predmete, na svim standarda za sve nastavne predmete, na svim razinama razinama šškolstva, kolstva, dovrdovrššenen je prijelaz na je prijelaz na kompetencijski sustav u obrazovanju.kompetencijski sustav u obrazovanju.